9

TISKANICAPoštarina plaćena u pošti 10000 Zagreb

www.novi-informator.net

instruktivno-informativni list za ekonomska i pravna pitanja

©ISSN 0537 6645

Nakladnički savjet Novog informatora predsjednik: Mladen Žuvela, dipl. iur. članovi: prof. dr. sc. Mate Babić • akademik Jakša Barbić • dr. sc. Ivo Grbin • Damir Kontrec, dipl. iur. • mr. sc. Hrvoje Momčinović

informator: Gospodine Sessa, predsjednik ste Udruge sudaca Re-publike Hrvatske i dopredsjednik CCJE-a. Možete li nam reći nešto o djelokrugu i ovlastima Udruge suda-ca Republike Hrvatske i njezinu zna-čenju u međunarodnim susretima sudaca?

Đ. SESSA: To je teško pitanje jer pretpostavlja da mogu biti objektivan u stvari u kojoj sam uključen od njezi-na nastanka pa do danas u različitim ulogama, pa tako i predsjednika UHS-a od 2004. do danas.

UHS postao je dio Međunarodne (Svjetske) udruge sudaca - IAJ 2000. (International Association of Judges), a

U ovom broju donosimo razgovor s gospodinom ĐUROM SESSOM, predsjednikom Udruge sudaca Republike Hrvatske i dopredsjednikom CCJE-a, o određenim pitanjima iz područja sudbene vlasti. Ta se pitanja odnose na sadržaj, značenje i rad Udruge sudaca Republike Hrvatske, kao i na zaštitu sudaca i njihovu autonomiju. Autor se istovremeno zalaže za izmjene određenih zakona, za rad i odgovornost Državnog sudbenog vijeća i za mnoga druga važna pitanja koja pridonose razvoju sudbene vlasti.

time je postala i dio Europske udruge sudaca - EAJ (European Association of Judges). Tome je prethodilo dugogo-dišnje dokazivanje u svojstvu proma-trača da je sudstvo u Republici Hrvat-skoj, i suci, dostojno biti dijelom te ve-like obitelji, koju čini više od 80 nacio-nalnih sudačkih udruga i da dijelimo, poštujemo i branimo načela vladavine prava i neovisnosti sudbene vlasti.

Danas smo mi, mislim na UHS, postali važan član, čije se mišljenje i stajalište uvažava i gdje pokušavamo na istim temeljima braniti nasrtaje na neovisnost sudbene vlasti od Turske od Mađarske, od Poljske do Bugar-ske, da ostanem samo na europskom

kontinentu. U prošlom desetljeću i mi smo bili objekt zaštite, i IAJ i EAJ puno su učinili da se pokušaji politike da se sistemski ograniči i napusti načelo neovisnosti sudbene vlasti, spriječe ili barem učine poznatima na međuna-rodnoj razini.

IAJ i EAJ nemaju političku moć, ali smo prisutni u svim supranacionalnim organizacijama, od UN-a, preko EU i Vijeća Europe, i glas i mišljenje čuje se i uvažava, ne uvijek hitrošću koju bismo voljeli vidjeti, ali na kraju ipak rezultati su pozitivni za suce i sudbe-nu vlast, a time i za građane.

BROJ 6457

na stranicama13. UPRAVNO PRAVO: Pravni dosezi o zastari pokretanja prekršajnog postupka doc. dr. sc. Frane Staničić, Katedra za upravno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

14. GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO: Prethodno pitanje Željko Borić, sudac Općinskog suda u Splitu

17. POREZNO PRAVO: Dokazivanje u poreznom postupku (2.) Ana Rihter, dipl. iur.

18. VI PITATE - MI ODGOVARAMO

ZAGREB, 13. 2. 2017.

3. TRADITIO IURIDICA, br. 428, prof. dr. sc. Marko Petrak 4. SUDSKA PRAKSA 6. ZEMLJIŠNOKNJIŽNO PRAVO: Postupanje po pravnim lijekovima u zemljišnoknjižnom postupku Goran Milaković, sudac Županijskog suda u Bjelovaru 8. DOPRINOSI: O J 9. MALE STRANICE INFORMATORA – EUROPSKO PRAVO: Uloga uprave u izradi pravnih propisa u Francuskoj Marc Gjidara, professor emeritus na Sveučilištu Panthéon-Assas (Paris - 2)

Nastavak na 2. stranici

ĐURI SESSA

interviewĐURO SESSA, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske, predsjednik Udruge sudaca Republike Hrvatske i dopredsjednik CCJE-a

Udruga sudaca u obrani nasrtaja na neovisnost sudbene vlasti

2 13. 2. 2017.br. 6457

Vjerujem da je moj angažman u radu IAJ-a pridonio i tome da sam već u dva mandata izabran za potpred-sjednika Svjetske udruge sudaca. To se slučajno ili namjerno u našoj sud-benoj stvarnosti minorizira, ali kada sam među kolegama iz drugih zema-lja, mogu vidjeti da ta dužnost, i uopće IAJ, ima svoju težinu i ugled.

informator: Kao dopredsjednik CCJE-a, recite nam što znače Mišlje-nja CCJE-a i koji je njihov utjecaj na suce EU?

Đ. SESSA: U vašem cijenjenom listu objavljeno je nekoliko radova o radu CCJE-a pa neću o tome duljiti. Samo ću reći da je CCJE, u prijevodu Savjetodavno vijeće europskih sudaca, jedinstveno tijelo u bilo kojoj međuna-rodnoj organizaciji, pa tako i u Vijeću Europe (VE), jer je sastavljeno samo od sudaca i koji po određenim tema-ma promišljaju i donose standarde za potrebe Vijeća Ministara, kao najvišeg političkog tijela Vijeća Europe.

Upravo je doneseno mišljenje o ulozi predsjednika sudova i o tome je u vašem listu objavljen članak, koliko znam, autorice, sutkinje Jasne Gažić Ferenčina, pa se nadam da će ga pred-sjednici sudova pročitati i da će se mnogi malo zamisliti.

EU se u pitanjima pravosuđa u veli-koj mjeri oslanja na rad Vijeća Europe i svojih tijela pa tako i CCJE-a i kada se na razini EU raspravlja o standardima jedinstvenog pravnog prostora EU, u velikoj mjeri to će biti standardi koje je Vijeće Europe već usvojilo, pa je u tome i CCJE ima svoje mjesto.

Europski sud za ljudska prava počeo je u svojim presudama citirati mišlje-nja CCJE-a, a najbolji primjer za to je poznata presuda Baka protiv Mađar-ske, kojom se sudac Baka zaštitio od političke smjene i utjecaja političkih vlasti na mandat suca.

CCJE ima i još jednu ulogu, a to je da prati stanje i razinu poštovanja na-čela neovisnosti sudstva u pojedinim zemljama ako to od CCJE-a zatraži Glavni tajnik Vijeća Europe, i svake dvije godine sastavlja izvješće o stanju sudbene vlasti u zemljama članicama.

To je vrlo moćan instrument jer se vrlo jasno i vrlo otvoreno i bez diplo-matskog uvijanja iznose pojave i razlo-zi zbog kojih razvoj situacije u pojedi-noj zemlji odstupa od Konvencije o za-štiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i standardima Vijeća Europe.

To je rezultiralo činjenicom da se

i Venecijanska komisija poziva na rad CCJE-a, ali ako nekoga više zanima rad CCJE-a, bilo bi bolje da ode na mrež-nu stranicu www.ccje.org i pobliže se upozna s radom CCJE-a.

U našem sudbenom sustavu malo se pozornosti pridaje radu CCJE-a, ma-kar su gotovo sva mišljenja prevedena na hrvatski jezik i o njima su obavije-šteni svi važni dionici sudbene vlasti. Radi ilustracije, prošlogodišnje Mišlje-nje bavilo se odnosom sudbene vlasti i druge dvije vlasti. Mišljenje je u izvorni-ku i u prijevodu na hrvatski, u suradnji s Pravosudnom akademijom, otisnuto kao knjižica, i dostavljena je svakom

đanskog odjela, jer smo u postupku davanja mišljenja na prijašnju novelu ZPP-a većinom glasova odlučili da du-alistički pristup reviziji ne treba mije-njati »jer nije vrijeme«. Kao što obično biva, manjina je bila u pravu. Sad se nitko ne želi toga sjetiti.

Osim, revizije, što je nužnost svih nužnosti, valja urediti i dotjerati pra-vila o pripremnom ročištu i glavnoj raspravi, pravila o dostavi uskladiti, ali ne i radikalizirati do mjere u kojem će temeljna prava stranaka biti ozbilj-no ugrožena, odlučiti se o oglednom sporu i prethodnom pitanju u tipskim i masovnim postupcima, urediti u odre-đenoj mjeri postupak po žalbi te uklo-niti još neke prepreke koje samo odu-govlače postupak, kao što su odredbe o mirenju stranaka, kojima nije mjesto u ZPP-u, a volio bih kada bi se i odred-be o europskim postupcima uredile da budu razumljive i primjenjive, tako da se ili izbace iz ZPP-a i da suci primje-

svih da biraju i budu birani, vrlo teško provesti)

- izjednačavanje plaća sudaca istog stupnja sudovanja

- povezivanje prekršajnih i općin-skih sudova (iako postoji velika opa-snost od stvaranja glomaznih sustava kojima neće biti moguće upravljati i čemu nikakva informatika ne može pomoći)

- uređivanje i jasnije definiranje statusa sudskih savjetnika.

Ono što ne bi trebalo mijenjati, a najavljuju se izmjene, vrlo pompozno, u medijima:

- profesionalizirati rad predsjedni-ka i zamjenika predsjednika DSV-a, a osobito svih članova DSV-a jer bi oni time posve izgubili stvaran svakodne-van kontakt sa sudačkim radom i su-dačkom stvarnošću

- pogrešno je i ocjenjivanje sudaca od strane DSV-a, kao tijela koje odlu-čuje o imenovanju sudaca. Naime, to bi dovelo do situacije da isto tijelo ocjenjuje suce i kasnije donosi odluke na temelju takve ocjene.

- kontinuirano, za određeno raz-doblje ocjenjivanje sudaca posve je nepotrebno. To će dovesti do paralize dijela sustava koji će se stalno baviti ocjenjivanjem. Osim toga, postoje dru-gi djelotvorni mehanizmi provjere is-punjavaju li suci uredno svoje obveze.

- ukidanje sudačkih vijeća posve je neprihvatljivo. Ona su izraz vrlo vi-sokog standarda sudačke samouprave i njihovo ukidanje bio bi korak nazad u dosegnutim jamstvima neovisnosti sudbene vlasti, a to je opet u suprot-nosti sa standardima Vijeća Europe.

- ne mogu se izjednačavati povre-de kodeksa sudačke etike i stegovna odgovornost. Zato uvođenje takve mogućnosti nije prihvatljivo.

- instaliranje tzv. Etičkog povjeren-stva nije potrebno jer tu ulogu imaju sudačka vijeća, koja bolje poznaju pri-like i okolnosti u kojima suci rade. Stva-ranje nekog »super« tijela neće pobolj-šati sustav.

- stvaranje jednog žalbenog suda za sve grane sudovanja ideja je koju va-lja napustiti jednakom brzinom kojom je i nastala jer bi se time stvorio sudski mastodont koji će biti upravljačka noć-na mora i koji neće pridonijeti razvoju i ujednačavanju sudske prakse, već dik-tatu jednog jedinog mišljenja.

I konačno, iako ne i najvažnije, želim po tko zna koji put ponoviti stajalište UHS-a o stavljanju imovinskih kartica sudaca na internet. Čitav niz ministara pravosuđa dobio je naše argumente protiv objave imovinskih kartica suda-ca na internetu. Bilo bi dobro da se iz arhive povuče ta argumentacija prije nego što se počini nepopravljiva šteta. Ukratko, imovinske kartice sudaca ne postoje da bi voajeri zadovoljavali svo-ju znatiželju, iako medijsko prikazivanje imovine pojedinih sudaca dokazuje

Nastavak sa 1. stranice

Udruga sudaca u obrani nasrtaja na neovisnost sudbene vlasti

ĐURO SESSA, mag. iur.

saborskom zastupniku i svakom članu Vlade, ali nitko osim ministra pravo-suđa, gosp. Ante Šprlje, nije reagirao, a on je pohvalio tu inicijativu i našao njezin sadržaj vrlo zanimljivim.

informator: Izmjene ZPP-a bile su gotove prošle godine, a sada su pre-ma programu premještene u drugi dio godine. Koje su, prema Vašem mi-šljenju, nužne izmjene u ZPP-u?

Đ. SESSA: S izmjenama ZPP-a de-belo se kasni, a kasnit će se još i više jer je donošenje zakona u planu Vlade tek u trećem tromjesečju ove godine. Zašto je tome tako, mogu samo naga-đati, ali posljedice nevoljkosti pristupi-ti toj noveli bit će ozbiljne, pogotovo po Vrhovni sud RH, koji se zbog ovako postavljenog liberalnog dualističkog prava na pristup Vrhovnom sudu u građanskim stvarima guši u predme-tima građanske grane sudovanja. Radi ilustracije, jedan sudac Građanskog odjela ima u radu predmeta koliko čitav Kazneni odjel istog suda. Tome smo i sami krivi, mislim na suce Gra-

njuju izravno, kako su i dužni, odgova-rajuće uredbe EU, ili da se u ZPP unesu odredbe koje će cjelovito prenijeti te uredbe.

informator: Gospodine Sessa, jesu li nužne izmjene i Zakona o sudovima u kontekstu predloženih zakona?

Đ. SESSA: U Jutarnjem listu objav-ljen je članak o tome da su sudovi uglavnom povećali stupanj svoje dje-lotvornosti. Zaključujem da su to po-stigli u postojećem organizacijskom ustroju pa ako su u tom ustroju uspješ-ni, to govori da ne treba ništa mijenjati.

Ako bi išta trebalo mijenjati, prema mojem mišljenju, trebalo bi novelom Zakona o državnom sudbenom vijeću (DSV) i Zakona o sudovima novelama regulirati:

- u DSV-u odnos predstavnika iz redova sudaca pravednije rasporediti s obzirom na vrste i rang sudova

- u sastavu DSV-a osigurati praved-niju područnu predstavljenost sudaca (iako je to s obzirom na demokratske standarde slobodnih izbora i prava

313. 2. 2017.br. 6457

suprotno. Imovinske kartice služe da bi se spriječio mogući sukob interesa, a sadašnji sustav to omogućuje. Ako se, pak, želi da imovinske kartice služe ispitivanju sumnjivo stečene imovine, onda je potrebno ispuniti preporuku GRECO-a. Nadalje, suci nisu političari i svoju poziciju ne opravdavaju biračima kao političari, ali niti strankama o čijim pravima i obvezama odlučuju. Zato bi općedostupno čeprkanje po imovi-ni sudaca bez valjanog razloga samo oslabjelo poziciju sudaca u sudskom postupku jer u našoj stvarnosti impre-gniranom površnošću i općim zlura-dim nepovjerenjem to će biti kočnica u učinkovitom sudovanju i dodatan alat podrivanja vjerodostojnosti sudaca.

Osim toga, od zemalja EU samo tri zemlje imaju opću dostupnost imovin-skih kartica sudaca na internetu pa bi prije uvođenja te u osnovi populističke mjere trebalo provjeriti zašto ostalih 25 zemalja EU nisu prihvatile tu mje-ru, koja samo donosi jeftino stečenu popularnost bez obzira na posljedice koje donosi.

informator: Veliki su napadi u jav-nosti na naše suce. Kako je moguće zaštititi njihovo dostojanstvo i ugled te zajamčiti autonomnost u postupa-nju?

Đ. SESSA: Lako.Prvo, suci sami moraju paziti na

svoje dostojanstvo, tako da paze kako se ponašaju u sudnici i izvan nje, da sude jasno i razumljivo, da odlukama šire i štite granice sloboda i prava i da budu svjesni da jamstva neovisnosti i nepristranosti sudbene vlasti postoje zato da stranke ostvare svoje pravo da im u njihovoj stvari sudi nepristran sud. Važno bi bilo i da sudovi stvore službe kojima će, o presudama, i to ne samo u kaznenoj grani sudovanja i razlozima postupanja sudaca, obavještavati jav-nost, koja je, ruku na srce, neupućena, nestručna i u biti nezainteresirana te podložna brzim zaključcima, koji su po suce uvijek negativni jer je najlakše nerazumijevanje pravdati korupcijom, nestručnošću i pokvarenošću sudaca. Tu poneki političari, također, nemaju mjere.

Mediji, također, ne mogu i ne žele sudjelovati općem prosvjećenju, tako da se ne povedu za niskim strastima, već da kritiziraju tamo gdje treba, ali da ne blate tamo gdje za to nema mjesta.

No, suci ne mogu mijenjati medije, ali mogu mijenjati sebe i na tome tre-ba uporno i strpljivo raditi pa će valjda netko nekada priznati sucima njihovu predanost, entuzijazam, borbu s šika-rom propisa, antagonizmom medija i stranaka, a sve to za plaću koja je sada već ispod razine odgovornosti i obuj-ma dužnosti sudaca, a to se prije svega odnosi na suce sudova prvog stupnja.

informator: U aktualnim pravo-sudnim krugovima stalno se govori o povezivanju zemljišne knjige i ka-

tastra u jednu instituciju. Jesmo li na tom stupnju rada i povjerenja u zemljišne knjige kao, primjerice, u Austriji, da možemo pristupiti tom važnom i složenom pitanju vezanom uz brojne podatke ili se može urušiti cijeli sustav?

Đ. SESSA: Vrlo je teško odgovoriti na pitanje vezano uz institucionalno spajanje zemljišne knjige i katastra, kada se, za sada, ne zna ništa o tome na koji će način to biti izvršeno, prema kojim će se procesnim pravilima ubu-duće postupati, da li prema pravilima upravnog ili građanskog izvanparnič-nog postupka. Pri tome treba imati na umu da se pri upisu u zemljišnu knjigu, na temelju pravnog posla, radi o stje-canju knjižnih prava, da se tu radi o za-štiti prava vlasništva, gdje se mora osi-gurati sudska zaštita. Treba isto tako istaknuti da je funkcionalno spajanje već izvršeno kroz Zajednički informa-cijski sustav zemljišne knjige i katastra. U svakom slučaju, o tom će se pitanju tek govoriti, kada se vidi na koji način nadležna ministarstva tu ideju misle provesti u praksi.

Prisjećam se da sam jednom, 1997., nakon jedne međunarodne konfe-rencije u Beču, pod okriljem Svjetske banke, čuo da su u Češkoj već počet-kom devedesetih godina proglasili ka-tastarske podatke zemljišnoknjižnim stanjem, uz rokove od nekoliko godina da svatko može zaštititi svoja vlasnič-ka prava. Taj pristup zemlje koja ima istu pravnu tradiciju kao i Hrvatska, izložio sam na jednom sastanku u Mi-nistarstvu pravosuđa, na kojem su bili prisutni svi velikani zemljišnoknjižnog prava u nas. Taj koncept unisono je od-bačen s gnušanjem.

Kako smo mi, da se slikovito izra-zim, krenuli pipavo i sporo obnavljati stari dvorac, a ne da gradimo novu zgradu, sada kada je dvorac skoro go-tov, ne bi ga trebalo rušiti ili ostaviti nedovršenog.

Ono što je ključno, jest da se vlasniš-tvo na nekretninama stječe upisom u zemljišne knjige. Ako je to tako, tada pitanje vlasništva mora biti zaštićeno u sudskom postupku i sudskim odluka-ma, odnosno mora postojati moguć-nost sudske kontrole takvih postupaka jer upisi u zemljišne knjige stvaraju pravne učinke, koji upisi u katastar ne stvaraju u smislu prava vlasništva.

Mi nikada nećemo biti na stupnju povjerenja koji vlada u Austriji jer to jednostavno sami ne želimo. Mislim da bi jednom za svagda trebalo prekinuti agoniju i prihvatiti načelo povjerenja u zemljišne knjige, kao neupitno načelo i biti spremni da će se pogreške rješa-vati od slučaja do slučaja, jer je to puno jeftinije i za sustav sigurnije nego pri-mjenu toga načela stalno odgađati.

informator: Gospodine Sessa, za-hvaljujemo Vam na razgovoru.

REGULAE IURIS IN PARLAMENTO CROATICO (I.), lat. pravne regule u Hrvatskom saboru. Referencije na regulae iuris u značenju općih pravnih načela pripadnih europskoj pravnoj tradiciji u zakonodavnom postupku Hrvatskog sabora nisu ni sasvim rijetka ni izolirana pojava. Ne nedostaju primjeri u kojima se Vlada Republike Hrvatske kao predlagatelj zakona ili pojedini saborski zastupnici izravno referiraju na takva pravna pravila. Tako, primjerice, u obrazloženju konačnog prijedloga Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz srpnja 1996. g., predlagatelj explicite na latinskom jeziku navodi rimsko načelo superficies solo cedit, tj. načelo jedinstvenosti nekretnine, obrazlažući nužnost njegova ponovnog uvođenja u hrvatski stvarnopravni sustav razlozima »slijeđenja europske pravne tradicije« i potrebama »poduzetništva i tržišnog gospodarstva« (v. Obrazloženje konačnog prijedloga Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Žuvela, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zagreb, 1997., str. 312). Navedeno načelo ugrađeno je u članak 9. stavak 1. spomenutog Zakona (Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 - Odluka USRH, 73/01, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 - proč. tekst; o načelu superficies solo cedit v. detaljnije Traditio iuridica, br. 3, Informator, br. 5632 od 27. veljače 2008.). Još jedna zanimljiva saborska rasprava u kojoj se referiralo na regulae iuris, kao normativnu kategoriju odnosila se na jedno od središnjih pitanja hrvatske obiteljskopravne reforme provedene u prošlom desetljeću: treba li načelo mater semper certa est, kao temeljno pravilo koje uređuje podrijetlo djeteta od majke - ukorijenjeno gotovo dvije tisuće godina u rimskoj i europskoj pravnoj tradiciji - i nadalje ostati na snazi ili je mimo navedenog milenijskog iskustva, s obzirom na razvoj tzv. reproduktivnih tehnologija, možda moguće iznaći neko bolje i vremenu primjerenije rješenje. Tako se, prilikom rasprave o reguliranju navedenog načela u Obiteljskom zakonu iz 2003. g., jedna zastupnica izričito pozvala na činjenicu »da je još od rimskih vremena i rimskog prava majka bila žena koja je rodila dijete« te da »zemlje visoke demokratičnosti i prava imaju definiciju pojma majka usklađenu s rimskim pravom« (Izvješća Hrvatskog sabora 14 (2003.), br. 373, 30.; o načelu mater semper certa est v. detaljnije Traditio iuridica, br. 13, Informator, br. 5656 od 21. svibnja 2008.) (nastavak u sljedećem broju…).

Traditio Iuridica

prof. dr. sc. MARKO PETRAK*

* prof. dr. sc. Marko Petrak, predstojnik Katedre za rimsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Traditio Iuridica (428)