Događajmjesecajednom „sazreli“, shvatilo se da je, u novom (kosovskom) kontekstu, njihova zemlja postala nesigurnija. Prije svega, kako je objašnjeno, zbog političke reto-rike

U okviru informativne kampanje o

uNATOorganizovana

je panel diskusija, u kojoj su ovali

ministar odbrane

Ko

ordinacioni tim Vlade Crne Gore za imp

lementaciju Komunikacione strategije o

evroatlantskim integracijama, u saradnji

sa partnerima - Nansen dijalog centrom

On je

r

k stvara sopstveni

sistem odbrane, i bez ulaska NATO, bi

morala graditi moderno organizovanu,

naoružanu i opremljenu vojsku.

nastavak procesa

evroatlantskih integracija.

članstvuCrneGore

učestv

Boro Vučinić, visoki

predstavnikNATORokKosirnik, profesor

Pravnog fakultetaNebojšaVučinić i direk-

tor NVOAlfa centar Aleksandar Dedović.

Prvu panel diskusiju organizovao je -

-

i

Alfa centrom izNikšića.

Ministar Vučinić je kazao da će odluka o

članstvu Crne Gore u NATO biti demok-

ratska, bilo da je donese parlament ili da se

o tome odluči na referenmdumu.

ekao da samo članstvo ne košta ništa, jer

Crna Gora, budući da te

u

Stoga, u

okviru kolektivnog sistema bezbjednosti,

naglasio je ministar, bićemo u prilici da

gradimo određene segmenete odbrane, a

da preostali dio odbrane realizujemo u

saradanji sa zemljama članicama ili na

regionalnom novou, i na taj način sma-

njimo vojnu potrošnju. Istakao je da je

dobijanje Intenziviranog dijaloga za Crnu

Goru potvrda uspjeha reformi, ali i zna-

čajno ohrabrenje za

PredstavnikNATOKosirnik rekao je

NATO. "Dovoljnoprava, da imaju

operativne oružane snage i demokratskukontrolu nad njima” kazao je predstavnikNATO. Bezbjednost bilo koje zemlje,ocijenio je Kosirnik, nije data jednomzauvijek, niti dolazi bez ulaganja. Glavna"investicija" u

napor da se opa

Kosirnik, uodgovoruna jednoodpitanjapublike.

Profesor

, u tome da se pacifikuje region koji u istoriji nije bio

interesimaCrneGore.

zajednica demokratskih država koje su okupljene pod jedankišobran, kako radi sopstvene bezbjednosti, tako i radi odbrane društvenih i civilizacijskih vrijednosti.

danepostoje posebni uslovi za učlanjenje u

je da zemlje aspiranti začlanstvo poštuju vladavinu

bezbjednost i odbranu jesolidarnost sa drugim zemljama, zajed-nički snosti preduprijede,ili, ako su većnadjelu, da se likvidiraju, čaki onda kada su daleko od kuće. Svaka zem-lja, potencijalno članica NATO, o članstvuodlučuje samostalno, rekao je

Vučinić je ocijenio da je svrhaučlanjenja u NATO ne samo Crne Gore,već i njenih susjeda -

pošteđenkrvavih sukoba. On je poručio da o člans-tvu treba odlučiti racionalno, bez emocija,vodeći računa o pragmatičnim

Prema riječimaDedovića, NATOnije pot-rebno propagirati, jer to više nije klasičnavojna organizacija, već -

--

VidakLatković

Događaj mjeseca

NATO na javnoj debati

IMPRESSUMPartner - mjesečnik o evroatlantskimintegracijama, odbrani i vojsci

IZDAVAČ:ZA IZDAVAČA:UREDNIK:REDAKCIJA:

TEHNIČKI UREDNIK:KONTAKT: TEL/FAX:E-MAIL:WEB:ADRESA:ŠTAMPA: TIRAŽ:

april 2 3

, ijana Turkovi

20

008. godine BROJ:Ministarstvo odbrane Crne Gore

mr Boro VučinićVidak LatkovićIlija Despotović , Olivera Đukanović, Zorica

Radović, Mehmedin Tahirović, Marinko M. Slomo,Mihailo Danilović T

Miodrag KankarašPortparol // +382 241 375

[email protected]/odbrana

Jovana Tomaševića 29MOUSE STUDIO, Podgorica // 5000

ć

SADRŽAJ

DOGAĐAJ MJESECA

-

..........................................................

....................................................

...................

Ilija Despotović

..........................

mr Mehmedin Tahirović

.................................... 1

............................................. 3

Mihailo Danilović

..........................................

Dušica Tomović

................................................ 7

..............

Peter van Ham, Institut za međunarodne odnose -

Evropski koledž

...............................................................................

.......................... 4

mr Tijana Turković

.......... 5

Olivera Đukanović

......................

Ilija Despotović

3

4

7

9

1

Rok Kosirnik

1

16

1

Marinko Slomo

20

22

2

2

26

NATO'S NATIONS AND PARTNERS FOR PEACE:AKTIVAN PARTNER U PROGRAMUPARTNERSTVO ZAMIR

PROCES PLANIRANJA I REVIZIJE PARP

KORAK DO KANDIDATURE

SAMIT ZAROBIO BUKUREŠT

NATO REVIEW:NATOMORA INOVIRATI STRATEŠKI KONCEPT

PATROLNI BRODOVI ZAŠTITNICI NACIONALNIHVODA

MLADI ATLANTISTI NA SAMITU U BUKUREŠTU

FELJTON:

CRNA GORA USPJEŠNA PRIČA

MORNARIČKA BAZA VCG:ZAŠTITNIK NA JADRANU

POČECI CRNOGORSKE VOJSKE

DIJALOG O NATO BEZ LASKANJA I ETIKETA

NATO NAKON SAMITA U BUKUREŠTU

Marinko Slomo

PARTNER 3

4 PARTNER

Prenosimo tekst Nezavisne revije o političkoj, ekonomskoj i vojnoj saradnji „NATO's Nations and Partners for Peace”,

publikovane uoči Samita u Bukureštu

Aktivan partner u programu Partnerstvo za mir

Crna Gora je početkom 2008. godine

iskazala namjeru da se uključi u

Individualni

), kao intenzivniji oblik saradnje

sa NATO. Početkom februara dobili

smo pozitivan odgovor na naš zahtjev

da se uključimo u IPAP i otpočnemo

izradu Prezentacionog dokumenta.

Crna Gora je ujedno izrazila želju da

se uključi u Intenzivirani politički

dijalog čekujemo

pozitivnu odluku NATO

akcioni plan partnerstva

(IPAP

sa NATO i o

na Samitu u

Bukureštu.

Prije svega, cilj je unapređenje funkcionisanja i dalji

razvoj koncepta kooperativne bezbjednosti pod okriljem

NATO. U skladu sa tim, u Prezentacionom dokumentu

Crne Gore, može se vijdeti da je Crna Gora istakla

opredjeljenje da postane aktivan partner programa PzM.

U tom kontekstu Crna Gora se i odnosila prema

Partnerstvu i od ukupno 31 oblasti koje sadrži Radni

plan evroatlantskog partnerstva odlučila se za učešće u

21 oblasti saradnje.

Kolektivnaodbrana

Karakter savremenih izazova, rizika i

prijetnji je takav da ne poznaje gra-

nice i da prevazilazi mogućnosti -

poka-

zao kao ključna odbrambeno-poli-

tička institucija na evroatlan

: šire-

nje slobode, uspostavljanje i jačanje

demokratije kao i saradnja bazirana

na zajedničkimvrijednostima.

oljnopolitičkom planu

-

uključenje

u punopravno članstvo. bi Crna

Gora dala još veći doprinos regional-

noj stabilnosti i kolektivnom sistemu

odbrane. Ujedno bi ojačala

sa totalne od-

brane na sistem kolektivne bezbjed-

nosti. Drugi razlog ulaska u NATO je

dr

žava da na njih samostalno odgovore.

NATO se u proteklom periodu

tskom

prostoru. Strateški cilj NATO je

ObnovomdržavnostiCrnaGora je na

sp , kao jedan

od strateških ciljeva, postavila us

postavljanje partnerskih odnosa sa

NATO i opredijeljenost za

Tako

sopstvenu

bezbjednost. Koncept i opredjeljenje

Crne Gore je prelazak

politički. Smatramo da bi Crna Gora

ulaskom u NATO značajno ojačala

svoju ukupnu političku poziciju i

demokratske kapacitete. Prijemom u

PzM,NATO je prepoznaoCrnuGoru

kao demokratsko društvo, pa bi ula-

zak u klub najrazvijenijih i najuticaj-

nijih zemalja svijeta svakako pobolj-

šao njenu ukupnu međunarodnu po-

ziciju. Učlanjenjem u NATO Crna

Gora bi brže obezbijedila i članstvo u

EU. Učlanjenjem u savez najznačaj-

nijih i najrazvijenijih zemalja svijeta,

čuo bi se glas Crne Gore na među-

narodnoj sceni, značajnije

nego do sada. Ulaskom u NATO

Crna Gora obezbjeđuje na najbolji

način suverenitet i integritet države.

Očekivana dobit od NATO članstva

bila bi i jačanje demokratije u zemlji,

kao jednog od osnovnih principa na

kojima seNATOalijansa zasniva.

Jedno od ključnih pitanja

te politička

volja za prijem novih članica uzi-

majući u obzir rezultate koje su one

postigle u okviru programa PzM.

Smatramo da je uključenje

Eventualno odlaganje prijema moglo

bi dovesti do slabljenja podrške za

članstvo u NATO u tri

To bi moglo da destimuliše i

ostale članice PzM iz regiona. Odluka

o neprijemu u članstvo neke od tri

spomenute zemlje svakako ne bi

predstavljala doprinos daljem jačanju

mira i bezbjednosti u regionu.

Kao rezultat NATO samita u Buku-

reštu očekujemo odluku o prijemu

novih članica (Albanije, Hrvatske i

mnogo

,

,

,

u vezi sa

proširenjem NATO jes

,

Albanije,

Hrvatske i Makedonije u NATO od

interesa kako za samu organizaciju,

tako i za stabilnost našeg regiona.

spomenute

zemlje.

ProširenjeAlijanse

Makedonije), proširivanju i intenzi-

viranju saradnje -

u cilju

daljeg približavanja Alijansi. To bi bio

podstrek za Crnu Goru da pristupi u

slične regionalne integracije -

kao najmlađa država,

poslije obnove državnosti

-

-

-

-

-

lu Crna Gora očekuje da će na

Samitu u Bukureštu sve članice

NATO pozitivno ocijeniti dosadšnje

napore Crne Gore na tom putu i

nastaviti sa podrškom koju su davali

do sada. Očekujemo da ćemo dobiti

još više -

Snažno želimo i uložićemo maksi-

malne napore da nakon samita u

Bukureštu iskoristimo prvu narednu

priliku kako bi Crna Gora postala

članicaNATO.

Dalje jačanje uloge NATO, predu-

zimanje dodatne inicijative za veće

prisustvo što više zemalja u opera-

cijama očuvanja mira širom svijeta

pod okriljem NATO. Definisanje

programa i neophodnih uslova za

dalje pristupanje Alijansi zemalja čije

je to oprijedjeljenje u skladu sa

ciljevimaNATO.

sa partnerima i sti

mulans za zemlje u tranziciji,

radi pri

bližavanjaAlijansi.

Crna Gora,

, u sklopu

evroatlantskih integracija i reformi

sistema odbrane, sa uglavnom mla

dim i nedovoljno iskusnim kadro

vima, uložila je puno napora i u krat

kom vremenskom roku uradila mno

go. Pokrenula je i sprovela neke pro

cese koji se u drugim uslovima

sprovode i traju mnogo duže. U tom

smis

ohrabrenja za viši nivo komu

nikacije sa Alijansom, na osnovu

naših do sada ostvarenih rezultata.

Očekivani rezultati

Budući razvoj

PARTNER 5

www.nato-montenegro.cg.yu

6 PARTNER

renja u vezi sa time da li se sam NATO u

potpunosti oslobodio svoje ranije uloge,

kada je naspram sebe imao isto moćnu

vojnu alijansu, samo sa drugim ideološ-

ko-političkim predznakom. Ta pitanja se

postavljaju i u samom NATO-u, i to u

konkretnijoj formi, recimo, u vezi sa ulo-

gom u današnjim kriznim područjima.

Čak i nove članice NATO ne libe se da

postavljaju ova i sličlna pitanja. Nedavno

je poljski ministar odbrane otvoreno

upozorio da NATO treba da ima odb-

rambenu ulogu, a da njegove među-

narodne misije budu strogo na osnovu

mandata cijele alijanse. Ili, recimo,

simptomatično je da zagrebački mediji,

prilikom nedavne posjete američkog

predsjednikaHrvatskoj, nijesu propustili

da tim povodom „bocnu“ i sam NATO,

pa i ulogu najmoćnije zemlje u toj

alijansi.

S druge strane, populistička galama

protiv NATO-a , sa tvrdnjama iz rukava,

Komentar

Dijalog o NATO

Odluka o tome da li će Crna Gora ući u

NATO, ne treba nikoga uvjeravati, veoma

je ozbiljna stvar, ne samo u vojnom i

političkom smislu, nego i sa stanovišta

sveukupnog razvoja države i društva, pa,

na kraju krajeva, i pozicije svakog

građanina. I, svakako, tiče se budućnosti

zemlje na dugi rok. Razumije se, sama

odluka će formalno biti politička, bilo da

bude donesena na referendumu, ili

glasanjem u parlamentu. Kao takva, biće

rezultat političkog uvjerenja da li je

članstvo u NATO potrebno ili nije. I da li

je korisno ili ne.

Za političku odluku, naravno, treba po-

nuditi i potporu stručne argumentacije

koja ne bi trebalo da bude jednostrana,

nego takva da osvijetli sve aspekte karak-

tera i uloge sjevernoatlantske alijanse i

svrshodnosti participacije u njoj. Ali

politički karakter odluke znači da sjutra,

kad je donesemo i prođe neko vrijeme,

možemo doći u situaciju da uvidimo da

nijesmodobro imudropromislili, biloda

formalno kažemo „da“ ili „ne“NATO-u. I

u jednomiudrugomslučaju eventualnim

„kajanjem“ ne bismomogli izbjeći poslje-

dicemogućepogrešneodluke.

Zato bi, čini se, prije same kampanje o

članstvu u NATO, prije definitivne odlu-

ke, trebalo, takoreći, postići konsenzus o

samoj javnoj debati koja će predhoditi

formalnom izjašnjavanju građana ili pos-

lanika parlamenta o tompitanju. Dakle, o

NATO-u treba, prije svega, razgovarati

bez rukavica, otvorenih karata. To znači, s

jedne strane, da građane ne treba ubje-

đivati da je NATO idealan, a, s druge, nije

demokratski da se unaprijed ta alijansa

potpuno odbacuje, na osnovu političkih i

ideoloških stereotipa.

NATO, svakako, nije bez nedoumica u

konceptualnom određenju njegove

uloge, nije bez mana u odnosu snaga

između njegovih članica, posebno u pog-

ledu premoći najjačih zemalja u njemu.

Nijesu bez osnova ni određena podoz-

PARTNER 7

bez laskanja i etiketa

8 PARTNER

bez prethodne javne rasprave, kako to

nama ne treba, kako bi to ugrozilo naš

turizam, konfrotiralo nas prema Rusiji,

kako ne bismo bili bezbjedniji, sa politi-

kantskim pitanjem - koliko bi nas to koš-

talo, apsulutno nije put da se dođe, koliko

je realno moguće, do „istine“ o tome

hoćemo li biti „za“ ili „protiv“ tog saveza.

U tom smislu, olako se nude, kao „alter-

nativa“ i neke druge ide, recimo, o vojnoj

neutralnosti. U Crnoj Gori postoje i poli-

tičke snage koje bi, vjerovatno, pozdravile

da naša država s nekom drugom ili s

nekim drugim državama, sklopi vojni

savez , ili nekakav sličan ugovor. Kao da

Crna Gora nije tu gdje jeste, u politički i

bezbjednosno trusnom regionu. I kao da

za odbranu i bezbjednost države, u sav-

remenimuslovima,mnogo znači nekakav

dvostrani međudržavni, pa i regionalni,

savez.

Ovdje, čini se, treba biti sasvim otvoren.

Crna Gora, u postojećem regioanalnom

kontekstu, nemožebiti potpuno spokojna

u pogledu svoje bezbjednosti, bez obzira

na činjenicu da je sada suverena država. I

kad se govori o bezbjednosnom značaju

članstva u NATO-u, prije svega, ima se u

vidu državna bezbjednost i stabilnost.

Naravno, ako je država bezbjedna i sta-

bilna, samim tim, sigurniji su i njeni gra-

đani, stabilnija je i prosperitetnija i njena

ekonomija. A kad je riječ o „koštanju“,

članstvo u NATO nije stvar „upisa“ u

organizaciju, za šta se plaća „članarina“.

Članstvo u ovom slučaju podrazumijeva

izvjesna „davanja“, ali, svakako, i „pri-

manja“.Ovo drugo jemnogo raznovrsnije

i obimnije nego što je sama „cijena koš-

tanja“.

Javno mnjenje u Crnoj Gori, moglo bi se

reći, u odnosu na sva politička pitanja, u

principu, u velikoj mjeri je pod uticajem

određenih stereotipaoprošlosti, o politici,

državi, naciji. Prilično je inertno i još se

formira, dobrim dijelom, na osnovu la-

ičke i tradicionalističke predstave o stanju

stvari. Kad je riječ o spoljnopolitičkim

pitanjima, to još više dolazi do izražaja.

Izgleda da upravo prema tom korpusu i

pitanja ne postoji neki potpuniji senzi-

bilitet, a posebno, u odnosu na bezbjed-

nosnu poziciju i interese države. Konk-

retno, NATO i eventualno članstvo u

alijansi, ne promišljaju se dovoljno kroz tu

prizmu,nego seocjenjuje samonaosnovu

dnevne,namedijskoj interpretaciji zasno-

vane, percepcije događaja u svijetu.

Crnogorsko javno mnjenje nije,

I upravo primjer Hrvatske je karakteris-

tičan. Sve donedavno, podrška u javnosti

te zemlje za njeno članstvo uNATObila je

relativno niska, ispod 50 odsto, slična ras-

položenju u Crnoj Gori. Međutim, odnos

prema NATO - promijenio se, gotovo,

preko noći, onda kada je Kosovo progla-

silo nezavisnost, pa Srbija onako reago-

vala, a u Bosni i Hercegovini došlo do

političkog talasanja u vezi sa time. Sudeći

prema analizama objavljenimu zagrebač-

kim medijima, građani Hrvatske su od-

jednom „sazreli“, shvatilo se da je, u

novom (kosovskom) kontekstu, njihova

zemlja postala nesigurnija. Prije svega,

kako je objašnjeno, zbog političke reto-

rike u Srbiji, ali i zbog uvjerenja da je

Bosna i Hercegovina „sistemski nesta-

bilna“ zemlja, jer joj nijesu čvrsto odani

svi njeni entiteti, a posebno zbog sumnji

da bi Republika Srpska mogla da krene

primjerom Kosova, u javnosti je sazrelo

shvatanje da članstvo u NATO-u može

biti garancija bezbjednosti Hrvatske.

Procenat podrške je porastao do čitavih

67o

-

mogao tražiti i u činjenici da

Crna Gora nije neposredno osjetila ratne

strahote koje su harale na prostorima

bivše Jugoslavije.

Zato će političko-informativna kampanja

o pitanju članstva u NATO ovdje morati

da bude intenzivnija, potpunija, uvjerlji-

recimo,

kao što jehrvatsko.

dsto.

Crnogorsko javno mnjenje, pak, ne

reaguje tako brzo. Ovdje se bezbjednost

države i dalje vidi u nekim starim še

mama, bez sagledavanja cjeline promjena

odnosa u regionu i svijetu. Razlog manje

„osjetljivosti“ za bezbjednosna pitanja,

možda bi se

vija, osmišljenija, suptilnija. Do sada je,

parktično, nije ni bilo, osim povremenih

izjava zvaničnika o prednostima članstva.

Ipak, kampanja je, moglo bi se reći, kre-

nula-posjetom, početkom aprila, Bijelom

Polju grupe domaćih i stranih predstav-

nika, gdje su razgovarali o članstvu u

NATO. Poznavaoci uloge i prilika u

NATO-u, naravno, najbolje će u nepos-

rednom kontaktu sa ljudima prezentirati

argumentaciju o alijansi, a, ujedno, i osje-

titi političkobilo građana.

eč, uopšte, adekvatna, naravno, ne treba

da bude samo puka propaganda, već

razgovor, dijalog o prednostima članstva i

obavezama koje iz toga proističu. To treba

da bude otvorena analiza svih aspekata

funkcionisanja alijanse.Ne treba se bojati,

ni bježati, od kritike i oštrih riječi na

račun NATO. Kao što bilo kakvo etiketi-

ranje u tom smislu nije produktivno.

Naprotiv, reska kritika može biti dobra

prilika za dijalog, za razuvjeravanje ljudi

od zabluda i stereotipa.

Vrlo je važno da se u političkoj priči

Tako će se javnost pridobiti za članstvo. A

pošten nastup, svakako, biće cijenjen i u

samoj alijansi, od njenih članica. Jer, ako

Crna Gora u NATO uđe sa izoštrenijom

sviješću o stvarnom karakteru članstva,

biće bolje i za nju i za savez. U NATO,

nipošto i nikako, ne treba ulaziti sa

potisnutim podozrenjima prema alijansi,

sa nerazjašnjenim nedoumicama, neosvi-

jetljenim zabludama, sa prikrivenim

sumnjama, sa prigušenim emocijama.

Kampanja, dakle, nije laskanje NATO-u,

već argumentovano uvjeravanje javnosti

da je članstvo u alijansi državni, bezbjed-

nosni, odbrambeni interes Crne Gore. I

daCrnaGora neće dozvoliti, a od nje se to

neće ni tražiti, da joj zbog članstva neko

diktira, ili nameće, bilo šta što nije njena

stvarnapo

IlijaDespotović

Kampanja o ulasku uNATO, ukoliko je ta

rij

o

NATObudeotvoren, iskren.

treba.

CG u PzM

Proces planiranja i revizije PARP

Da bi jedna članica

odbrane i svoje kapacitete dovela na nivo

članica NATO sa kojima bi ravnopravno

mogla da učestvuje u određenim zajed

ničkim međunarodnim operacijama za

uspostavljanje ili očuvanje mira, nužno

mora koristiti instrumente PzM kojima

se dostiže potreban nivo interoperabil

nosti sa njima. Jedan od najefikasnijih

instrumenata u PzM za dostizanje neop

hodnog nivoa ineteroperabilnosti snaga i

sredstava Partnera sa članicama NATO

je

ezbjeđuju osnove za identifik

njihovomučestvovanju

Partnerstva za mir

uspješno realizovala reformu sistema

,

-

-

-

Proces planiranja i revizije PARP

(PlanningandReviewProcess).

PARP je instrument u Partnerstva za mir

kojim se u procesu njegove realizacije

ob aciju i

procjenjivanje operativnih snaga i kapa-

citeta koji bi mogli biti stavljeni na ras-

polaganje za multinacionalnu obuku,

vježbe i operacije u sadejstvu sa snagama

NATO-a. Primjera radi, ovaj proces je

uveliko doprinio djelotvornosti zemalja

partnerau u

NATO-ovim mirovnim operacijama na

Balkanu i u Avganistanu. Proces pla-

niranja i revizije se u velikoj mjeri oslanja

na ogromno iskustvo NATO u odbram-

benom i

prema NATO-ovom sistemu

planiranja snaga i dostupan je svim zem-

ljama partnerima koje ga žele primijeniti.

-

partneri se

opredeljuju po izboru

-

planiranju. Takođe je, oblikovan

prilagođen

Tokom priprema Samita u Madridu mi

nistri odbrane i spoljnih poslova NATO

su 1997. godine usvojili niz preporuka.

Odlučeno je da se za svaki ciklus PARP, uz

saglasnost ministara odbrane zemalja

koje učestvuju u PARP, izrađuju političke

smjernice za planiranje procesa. Te

političke smjernice imaju sličnu ulogu

kao i Ministarsko upravljanje u okviru

planiranjaodbraneNATO.

Za učešće u PARP zemlje

, dakle u PARP ne

učestvuju sve zemlje članice Partnerstva

za mir. Partnerima služi za izgradnju

djelotvornih, isplativih i održivih oru

žanih snaga i promociju opštih napora za

reformu odbrane. To je cikličan proces

koji u sebi sadrži i bilateralne i multi-

lateralne se ogledaju u tome

što svaka zemlja p

kroz „Upitnik

sveukupne interoperabilnosti u PzM

(Survey of Overall PfP interoperability)”,

dostavi NATO-u -

-

, detaljne informacije o vojnim

kapacitetima

Na osnovu tih po-

dataka koje zemlja partner dostavlja u

odgovoru na Upitnik o cjelokupnoj PzM

interoperabilnosti NATO-u, za sva

planiranja i

revizije.

činioce. Oni

artner koja želi da

učestvuje u PARP preuzima obavezu da

za svaki određeni ciklus,

podatke o svojoj od

brambenoj politici, razvoju događaja na

planu demokratske kontrole svojih oru

žanih snaga, nacionalnoj politici prema

saradnji u okviru Partnerstva za mir,

odgovarajućim finansijskim i privrednim

planovima

koje je spremna da stavi na

raspolaganje za saradnju u okviru

Partnerstva zamir, sveobuhvatan pregled

vojnih snaga i partnerskih ciljeva koji se

tiču mjera definisanih za unapređenje

sposobnosti vojnih snaga da djeluju sa

snagama Alijanse.

kog

Partnera izrađuje se proces

PARTNER 9

Posebno značajnu ulogu u ovom pro

cesu i

sprovođenje skoro svih osta

li

izanje inter

operabilnosti između partnerskih i sa

vezničkih snaga. Svaka zemlja partner

uzimajući u obzir NATO prijedloge

određuje i prihvata one Partnerske ci

lj

sima, potrebama imo

gućnostima.

jeni nakon što

Političko-vojni upravljački komitet

r i NATO za

jednički odobravaju Procjenu planira

nja i revizije i Ciljeve partnerstva.

ralno, predstavnici

NATO i zemlja Partner koja učestvuje

Jednostavno

rečeno, svi opredijeljeni Partnerski ci

ljevi su podložni

godine

primila PARP upitnik od strane

NATO-a, nakon čega je započela rad na

odgovoru, kao jednom od prioriteta u

Planu rada

je zvanično uručila NATO

-

ma priprema Partnerskih ciljeva

- PGs (Partnership Goals), kako bi se

ukazalo na mjere koje svaki partner

treba da preduzme radi dostizanja

ineroperabilnosti. Partnerski ciljevi tj.

ciljevi planiranja, podrazumjevaju ši-

rok proces standardizacije, revizije i

mjerenja napretka u PARP i podržavaju

efikasnije -

h mehanizama Partnerstva za mir. U

skladu sa namjerama zemlje partnera

iskazanim u Prezentacionom doku-

mentu i rezultatima PARP procjene,

NATOsugeriše koji bi Partnerski ciljevi

bili najprikladniji za post -

-

,

,

-

eve koji su u skladu sa njenim indi-

vidualnim intere -

Partnerski ciljevi se od-

nose formalno na snage i sposobnosti

partnera koje je on prijavio da su na

raspolaganju za PzM aktivnosti. Ciljevi

su formalno usvo

prihvati PARP procjenu (Assessment).

Nakon toga zemlja Partne -

-

Na

kraju, multilate

u

PARP usvajaju Konsolidovani izvještaj,

koji ukratko opisuje svaku usvojenu

procjenu i snage koje je zemlja partner

stavila na raspolaganje.

-

pregledu, procjeni,

kontroli i reviziji.

Crna Gora je sredinom 2007.

Ministarstva odbrane. Po-

tom -u prvi

PARPdokument, aposjetaNATOtima

10 PARTNER

eksperata za usaglašavanje PARP Proc-

jene realizovana je u decembru

-

I na kraju, u

-

, -

je PARP procjena i

Partnerski ciljevi.

Kroz PARP se cijelokupni crnogorski

odbrambeni i bezbjednosni sistemi iz-

lažu zahtjevima interoperabilnosti, -

i na njihovu reformu

kroz promjene obuke i obrazovanja,

opremanja i nabavke, upravljanja resur-

sima, i to od najvišeg do najnižeg nivoa.

Istovremeno, PARP pruža Crnoj Gori

uvid u NATO-ov proces planiranja

snaga.

U dvogodišnjem periodu realizacije

PARP-a, Crna Gora se opredijelila za 32

Partnerska cilja, za koje se smatra da su

realno ostvarivi. Njihova i -

oj fazi, uticati na struk-

turiranje cjelokupnih snaga i usmje-

ravati reformu u željenom pravcu.

Težište je dato na izradu Strategijskog

pregleda odbrane - SPO, razvoju proce-

dura planiranja i budžetiranja, javnog

informisanja i upravljanja ljudskim re-

sursima, -

-

-

D kle, preko realizacije PARP instru-

menta, Crna Gora

da sagleda i primijeni funkciju st n-

d rdiz cije u NATO-u, koja predst vlj

strukturnu metodu koordin cije preko

koje se re lizuje r zvoj i implement cij

koncepcij , doktrin , procedur i pl -

nov v pot-

reb n nivo komp tibilnosti, z mjenlji-

vosti i z jedništv n oper tivnom,

m terij lnom i dministr tivnom polju

r di dostiz nj interoper bilnosti. On

im ulogud us gl si ciljeve i ktivnosti

, kada je

uručena radna verzija Partnerskih cilje

va. Nakon usaglašavanja utvrđena su 32

partnerska cilja. Briselu je

na sastanku Političko-vojnog upravljač

kog odbora Partnerstva zamir 31. mar

ta 2008, prihvaćena

di

rektno djelujuć

mplemen

tacija će, u kasnij

realizaciji učenja jezika, prip

remi osoblja za učešće u multinaci

onalnim komandama i razvoja inter

operabilnosti vojnih jedinica.

će imati mogućnost

kojim se obezbeđuje i održ

а

а

а а а а

а

а а а а

а а а а

а а а

а а а

а а а а

а а а а

а а а а а

а а а а а

org niz cionih cjelin NATO-a sa odb-

rambenimorganizacionimstrukturama

Crne Gore n svim hijer rhijskim ni-

voim . To se postiže kroz tri podfunk-

cije: oper tivnu st nd rdiz ciju; m te-

rij lnu st nd rdiz ciju st nd rdiz ciju

borbene tehnike i naoružanja i dminis-

tr tivnu st nd rdiz ciju.

Oper tivnom st nd rdiz cijom

ti ti i

ij š -

-

jež-

be, org ješt -

šeme u sistemu odbrane Crne

Gore.

M terij lnom om (s -

borbene tehnike i naoruža-

nja) ti ti -

rdi

n što su sis-

temi z -

ž

emi, komponente, rezervni

dijelovi i potrošnim

Administr tivnom st nd rdiz cijom

ti ti rdi

-

-

š -

samo vojnu prim-

jenu (npr. izvješt

S -

Od stepena uspješnosti ostvarenja

standardizacije tj. dostizanja potrebnog

nivoa interoperabilnosti, kroz Proces

planiranja i revizije, u velikoj mjeri

zavisiti i

cionomplan

а а а

а а

а

а а а а а

а а а а а а а

а

а а а а

а а а а

rаzvijа i implementirа stаndаrd

аkа i procedurа.

Oni mogu biti prim enjeni zа usаglа а

vаnje pitаnjа kojа se odnose nа kon

cepte, doktrine, tаktiku, logistiku, v

аnizаciju, izv аje, obrаsce, plа

nove i

а а stаndаrdizаcij tаn

dаrdizаcijа

rаzvijа i implementirа stаn

dа аrаkteristikа budu

аterijаl ih sredstаvа, kаo

а komаndovаnje, kontrolu i ko

munikаciju, sistemi nаoru аnjа, rаzni

podsist

аterijаl (uklju

а а а а

rаzvijа i implementirа stаndа

koji se prvenstveno odnose nа termino

logiju kojа se primenjuje i nа operаtiv

nom i nа mаterijаlnom polju. Pored

togа, аdministrаtivnа stаndаrdizаcijа

rаzvijа i implementirа stаndаrde koji

olаk аvаju NATO аdministrаciju u ob

lаstimа koje nemаju

аvаnje o ekonomskim

stаtistikаmа prilikom izrаde trаtegijs

kihpregledаodbrаne).

će se

koji

se tiču budućih postup

će se

koji se tiču k ćih

m

čujući

municiju i gorivo).

će

se

će

vrijeme za koje će Crna Gora

pristupiti Ak u za članstvo u

NATO.

mrMehmedinTahirović

PARTNER 11

Visoki predstavnik NATO Direktorata za odbranu

i planiranje vojnih snaga Rok Kosirnik

Pogled sa strane

Crna Gora - uspješna priča

Samit NATO u Bukureštu, održa -

p

je najbrojniji do sada.

Oko 60 predsjednika država i vlada iz 26

NATO zemljalja, partnerskih zemalja

širom svijeta i predstavnici -

-

ekretaraUN, okupili su

se da diskutuju -

je bezbjednosti. Po prvi put u isto-

riji, Crna Gora,

ovala je sastan-

ku i bila u prilici da promoviše sopstvene

bezbjednosne interesenanajvišennivou.

NATO operativne obaveze bile su, narav-

no, centralna diskusija u Bukureštu. Ope-

racije podrške miru, koje vodi NATO

zahtijevaju stalni napor, odlu

Kao što se od

s pomogne drugom

savezniku, ukoliko mu prijeti opasnost,

tako imisija - kao što jeAvganistan zahti

jevaju

bezbjednosti

i odgovor, a

i od saveznika da podrže jedni

možda,

vojno.

Bezbjednost nije besplatna i ne daje se na

poklon

Bezbjednost ijek,

bez investiranja u nju i bez njene odbrane,

zajedno sa drugim zemljama

savremen mirovn misij

vlade

danas kada šalju svoje ljude da brane

slobodu širomsvijeta.

n po

četkom aprila, rema broju zemalja koje

su učestvovale, bio

mnogih veli

kih međunarodnih institucija, uključu

jući iGeneralnog s

o novim načinima izg

radn

rame uz rame sa drugim

zemljama, takođe prisustv

čvrstu ku i

kontinuiranu podršku od strane savez-

nika i partnera. Solidarnost je ključno sta-

novište u ovom slučaju.

aveznika očekuje da

-

jednaknivo solidarnosti u suočava-

nju sa pitanjima u njihovom

okruženju. Mnogi od ovih problema neće

aktivirati klasičan vojn li će

zahtijevat

druge - politički, ekonomski i,

. Crna Gora, zahvaljujući svojoj

turbulentnoj istoriji, zna to veoma dobro.

, takođe, ne traje zauv

i veoma

često daleko od kuće. Niko ne može znati

tačno šta je Kralj Nikola imao na umu

kada je odlučio da pošalje 80 crnogorskih

vojnika naKrit 1897. godine, da učestvuju

u prvoj oj oj i u

Evropi. Čini mi se da opravdanje za ovo

nije mnogo drugačije od onoga što

čine

Politički odnosi između Crne Gore i NATO izdignuti su

na mnogo viši nivo. Praktično, Intenzivirani dijalog

znači da će u narednim mjesecima, predstavnici

crnogorske vlade voditi konsultacije sa NATO osobljem

o poličkim, vojnim, finansijskim i bezbjednosnim

temama, a u vezi sa potencijalnim članstvom Crne

Gore u Alijansi.

Preko 60.000 hrabrih muškaraca i žena

su danas

mandatomUNu

Avga n i s t anu - M

bezbjednosne snage za podršku (ISAF),

predstavlja naj zahtjevniji zadatak koji je

NATO ikad imao.Avganistan predstavlja

obavezu NATO na dugi rok i prioritet

broj jedan za vrijem

, proširili

an broj vojnih uspjeha protiv

ekstremno upornog neprijatelja.

prostor za rekonstrukciju i

razvoj. Posljednje, ali ne i najman

Dok godKosovo izaziva zabrinutost, Ali-

jansa je sigurna da KFOR treba da tamo

bude prisutan -

KFOR je tamoprisutan

kako bi obezbijedio sigurno

- Operacija aktivno nastojanje

(Operation Active Endeavour - OAE),

kontrolisale preko 80 hiljada brodova,

100 sumnjivih brodova je privedeno, a za

oko500brodova .

odnosi se

na NATO proširenje i partnerstvo.

NATO je pozvao Hrvatsku i Albaniju,

snažno se povezao sa Crnom Gorom i

zaposleni u vodećim NATO

misi-jama i operacijama, na tri različita

konti-nenta.Misija pod

- eđuna ro dne

-

e koje dolazi. Jasno su

vidljivi zna-kovi napretka u brojnim

oblastima. NATO i ISAF su uradili ono

što su obećali, odnosno

kontrolu ISAF-a od Kabula, odakle je sve

počelo prije nekoliko godina, i preko

cijelog Avganistana. NATO je ostvario

značaj

NATO

je, takođe, ostvario značajan doprinos sa

drugima u izgradnji kapaciteta

bezbjednosnih snaga Avganistana, pri

tomstvarajući

je

važno, NATO je u Avganistanu pokazao

da sa 40 različitih zemalja u ISAF-umože

funkcionisati kao cjelina i da zajedno

mogu predstavljati efektivnu snagu koja

se može nositi sa raznovrsnim vojnim

zadacima.

na osnovu rezolucije Sav

jeta bezbjednosti UN 1244, dok Savjet ne

odluči drugačije.

okruženje za

sve stanovnike Kosova. NATO, takođe,

nastavlja i pomorsku antiterorističku

operaciju

sa

ciljem sprječavanja terorističkih prijetnji

na istočnom Mediteranu. Od njenog

osnivanja 2001. godine, OAE snage su

obezbijeđenapratnja

Drugi značajan rezultat Samita

Bosnom iHercegovinom i

-

a

-

osti. Jedna zemlja još nemože dobiti

pozivnicu. Kako god, saveznici su se

složili da pozivnica za BRJ

-

-

-

su pozdravile

aspiracije Ukrajine i Gruzije -

i slozile

Saveza.

Crnoj Gori i

nuti na mnogo viši nivo.

u narednim mjesecima, predstavnici

crnogorske vlade voditi konsultacije sa

NATO osobljem ti

nansijskim i bezbjednosnim temama, a

U kratkom periodu nakon ostvarivanja

nezavisnosti,

a planiranja i revizije

(PARP),

-

e Intenzivirani dijalog sa NATO.

To je za mene

-

održivost

-

Vladinukoordinaciju i

neke teške e odluke u vezi sa

optimalizacijom bezbjednosnih struk-

ponudio Srbiji

ruku prijateljstva. Ova pozivnica ozna

čava početak novog poglavlja za Zapadni

Balkan i pokazuje nambudućnost ukojoj

je stabil n region potpuno integrisan u

evroatlantske institucije i sposoban da da

značajan doprinos međunarodnoj bezb

jedn

Makedoniju

bude produžena sve dok se ne pronađe

prihvatljivo zajedničko rješenje po pita

nju imena saGrčkom.Alijansa ohrabruje

nastavak pregovora bez odlaganja i oče

kuje njihovo okončanje u što kraćem ro

ku. NATO zemlje takođe

za članst

vom u NATO se da ove zemlje

eventualnopostanučlanice

Šta sa Crnom Gorom? Šta Intenzivirani

dijalog ponuđen Bosni i

Hercegovini zaista znači? Znači da su se

politički odnosi između Crne Gore i

NATO izdig

Praktično, Intenzivirani dijalog znači da

će

o poli čkim, vojnim,

fi

u vezi sa potencijalnim članstvom Crne

GoreuAlijansi.

Crna Gora je postala član

Partnerstva za mir, započela sa prvim

ciklusom Proces

glavnim NATO mehanizmom

zapodsticanje reformi sistemaodbrane u

partnerskim zemljama, primila je opsež

nu grupu Partnerskih ciljeva, počela sa

razvojem Individualnog partnerskog

Akcionog plana (IPAP) i pozvana da

otpočn

uspješna priča. Postoji,

ipak, jednootvorenopitanje - implemen

tacija i prihvaćenih obaveza

između NATO i Crne Gore. Ovo zahti

jevamnogo rada,

političk

turauCrnojGori.

-

bilo

Alijansa ostane najsnažnija vojna snaga

na svijetu i

jih vojnih snaga kao

fleksibilnih, efikasnih i upotrebljivih, sa

adekvatnom opremom i kapacitetima za

obavljanje zadatka daleko izvan vlastite

teritorije. Ali, NATOmora biti spreman i

na neplanirane bezbjednosne izazove.

Zato je rezultat Samita koji se odnosi na

pitanje odbrambenog raketnog -

Predsjednici država i vlada

su potvrdili da proliferacija ih

projektila

ju i populaciju,

te da bi razmještaj raketnog štita SAD u

Evropi doprinio -

tih projektila. Me utim, -

sistemnije odgo-

vori na prijetnje kratkodometnih projek-

tila Zbog toga šefovi

država i vlada zadužili su Sjevernoat-

lantski s -

e teritoriji Ali-

janse i njene populacije, koja nije pokri-

vena sistemom, i da se o tome

raspravlja na NATO samitu 2009. go-

dine.

-

je NATO

još najefikasnija vojna alijansa na svijetu.

N

le suNATOpozicijuu

centru napo

Treće važno i finalnopitanje samita uBu

kureštu je prilagođavanje sopstvenih

NATO struktura i kapaciteta novom

bezbjednosnom okruženju. Važno je da

da zemlje članica nastavljaju

sa oblikovanjem svo

štita ta

kođe važan.

balističk

predstavlja rastuću prijetnju

po snage Alijanse, teritori

značajnoj zaštiti savez

nika od đ američ

ki tehnički sposobanda

Jugoistočnoj Evropi.

avjet NATO u stalnom zasijeda

nju da razviju mogućnosti za opsežnu

arhitekturu odbrambenog štita kako bi

proširili pokrivenost cijel

američkim

NATO se promijenio i nastavlja da semi

jenja. Statična hladnoratovska Alijansa

se pretvorila u provajdera bezbjednosti

širom Evrope i mnogo dalje. Ono što se

nije promijenilo je činjenica da

e postoji ni jedna druga organizacija

koja se može nositi sa stvarima koje

NATOobavlja van sopstvene teritorije.U

ovom smilsu, odluke donijete na Samitu

uBukureštupojača

ra na jačanju transatlantskog

partnerstva zaštite naše bezbjednosti i

održavanjanaših vrijednosti.

PARTNER 12

NATO pozvao Crnu Goru da otpočne Intezivirani dijalog

Tema

Korak do kandidature“Vrata NATO su otvorena širom za

sve države, a tu posebno misli

ki pred

sjednik Džordž Buš, dan prije nego

što je Crna Gora “pr ila” pret

posljednju st

lanstvu u Sjevernoat

lantski savez.

Na em Samitu NATO,

koji je nedavnozavršenu

m na

Crnu Goru”, kazao je američ -

eskoč -

epenicu na putu ka pu-

nopravnom č -

do sada najveć

Bukureštu,

PARTNER 31

lideri zemalja č

č -

poli-

tič

Istoga dana kada su č -

-

nač

lanica Alijanse uputili

su poziv Crnoj Gori da otpo ne In

tenzivirani dijalog (ID), što je u

kim krugovima okarakterisano

kao “korakdokandidature”.

lanice jedno

glasno uputile poziv, generalni sek

retar NATO-a Jap de Hop Shefer

ocijenio je da je Crna Gora dostigla

z ajan stependemokratizacije i

dodao da je odluka donosena na sa

mitu “veomavažna” zaCrnuGoru.

Intenziv ki dijalog

ave u vezi sa broj

nim pitanjima, koja ne moraju strikt

no biti vezana samo za bezbjednost i

odbranu.

-

irani politič omo-

gućiće daubrzootpočnu razgovori iz-

među visokih čelnika Alijanse i pred-

stavnika naše drž -

-

To ć ti prilika Vladi da

aktivnije učestvuje u dijalogu sa čel-

nicimaNATO

da otpočne -

ka punoprav-

nom č znač

-

On je kazao da je konač -

interoperabilnosti sa osta-

lim č

-

.

“Vjerujem da će se naš kao i

do sada, cijeniti, i da će naš i

brzo realizovan”, kazao je Vučinić i

dodao da se nada da ć ći samit

NATObiti velika š

eklaraciji Samita NATO

u Bukureštu lideri država i vlada ze-

malja č -

-

e, svakako, bi

.

“Poziv Crnoj Gori Inten

zivirani dijalog važan je za stabilnost

regiona i veliki korak

lanstvu u NATO. To i i

brojne obaveze, posebno u refomrmi

odbrambenog sistema i izgradnji

Vojske Crne Gore”, rekao je ministar

odbraneCrneGore no

vinarimauBukureštu.

an cilj posti

zanje pune

lanicama Partnerstva za mir, u

skladu sa NATO standardima, “jer

CrnaGora želi da doprinese kolektiv

nomsistemubezbjednosti”

i napori,

cilj bit

e sljede

ansa zaCrnuGoru.

U završnoj D

lanica navode da ostaju “oba

vezani strateški važnom regionu Bal

kana, gdje evroatlantske integracije,

zasnovane na demokratsk im

vrijednostima i regionalnoj saradnji,

postaju neophodne za trajan mir i

stabilnost”. “Pozdravljamo progres u

BoroVuč ćini

14 PARTNER

razvoju naše saradnje sa Bosnom i

Hercegovinom, Crnom Gorom i Sr

bijom od samita u Rigi. Ohrabrujemo

svaku od ove tri zemlje da iskoriste u

najve oj mogu oj mjeri mogu nosti

za dijalog, reformu i saradnju ponu

enu od strane evropskog partnerst

va i mi smo usmjerili Savjet u stalnom

zasijedanju da prati razvoj odnosa sa

svakim od ovih partnera veoma paž

ljivo. Pozdravljamo odlukuBiH iCrne

Gore da razvijaju Individualni

partnerski akcioni plan (IPAP) sa

NATO.Željno is ekujemoambiciozan

i samostalan Akcioni plan koji e una

prijediti evroatlantske aspiracije ovih

zemalja i nudimo našu pomo u nji

hovimnaporima da sprovedu reforme

u ostvarenju ovog cilja. U cilju ohrab

rivanja i usmjeravanja ovih napora,

odlu ili smo da pozovemo BiH i Crnu

Goru da otpo nu Intenzivirani dijalog

koji bi obuhvatio politi ka, vojna, fi

nansijska i bezbjednosna pitanja koja

se odnose na njihove aspiracije za

lanstvo, bez prejudiciranja bilo kak

vih odluka Alijanse”

kojDeklaraciji.

Šef crnogorske diplomatije

smatr

aju kada se zna

da je “ ih

zemalja Partnerstva za mir”.

Ministar

-

ć ć ć

-

đ -

-

č

ć -

ć -

-

č

č

č -

č -

, piše u zajed-

nič

a da poziv Crnoj Gori

dobija još više na znač

naša država jedna od najmlađ

članica

Roćen je naglasio značaj da-

Milan

Roćen

ljeg napretka na putu evroatlantskih

integracija zabudućnostCrneGore.

“Evroatlantska integracija je jedan od

ključnih kratkoročnih i dugoročnih

strateških ciljeva Crne Gore. Dozvo-

lite da izrazim zadovoljstvo i zahval-

nost zbog poziva Crnoj Gori da se

uključi u Intenzivirani dijalog. To je za

nas veliko priznanje, ali i obaveza. Za

nas je podsticajno što je Crna Gora

prepoznata kao faktor stabilnosti u re-

gionu, i kaodržava koja imakapacitete

za Intnezivirani dijalog”, poručio

Roćen je izrazio uvjerenje da će integ-

racija regiona uNATO, u skladu sa že-

ljama i individualnim zaslugama sva-

ke od država, pomoći izgradnji većeg

međusobnog povjerenja i ojačati regi-

onalnu stabilnost.

č -

-

-

č

čime je č

č đ

i

č -

je

crnogorski šef diplomatije.

Politi ko-vojni odbor NATO prihva

tio je 11. marta Prezentacioni doku

ment za Individualni partnerski akci

oni plan (IPAP). To je bila prilika da

Crna Gora po prvi put prisustvuje

sastankuministara inostranih poslova

i zemalja lanica NATO u formatu

26+1, fakti ki uspostavljen

politi ki dijalog izme u Crne Gore i

NATO. IPAP Intenzivirani dijalog su

mehanizmi koji se odvijaju paralelno i

predstavljaju za Crnu Goru završnicu

priprema za u estvovanje u Akci

Milan RoćenBoro Vučinić

PARTNER 51

onomplanuza lanstvo -MAP.

Na osnovu Studije o proširenju

NATO iz 1995. godine, Intenzivirani

dijalog se vodi u formi sastanaka iz

me u Sjevernoatlantskog savjeta i vi

sokih predstavnika pojedinih zemalja

(predsjednici vlada, ministri inostra

nih poslova i odbrane), na kojima se

razmatraju pitanja u vezi sa pridru

živanjemAlijansi. Cilj Intenziviranog

dijaloga je da se državi aspirantu po

mogne da definiše podru ja na koji

ma je potrebno uskladiti i formulisati

zajedni ke preporuke za postizanje

interoperabilnosti e

kuje i posljednja stepenica na putu ka

NATO odnosno, A

lanstvo (Membership Action Plan -

MAP).

Nakon uspostavljanja MAP procesa

1999. godin

estvovale u Intenziviranom

dijalogu su po automatizmu ušle u

MAP koji je predstavljen kao njegova

nadogradnja. MAP ava da se

u pre

lanica i kan

didata za prijem u NATO savez, te da

taj proces bude usmjeravan od strane

NATO kao i od strane zemlje kandi

data.

Taj plan ustvari predstavlja svoje

vrstan katalog u kojem se opisuju

poželjni profili

tvena, odbram

bena i vojna, finansijska, bezbjed

nosna i pravna pitanja. Po svim po

glavljima, zemlja kandidat priprema

svoj Godišnji nacionalni program

koji predstavljaNATO.

MihailoD

č

-

đ -

-

-

-

č -

č

. Crnu Goru oč -

kcioni plan za

č

e, sve zemlje koje su do

tada uč

omoguć

dpristupnom procesu integrišu

sve djelatnosti država č -

-

-

i karakteristike aspi-

ranta za članstvo u NATO u pet ob-

lasti: politička i druš -

-

-

anilović

29. novembar 2006.

3. decembar 2006.

14.decembar2006.

28. decembar 2006.

5. pril 2007.

25. pril 2007.

Septembar2007.

11. oktobar 2007.

26. novembar 2007.

13. decembar 2007.

Januar 2008.

Februar 2008.

6. mart 2008.

11. mart 2008.

31. mart 2008.

3. pril 2008.

Samit NATO u Rigi Crna Gora pozvana u lan

stvoPartnerstva zamir

Crna Gora dobila status posmatra a u Jadranskoj

povelji

PotpisanOkvirni dokumentPartnerstva zamir

Formiran Savjet za Partnerstvo za mir pred

sjedava predsjednik Vlade, a kopredsjedavaju i su ministar inostranih

poslova i ministar odbrane. Pored toga, formirana je Komisija za inter

resorne aktivnostiCrneGoreuPartnerstvu zamir

VladausvojilaPrezentacioni dokumentCrneGore

Potpisan Sporazum o bezbjednosti informacija

izme uCrneGore i predstavljenPreznetacioni documentNATO-u

PredatupitnikoProcesuplaniranja i revizije (PARP)

Vlada usvojila Komunikacionu strategiju o evro

atlantskim integracijamaCrneGore

Potpisan Sporazum izme uCrneGore iNATOo

tranzitnimaranžmanimazapodrškumirovnimoperacijama

Vlada usvojila Akcioni plan za implementaciju

Komunikacione strategije

Prihva en Individualni partnerski program - IPP od

straneNATO

NATO odobrio otpo injanje IPAP-a (Individualnog

partnerskogakcionogplana) saCrnomGorom

Vlada usvojila Prezentacioni dokument Individualnog

partnerskogakcionogplanaCrneGore

Politi ko-vojni odbor NATO prihvatio je Prezenta

cioni dokument za Individualni partnerski akcioni plan IPAP

Na sastanku Politi ko-vojnog upravlja kog odbora

Partnerstva zamirprihva eni suPARPProcjena iPartnerski ciljevi

Na samitu NATO u Bukureštu lideri zemalja lanica

uputili supozivCrnojGori daotpo ne Intenzivirani dijalog

- č -

č

-

- -

ć

-

đ

- đ

ć

č

-

č

č č

ć

а - č

č

-

а -

а -

-

- -

-

-

-

- -

-

SARADNJA CRNE GORE I NATO KROZ DATUME

Povod

Samit zarobio BukureštJedno je činjenica izvještavanje sa bilo

kojeg NATO Samita definitvno ne liči ni

na jedan drugi novinarski zadatak.

Posebno ako se sastanak lidera najmoć

nijeg savezana svijetu održavau zgradi od

330.000 metara kvadratnih, najvećoj

građevini na svijetu, poslije američkog

Pentagona. A posebno kada mu prisust

vuju američki i ruski predsjednik.

Profesionalni izazov i za one sa dugim

novinarskimstažom.

Palata Parlamenta u Bukurešu, nakadaš

nji Dom naroda, koju je gradio Čaušesku,

prvih dana aprila, pored pet hilajda učes

nika, ugostila je više od tri i po hiljade no

vinara. Toliki broj akreditovnih poslenika

sedme sile na jednom mjestu nikada do

sadanije zabilježen.

Trodnevni sastank lideraNATOodržan je

praktično u “uhapšenom” Bukureštu.

Nevjerovatne mjere bezbjednosti i kont

role dočekale su novinare na većem od

dva aerodroma u prijestonici Rumunije.

Da domaćini ništa nijesu prepuštali

slučaju bilo je jasno pogledom na puste

ulice Bukurešta. Na glavnim gradskim

bulevarima po četiri trake u oba pravca

bile su rezevisane za prolaske NATO

delagacija, dok su samo krajnje lijeva i

desnabile otvorene za saobraćaj.

-

-

-

-

-

-

Rumunska vlada cijelu prvu sedmicu ap

rila proglasila je neradnom, čemu se pri

družio i privatni sektor. Čak su na javnim

mjestima zabranjene i prvoaprilske šale?!

Preko lokalnihmedija, tokom trajanja Sa

mita, apelovalo se na građane Bukurešta

da bez prijeke potrebe ne izlaze na ulice.

Kako je to izgledalo, najbolje svjedoči

izjava Generalnog sekretara Alijanse Jap

de hop Shefera, koji se izvinio građanima

Bukurešta zbog neugodnosti koje je

prouzrokovaloodržavanjeNATOsamita.

Organizacija samita koštala je rumunsku

vladu gotovo 30 miliona eura, od čega je

najveći dio otišao upravo namjere obezb

jeđenja. Uvedene su vrlo stroge bezbjed

nosne mjere, a više od 27.000 policajaca,

vojnika, snajperista i tajnih policajaca

zaposjelo je grad. Praktično, vanredno

stanje, objavljen je žuti nivo uzbune, što

znači da su sve demonstracije i sva okup

ljanja zabranjeni. Bukurešt su u danima

Samita nadlijetali helikopteri i rumunski i

američki borbeni avioni.

Iako je sastank na vrhu ocijenjen kao

uspješan i dobro organizovan, veoma

stroge kontrole na ulazu u rumunski

-

-

-

-

-

-

parlament predstavljale su pravu noćnu

moru zamnoge novinare. Prvo je hotele u

kojima su bili smješteni akreditovani no

vinari obezbjeđivalo na stotine specija

laca, a bez posebne novinarske legitima

cije se nije moglo ući. Iako su se domaćini

potrudili da za novinare obezbijede i

prevoz do Palate naroda, i to je praktično

bio još jedan vid ograničenja kretanja

predstavnika sedme sile.

Prva stanica za medije bio je improv

z vani šator u Izvor parku, svega neko

liko desetina metara od ulaza u dio palate

u kojem je bio smješten Media centar.

Ipak, do samog ulaska u zgradu bilo je

neophodno proći još najmanje tri kont

role, razne detektore za metal, skenere, a

tih desetak metara opet se moralo preći

autobusom.

Po starom pravilu da se političari i novi

nari ne smiju sresti, u skladu sa tim je i

Media centar bio u dijelu zgrade koji je od

sale u kojoj se održavao Samit bio prilično

udaljen. Koliko su organizatori to ozbilj

no shvatili govori i podatak da prvog dana

samita čak ni članovima zvaničnih dele

gacije nije bio dozvoljen ulazak u Media

centar. Valjda u tolikoj želji da bezbjed

nost bude na visokomnivou, press služba,

uprkos izvanrednim tehničkim uslovima

za rad novinara nije uspjevala u potpu

nosti daodgovori njihovimpotrebama.

Ipak, biti crnogorski novinar na mjestu

gdje se stvara istorija, prenijeti makar dio

atmosfere, a posebno kada dolazite iz

države koja nije u grupi onih “koje prave

probleme” već od Alijanse čuje riječi

podrške, svakako je vrijedno svih gore

pomenutih izazova.

Dušica Tomović

Novinar nezavisnog dnevnika

“Vijesti”

-

-

-

i-

o -

-

-

-

-

-

-

Sastanak lidera NATO iz drugog ugla

16 PARTNER

Mornarička baza Vojske Crne Gore

Predstavljamo

Zaštitnik na JadranuMornari je

jedinica organizovana i koncipirana tako

da samostalno i u saradnji sa ostalim

državnim strukturama štiti interese i pra

va Crne Gore na Jadranskommoru. Njen

osnovni zadatak je da vrši stalni nadzor i

kontrolu mora za potrebe Vojske i svih

državnih organa. U skladu sa tri osnovne

misije,

spasavanju na moru, pruža

podršku

katastrofa i u stvuje

, reprezent

CrnuGoru injenuVojsku.

jedinica, posebno

personalnoj imaterijalnoj formaciji, te

jedinica

premještenauBar.

Pravilna procjena rezultirala je uspješ

nim izvršavanjem svih zadataka, od kojih

održavanje borbene gotovosti. Podi

zanjenivoa ispravnosti plovnihobjekata i

čka baza Vojske Crne Gore

-

Mornarička baza štiti teritorijalne

vode i epikontinentalni pojas Crne Gore,

učestvuje u

stanovništvu u slučaju elemen-

tarnih nepogoda i če u

međunarodnim misijama uju-

ći

Komandant Mornaričke baze kapetan

bojnog broda sa pono-

som ističe da je Mornarička baza već for-

mirana kada je riječ o

da

jeKomanda sa većimdijelom već

-

komandantMornaričke baze posebno is-

tiče -

Uspjesiu složenimuslovima

Rajko Bulatović

PARTNER 17

njihovih sistema,

u obuku i

zdvaja raketne fregate (RF-34) na

vježbi "ADRION LIVEX

07", kao i prijem više brodova starnih

ratnihmornarica.

u slože

nim uslovima, od kojih baziranje

jedinice na više lokacija, nedostatak sid

rišta, potrebu remontovanja brodova, kao

i nedovoljnu popunjenost mornarima po

ugovoru.

B

apeluje na

mlade ljude, koji su zainteresovani za

mornarski poziv, da se jave u moranaricu

Vojske Crne Gore.

tvrdi da kada bi ponovo birao, sigurno bi

usavršavanje kroz prak-

tičn učešće umeđunarodnoj voj-

noj saradnji su prioritetiMornaričke baze.

I učešće

međunarodnoj

Mornarička baza je, navodi komandant

Bulatović, sve zadatke izvršavala -

ističe

-

Komandant posebno ističe da

aza raspolaže visoko stručnim oficirs-

kim i podoficirskim kadrom i

Takođe, komandant

opet izabrao taj poziv, jer je, kako kaže,

istovremeno izazov i užitak.

U skladu sa novom organizacijom

e baze su promjena

naziva i strukturalne promjene, prema

kojima bi, poredKomande, u svom sasta

vu imala i 2 patrolna broda raketne fre

gate RF-33 i 34, zatim Odred za spasava

nje, Pomorski odred, Školski brod Jadran

iOdredobalskogosmatranja i javljanja.

Raketne fregate, kao brodovi višestruke

namjene, bi se upotrebljavale na zada

cima koji zahti

e

nja ljudi, droge, naoružanja i opasnihma

terija), a u saradnji sa zemljama regiona u

Novastruktura

Mor-

naričk , predviđene

-

-

-

-

jevaju duži boravak na ot-

vorenommoru u rejonu južnog Jadrana i

Otranta (patroliranje i kontrola pomors-

kog saobraćaja, sprječavanje krijumčar -

-

Rajko Bulatović

okviru „Adrion“ inicijative. Upravo se

radi na studiji za njihovu prenamjenu u

patrolne brodove,

isplativost i zadovoljavanja

potrebeBaze.

„ Odred za spasavanje, su sastavu

plovna sredstva za spasavanje potonulih

brodova do 100 tona i njihovo dizanje sa

dna, kao i plovila za tegljenje i naže

od 100 tona

ji. Posjedujemo dizalicu od 100

tona, koja je jedina u ovomdijelu Jadrana

i koju nemaju ni Hrvatska i Slovenija.

U sastavu ovog odreda bila bi i reziden

cijalna plovna sredstva: Jadranka, Poliket

i

Pomorski odred ima namjenu protiv

diverzantske zaštite sidrišta, luka i bro

dova, kontrole i pregleda brodova, kao i

njihovog ovladavanja. U svom sastavu

ima tri bording tima (dva operativna i

jedan za obuku),

i

Školski brod Jadran namijenjen je

i navigaciji. Otvoren

je za obuku

iz Kotora i mo adra ze

malja regiona naravno nasta

viti i

, a ove godine je dobio pozive iz

Francuske i Španije.

Odred obalskog osmatranja i javljanja

osmatranje morskog

prostora i oboda, kao i distribuciju slike

svim zainteresovanim korisnicima, ali i

svakodnevnu razmjenu informacija sa

regionalnim centrom u Rimu i Koman

dom južnog krila NATOuNapulju o kre

tanjubrodovakroz Jadran.

kojom će se procijeniti

mogućnost

u čijem

veće to

je ono što već imamo u

Mornaričkoj bazi i što je je već sada u

funkci

čak

-

ČM 33“, kaže kapetan bojnog broda

Bulatović.

-

-

a predviđeno je da bude

opremljen brzim čamcima, ronilačkim

barkasama za obezbjeđenje ronjenja

pružanjepomoći kod ronilačkihudesa.

prvenstveno za obuku mornaričkog

kadra u pomorstvu

učenika Srednje pomorske

škole rnaričkog k -

. Jadran će -

sa svojim već tradicionalnim krsta-

renjima

ima osnovnu ulogu u kontroli pomors-

kog saobraćaja kroz

-

-

18 PARTNER

Obuka

Zamjenik komandanta Morn

, posebno

maksimalno angažovanje ljudi i eksplo

ataciju vremenski zastarj

svih pripadnika Baze,

još funkcionalne tehnike. Smatra, a to je

ocjena i najvišeg nivoa komandovanja

Vojskom, da se i

, obuka u

uspješno realizuje. U prilog tome

navodi podatak da je tokomprošle godine

166 vožnji, sa

dva horizontalno-ispitna g , dok su

ronioci izvršili 231 zaron.

ovoj oblasti u

toku

imala izuzetnu dinamiku. To se

prvenstveno odnosi na na vježbi

“Adrion Livex 07“, u junu 2007. godine,

Krfa .

Naši mornari dokazali su u toj vježbi

avanja na moru.

žba ovakve vrste, sa po

nosom

i spasavanja na

morupo standardimaNATO.

aričke baze

kapetan bojnog broda

, kada govori o obuci ističe

ele, ali zahvalju

jući naprezanjima

pored opterećenosti broj

nim problemima Mornaričkoj

bazi

Mornarička baza realizovala

ađanja

Komandant Bulatović, podvlačeći seg-

mentmeđunarodne vojne saradnje, navo-

di da je Mornarička baza u

prošle i na samom početku ove go-

dine

učešće

u

području , uz učešće više zemalja

sposobnost za učešće u zajedničkim

vježbama traganja i spas

Ovo je četvrta vje -

kaže Bulatović, ut ocjenu da su u

njima stečena značajna iskustva u izvrša-

vanju zadataka traganja

Željko Herce-

govac

-

-

-

Međunarodnavojna saradnja

Ove godine samo nastavl

stranih mornarica i pripadnika

Baze na raznim kursevima i seminarima.

Poseb

„AdrionLivex 08“, uorganizacijiHrvatske

Mornarice, gdje naša Baza

ka sa grupom oficira i jednim

parom ronilaca, ko

Sl

„Adrion“ semi

nara za pripremu vježbe bi CrnaGora

, navodi kapetan

fregate , na elnik referata za

hidrografiju .

, Baza će iti zapo-

čete aktivnosti. Očekuju se nove posjete

učešće

no treba istaći pripreme za vježbu

će učestvovati

o posmatrač

ji će se uvježbavati u

sklopu bording timova zemalja učesnica

vježbe. jedeće godine, kako je već sada

dogovoreno, organizator -

će , a

domaćin vježbe Albanija

č

ukomandiMornaričkebaze

Jusuf Jonuz

Željko Hercegovac

Jusuf Jonuz

PARTNER 19

Prioriteti za 2008.

Nova lokacija

U cilju unapr ljšanja stanja,

uz izradu stabilne organizacijsko-forma

cijske strukture, kakonavodi komandant,

p

tokom 2008. godine

izvrši dislokacija preostalih jedinica u

Bar, da se nastavi sa

, izvrši osavremenjavanje

brodova sredstvima komunikacije, usvo

je na svimnivoima terminologije i proce

dure po NATO standardima, nastavi sa

intenzivnom

” i na

ravno nastavi engleskog i drugih

stranih jezika.

Jedan od osnovnih prioriteta, navodi on,

jeste i izrada studije opravdanosti ulaga

nja u raketne fregate u cilju njihovog pre

namjeneupatrolnebrodove.

kaže da je

izmještanjem mornarice iz Boke postig

nuto

, riješen je višak neperspektiv

nih lokacija i sredstava, a atraktiv

jeđenja i pobo

-

ripadnici Mornaričke baze očekuju i

preduzeće sve da se

započetim procesom

obuke posade

-

-

međunarodnom vojnom

saradnjom, posebno kroz učešće u zajed-

ničkim vježbama u okviru „Adrion -

učenje

-

-

Komandant Mornaričke baze

-

objedinjavanje svih mornaričkih

sredstava -

ne loka-

Raketna fregata (“veliki patrolni brod”)klase „KOTOR“

mornariciVCG

Razvijena je na bazi ruske fregate tipa“KONI” uz znatne modifikacije ipoboljšanja

RF-33 porinut je 1985, a RF-34 1986.godine

Standardni deplasman1158 t

Normalni deplasman1268 t

Puni deplasman1368 t

Maksimalni deplasman1492 t

Dužina preko svega 91.8m

Dužina naKVL86.3m

Širinamaksimalna 11.7m

Visina boka na glavnom rebru 6.4m

Visina na pramcu 9.7m

Visina na krmi 6.4m

Gazna pramcu 2.5m

Srednji gaz 2.7m

Pogon - plinska turbina M8G snage14720 kW

2 dizel motora SEMT-Pielstick 12 PA6V280 snage po 3648 kW

predstavlja najvećuklasu ratnih brodova u

Najveći gaz 5.2m

Raketna fregata RF 33

Raketna fregata RF-33 i RF-34

cije koje je do sada koristila mornarica

mogu se valorizovati u turističke svrhe

-

-

su rije-

šeni svi problemi. Ostao je veliki broj

skladišta u kojima su mornarička i druga

ubojna sredstva. Očekuje se da će

Teh-

ničkog najveći dio tih

, čime će se oslo-

boditi lokacije i povećati bezbjednost u

naročito ponosni

-

-

uključi u međunarodne bezb-

jednosne integracije. -

Mornaričke baze i

or-

naričke baze koja će biti racionalno orga-

nizovana i moći da realizuje sve predvi-

đenemisije i zadatke.

.

Sa opštinom Bar pokrenuta je inicijativa

da se razmjenom nepokretnosti obezbi

jedi izgradnja Baze i stanova za pripad

nike mornarice, kao i regulisanje mjesta

za stalnobaziranje brodova.

Po napuštanju lokacija u Boki nije

, kroz

program MONDEM i realizacijom

sporazuma sa SAD,

sredstava biti uništen

Boki.

Starješine Baze su na

profesionalni kadar kojim raspolažu i za

koji vjeruju da je sposoban da u potpu

nosti sprovede reforme i doprinese aktiv

nom vanju

Sigurno je da pri

padnici maju jasan stav

i viziju daljih reformi i izgradnje M

MarinkoM.Slomo

Z transformišu

svakih nekoliko godina. Bez inovacija

ona a.

Upravo jeNATO-u potrebnapolitika

preduzetnika koji su voljni daAlijansi

pruže nov život i novi fokus. Danas,

teško da postoji izazov sa kojim s

, a

Na vrhu tradicional

nih zadataka,

U proš

losti saveznici ni

strateške koncepte, ali se da se

istorija ovih dana ubr

Upravo zato je Generalni sek

retar NATO Jaap de Hoop Scheffer

pozvao na novi strateški koncept, do

k baš operacije u Avga

nistanu i naKosovu ponudile Alijansi

"lekcije iz bezbjednosti 21. vijeka«.

drava preduzeća se

gube tržište i postaju beznačajn

e

Zapad suočava da NATO nije bio u

obavezi da ga doda u svoju, već pre-

punu, agendu. -

kao što su teritorijalna

odbrana i operacije mira, Alijansa se

sada suočava sa proliferacijom oružja

za masovno uništenje, odbrambenim

štitom i sajber bezbjednošću. -

jesu često inovirali

čini

zano kreće nap-

rijed. -

-

azujući da su -

Njemački kancelar Angela Merkel je

jedini politički lider koja je jasno

istakla da bi željela da vidi novi stra-

teški koncept potvrđen na NATO sa-

20 PARTNER

Peter van Ham, iz holandskog Instituta za međunarodne odnose, profesor na Evropskom koledžu o neophodnosti NATO transformacije

Globus:

NATO mora inovirati strateški koncept

mitu 2009. godine. Ovo će biti teško

postići imajući u vidu izborni kalen-

daruSAD, gdje ćenova administracija

preuzeti posao u januaru 2009. godine

i sigurno će joj

-

dobrodošao rođendanski poklon.

obavezali da učine ono što je

neophodno poteškoće

trajnog neslaganja i ciljeve za novi

strateški koncept NATO

Postoje četir

NATO-

u je potreban paket kompromisa gdje

svaka zemlja članica mora dati, da bi

dobila. aveznici moraju da pronađu

ostvarljiv konsenzus oko legitimnosti

korišćenja vojnih snaga u operacijima

koje ni su obuhvaćene članom 5,

-

učajevima čak -

biti potrebno nekoliko

mjeseci da bi senovi timuhodao.

Predstavljanje novog strateškog kon

cepta na 60. godišnjicu NATO bio bi

Na

NATO samitu u Bukureštu saveznici

su se

- da prihvate

. To je jasno

saopšteno javnosti u svijetu.

i neodložna razloga zašto

jeNATOtransformacijaneophodna.

Prije svega, da bi bio uspješan,

S

je

Vašingtonskog ugovora, i, u ekstrem

nim sl , , i bez ekspli

citnog mandata Savjeta bezbjednosti

UN. Ovo je bilo najkontroverznije

nerješivo pi

ijete

vlja nivo strateške šizofrenije koja je

nezdrava i neodrživa..

gledno,

kolektivna odbrana predstavlja

enje energije i (sajber)

terorizam prioritetne linije napada?

NATO klauzula o kolektivoj odbran

5 , izglasana je

kao cjelina ostaje u kvazi stanju

tanje strateškog koncepta

iz 1999. godine, koje je dobilo veći

značaj sa invazijom SAD na Irak i

američkom doktrinom o preventiv-

nimratovima.

Ako NATO namjerava da se suoči sa

terorizmom i proliferacijom oružja za

masovno uništavanje, pravovreme-

nost i legitimnost vojnih snaga će biti

ključna tema oko koje će saveznici

morati porazgovarati direktno. Ali,

akopogledamo šta neki važni strateški

dokumenti pokazuju, ovo nije slučaj

danas. Bezbjednosna strategija EU iz

2003. godine počinje optimističkom

primjedbom "Evropa nikada nije bila

prosperitetnija, bezbjednija i slobod-

nija", dok Beznjednosna strategija UN

iz 2006. godine počinje sa pr ćom

izjavom da je "Amerika u ratu". Ovo

govori o potencijalnoj "zarazi" koja se

može proširiti i na Alijansu i preds-

ta

Drugo, izbori se moraju praviti ima-

jući u vidu budućnost NATO kao

odbrambene organizacije. Oči

suš-

tinu Alijanse. Ali šta ovo znači u eri u

kojoj su isključ

i

sadržana u članu nakon

11. septembra, što u teoriji znači da

NATO

Alijansa je kao preduzeće. Ne smije stati u razvoju

rata.

avili jeste da je potrebno da

NATO ponovo razmisli o prirodi ko

lektivne bezbjednosti, o svom reago

vanju

ijelova,

Ali sa pitanjem ener

getske bezbjednosti program rada i

. M

može iznijeti

raditi zajedno i sabirati nji

hove kolektivne resurse i kapacitete.

Ali kontinuirana rasprava oko finan

siranja i stvaranja snaga za NATO

operacije otkriva nedovoljan konsen

z

, kao

što su EU i UN, na novi nivo. U

Avganistanu ISAF uk

na to

Činjenica koju smo jednostavno

zabor

-

-

i značaju reorganizacije svojih

operativnih d kako bi se op-

hodila prema novim bezbjednosnim

izazovima efektnije. NATO vojne

operacije sugerišu novu strategiju

"napredne odbrane", gdje su savez-

nički interesi i vrijednosti zaštićeni "u

Hindukušu". -

odnosi sa Rusijom su na zamrznutoj

tački oguće novo, značenje člana 5

zahtijeva ozbiljno kolektivno razmat-

ranje.

Sve ovo implicira da NATO mora

uspostaviti prioritete.Očekivajući ka-

pacitetski jaz Alijanse postaje opasno

velik. Kao organizacija, NATO ne

mnogo političkog oru-

đa pred članice i u zavisnosti od nji-

hove volje -

-

-

us u Alijansi, posebno u slučaju

ISAF. Novi strateški koncept mora

jasno objaniti što član 5 znači u 21.

vijeku i na osnovu tog novog odre-

đenja postaviti limite djelokrugu i

prirodiNATOoperacija.

Treće, NATO mora postaviti svoje

odnose sa novim, često globalnim

partnerima i ključnim igračima

ljučuje ključne

saveznike kao što je Australija, čijih

1000 vojnika je angažovano u rizičnoj

južnoj provinciji Uruzgan. S obzirom

da se mnoge NATO članice

opiru riskiranju života u ovim opas-

nim misijama, rizik Alijanse postaje

"volja koalicije" koja će oslabiti unut-

rašnju solidarnost i cilj posto-

janja NATO. Ako NATO odluči da

ide zaista globalno, mora približiti

globalne partnere organizaciji -

-

-

takođe

-

može biti

realizovano uključivanjem resursa

ključnihmeđunarodnih organizacija

kao što su EU, UN i Svjetska banka.

Upravo zato su ove međunarodne

organizacije po prvi put pozva

-

da je 21 članica EU

takođe i članica NATO, više koordi-

nacije i zajedničkih aktivnosti izme-

đu obje organizacije je očigledno ne-

ophodno. Sigurno da će biti teško za-

okružiti ovaj ciklus, ali NATO duguje

sebi dapokuša todaostvari.Možda će

seAlijansa ohrabriti i uzeti list iz knji-

ge EU, čije nedavne konstitucione

krize su imale pročišćavajući efekat

naproces evrop

Četvrto, kvalitet prilagođavanja no-

vim zadacima pokušavajući da se os-

tane dosljedan sopstvenim principi-

ma je nešto što biznis analitičar -

potpuno druga-

čija kada njen stil i status zvijezde

neminovno počnu da opadaju, ali čija

hrabrost je podiže na još veći nivo

popularnosti i slave. N

ne čeka

da njegove kontroverze eskaliraju u

, a što je

i raz

jasniti njihova prava i obaveze u no

vim i transparentnimpravilima igre.

Ne postoji savršeno vrijeme za stra

teški ekstreman preokret u Alijansi.

Ovo se, , odnosi na odnose

NATO sa EU iUN.Alijansa se ponosi

"sveobuhvatnim pristupom" koji se

primjenjuje u operacijama. U stvar

nosti, kako god, ovo jedino

,

ne na

raspravu u vezi sa angažovanjem u

Avganistanu, tokom NATO nefor

malnog sastankaministara odbrane u

Noordwijku u oktobru 2007. godine.

S obzirom na to

su

skih integracija.

i defi

nišu kao Madonina kriva. Ova kriva

je dobila ime po legendarnoj pop divi

koja se pojavi uvijek

ATObi trebalo

da prati Madona - krivu i da

javnu raspravu. ment da se

problemmože riješiti u cjelosti ako se

svi izazovi riješe jedan po jedan ne

stoji. Da bi bio uspješan NATO-u je

potrebanpaket kompromisa gdje sva-

ka zemlja članica mora dati, da bi do-

bila. O -

-

kons-

tantan pad u značaju i vrijednosti.

ostatak svijeta

pomno prati aktivnosti NATO i neki

očigledno priželjkuju zastoj Alijanse

dezorjentacijom i rigidnošću. Novi i

inovativni strateški koncept bi doka-

zao da kritičari NATO-a ni -

Argu

vo zahtijeva sveobuhvatne re

formske napore koje jedino novi stra

teški koncept nudi. Treba se podsjetiti

da sadašnji NATO strateški koncept

datira iz 1999. godine kada je NATO

vodio prvi rat u svojoj istoriji. Jedina

alternativaMadoninoj krivoj je

Ne

treba zaboraviti da

jesu u pra

vu i obezbijedio bi snagu Alijanse na

dugi rok.

Preuzeto izNATOReview:

http://www.nato.int/docu/review/

2008/03/EN/index.htm

PARTNER 21

22 PARTNER

Vojna tehnika

Patrolni brodovi - zaštitnici nacionalnih vodaSpecifičnost zada -

če na njihovu

konstrukciju i maritimne sposob-

nosti. Tako s

umjesto

teškog naoružanja mogućnost prih-

vataunesrećenihpomoraca

eanske patrolne brodove) do samo

30 tona za male prioblane ča

Zajedničko im je da su projektovani

kako bi onemogućili ilegalni ulazak u

štićeno područje, bez obzira na to radi

li se o krijumčarenju, piratstvu ili ribo-

lovu.

I dok mali patrolni brodovi i čamci

mogu uspješno nadzirati priobalne

vode ine moguće je nad-

zirati i štititi samo velikim

-

-

-

koriš-

ćenja. Manja složenost broda za so-

bom povlači i manju posadu što do-

datno smanjuje operativne troškove.

za praćenje

određuje se -

-

taka zaštite naci

onalnih voda, koje moraju realizovati

patrolni brodovi, uti

e umjesto brzine traži

stabilnost i autonomnost, a

.

Široki spektar zadataka uslovljava i

raspon deplasmana od 3000 (za velike

ok

mce.

, velike površ

patrolnim

brodovima koji mogu ploviti i pri

lošim vremenskim i pomorskim uslo

vima, te imati veliku autonomiju dje

lovanja. Idealan patrolni brod morao

bi imati maritimne osobine i auto

nomnost na nivou fregate, uz nekoliko

puta manje troškove gradnje i

Nivo naoružanja i sistema

prema potrebi za otkri

vanjem i uništavanjem brzih i dobro

naoružanih plovila kriminalaca i tero

rista.

Idealnenacionalne snage zakontrolu

mora morale bi se sastojati od mje-

šavine brzih i okretnih patrolnih ča-

maca sposobnih

dje-

lovanje na otvorenom moru. I dok se

patrolni čamci mogu osloniti na os-

matračke stanice

-

ačkim radarima za

kontrolu mora. Uz to dobro dođe i

mogućnost nošenja lakog helikoptera

kaododatnemogućnosti patroliranja i

presr

, tipičan su primjer sa -

-

m daje

vršnu brzinu od 28 čvorova. Dio nj -

-

-

čamca

da djeluju u plitkim

obalnim vodama i velikih patrolnih

brodova sposobnih za samostalno

na obali patrolni

brodovi moraju biti opremljeni sav

remenim osmatr

ijetanja sumnjivihplovila.

v

remenog patrolnog broda. Veliki kao

neke fregate (dužine 127m i deplas

mana 3200t) opremljeni su CODAG

pogonskim sistemom koji i

i

hove sposobnosti leži i u upotrebi bes

pilotne letilice i helikoptera. Kao sas

tavni dio opreme koriste i dva brza

dužine 11 metara koji služe i za

presrijetanje plovila i desantiranje.

Kuteri

ske straže

klase Bertholf američke

obal

Ameri ki patrolni brodč

Najčešće korišćeni izrazi u

pomorskim operacijama u

poslednjih nekoliko godina

su "priobalno ratovanje" i

"asimetrične prijetnje".

Iako velike mornarice ove

riječi vežu uz velike borbene

brodove, sve se češće uz

priobalno ratovanje i borbu

protiv terorizma veže

posebna vrsta brodova -

patrolni čamci i brodovi.

Svaki kuter klaseBertholf imaposadu

od106 ljudi.

Amerikanci su klasu Bertholf teško

naoružali, bar za standarde patrolnih

brodova

, za kontrolu paljbe koriste

Mk 160, dok spo

sobnost osmatranja morske površine

osigurava radarAN/SPQ-9B.

Iako

djeluju u jednako

zahtjevnim zadacima

klasu (dužine

80m).

Britanskoministarstvo odbrane obja

v

klase River godišnje uštedjeti oko 4

milio

svojim patrolnim

brodovima

zavisnost

i dizalicom

velikenosivosti.

Naoružanje britanskih patrolnih

brodovaoveklase se sastoji od jednog

. Osnovu naoružanja čini

brodski automatski top Bofors 57

mm ba-

listički računar -

kao i američki,

britanska ratnamornarica odlučila se

za znatno manju River

-

ilo je daočekuje kako ćekorišćenjem

na američkih dolara. Potreba za

smanjenjem troškova diktirala je i

ugradnju motora skromne snage koji

osiguravaju vršnu brzinu od samo 20

čvorova. Kao bi

povećali autonomnost i

smanjili o lučkim postro-

jenjima opremili su ih

patrolni brodovi britanske

ratne mornarice

topa BMARC kalibra 20 mm. To je

dovoljno za zadatke koje ovi brodovi

u

obropripremljenim imo

tivisanim protivnikom. Zbog toga su

brodovi klase River projektovani s

dodatnim deplasmanom i prostorom

za smještaj težeg topovskog naoru

žanja. 124 lana.

Tek nešto ve i, sa 88m dužine i 1500t

deplasmana, je

klase Comandante.

sistemima za

elektronsko ometanje, jednim topom

OTO Breda kalibra 76mm i dva topa

OTO Breda kalibra 25mm. Na krmi

ima hangar za helikopter NH90.

Posad 60 ljudi.

u

patrolnim zadacima koristi brodove

klase Floreal. Iako se u dijelu lite

rature, zbog svog naoružanja, vode

kao frigate, ovi brodovi su projek

tovani za zaštitu nacionalnih voda

Imaju

ova

patrolnih brodova i Floreal klasa ima

savremene sisteme za elektronsko

običajeno obavljaju ali nedovoljno

za sukob s d -

-

PosaduRivera čine č

ć

Dostiže vrš-

nu brzinu od 26 čvorova. Opremljen

je bacačima mamaca,

u čini

-

-

i

borbe protiv krijumčara. Opremljeni

su slabim motorima te im je vršna

brzina 20 čvorova. posadu od

89 član . Kao i većina modernih

italijanski patrolni

brod

Francuska ratna mornarica

djelovanje. Naoružani su topom

Creuset-Loire kalibra 100mm i dva

topa Giat od 20mm.Uz to imaju i dva

desetostruka lansera mamaca. Svaki

brod posjeduje i potrebne instalacije

za

klase

Protector ima dužinu 85m, a de

plasman 1.600t. Brod pokre dva

dizel motora

vaz

duhoplovne jedinice i 4 inspektora

državnih agencija.

Osnovno

a 25mm, sistem

helikop

ter, a na brodu se nalazi i hangar za

njegov smještaj.

ugradnju i korišćenje protivbrods-

kihvođenihprojektilaExocet.

-

ću

koji postižu maksi-

malnu brzinu od 22 čvora. Posada se

sastoji od 35 članova, 10 članova -

naoružanje čini top M242

Bushmaster kalibr

upravljanja vatrom te optički senzori.

Sletna paluba na krmenom dijelu

broda može prihvatiti jedan -

Novozelandski patrolni brod

PARTNER 23

Britanski patrolni brod

Italijanski patrolni brod

Novozelandski patrolni brod

Francuski patrolni brod

Šefovi država i vlada 26 NATO zemalja,

zemalja partnera i predstavnici drugi

unarodnih organizacija sastali su se

u Bukureštu kako bi diskutovali na temu

proširenjaNATO-a i operacija uAvganis

tanu i naKosovu.Ovaj trodnevni samit je

podrazumijevao sastanke na nekoliko ni

voa, i to: North Atlantic Council (NAC)

nivo Sjevernoatlantskog savjeta, Euro-

Atlantic Partnership Council (EAPC)

Evroatlantskog partnerskog savjeta,

NATO-Russia Council (NRC) - Savjeta

NATO-Rusija i Komisije NATO-Ukraina

(NUC).

Te Communiqué-u ovog

samita

suprots

tavljanju prijetnjama i rizicima 21. vijeka.

Osim toga,NATO lideri su, poko znakoji

put, i sprem

nost neophodnu u realizaciji operativnih

obaveza sa posebnim osvrtom na Av

ganistan, podršku

i

. Svoju pažnjuposvetili su, u

mjeri, i pitanju stabilnosti re

gionaZapadnogBalkana, u kontekstu os

tanku KFOR-a na Kosovu, u skladu sa

Rezolucijom 1244, a sve u cilju što de

mokratskog razvoja imiranaKosovu.

Pored mnogobrojnih pitanja, NATO

h

međ

-

-

me obrađene u

reflektuju zajedničku posvećenost

članica daljempravcu razvojaNATO a sa

stavom “otvorenih vrata”, ali istovremeno

podvlače značaj zajedničkog doprinosa

međunarodnoj bezbjednosti i -

potvrdili svoju odlučnost -

-

afričkim misijama

održavanja mira iračkim bezbjednos-

nim snagama

određenoj -

-

-

24 PARTNER

Povod

NATO nakon samita u Bukureštut

a obezb

adekvatne za odgovor na

bezbjednosne izazove.

S tim u

vezi, Hrvatska i Albanija pozvane su da se

pridruže Alijans

Lideri sve tri zemlje doputovali su

njihove

svaka od pomenutih zemalja

ispunjava uslove neophodne

us

oko poziva je postignut samo u dva

a: o Hrvatskoj i Albaniji. Makedonija

nije mogla biti pozvana zbog svog dugo

godišnjeg , a u vezi sa nje

nim imenom, koje nosi i

. Njoj

kretar NATO-a Jaap de Hoop

Scheffer

su

izrazili napušta

njem samita. Ocijenili su da bi takva od

luka NATO-a mogla ozbiljno poljuljati

bezbjednost na Balkanu.

je “njihova

zemlja RepublikaMakedonija, i

ijek i biti", je se do

kom

i pristupanjeMakedonije Alijansi

biti, vjerovatno, dosta usporeno, jer je

ona

. Na drugoj stra ,

ransformacija u smislu proširenja je

naznačen kao ključna u jeđivanju

mogućnosti

To je, u suštini, bilo

najznačajnije pitanje na samitu.

i, dok je Makedonija, bar

za sada, ostala uskraćena za “zeleno

svjetlo”.

na samit sa nadom da će zemlja

dobiti poziv za članstvo, imajući u vidu

činjenicu da

za puno

članstvo u NATO. Međutim, konsenz

slu-

čaj

-

spora saGrčkom -

jedan dio grčke

teritorije će, kako je saopštio Gene-

ralni se

, biti upućen poziv čim riješi ovo

pitanje.Makedonski zvaničnici bili pri-

lično razočarani što su -

-

Imajući u vidu

njihovu zvaničnu izjavu da

da će tako

uv očigledno da će

promisa dvije zemlje teško doći.

Stoga će

Grčka već članica, a, po svemu sudeći,

će istrajati u svom stavu ni

Makedo prihvatiti jer se, na

osnovu Privremenog ugovora ovih zema

l

“

”,

što je vetom na samitu rušila

Ipak

, ovaj poziv je preds

tavljao

u njene sposobnosti,

i pored nemilog a - eksplozije

skladišta za naoružanje u blizini Tirane.

Za Hrvatsku ovo je bio dobar

signal, ali i za cijeli region, prije svega

potvrda uspješnosti sprovedenih reformi

nakojima sedugo radilou toj zemlji.

Uporedo sa širenjem

taje sve kompleks

nije. Veoma je opravdana zabrinutost

nekih

najvišim, dakle, bezbjednosnim

ciljevima Alijans

može posmatrati u najboljem

svjetlu. Neki od odgovora na ta pitanja i,

kona kandi

data

Strazburu

lideri Alijanse

proslaviti šestdesetu godišnjicu njenog

osnivanja.

nija će to teško

-

ja, potpisanog 1995. godine, Grčka oba-

vezala da ne blokira članstvo Makedonije

umeđunarodnim,multilateralnim i regi-

onalnim institucijama i organizacijama

Grčka na , po

mišljenjumakedonskih zvaničnika.

, ovaj samit je bio sasvim drugačiji,

bolje rečeno, veoma plodonosan za Hr-

vatsku i Albaniju. Za Albaniju, koja je ušla

u ovaj proces sa gotovo negativnim doga-

đajima uoči samita -

iznenađenje. Pozivom je, među-

tim, potvrđena vjera

događaj

i očekivan

Alijanse, pitanje pri-

jema novih članica pos -

u

vezi sa spremnošću članica da daju

doprinos

e, dok, sa druge strane,

“dozvola” da Rusija diktira tempo uvođe-

nja nekih zemalja u Alijansu, kao što je to

bio slučaj sa Ukrajinom i Gruzijom, ta-

kođe se ne

čno, odluke o prijemu nekih -

očekuju se sljedeće godine u dva po-

granična grada - (Francuska) i

Kelu (Njemačka), kada će

mrTijanaTurković

Mladi Atlantistina samitu u BukureštuTokomnedavnogNATOsamita uBuku-reštu, održan je još jedan ali, u organiza-cionom smislu, veoma interesantan do-gađaj. -

članica

. Bila je to jedinstvena prilika danauče više o trenutnim i budućim bezb-jednosnim izazovima -

-uključujući -

učestvujućiu Tomdogađaju,putem video konfer -

-imali sumoguć-

nost da postavljaju pitanja generalnomsekretaru NATO-a.

Naime, od 2. do 4. aprila, organizovan je "Samit mladih Atlantista", nakojem su mladi lideri iz zemalja ipartnerskih zemaljaNATO-a razmijeniliiskustva

koji stoje pred alijansom.

Preko 120 studenata imladih profesionalaca iz 35 zemalja, i Avganistan, sreli su se sa nacionalnim i liderimaNATO-a, te razmatrali pitanja koja subila na dnevnom redu Samita,debatma i vježbama simulacije.

encije,"prisustvovalo" je i 300 studenata i profesorasaUniverzita uKabulu.

Studenti u Bukureštu, kao i oni u glavnom graduAvganistana,

Studente u Kabulu

posebno su interesovala konkretna pitanja dugoNATO-a u rekonstukciji i razvoju Avganistana.

u Bukureštu iKabulu generalni sekretar NATO-a JapdeHop Shefer “

v

se sreli i sa prvom damom

Ona je naglasila važnost demokratskih uspjeha Avganistana i pozvala mladelidere u Bukureštu da saznaju više i izazovima sa kojima

toj zemlji.mladih Atlantista dopunjuje istorijuNATO-a kao velikog saveza slobode”,

-koja se tiču rične posvećenosti

-

Pozdravljajući studente

obratio im se riječima: Viste lideri sjutrašnjice. Na vama je da od-lučite kako ćete pristupiti izazovima ubudućnosti. Ali siguran sam da će ašageneracija, baš kao i moja, prepoznati daNATO predstavlja izuzetan uspjeh i dra-gocjeno dostignuće feksibilan instrumentkoji može proizvesti stvarnu bezbjednostna nove načine i na novimmjestima”.

Učesnici suSjedinjenih Američkih Država LauromBuš. -

-se susreću njihovi vrš-

njaci u “Vaše učešće na Samitu

rekla je ona.

I PredsjednikAvganistanaHamidKarzaiobratio se

“razmjene iJedan od avganistanskih

studenata je prok

Njegov kolega Jan Havranek kazao je daga je najviše impresionirala sesija sa generalnim sekretarom Sheferom. Njemu seveoma dopala i diskusija o politikamaNATO-a, koja se odvijala putem nterneta, ali i interak 120mladih profesionalaca i studenata iz 35zemalja. Kako je rekao, "ništa nije boljemoglo izraziti svrhu Alijanse od togjedinstvenog trenutka”.

Organizatori tog bili su Atlantski savj ,Evroatlantski savjet Rumunije (CASANATO) iOdjeljenje za javnu diplomatijuNATO-a.

učesnicima, naglašavajući važ-nost učenja kao garanta boljesjutrašnjice”.

omentarisao da bi me-đunarodna zajednica i mediji trebali daučine više kako bi Avganistan predstavilikao zemlju koja je na putu razvoja.

-

I -tivno uključivanje

događaja -et Sjedinjenih Američkih Država

Olivera Đukanović

PARTNER 25

Crnogorci su nekoliko vijekova oslo-

bodilačke ratove vodili bez organi-

zovane stajaće (redovne) vojske. Nije

bilo vojnih jedinica, formacijske or-

ganizacije, ni kasarni. Mobilizacija je

vršena -

praktično, na „ko je vitez“, s brda

na brdo. I sve je dobro funkcionisalo.

Odziv vojnika, prije svega. Nijesu

morali oblačiti ni uniformu, jer je

nijesu ni imali, sve do druge polovine

19. vijeka. Svako ko je bio sposoban,

-

Sa koromhljeba, ili, najčešće, bez

ičega.

Postojala je narodna vojska koja je još

u vrijeme vladavine knjaza Danila

počela da dobija neke obrise vojne

organizacije i starješinske hijerahije.

oblika obučavanja

u vojnoj vještini. Tek je 1870. godine,

uredbom knjaza Nikole o ustrojstvu

vojske uveden sistem brigada i bata-

ljona, na plemsneko-teritorijalnoj os-

novi. Ali i dalje je to bio model na-

rodne vojske. Značaj te reforme je i u

tome što je vo

-

„Crnogorska vojska organizacija i

uniforme“, poklapa se sa pokreta-

njem Istočnog pitanja, na kraju 19.

vijeka, kada je trebalo spremnije do-

čekati krupne događaje. Tada je po-

čela nabavka savremenijeg naoru-

žanja, a uCrnojGori počinju da rade i

ad hoc, prema trenutnoj pot

rebi,

pohrlio bi u rat, onako kako se zate

kao.

Bilo je tada i nekih

jna vlast razdvojena od

upravne i sudske.

Osnivanje i radikalnija moderniza

cija crnogorske vojske, prema knjizi

26 PARTNER

Feljton

Početak redovne vojske u Crnoj Gorivojne škole. Prva je otvorena u Podgo-

rici, 1895. godine.Oni su školovanje

završili 1896. godine, pošto su položili

ispite.

ine for-

miran je Prvi bataljon stojeće (redov-

ne) vojske koji je smješten u tek podig-

nuti Vojni stan, na Cetinju. Zvanični

naziv te jedinice bio je - Prvi udžbeni

bataljon. Trebalo je, dakle, naglasiti da

su njegovi pripadnici školovani mom-

ci. Taj bataljon je prošao kroz četvo-

romjesečne vježbe, 1897. i sljedeće

podine. Zajedno sa pripadnicima

Udžbenog bataljona, u vježbama su

učestvovali i oficiri narodne vojske.

Pod sami kraj 19. vijeka, i naCetinju je

počela da radi podoficirska škola.

Njeni polaznici su proizvedeni u pod-

oficire „drugog reda“. Kasnije su vojni

kursevi bili sve češći.

vanim ranije, činio

je brigadu, čija je komanda bila na

Cetinju. Obuka je, u prvim godinama

20. vijeka, obuhvatila i artiljeriju, pa je

osnovana i Udžbena baterija, a 1904.

gopdine u Crnoj Gori je ustanovljen

novi rod vosjke - pionjeri, u moder-

nom smislu-i

kasnije, formirane su mitraljeske čete.

Garda je osnovana 1899. godine, kada

je objedinjena sadvorskomslužbom.

Vojska je 1902. godine podijeljena u

tri klase - aktivna vojska, rezerva i

Polovinom avgusta 1896. god

Godine 1903. u Podgorici je formiran

Drugi udžbeni bataljon i sa Prvim

bataljonom, osno

nženjerija. Dvije godine

trećepozivci. Aktivna vojska bila je

formacijski raspoređena na osam bri-

gada, koje su se dijelile na bataljone, a

oni na čete. Tada su ustanovljeni ofi-

cirski činovi, u stojećoj vojsci - potpo-

ručnik, poručnik, kapetan i komandir,

a u narodnoj vojsci - oficir, podko-

mandir, komandir i brigadir.

četkom 1906. godine, teritorija

CrneGore je podijeljena na 11 brigad-

nih okruga, a dvije godine kasnije i na

četiri divizijska okruga. Prema popisu

vojske 1896. godine,CrnaGora je tada

imala 40 000 vojnika, od kojih je oko

31 000 bila u prvoj klasi. Oko tri hilja-

de obveznika bili su pripadnici musli-

manske i albanske nacionalne manji-

ne. Već 1908. godine, crnogorska vojs-

ka, organizacijski, formacijski i po na-

oružanju, bila se znatno pribliđila

tadašnjimmodernimarmijama.Osim

osnovnih, imala je i pomoćne rodove -

komoru, sanitet, vojno-sudsko osob-

lje, ordonanse, žandarmeriju, radnike

u vojnim radionicama i stražare pri

vojnim skladištima. Uporedo sa for-

macijsko-organizacijskim uređiva-

njem vojske, tekla je i njena unifor-

mizacija. Šivenje uniforme je prvo

organizovano na Cetinju, a kasnije su

vojne uniforme nabavljane u Austriji i

Francuskoj i od ruskih proizvođača.

Zanimljivo je da su, jedno vrijeme,

pripadnici crnogorske vojske, hrišća-

ni, nosili crnogorske kapice, a muha-

medanci fes.

I.Despotović

Po

Potrebu za popunom slobodnih formacijskih mjesta prijemom u profesionalnu vojnu službu vojnika po ugovoru naodređenovrijeme,

1)UČetivojnepolicije

a)upješadiji

2)UBataljonuzapočasti

a)upješadiji (gardista)

3)ULakojpješadijskojbrigad

a)upješadijib)uartiljerijic)uARJPVOd)u inžinjerijie)usaobraćajnojslužbi

4)UBrigadizaspecijalneoperacije

a)upješadijib)uvezic)u inžinjerijid)uABH-odbranie)upomorstvuf)umornaričkotehničkojslužbig)usaobraćajnojslužbih)usanitetskojslužbi

5)UMornaričkojbazi

a)upomorstvub)umornaričkotehničkojslužbic)u intendantskojslužbid)usaobraćajnojslužbi

-

i

(mjesto službovanjaPodgorica):zadužnosti:

(mjesto službovanjaPodgorica):zadužnosti:

(mjesto službovanjaPodgorica,Nikšić):zadužnosti:

(mjesto službovanjaDanilovgrad,Pljevlja,Kolašin,Kumbor):zadužnosti:

(mjesto službovanjaBar,Kumbor):zadužnosti:

Opštiuslovizaprijem:

Posebniuslovizaprijem:

Uzmolbuseprilažusledećadokumenta:

Prava iobavezezavrijemeslužbepougovoru:

Načinpodnošenjamolbe:

Molbesedostavljaju jedinicamaunavedenimmjestimasanaznakom“zaoglas”.

-da jezdravstvenosposobanzavojnuslužbu(utvrđujevojnoljekarskakomisija),-da imapropisanustručnuspremu,-danijeosuđivanzakrivičnod elonabezuslovnukaznuzatvoraodnajmanje šestmeseci,-daseprotivkandidatanevodikrivičnipostupakzakrivičnod elozakoje segoniposlužbenojdužnosti,

-da imazavršenunajmanje srednjuškolu (III ili IV stepen),-danije stariji od28godinazaprijemurodu,odnosno30godinauslužbu,-kandidatkoji konkurišezavozačamora imatipoloženunajmanje “B” i “C” kategoriju,-prednost imajukandidati koji suodslužili vojni rok,- zagardiste -dasuvisinepreko180cm.

-autobiografija,- izvod izmatičneknjige rođenih,-uvjerenjeodržavljanstvu,-ovjerenakopija svedočanstva-diplomeozavršenoj školi,-potvrdada jeodslužiovojni rok,-ovjerena fotokopijavojničkeknjižice,-uvjerenjedaseprotivkandidatanevodikrivičnipostupak idanijeosuđivan,-ovjerenakopijavozačkedozvole (akokonkurišezavozačam/v),-ovjerenakopija ličnekarte, tačnaadresa ibroj telefona.

Ugovor sezaključujenaperiodod1(jedna)godinedana.Vojnici po ugovoru na određeno vrijeme imaju pravo na: platu i druga novčana primanja premaUredbioplatama;godišnji odmorpremaUredbiogodišnjimodmorima iodsustvima; zdravst eno i socijalno osiguranje i druga prava i obaveze prema propisima za lica primljena u profesionalnuvojnuslužbunaodređenovrijeme.

- zaprijemuČetuvojnepolicije,molbesepodnoseukasarni“Masline”,- zaprijemuBataljonzapočasti,molbesepodnoseukasarninaaerodromu“Golubovci”,- zaprijemuLakupješadijskubrigadu,molbesepodnoseukasarni“Masline”,- zaprijemuBrigaduzaspecijalneoperacije,molbesepodnoseukasarniuDanilovgradu,- zaprijemuMornaričkubazu,molbesepodnoseukasarniuKumboru.

Kandidatekoji ispunjavajuusloveoglasa, komisija zaprijemupućujenaocjenuzdravstvenesposobnosti.Oglas ostaje otvoren od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja do popuneslobodnih formacijskihmjesta.Nepotpunemolbenećese razmatrati zaprijemuslužbu.Odluku o izboru kandidata za prijem donosi nadležni star ešina, a o izboru kandidati će bitiobaviješteniupropisanomroku.Zakandidatekojibudu izabrani zaprijem,određuje seprobni rad, radiprovjereosposobljenostizadužnost zakoju seprimajuuslužbu,u trajanjuod3(tri)mjeseca.

jj

v --

j

PARTNER 27

Konkurs za prijem vojnika po ugovoru na službu u Vojsku Crne Gore

MISTARSTVO ODBRANE i

GENERALŠTAB VOJSKE CRNE GORE

O G L A Š A V A J U

Documents

Događajmjesecajednom „sazreli“, shvatilo se da je, u novom (kosovskom) kontekstu, njihova zemlja postala nesigurnija. Prije svega, kako je objašnjeno, zbog političke reto-rike