Vlatka Domović : Školsko ozračje i učinkovitost škole

1.Školsko i razredno – nastavno ozračje kao tema naše školske pedagogije

Škola se neprekidno mijenja i razvija.Razvoj škole je determiniran društvenim, kulturnim i tehnološkim promjenama, kao i razvojem znanosti i pedagoške teorije – razvoj raznih pedagoških teorija i karakterističnih etapa u razvoju škole. Analizom razvoja škole (Pivac) možemo uočiti glavne paradigme njezina utemeljivanja, koja se manifestiraju u organizaciji, sadržaju i karakteru pedagoškog procesa, te teoretsko – metodološkoj osnovi cjelokupnog bića škole.Pivac razlikuje nekoliko paradigmi: plemensko – kastinsku, prosvjetiteljsko – kulturnu, pedocentrističko – liberalnu , ideološko – dogmatsku, radno – proizvodnu, znanstveno – tehnološku, te kao moguće nove ekološko – egzistencijalnu i postindustrijsku paradigmu. Svaka od njih ima svoju pedagogiju, razvijene metode obrazovnog procesa, stil, karakter života i rada u školi. Vrlo je teško došlo do odbacivanja starijih paradigmi i do afirmacije novih paradigmi zbog duboko usađenih tradicionalnih elemenata u samu školu.

Karakteristične etape u razvoju škole:- srednjovjekovna škola: - autoritarna – poniznost i poslušnost/poučavanje – mehaničko pamćenje i reprodukcija -stara škola (17., 18., 19. st.) -pokušavala prevladati značajke prethodne – i dalje ostaje autoritarna -razlika: veća dostupnost obrazovanja ( širim slojevima pučanstva ) -19. st. – prevladaval koncept normativne(praktične) ped. = ciljevi, zadaci i način ostvarivanja su unaprijed dati – nastavnik samo izvršava zadano -nova(radna, aktivna) škola (druga polovica 20. st.) -učenik u središtu o – o procesa – razni pravci reformne pedagogije -grupni i individualni rad, nastavnik je organizator nastavnog rada i prati napredak učenika, dvosmjerna komunikacija, radna atmosfera = nema autoritativnosti i prislile - povezivanje škole sa životom * Europa ( Njem.) = deskriptivno – normativna pedagogija: ne promatra odgojno djelovanje kao zadatost, već polazi od već postojeće društvene prakse u kojoj je uspostavljeno i odgajanje kao praksa - unutar tog pristupa se razvija i duhovno – znanstvena pedagogija: temeljni ped. koncept: ped. odnos ( međuljudski odnos koji ispunjava zahtjeve međusobnog uvažavanja, ped odgovornosti, omogućuje samorazvoj i vodi do samoodgovornosti odrastajućeg čovjeka) -koncept ped. odnosa= poč. promišljanja o važnosti odnosa nastavnik / učenik (interes

1

za probleme razrednog i školskog ozračja) -duhovno – znanstv =promišlja o suvremenim konceptima, a suvremeni pristupi ih tretiraju kao predmet istraživanja

Hrvatska : -duhovno – znanstv teoretičari = rano pokazali interes za probleme razredne i šk. klime, ali samo na teorijskoj razini ( ukazali na važnost pojedinih aspekata ozračja tijekom o-o rada)-Filipović = važnost zajedništva i suradnje među učiteljima u školi ( status škole, kvaliteta rada)-Trstenjak = važnost interakcije među učiteljima; i među učiteljima i učenicima („Mladi učitelj“)-Škalko = duh škole (analiza čimbenika koji utječu na kvalitetu nastave) – sastoji se od vidljivog općeg izgleda škole i nevidljivog, onog što struji od srca k srcu (učiteljeve ljubav, ukus, usvojene kulturne navike i vladanje; veselje / tjeskoba) = ŠKOLA NE BUDE MUČILIŠTE

Druga polovina 20. st.- karakteriziraju teorijski pokušaji promišljanja suvremene i buduće škole + praktična nastojanja implementacije različitih inovacija (poticaj otkrića u psih, soc, antrop / društveni razvoj)- škola stvaralaštva, šk. humano – soc/ odgojno soc zajednica (Previšić), o – o zajednica (Pivac), prosoc. zajednica učenika, učitelja i roditelja (Ledić), škola otvorenih vrata (Puževski), kvalitetna šk. (Glasser), humana šk. (von Hentig) = viđenje škole kao ustanove u kojoj se njeguje kritičko i stvaralačko mišljenje, inovativnost i kreativnost, emancipacija, razvoj soc. kompetencija, demokratska kultura ponašanja, a to se ostvaruje na osnovi konsenzusa među svima koji su neposredno zainteresirani za o i o

-Previšić: -šk. stvaralaštva – ne previše kritični prema svakom koraku učenika, ako se žele razviti kreativni potencijali-sloboda i autonomija nastavnika; drugačija organizacija cjelokupnog šk. Života

-Poljak: -raznovrsni interpersonalni odnosi; funkcionalno opremanje prostora; disciplina (demokratski režim); dinamična šk. Atmosfera

-Puževski:-„šk. otvorenih vrata“ – ne isključivo nastavna institucija - otvoriti čovjeku i životu -organizirati učenje i razne društv, kult, prosvj akcije (izvannast. aktivnosti) -cjelodnevna škola uz drugačije sadržajno, vremensko i metodičko strukturiranje boravka djece = povezati šk. sa životom, otvorenost prema kult,obraz,odg potrebama okoline +

2

uključiti sve zainteresiranje u o-o rad (konstantne promjene) -radikalne promjene u programu i sadržaju – uvođenje suvremenih metodičkih rješenja; uspostava humane radne klime i međuljudskih odnosa subjekata o-o

Razvoj škole kroz razvoj didaktičkih (nastavnih) sustava1. „prenošenje“ (činjenica, znanja, iskustva) 2. „upoznavanje“ ( „Velika didaktika“ – Komenski 17.st.)3. „stjecanje“ (kraj 19., poč. 20. st.)4. „mijenjanje“, „prerađivanje“ (osnova organizacije ostvarivanja zadataka o i o – 20.god. 20.st)5. „istraživanje“, „otkrivanje“, „proizvođenje“, „kreiranje“, „anticipiranje“ (druga polovica 20.st; osnova i sadržaj ostvarivanja zadataka o i o) - određivana je struktura rada u nastavi, a njihov razvoj je obilježen razvojem i mijenanjem ciljeva o – o rada

Komunikacija-sadržaji obraz. su se u prvim organiziranim školama „prenosili“ kroz govor nastavnika (osnova ped. procesa) – govorništvo, tehnika verbalnog izraza- uspješnost učenika se očitovala u količini zapamćenog (reprodukcija) - jednosmjerna komunikacija: nastavnik dominantan, učenik ima receptivnu poziciju- u nastavi je sve određeno: cilj, sadržaj i traži se kontrola, „ učitelj je mjerilo svega“

Emocionalno doživljavanje nastave-determinanta odosa učenika prema nastavi i njegovog stupnja aktivnosti; zanimljiv, ugodan, živahan, radostan ili suprotno od toga

Povoljne radne situacije- za uspješan nastavni rad – potrebna određena psihološka atmosfera za rad - najvažniju ulogu u stvaranju povoljnih radnih situacija ima nastavnik kao organizator nastavnog procesa ( rezultat: aktivnost učenika)

-Poljak : vanjska i unutarnja organizacija nastavevanjska: smišljeno uređenjei koordiniranje određenih vanjskih čimbenika(stoje izvan nastav. i učenika), čijim se usklađivanjem stvaraju povoljni objektivni uvjeti za izvedbu

nastavnog procesa (materijalna oprema šk.; modernizacija zgrade, namještaj, tehnika...)

3

unutarnja: organizacija samog tijeka obraz. procesa (ped. sprema nastavnika i njegovasposobnost zadiranja u suptilne zakonitosti procesa obrazovanja) -uspjeh i razvoj šk. ovisi o pedagoškoj reformi šk.

Iskustveno učenje-druga polovica 20. st. – razvoj različitih nastavnih sustava: egzemplarna, timska, problemska nastava = naglasak na potrebu za iskustvenim učenjem-moguće jedino u odgovarajućem socijalno-afektivnom okružju ( pretpostavka za uspješno ostvarivanje nastavnih ciljeva) - nastava =specifična sredina koja svojom organizacijom i socio- psihološkom klimom utječe na cjelokupan razvoj učenika (kognitivni i afektivni)- nastavnik ima važnu ulogu u stvaranju soc.-psih. klime jer stvara različite soc.-afektivne strategije s obzirom na to da li smatra (1) da je njegova zadaća prenjeti znanje, a učenik ga mora upamtiti i iskazati na odgovarajući način ili (2) polazi od toga da učenik stvara znanje u susretu sa realnošću

O-o proces se smatra zajedničkom aktivnošću svih sudionika, a to ima značajne implikacije na određivanje etapa nastavnog procesa. Traži se prevladavanje strukture tradicionalne nastave u kojoj se učenik priprema, vježba i provjerava (sistem manipuliranja), tako da se uvedu etape dogovora, realizacije i evaluacije (poštuju zahtjev za međusobnim uvažavanjem sudionika – pozitivna nastavna klima)

Poželjna razredna (socijalno – emocijonalna) klima-stvaranje soc.emoc. klime : međuljudski odnosi mikropedagogija = dio ped. koji se bavi proučavanjem onih pojava i procesa koji su značajni za odgoj, a vezani su za međuljudski odnos kao temeljnu jedinicu u kojoj se odvija odgojni proces

-mikroped. istražuje interakcijsko – komunikacijski aspekt odgoja prema kojem su bitne karakteristike odgoja: odvija se u međuljudskom odnosu; zasniva se na suradnji odgajatelja i odgajanika; ovisi o kvaliteti interakcije i komunik. u njihovom odnosu- međuljudski odnos (nastava) = proces koji se, putem interakcije i komunikacije, uspostavlja između nastavnika i učenika ili razreda kao cjeline = značajan: djeluje na ponašanje nastavnika i učenika = kvaliteta utječe na stvaranje emoc. klime ( afektivan ton u odnosu između nastavnika i uč / učenika / nastavnika, a posljedica je uspotavljene interakcije)

-soc.emoc. klima (utjecaji)= nastavnikovo ponašanje: dominantno (kruto, ne poštuje individualne razlike među učenicima) i integrativno (stvara povoljne uvjete za razvoj učenika)

4

= stil vođenja: autoritativan (dominira ličnost nastavnika; učenici nemogu samostalno djelovati, nema dijaloga, suradnje); indiferentan (ravnodušna klima nepovoljna za učenje); demokratski (ravnopravnost, uzajamnost – razvoj demokratske razredne klime koja potiče samostalnost i inicijativnost uč., pozitivno se odražava i na njihovo ponašanje i učenje) =komunikacija: socijalna reverzibilnost = izjave, govor i ponašanje nastavnika, koje podrazumijeva da učenik može koristiti iste riječi i način obraćanja koji koristi nastavnik u svom ponašanju i govoru učenicima (ne krši pravila pristojnosti i poštovanja)-proces učenja koji se odvija u 3 stupnja: istraživanje, uključivanje i djelovanje = aktivno i samoiskustveno učenje

Povoljna školska klima (ozračje)-nužan uvjet uspješne klime: humani odnosi u nastavničkom kolektivu (povjerenje)- ona se smatra jednim od čimbenika koji utječu na razvoj ped. osobina nastavnika i kvalitetu njegovog o-o rada ( utječu i odnosi među ljudima u radu, radni uvjeti u školi)-neprekidno stručno i ped. usavršavanje ovisi o motivaciji nastavnika i o pozitivnom šk. ozračju (stvoriti okružje u kojem se potiče razvoj i napredak)

-Strugar: elementi ozračja u čijem kreiranju bi trebali i nastavnici sudjelovati: uspješan odnos s učenicima; suradnja s ostalim učiteljima i stručnim suradnicima = temelj: uvažavanje, povjerenje, međusobna pomoć i zajedničko rješavanje o – o problema

-Stančić: važnost šk. klime = rukovođenje škole

-važno poznavati osobitosti organizacijske kulture šk. = osjećaj pripadnosti skupini koja ima svoja pravila ponašanja (zbornica: više interesnih skupina koje imaju specifične poglede na šk. organizaciju / stručne probleme vezane uz nastavu) =slojevitost soc. odnosa: učitelji, učenici, stručni suradnici, šk. uprava, roditelji, stručne ustanove i birokratkse strukture izvan šk. = tradicija šk.: poznata po određenim stereotipima, standardu rada i komunikacije (soc. klima – važni običaji i procedure: obilježavanje važnijih datuma, priredbe) = dinamičnost: posljedica stalne izmjene učenika / relativna tromost: promjena sadržaja, načina i oblika rada u nastavi; prilagodba novim zahtjevima = ravnatelj (stvaranje povoljne klime): upoznati sve elemente kako bi mogao utjecati na oblikovanje i održavanje klime koja pomaže u uspješnom radu (uspostaviti i neprestano poboljšavati sve oblike (ne)formalne komunikac. sa svim djelatnicima; uvesti praksu

5

(ne)formalnog druženja djelatnika; intenzivno razvijati sposobnosti slušanja; poticati na proizvodnju novih ideja za unapređenje rada)- problem prikrivenih ciljeva obrazovanja („prikriveni / latentni kurikulum“): - prikrivena dimenzija o i o – težišno se odnosi na šk. ozračje - potrebno ga je otkriti jer ima veliko djelovanje na rad šk.-upozorava se na njezin utjecaj, viđedimenzijonalnost, povezanost s drugim šk. varijablama, ali sve samo na teorijskoj razini (nema empirijske verifikacije –tek nedavno, i vrlo sporo)

2.Kultura šk. i/ili šk. ozračje – pristupi istraživanju šk. okoline

Kultura škole i / ili školsko ozračje (klima):-problemi oko definiranja: da li su istoznačni pojmovi (šk. klima je sinonim za kulturu škole; kultura ili soc. klima ) : neki smatraju da je klima jedan element kulture : drugi smatraju kako je kultura element klime (obuhvatniji koncept)- potrebno točno odrediti termin kulture škole i školske klime (olakšalo teorijsko –metodološkoproblematiziranje šk. strukture)

2.1. Organizacijska kultura škole-taj koncept se smatra značajnim sredstvom za razumijevanje temeljnih značenja i karakteristika institucionalnog života-prva istraživanja: 30.-ih / 40.-ih god. 20.st.

-nema jasne i opće prihvaćene definicije: =Mintzberg: „sustav vjerovanja o organizaciji, zajednički njezinim članovima, koji ju razlikuje od drugih organizacija“ =Wilkins i Patterson: „uglavnom se sastoji od uvjerenja o tome što djeluje,a što ne“ =Martin: „kultura je izraz najdubljih potreba ljudi sredstvo za davanje značenja njihovom iskustvu“ =Schwartz i Davis: „ zajednički uzorak vjerovanja i očekivanja, koji stvara norme koje snažno oblikuju ponašanje pojedinaca ili skupina unutar organizacije“-moguće je uočiti nekoliko zajedničkih svojstava svih tih definicija: =Moorhead i Griffin: 3 zajednička obilježja (1)gotovo sve se odnose na skup vrijednosti koje su zajedničke članovima u organizac. (definiraju što je prihvaljivo / neprihvatljivo ponašanje) (2)vrijednosti koje čine kulturu se uzimaju kao gotove činjenice (to su temeljne pretpostavke koje stvaraju zaposleni)

6

(3)naglasak na simboličkim sredstvima kroz koje se vrijednosti prenose (priče,primjeri..) - definicija: „set vrijednosti, obično uzetih zdravo za gotovo, koje pomažu ljudima u organizaciji da razumiju koje se akcije ssmatraju prihvatljivima, a koje ne. Ove vrijednosti se prenose kroz priče ili druga simbolička sredstva.“ =Hoy i Miskel: definicije su sukladne u naglašavanju zajedničkih orijentacija koje „drže“ organizaciju na „okupu“ i daju joj osebujan identitet -temeljna neslaganja proizlaze u vezi s pitanjem što je zajedničko (norme, vrijednosti, filozofije, vjerovanja, stavovi ili ceremonije); zatim drugi problem je da li postoji jedna ili više različitih kultura; zatim neslaganje o opsegu u kojem je organizac. kultura svjesna i očita (ili nije)

- rješenje: proučavanje kulture na različitim stupnjevima njezinog manifestiranja

Manifestacija kulture:-putem normi, zajedničkih vrijednosti i temeljne, prešutne pretpostavke ( javljaju se na različitim stupnjevima apstrakcije)

I. Najapstraktniji stupanj: -kultura je kolektivna manifestacija prešutnih pretpostavki (temeljna premisa o prirodi međuljudskih odnosa, ljudskoj prirodi, istini, realnosti i okolini) -prešutne pretpostavke je teško identificirati jer su apstraktne i nesvjesne - istražiti kombinacijom antropoloških i kliničkih tehnika ( prikupljanje podataka o povijesti organizacije, mitovima, ceremonijama, organizacijskoj strukturi, kritičnim događajima – ne upitnici! )

II. Srednji stupanj apstrakcije: -kultura je definirana kao zajedničke vrijednosti članova, pri čemu su vrijednosti zajedničke koncepcije o tome što je poželjno (definiraju što se treba činiti kako bi bila organizac. uspješna) -temeljne vrijednosti određuju karakter organizacije i daju joj osjećaj identiteta i misije -rad Ouchia „ Teorija Z“: osnovne vrijednosti = predanost, kooperativnost, tim, povjerenje...

Nasuprot tim spomenutim apstraktnim koncepcijama organizacijske kulture nalazi se perspektiva koja se pojavljuje pri korištenju normi ponašanja kao osnove zajedničkih orijentacija. Norme su obično nepisana i neformalna očekivanja koja utječu na ponašanje. One su očevidnije, odnosno opipljivo su sredstvo za razumijevanje i mijenjanje kulture u organizaciji. ( Definicije koje su fokusirane na norme ponašanja su korisnije praktičarima koji žele procijeniti i mijenjati organizacijsku kulturu)

7

Školska kultura:-Tagiuri: „...sustav vjerovanja, vrijednosti, kognitivnih struktura i značenja, koja su zajednička ljudima unutar škole.“-Sarason: „značajan čimbenik otpora prema inovacijama

-Page: razlikuje školsku kulturu (culture of the school) i kulture škola ( the cultures of schools) : u radovima o različitim kulturama škola razlikuje 3 poimanja kulture: (1) pristup kulturi škole kao epifenomena = stalne strukture u školi (koje ju čine školom) osiguravaju osnovu za kulturu škole (2) holističko poimanje = odbijaju evaluacijski pristup kulturalnim elementima = teže opisivanju odnosa akcija i značenja u šk. i oko šk. (3) kultura kao varijabla s kojom je moguće manipulirati = evaluacija kulture ( dobra / loša – na osnovi toga predlaže promjene)

Koje zajedničke vrijednosti transformiraju školu u učinkovitu instituciju? Za odgovor na to pitanje potrebna su sustavna istraživanja učinkovitih škola (antropološka i sociološka , kvalitativna istraživanja – objasnili temeljne pretpostavke i zajedničke vrijednosti koje čine školsku kulturu)

Prema Firestone i Wilsonu postoje tri sustava simbola koji posreduju sadržaj kulture: priče, ikone i rituali. Priče se temelje na stvarnim događajima, često se kombiniraju činjenice i mašta ( neke postaju mitovi= prenose neupitna vjerovanja koja ne mogu biti potkrepljena činjenicama; legende = prepričavaju i objašnjavaju izmišljenim detaljima). Ikone su fizički artefakti koji se koriste za komuniciranje kulture (trofeji). Rituali su temeljne ceremonije koje osiguravaju opipljive primjere onog što je za organizaciju važno. = šk. kultura bi se mogla rekonstruirati na temelju artefakta, obreda, rituala, ceremonija, kroz suradnju s roditeljima i zajednicom ...

Sljedeći važan element u analizi šk. kulture je ispitivanje sustava neformalne komunikacije. On otkriva skrivenu distribuciju moći unutar škole ( posreduje osnovne vrijednosti organizacije).

Zaključci: (1) šk. kultura ( jedan od mogućih pristupa analizi šk. sredine) se odnosi na vrijednosti, vjerovanja i značenja koja ljudi pripisuju svojim iskustvima u školi

8

(2) koncept šk. kulture ima svoje intelektualne korijene u soc. i antropo., a za otkrivanje temeljnih kulturalnih elemenata koriste se kvalitativne i etnografske tehnike.

2.2.Organizacijsko ozračje škole2.2.1. Organizacijsko ozračje – konceptualizacija i operacionalizacija

Psihosocijalna ( organizacijska) klima- istraživanje je potrebno kako bi se odgovorilo na pitanje o utjecaju okolinskih uvjeta na život i ponašanje pojedinca -istraživači koriste interakcionistički model odnosa čovjeka i okoline: za ponašanje i doživljavanje su odgovorna 2 čimbenika: ličnost i okolina- nema točne definicije i nisu rješeni mnogi metodološki problemi koji se javljaju tijekom istraživanja klime-temeljna svojstva organizacijske klime (Marshall Poole): =odnosi se na veće jedinice (karakterizira osobine cijele organizacije / gl. dijelova =opisuje organizaciju ili njezin dio, bez evaluacije =nastaje na osnovi rutinskog djelovanja organizac. (koje je važno za organizac. i članove) = utječe na ponašanje i stavove članova organizacije

-na osnovi čega nastaje klima u organizaciji? = 2 različita shvaćanja (1)glavne determinante kulture: organizac. kontekst (ciljevi, veličina, resursi), struktura, individualne karakteristike članova, neposredna pojedinčeva okolina, (posredno) šira ekonomska i kulturna okolina (2)te varijable imaju posredan i slabiji utjecaj, a naglasak je na interakciji ličnosti i okoline ( procesima koji se odvijaju) - izravan izvor klime: procesi u organizac. / posredno određuju klimu: strukturne i druge karakteristike (utječu na procese) = ciljevi važni ( tip ljudi koji radi )

-2 različita pristupa mjerenju psihosocijalne klime u organizaciji: (1)objektivne mjere klime: - struktura rukovođenja,omjer administrativnog i proizvodnog osoblja, br formalnih pravila, izostajanje s posla, fluktuacija, podaci o nesrećama na radu, pritužbe zaposlenih, produktivnost (2) subjektivne (perceptivne) mjere klime: - definiranje i mjerenje klime kroz percepciju članova organizacije -problemi: =razlikovanje klime od stavova: pogotovo stavova prema radu i zadovoljstvu poslom =metodološki problem: sjediniti opise u ukupnu mjeru koja predstavlja veću socijalnu jedinicu-

9

rješenje: konceptualizacija dviju klima =organizacijska klima je ukupno značenje koje predstavlja tipičan, prosječan ili uobičajen način na koji ljudi opisuju ambijent u kojem se nalaze -klima se izvela objedinjavanjem individualnih percepcija organizac.karakteristika = što ukupni rezultat znači? ( 1 ili više klima? / da li je atribut na individualnoj, grupnoj ili organizacijskoj razini?)-grupe unutar organizacije su homogenije prema osobinama nego ljudi van nje (postoje razlike među članovima, ali ima više sličnosti) - potrebno je voditi računa o tome kako unutar organizacija postoji više supskupina (grupa) s različitim ulogama i položajem što znači da su interakcije (determinanta klime) među članovima djelomično određeni strukturom organizacije = pripadnost grupi čini referencijalni okvir pojedinca za opisivanje karakteristika radne okoline

- razlozi za istraživanje klime ( Moran i Volkwein):1.dokazi o postojanju veze između organizac. klime i drugih varijabli2.konstrukt klime odgovara na potrebu istraživača da ujedine mikro i makro stupnjeve analize3.poznavanje klime se smatra korisnim u naporima razvijanja organizacije4.klima utječe na motivaciju i ponašanje članova, kao i učinke organizacije5.konstrukt klime podrazumijeva analizu dinamičkih procesa „organiziranja“

2.2.2. Školsko ozračje kao posebno istraživačko polje

-školska klima = relativno trajna kvaliteta školske sredine koja utječe na ponašanje njezinih članova i koja se temelji na zajedničkoj percepciji ponašanja u školi, a pod utjecajem je formalne i neformalne organizacije, ličnosti sudionika i upravljanja školom-istraživanja školske okoline : podjeljena na istraživanje na razini razreda i na razini škole (većinom istraživani odvojeno, ali se radi na utvrđivanju međusobnog odnosa)

-razredna klima = odnosi između nastavnika i njegovih učenika ili samo između učenika u promatranom razredu = zaključuje se na preko mjera učeničkih i /ili nastavničkih percepcija =nastavnička potpora, zadovoljstvo, povezanost, natjecanje, teškoće... =mikroklima-školska klima = odnosi nastavnika prema drugim nastavnicima, učenicima, administrativnom osoblju i ravnatelju = zaključuje se na temelju nastavničkih percepcija ( ne učeničkih – smatra se da nisu svjesni svih elemenata koji određuju klimu škole) = čimbenik po kojem se škole međusobno razlikuju =poticanje stručnog usavršavanja,donošenje i provođenje odluka,kreativnost... =makroklima

10

-školsko/razredno ozračje; nastavno ozračje; o – o ozračje (Matijević : uključuje školsko, razredno i nastavno ozračje)

2.3. Neki pristupi istraživanju školskog ozračja2.3.1. Otvorena – zatvorena klima

- Halpin i Croft su razvili jedan od prvih instrumenata za mjerenje školske klime: Organizational Climate Description Questionnaire ( OCDQ – upitnik za opisivanje organizac. klime) koji je mjerio važne aspekte odnosa nastavnik – nastavnik i nastavnik – ravnatelj-na osnovi rezultata su identificirali 6 osnovnih tipova školske klime: otvorena, autonomna, kontrolirana, familijarna, paternalistička i zatvorena-otvorena klima:dobra međusobna suradnja nastavnika, nisu iscrpljeni administracijom, a ravnateljev način upravljanja im olakšava ostvarivanje zadaća, zadovoljni poslom i motivirani za svladavanje teškoća i frustracija : ravnatelj – primjer svojim radom, kritizira akcije nastavnika ili izlazi u susret, postavlja fleksibilna pravila, kontrolira situaciju i na jasan način rukovodi osobljem-zatvorena klima: članovi grupe nisu zadovoljni ( ostvarivanje zadataka i zadovoljavanje soc. potreba); ravnatelj je neučinkovit u usmjeravanju aktivnosti nastavnika, ne vodi računa o njihovim osobnim potrebama; nastavnici nisu angažirani, ne surađuju (minimalno postignuće); visoka smetnja (ravnatelj ne olakšava ostvarivanje zadaća nastavnika); jedino zadovoljstvo u međusobnim, prijateljskim odnosima : ravnatelj – suzdržan, naglašava produktivnost; ne motivira nastavnike osobnim primjerom (neiskrenost)-ograničenja instrumenta: -nekorisnost kontinuuma od 6 različitih klima -empirijske provjere pokazale da neke čestice ne mjere što bi trebale – pouzdanost mjerenja nekih dimenzija je niska -neadekvatno za istraživanje u velikim, urbanim ili srednjim školama -definiraju klimu kroz odnos ravnatelja i nastavnika – ignoriraju odnos prema učenicima (važan element u stvaranju klime)

Na temelju tih primjedbi, razvili su dva nova instrumenta:- The Organizational Climate Descriptive Questionnaire for Elementary School (OCDQ –RE)-The Organizational Climate Descriptive Questionnaire for Secondary School (OCDQ – RS)

-2 faktora (međusobno nezavisni): - (1) otvorenost i funkcionalna stabilnost u međusobnim odnosima nastavnika („otvorenost

11

nastavnika“) - (2) ponašanje ravnatelja: dodjela besmislenih, rutinskih obveza nastavnicima; rigidna i neprestana kontrola nastavnika; nedostatak obzira i otvorenosti prema njima i idejama ( „zatvorenost ravnatelja“)

- 4 tipa klime ( za osnovne škole – 1. Instrument) = otvorena: kooperativnost, poštovanje i otvorenost u svim odnosima = angažirana: neučinkoviti napori ravnatelja da upravlja školom (restrikcija,direktivno ponašanje, nema potpore) / visoko profesionalno ponašanje nastavnika (kolegijalnost, prisnost i predanost poslu) =neangažirana: ravnatelj podupire nastavnike, nije direktivan, restriktivan / nastavnici ne preuzimaju odgovornost, ne slažu se dobro, ignoriraju poticaje, nisu predani svom poslu= zatvorena: ravnatelj ne podupire nastavnike, nefleksibilan je, kontrolira šk. aktivnosti / nastavnici se ne poštuju međusobno, netolerantni su, apatični i neinventivni

-2.instrument za srednje škole ( uvažava neke specifičnosti: specijalizirane, posebna pravila, učenici iz različitih osnovnih, više pažnje se poklanja stručnom znanju) - 2 faktora: otvorenost = energični ravnatelj; pruža primjer nastavnicima svojim radom; velika sloboda u odlučivanju; podrška; pokušava zadovoljiti i socijalne potrebe nastavnika i ostvariti ciljeve škole = nastavnici su optimistični, predano obavljaju posao, nema frustracija = što je klima otvorenija, veća je i povjerenje :prisnost =čvrsta mreža socijalnih odnosa među nastavnicima = bez obzira na otvorenost / zatvorenost šk – nastavnici mogu pokazati visoki / nizak stupanj međusobne prisnosti

2.3.2. Zdrava škola

-drugi okvir za istraživanje školskog ozračja je organizacijsko zdravlje-zdrava organizacija je sposobna dugoročno i adekvatno svladavati teškoće i razvijati se

-Miles : 10 važnih osobina zdrave organizacije:

12

(1) potrebe ostvarivanja zadataka: jasni, prihvatljivi i ostvarivi ciljevi, adekvatna komunikacija, optimalno ujednačena podjela moći(2) potrebe održavanja: upotreba resursa (adekvatna iskorištenost osoblja, kohezija, moral)(3) potrebe rasta i razvoja: inovativnost (novi postupci i ciljevi), autonomija, adaptacija, adekvatnost rješavanja problema - neuspjeh u pokušaju operacionalizacije njegovih osobina

-Parsons: svi soc. sustavi moraju riješiti 4 temeljna problema ukoliko žele razvoj i opstanak =problem stjecanja dovoljnog broja resursa i njihova prilagođavanja okolini =problem određivanja i implementacije ciljeva =problem održavanja solidarnosti unutar škole =problem stvaranja i očuvanja jedinstvenog sustava vrijednosti- zdrave škole moraju mobilizirati svoje resurse da bi ostvarile ciljeve i zajedničkim vrijednostima prožeti radnu skupinu : škole imaju 3 različita stupnja kontrole tih potreba: = tehnički: proces poučavanja i učenja (rješavanje problema) = upravljački: kontrolira unutarnje administrativne funkcije organizacije (kontrola rada u školi i raspodjela resursa – glavni ravnatelj) = institucionalni: povezuje organizaciju s njezinom okolinom (potpora zajednice)-zdrava škola = u kojoj tehnička, upravljačka i institucionalna razina djeluju harmonično - stvoreni su upitnici za procjenjivanje organizacijskog zdravlja škole na emelju Parsonsa- instrument (podloga za ostala 2): The Organizational Health Inventory for Secondary Schools

- na temelju tog instrumenta razlikujemo : (1) zdrave škole : zaštićena je od nerazumnih pritisaka zajednice i roditelja; :ravnatelj – dinamičan, radi na rješavanju zadataka i stvaranju dobrih međuljudskih odnosa, podrška nastavnicima, postavlja visoke standarde izvršavanja zadataka, pribavlja potrebne resurse :nastavnici – visoki (ostvarivi) ciljevi učenicima, predano obavljaju posao, visoki standard ponašanja i izvođenja nastave, dobri međusobni odnosi, povjerenje, entuzijazam, ponosni na školu (visok moral) :opremljene učionice, nastavna sredstva i materijali, dodatni materijali (2) bolesne škole: podložna destruktivnim vanjskim utjecajima :ravnatelj – ne usmjerava i ne strukturira šk. aktivnosti, mala potpora i ohrabrenje nastavnicima, nema utjecaja na nadređene : nastavnici – ne osjećaju se dobro na poslu, suzdržani, sumnjičavi, defenzivni : nastavna sredstva i pomagala uglavnom nedostupna

13

: ne doživljava se ozbiljno obrazovanje i šk. život- povjerenje – jedna od temeljnih karakteristika kulture učinkovitih organizacija-u zdravijim školama su nastavnici više uključeni u donošenje odluka

2.3.3. Kontrola učenika: od nadzora prema humanizmu

-kontrola učenika je ključni aspekt šk. života - moguće koristiti za razlikovanje klime škola-kontrola podrazumijeva zahtjeve za/ i ograničavanje ili sputavanje određenog ponašanja (poštivanje normi i pravila kako ne bi došlo do kazni i sankcija) - Willower – kontinuum kontrole učenika od nadzora prema humanizmu = nadzornička škola: stroga tradicionalna šk. – rigidna i visoko kontrolirana sredina (glavno održati red) ; upotreba stereotipa : učenici – neodgovorni, nedisciplirani i mora ih se kontrolirati kaznama : nastavnici se ne trude razumjeti učenika, neposluh – osobna uvreda :distanciranost, pesimizam, oprez, sumnjičavost, hijerarhija, jednosmjerna komunikacija =humanistička škola: edukacijska zajednica u kojoj se uči suradnjom i iskustvom :učenje – uključivanje u aktivnosti koje su vrijedne truda :blizak (osobni) odnos s učenic., prijateljstvo, poštovanje - samodisciplina : demokratsko razred. ozračje – fleksibilnost, dvosmjerna komunikacija, razvoj samoodređenja učenika, preuzimaju odgovornost-operacionalizacijom tog koncepta, izrađen je instrument za procjenu stavova nastavnika prema kontroli učenika : Pupil – Control Ideology Form (fokus na odnos nastavnik – učenik) - učenička percepcija humanističke klime je pozitivno povezana s njihovom motivacijom , orijentacijom na zadatak, rješavanjem problema i ozbiljnošću u učenju

2.3.4. Radna klima

-model Rudolpha Moosa – istraživanje soc. klime u različitim tipovima organizacija i grupa- soc. klima = „osobnost“ okoline (neke su „prijateljskije“ od drugih)- okoline (sredine) se razlikuju prema postignućima i kompeticiji, stupnju kontrole i krutosti-Moos – razvio proučavanjem različitih soc. sredina 10 skala za njezino mjerenje

-3 opće kategorije dimenzija soc. klime ( mogu biti opisane zajedničkim /sličnim setom dimenzija): (1) DIMENZIJE ODNOSA = opis kvalitete i intenziteta odnosa među ljudima u određenoj

14

sredini ( poddimenzije: uključenost, kolegijalna kohezija, potpora, izražavanje osjećaja, osjećaj pripadanja) (2) DIMENZIJE OSOBNO RAZVOJA ili ORIJENTACIJE PREMA CILJU = temeljni ciljevi pojedine sredine (način na koji okolina potiče ili onemogućava razvoj pojedinca) = subdimenzije: autonomija, radni pritisak, kompeticija, akadem. postignuće… (3) DIMENZIJE ODRŽAVANJA I PROMJENE SUSTAVA = mjere opseg u kojem u okolini vlada red, koliko je organizirana, jasna očekivanja od pojedinca, koliki stupanj kontrole, spremnost okoline na promjene = subdimenzije: red i organizacija, jasnoća, kontrola i inovativnost-2 / 10 skala za procjenu soc. klime razvijene su za upotrebu u o – o sredinama : - Classroom Environment Scale (CES) i University Residence Environment Scale ( URES)

Moos je razvio model determinanti radne klime ( moguće ga je upotrijebiti kao konceptualni okvir za istraživanje bilo koje radne klime). Radna okolina shvaćena je kao dinamički sustav koji se sastoji od 4 domene: fizička i arhitektonska obilježja, organizacijske strukture, suprapersonalni faktori i socijalna klima. U osnovi model pretpostavlja da utjecaj arhitektonskih, organizacijskih i suprapersonalnih faktora djelomično proizlaiz iz socijalne klime, koju istodobno pomaže kreirati. Socijalna klima može djelomično izmijeniti utjecaj ostale 3 domene na radni moral i kvalitetu rada.

Insel i Moos – Skala radne okoline ( Work Environment Scale) WES - preporuča se za praćenje i evaluaciju radne klime, kao i pri uvođenju promjena u radnu okolinu -procjena klime može pomoći u analizi problema u radnoj skupini, kod organizacijskih promjena, za procjenu i poboljšanje rukovođenja, za poboljšanje učinkovitosti, za prepozavanje problema...- primjena u školi: ispitivanje nastavničkih percepcija školskog ozračja ( prednost: fokus na školu kao radnu sredinu za nastavnike)-sastoji se od 90 čestica, točno – netočno formata (tvrdnja – nastavnik odluči da li se odnosi na školu ili ne)-skala je sastavljena od 10 supskala, a one se odnose na 3 temeljne dimenizije soc. klime: dimenzije odnosa, dimenzije osobnog razvoja i dimenzije održavanja i promjene sustava

Rezultati koji su dobiveni primjenom WES-a, bili su osnova za razvoj strategije za poboljšanje radnog ozračja škole. Ona uključuje nekoliko osnovnih koraka: 1.mjerenje poželjne i stvarne klime 2.informiranje nastavnika o rezultatima

15

3.analiza i interpretacija rezultata i donošenje odluka o prioritetima u naporima za poboljšanjem 4.intervencija (nastavnici predlažu strategije promjene za nekoliko mjeseci) 5.ponovna procjena klime

16