Upload
dinhnhu
View
232
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
DISKOUR BIDZE 2011
Par Vis Prezidan, Minis pour Finans, Msye Danny Faure
Le 7 Desanm 2010
Msye Spiker
Lider Government Business
Lider Lopozisyon
Manm Onorab Lasanble Nasyonal
Ser Frer e Ser Pep Seselwa
TENM: Re-envestir dan lepep
Seselwa
1. LENTRODIKSYON
Mon pe prezant bidze nou pei a en
moman kot lekonomi Sesel in
retourn lo semen krwasans, kot
lekonomi mondyal pe ralenti e kot
lekonomi dan „zone euro‟ kot
laplipar nou touris i sorti pe pas
dan difikilte.
Si nou lekonomi pe fer sitan progre
se gras a linite e travay dir nou
pep. Ozordi pep Seselwa, mon
kapab dir ki ansanm nou‟n reisir
atenn lobzektif prensipal reform
ekonomik Sesel e sa se
stabilizasyon makro-ekonomik.
Nou‟n eliminn black market.
Deviz etranzer i annan dan
labank.
Nou‟n met kontrol lo
lenflasyon. Pri in stabilize.
Nou pe kontinyen ogmant
rezerv dan labank santral.
Rezerv i par lao de mwan
lenportasyon.
Nou‟n restriktir det Sesel.
Ozordi det i soutenab.
Noun mentenir disiplin
fiskal. Sirplis bidzeter pour
sa lannen i 9.4% GDP.
Tou sa la ansanm in kree bann
kondisyon favorab. Krwasans
ekonomik sa lannen pou 6.2%.
Dan nou zefor e lanbisyon pour
anmenn lekonomi Sesel kot i ete
ozordi nou tou nou konnen ki
serten plan personnel nou bann
sitwayen in ganny sakrifye, serten
proze, serten progranm pa‟n ganny
materyalize.
Pep Seselwa, tou nou zefor e tou
nou kouraz ti santre lo sa ki pli
gran ki nou. Sa ti lekonomi Sesel e
lavenir pep Seselwa.
Pep Seselwa, nou‟n fer sa parkour
ansanm. E ozordi, lekonomi Sesel
i dan en bon direksyon.
Moman in arive alor pour nou
komans re-envestir dan nou pep,
partaz avek li en pe bann fri sa
sakrifis. Moman in arive pour nou
re-envestir dan Sesel.
Nou pa pou kapab fer tou keksoz
an menm tan. Serten keksoz nou
Page 2 of 33
pou konmans fer li a partir lannen
prosenn, tandiski lezot nou ava fer
li lannen apre, an linny avek nou
progranm devlopman.
Apartir lannen prosenn, nou pou
komans ogmant larzan ki nou met
dan sekter priyoriter ki pou
benefisye tou Seselwa.
Nou pou ogmant resours ki nou
donn sekter sosyal avek bi ogmant
kalite servis ki nou donn nou pep.
Nou pou met plis larzan dan bann
benefis ek progranm ki pou ede
amelyor lavi nou bann sitwayen,
nou bann sitwayen ki‟n lite pour
anmenn Sesel kot i ete ozordi.
Nou pou met larzan dan
proteksyon nou dimoun ki pli
vilnerab. Nou kapab fer sa akoz
nou tou nou‟n travay dir ansanm
pour nou fer grosi nou gato
nasyonal.
Page 3 of 33
2. PERFORMANS BIDZETER 2010
Msye Spiker, nou performans
fiskal an 2010 in depas tou bann
target. Sa in permet nou pour
annan sa lespas fiskal pour met
plis resours dan bann enfrastriktir
priyoriter ki pou soutenir nou
krwasans ekonomik.
Dan lannen 2010 nou pou annan
en sirplis bidzeter oubyen “primary
balance surplus” 1 bilyon roupi, ki
reprezant 9.4% GDP. Sa i 2.4% par
lao sa sirplis 7% ki nou ti‟n
bidzete.
Gouvernman I ekspekte kolekte
4.1 bilyon roupi an reveni, e sa
pour depas target ki nou ti‟n
prozete par 18%, ouswa 603
milyon roupi.
Sa I sorti prensipalman dan sa
bann sours:
Koleksyon‟ Excise Tax‟, ki‟n
ogmante par 14%, an gran
parti akoz lenportasyon in
monte, sirtou dan lalkol
(labwason ek spirits),
karbiran (prodwi mineral) ek
veikil.
Koleksyon Goods and
Services Tax i ekspekte 25%
pli o ki nou ti bidzete.
Lalkol in mont par 108%
anba „Locally Manufactured
Goods‟. Servis Profesyonnel
in monte par 38%, Tourizm
par 4%. Koleksyon reveni
GST lo marsandiz enporte I
ekspekte monte par 40%.
Koleksyon Business Tax I
ekspekte monte par 33%,
prensipalman akoz
Seychelles Revenue
Commission in entansifye
son travay.
Dan „Other Taxes‟ nou
ekspekte war en
logmantasyon 20%,
prensipalman akoz nou pe
ranmas plis a traver „Stamp
Duty‟.
„Dividends‟ sorti kot nou
bann lenvestisman I
ekspekte monte par 128%,
prensipalman sorti kot
Indian Ocean Tuna ek
Nouvobanq.
Lo kote depans, nou ti‟n target
depans pour 3.6 bilyon roupi, me
nou pou fini lannen avek 3.9
bilyon, ouswa7% plis ki bidze.
Msye Spiker, nou‟n depans plis
akoz nou‟n annan en lespas fiskal,
e nou‟n servi sa pour finans
„scheme of service‟ pour serten
minister, ki‟n kout 32 milyon
roupi; e osi pour en komann an
avans pour materyo lekol an
preparasyon pour larantre an
2011, a en kou 10.5 milyon roupi.
Lo kote „capital expenditure‟
depans ekstra in kouver proze
lakaz lo Zil Perseverans,
lenfrastriktir pour Zwe de Zil
Losean Endyen ki pou fer Sesel,
Page 4 of 33
„sibvansyon devlopman pour SBC,
SPTC, ek Lazans Transpor lo Later.
SBC par egzanp, in resevwar 9.6
milyon pour proze Televizyon
nimerik, 3.8 milyon pour transfer
zot lantenn radyo AM, e 3 milyon
pour OB Van ki fer reportaz an
direk kot bann levennman.
3. DEVLOPMAN EKONOMIK AN
2010
a) Lekonomi reel e sekter
eksteryer
Sekter Eksteryer
An sa ki konsern sekter eksteryer,
dapre Fon Moneter Enternasyonal
(IMF) lekonomi lemonn pe repran,
malgre ki krwasans i reste tre
frazil. Dapre Perspektiv Ekonomik
Mondyal World Economic Outlook
(WEO), Oktob 2010, lekonomi
mondyal pe repran “Dousman
Dousman”, malgre ki i ankor
annan lensertitid e en serten
degre lafreyer ki i a bes ankor‟.
Lo kote domestik tou lendikater in
montre ki lekonomi Sesel in
repran for an 2010. Dapre
dernyen previsyon, “real GDP” in
ganny prozete a 6.2% sa lannen,
konpare avek previzyon orizinal
4%. Sa krwasans in vin plito dan
sekter tourizm, kominikasyon osi
byen ki aktivite konstriksyon, ki‟n
ganny enflianse par aktivite dan
domenn FDI. An plis, prodiksyon
lokal dan labwason ek manze in
ogmante.
Sekter Tourizm
Lendistri tourizm, ki kontribye
anviron 25.5% anver GDP e ki pli
gran anplwayer dan pei, in
perform byen an 2010.
Lafen Novanm, nonm viziter ki‟n
vin Sesel ti 159,141 ki ti deza
depas nonm total ki ti rantre an
2009. Sa tandans I ekspekte
kontinyen pour la restan lannen.
Malgre sa, mon bezwen fer resorti
ki nou pa pe vwar en
logmantasyon konparab dan
depans ki sak touris i fer.
Me an zeneral, pour sa menm
peryod reveni deviz etranzer ki‟n
antre dan pei in monte pour vin
338 milyon dolar ameriken an
2010 konpare avek 257 milyon an
2009, ki reflekte an grann parti
logmantasyon dan FDI.
Sekter Endistriyel
En konbinezon plis demann dan
marse lokal ek meyer akse ek
deviz etranzer in fer ki sekter
prodiksyon in fer plis progre an
2010 ki an 2009.
Prodiksyon bwat ton par egzanmp
in ogmante par 2% sa lannen
tandis ki prodiksyon blok in
monte par 18%, ki reflekte en
krwasans for dan domenn
konstriksyon.
Prozeksyon pour prodiksyon bwat
ton i optimistik pour 2011, tandis
ki prozeksyon dan domenn
Page 5 of 33
konstriksyon i ekspekte ralanti en
pe.
Sekter Konstriksyon
Aktivite dan sekter konstriksyon
in ogmante e ganny enflianse par
proze konstriksyon La Misere osi
byen ki serten lezot proze ki
annan pour fer avek FDI.
Serten bann pli gran
lakonpannyen konstriksyon in a
zot tour re-envesti dan bann proze
tel ki rezidansyel ek komers
„retail‟.
Malgre devlopman dan sa sekter I
ekspekte ralanti, i pou kontinnyen
annan aktivite otour serten nouvo
proze FDI osi byen ki nouvo
lenvestisman lokal .
b) Sekter moneter
Enn bann fakter pli
enpresyonan dan sa stabilite
ekonomik se lenflasyon, ki
pa‟n bouz preske ditou an
2010, e sa I reflekte reisit
nou polisi moneter. Presyon
lo lenflasyon in diminyen
gras a sa eleman
konpetisyon dan sekter
komers, ki‟n permet pei tenir
le kou fas a logmantasyon
pri marsandiz lo marse
enternasyonal, kriz dan
lanmonen Ero, ki dan milye
sa lannen ti fors valer roupi
bese kont Dolar Ameriken.
To lenflasyon lannen pour
lannen, an Novanm sa
lannen, i 0.7% pozitiv.
En vi stabilite sekter
eksteryer valer nou roupi in
reste stab konpare avek
bann lanmonnen mazer, e in
reste a environ 12 roupi
pour en dolar. Sa stabilite
dan valer roupi in ede pour
ranforsi konfyans dan nou
roupi.
Nou rezerv enternasyonal
ofisyel in kontinyen ogmante
a en bon lavites. An Novanm
2010 “rezerv brit (gross
reserves) ti 211 milyon dolar,
lekivalan en pe plis ki 2
mwan lenportasyon, konpare
avek 169 milyon ouswa 1
mwan edmi alafen 2009.
Rezerv enternasyonal “net”
an Novanm 2010 ti 182
milyon dolar – setadir 14
milyon dolar parlao nou
target pour lafen Desanm
dan nou progranm reform.
To lentere in osi desann an
2010, an grann parti rezilta
nou sirplis fiskal. An
mwayenn sa lannen lentere
lo „Treasury Bills‟ ti‟n desann
a en nivo apepre 2% dan
milye Novanm konpare a 4%
pour menm peryod lannen
pase. To lentere labank
komersyal in osi desann,
malgre a en nivo bokou
mwens ki „Treasury Bills‟ –
12.2% an Septanm 2010
Page 6 of 33
konpare avek 14.9% dan
lannen 2009.
En fakter ki‟n kontribye pour
fer sa to desann se ki an
Zilyet 2010 de labank dan
lekel Gouvernman i annan
en par – Nouvobanq ek
Labank Seving – ti fer
desann zot to preferansyel
pour lòn „prime lending rate”
a 7%.
To lentere mwayenn pour
bann kont seving in desann
pour vin 1.7% an Septanm
konpare ek 1.9% lafen
Desanm 2009.
Malgre sa rediksyon dan
„lending rate‟ ladiferans ant
„lending rate‟ ek „savings
rate‟ I reste o a anviron
10%. Sa i pli o ki avan nou
ti lans reform ekonomik an
Novanm 2008.
Swivan ralentisman dan
krwasans ekonomik an
2009, nou lekonomi in
repran bokou pli vit sa
lannen. Sa i ganny
demontre par en
logmantasyon dan valer
bann lòn kin ganny pran –
an efe par 11% an Septenm
2010 konpare avek menm
peryod an 2009. Mazorite
alokasyon sa bann lòn in al
pour bann proze tourizm,
aktivite komers, “mortgages”,
osi byen ki depans
personnel. Anmenmtan ki
kredi pour sekter komers in
ogmante, e FDI in osi
ogmante, lenportasyon in osi
ogmonte.
Lefe ki gouvernman pe
redwir son det domestik ase
vit, i fer ki labank komersyal
ozordi i annan plis larzan
pour prete, e nou ti krwar ki
sa ti ava fer desann to
lentere pour bann lòn. Me sa
pa ankor arive, e plitar mon
pou abord serten mezir pour
adres sa sitiasyon.
Dan sa menm loptik, nou pe
vwar en lot defi dan nou
sekter ek sistenm finansyel,
e sa se en mank konpetitivite
dan sekter banker. E sa,
Msye Spiker, pe retard
progre dan kredi pour biznes
osi byen ki devlopman sekter
labank limenm e nou
lekonomi.
4. ANNOU APREZAN ZET EN REGARD
LO LANNEN 2011
Ler nou get devan nou, etan
donnen ki nou lekonomi I enn ki
ouver, e ki nou depann bokou lo
lendistri touris, nou lekonomi pou
reste vilnerab a okenn sok
eksteryer. Nou krwasans pou
kontinyen depann bokou lo
performans ekonomi global, e
sirtou dan zòn Ero kot lamazorite
nou touris I sorti.
Dapre dernyen previzyon Fon
Moneter Enternasyonal (IMF) dan
son Perspektiv Ekonomik Mondyal
Page 7 of 33
„World Economic Outlook’, lekonomi
global i ekspekte ogmante par
4.2% lannen prosenn. Me zòn Ero
kot laplipar nou touris i sorti, li i
ekspekte ogmante par selman 2%.
Tandis ki lenflasyon i reste byen
anba kontrol, nou pe ekspekte ki
krwasans ekonomik lemonn i riske
met presyon lo sa to lenflasyon.
Labank Santral pou alor etidye sa
sitiasyon tre pre pour kapab fer
okenn lazistaz ki neseser pour
protez nou kont sa.
5. MSYE SPEAKER MON POU
APREZAN EGZAMIN ENN DE
MENAS LO LEKONOMI SESEL.
c) Devlopman
ekonomik dan ‘zone euro’
Msye Speaker, mon‟n deza
mansyonnen ki nou
lekonomi i depann lo
tourizm. Anvi ki plis ki 75%
nou bann touris i sorti
lerop, bann devlopman dan
lekonomi laba, I zwe en rol
kle dan devlopman tourizm.
Resaman nou‟n vwar ki
serten pei eropeen pe pran
bann mezir drastik pour
aranz zot lekonomi.
Menm si nou Bidze i fer
previzyon pour aktivite dan
tourizm baze lo Perspektiv
ekonomik global pibliye par
Fon Moneter
Enternasyonal, nou tou nou
swete ki napa okenn sirpriz
negatif sorti Lerop lannen
prosenn.
d) Aktivite pirat
Aktivite pirat dan nou delo
pe kontinyen menas nou
lekonomi e annan en lapakt
negativ lo kout lavi. Sekter
parey sekter tourizm e lapes
sirtou I ganny afekte e kou
nou lenportasyon I osi
ogmante ler kou lasirans lo
kargo ki pe vin Sesel i
monte.
Dapre kalkilasyon ki‟n ganny
fer tou resaman, zis pour
SEPEC, kou fret ek bann
deroutman pou kout enpe
plis ki parlao $1.5 milyon e
anviron $3 milyon pour lezot
bato kargo.
Bann bato charter e lendistri
tourizm an zeneral pou perdi
plis ki $8 milyon e nou
estimen lendistri lapes pou
perdi plis ki $4 milyon.
Sa I vedir sa problenm
piratri pe kout Sesel preski
$17 milyon oubyen plis ki
200 milyon roupi dan en
lannen si ou azout kou
loperasyon militer pou fer
bann patrol ek defans nou
teritwar.
e) Fleo sosyal
Nou pe vwar sanzman dan
konportman ki‟n pran
diferan laform. Sa bann
sanzman ki kree plizyer
Page 8 of 33
problenm sosyal dan nou
sosyete, tel ki labi drog e
lalkol, ki a zot tour i anmenn
bann lefe negatif dan nou
sosyete, kominote e
lafanmiy. Kan en paran i
depan lo drog, sa i afekte
kapasite sa paran pour
akord son zanfan sa swen
debaz ki i bezwen pour li
epanouir. Parey en serk
visye, i annan ankor plizyer
konsekans ki sa bann
problenm i koze.
Bann problem ki nou pa
kapab mezire ekonomikman
me ki annan en kou
ekonomik sinifikatif lo nou.
I enportan pour konnen ki
Gouvernman pe depans en
sonm larzan konsiderab pou
adres sa bann diferan
maladi tel ki Epatit B ek
Epatit C. Epatit C i enn ki pe
ogmante dan en fason tre
alarman; lannen pase ti
annan an tou 37 ka e depi
Zanvye ziska Oktob sa
lannen, 50 ka in fini
anrezistre. Pour tret en
pasyan ki enfekte avek
Epatit C i kout nou plis ki
10,000 roupi par mwan.
Lafason prensipal ki Epatit C
i ganny transmet e propaze
isi Sesel i atraver litilizasyon
sereng ek zegwir ki‟n ganny
kontaminen pour enzekte
drog.
Plis dimoun ankor pe travers
bann peryod depresyon.
Maladi mantal pe kontinyen
ogmante. Aktyelman plis ki
300 ka pe ganny trete par
Minister Lasante e i kout
nou plis ki 4000 roupi par
mwan pour sak ka e sa i
ankor pli ser ler nou azout
son konsekans lo lafanmiy,
lakominote ek sosyete an
zeneral.
Prodiktivite ekonomik osi i
ganny afekte par labsans e
iregilarite dan travay, vol ek
krim diferan degre,
souvannfwa pour finans
bann adiksyon. 40%
prizonnyen in ganny
kondannen akoz vol.
Gouvernman pe prevwar en
alokasyon 12.8 milyon pour
kontinyen soutenir e kolabor
avek sa bann diferan
lorganizasyon sivil e relizye
osi byen ki lorganizasyon
gouvernmantal.
Solisyon i reste avek nou
tou, dan nou konportman e
desizyon ki nou fer tou
lezour. Ozordi i pa moman
pour pas blanm e fer zizman.
Sa ki enportan pour nou
konnen se ki solisyon i avek
nou. Solisyon i reste avek
nou tou, dan nou
konportman e desizyon ki
nou fer tou lezour.
Page 9 of 33
6. MSYE SPIKER MON POU
PREZAN FER EN REVI BANN
DIFERAN SEKTER KLE DAN NOU
DEVLOPMAN
Msye Spiker, mon pou aprezan pas
an revi bann diferan sekter kle dan
nou devlopman.
f) Lagrikiltir e prodiksyon
manze
Sa sekter i annan plizyer
defi.
Apre liberalizasyon
lenportasyon lavyann,
Gouvernman in sorti dan tou
biznes prodiksyon manze tel
ki manze zannimo, labatwar,
ek prodiksyon pti poul.
Sa bann lenfrastriktir in
ganny transfer avek
Korperativ bann Fermye
pour en sonm senbolik 1
roupi e osi en stok lavaler
500,000 roupi.
Lide par deryer sa ti, ki sa
bann biznes ti pou ganny pli
byen zere pour benefis bann
manm, fer desann pri alafen
ki konsomater i ganny bon
prodwi a en pri rezonnab.
La realite pa‟n toutafe
koumsa, parski bann fermye
i ankor annan konpetisyon
avek lavyann enporte.
Nou espere ki sa Korperativ i
a kapab servi resours
Livestock Fund, ki ozordi in
ariv a en sonm 11 milyon
roupi, pour asiste bann
fermye fer fas avek sa defi.
Gouvernman pou kontinyen
travay avek sa sekter pour
enplimant son polisi lo
sekirite alimanter.
g) Annou vwar Sekter
lapes
Transbordman e
debarkasyon pwason dan
Por Victoria, ki ti diminyen
par 15% lannen pase i
ekspekte monte par 20% sa
lannen.
Lapes artisanal in stabilize e
ogmante an 2010 konpare
avek lannen pase.
Sa progre dan domenn lapes
i annan rezilta zefor ki
Gouvernman Sesel ek son
bann partener pe kontinyen
fer dan zot konba kont
aktivite pirat ki pe menas
nou lekonomi.
Reveni leksportasyon
pwason in desann pour vin
1.8 bilyon roupi dan premye
trwa kar sa lannen.
An sa ki Konsern
lenvestisman dan
lenfrastriktir, langazman
Gouvernman pour kontinyen
devlop sa sekter in ganny
byen demontre sa lannen.
Page 10 of 33
An Zen Lotorite Lapes Sesel
(SFA) in resevwar 2 nouvo
fasilite pour kominote peser
e pep Seselwa an zeneral –
Por Lapes Providence dan
Zonn 6, e proze laglasyer Ice-
Plant Bel Ombre. Sa de
proze in ganny finanse par
donasyon sorti kot
Gouvernman Zaponnen.
Pour osi annan nouvo fasilite
dan sa de landrwa kot peser
pou kapab aste karbiran. Sa
dezyenm faz pou komans
apartir lannen prosenn.
Ler travay reparasyon lo por
lapes artizanal Victoria pou
terminen, pou annan en
longer 80 met kot bato pou
kapab koste.
Sa pou donn ase landrwa
koste pour pli gro bato, ki a
tir enpe presyon lo larestan
fasilite Por. Sa proze pe
ganny finanse par
Gouvernman Zaponnen
atraver Labank Mondyal.
h) Annou vwar enpe
Lendistri tourizm
Lefe ki tourizm i reste pilye
prensipal nou lekonomi, e
prenan kont problenm dan
nou marse eropeen,
Gouvernman pou kontinyen
envestir dan sa sekter. Nou
pe propoz 25 milyon roupi
dan Fon Marketing, 39
milyon dan Bord Tourizm
Sesel e 14 milyon pour
Lakademi Tourizm Sesel.
Byensir, nou pou kontinyen
travay avek nou bann
partener dan sekter prive
pour fer sir ki sa lendistri i
kontinyen grandi dan en
fason soutenab e kontinyen
kree loportinite lanplwa pour
nou lazenes dan sa lendistri
nob.
i) Annou vwar enpe pti
biznes e biznes
mwayenn
An 2010 Lazans Kredi
Konsesyonner sa ki nou apel
„Concessionary Credit
Agency‟ (CCA) ti asiste 364
pti biznes ek biznes
mwayenn avek finansman
pour en total 23 milyon
roupi.
Lannen prosenn nou pou
kontinyen avek sa polisi ki
souliny lenportans ki nou
atase avek sa kategori
biznes, e rol ki zot zwe dan
nou devlopman. Nou pe
propoz met ankor 20 milyon
roupi dan sa fon.
j) Biznes enternasyonal
Biznes “offshore” pe
kontinyen agrandi e reveni
SIBA in ogmante par 35%,
son biznes „company
incorporation‟ in monte par
12% lo lannen avan, e in pey
Page 11 of 33
Gouvernman en dividend 30
milyon roupi sa lannen.
An 2010 in entrodwi en
nouvo prodwi apele
“Foundations” dan son
portfolio e in deza anrezistre
29 sa bann nouvo
foundations e demann i
ekspekte ogmante lannen
prosenn. Son nouvo “New
Securities and Financial
Market Division” i osi
operasyon.
Sesel i ozordi ganny
rekonnet koman 4enm pli
gran zirisdiksyon dan
lemonn pour anrezistre
konpannyen IBC.
Sesel i kontinyen mentenir
son bann langazman ek
OECD an sa ki konsern
foronm global lo
latransparans e lesanz
lenformasyon pour rezon
taks.
Pandan 2010 OECD ti fer
en revi lo servis finansyel
enternasyonal enkli Sesel e
Sesel ti gard son plas lo
“White List”.
k) Annou vwar enpe
Leksplorasyon petrol
Parey zot konnen nou deza
annan en lakonpanyen
resers ki pe fer en letid
sismik dan nou delo
teritoryal. An tou, zot pou
kouver preski 18 mil kilomet
lanmer dan sa legzersis.
Swivan sa premye letap,
lezot lakonpanyen pou
ganny envite pou fer plis
leksplorasyon e en parti sa
lenformasyon ki zot pou
donnen pou osi ganny servi
par de lakonpanyen ki deza
dan Sesel pour determin pli
presizeman landrwa ki zot
pou drile pour rod delwil.
Tou le de lakonpanyen in fini
konfirmen ki zot pou
komans drile pour rod delwil
ver lannen 2012.
Nou estimen ki proze
leksplorasyon e aktivite dril
ki pou swiv sa letap pou
kout plis ki 1.2 bilyon roupi.
Mr Spiker, en delegasyon
Gouvernman Ameriken ti
Sesel tou resaman pour
diskit lasistans teknik pour
Sesel lo nivo formasyon,
regilasyon ek zestyon sa
nouvo aktivite e biznes an
prenan kont potansyel ek
konpleksite sa lendistri.
Dan tou sa bann
demars, Sesel pou benefisye
parske sa bann
lakonpannyen i bezwen
etablir zot prezans isi e zot
pou fer plizyer depans enkli
landrwa reste, transpor e
lezot lozistik.
Gouvernman i annan
lespwar ki sa bann
loperasyon i ava anmenn
Page 12 of 33
sikse e ki si zanmen Sesel i
trouv delwil nou pou anbark
lo en lot letap nou
devlopman.
Me nou kapab selman
planifye pour sa ziska
levidans i kler e prezans i
ganny deklare koman
sibstansyel.
7. MSYE SPEAKER MON POU
PREZAN KOZ LO LENVESTISMAN
DAN LENFRASTRIKTIR PIBLIK
Nou propoz depans plis ki 1
bilyon roupi nou reveni lo
lenfrastriktir sa lannen prosenn
pour amelyor kalite lavi tou nou
sitwayen e ogmant aktivite
ekonomik dan Sesel.
l) Semen
Gouvernman pou depans
64 milyon roupi lannen
prosenn pour Lotorite
Transpor lo Later pour
konstrir, repare e met sirfas
lo otan semen piblik ki
posib. Sa lenvestisman pou
benefisye tou Seselwa.
Servis Dirzans.
Gouvernman pou envestir
13.4 milyon roupi pour en
nouvo Stasyon Tenny Dife lo
Praslin, e 5.7 milyon roupi
pour en nouvo Stasyon
Tenny Dife lo La Digue
lannen prosenn.
Servis Esansyel
Msye Spiker, dan Bidze
lannen pase,
Gouvernman ti propoz
675 milyon roupi
lenvestisman pour PUC
pour trwa zan. Nou‟n
deza donn PUC 311
milyon roupi zis sa
lannen, e la
Gouvernman pe fer
provizyon pour en lot
sonm 200 milyon roupi
pou lannen prosenn. Sa
lenvestisman pour
ankor ennfwa benefisye
tou Seselwa.
Sa pou kouver bann
proze tel ki ranforsman
rezo distribisyon
elektrisite, en meyer
stratezi distribisyon
delo.
Parmi bann proze ki
PUC pou antreprann
lannen prosenn i pou
ranplas serten
transformer dan son
rezo distribisyon ;
kontinyen enstal sa rezo
33kV dan Sid Mahe e
rezo 11 kV Praslin avek
bi amelyor distribisyon e
rezourd problenm
koupir kouran.
Lo kote prodiksyon
elektrisite, lannen
prosenn pou annan 2
nouvo zenerater pour
Page 13 of 33
Mahe, en donasyon
gouvernman Abu Dhabi.
Lo Praslin pour annan
repozisyonnman e
amelyorasyon zenerater,
osi byen ki enstalasyon
en nouvo zenerater,
finanse par OFID.
PUC pou osi travay pros
avek sekter prive lo
finansman devlopman
lenfrastriktir pour bann
nouvo kliyan dan bann
zòn endistriyel.
Elektrisite dan bann
zonn endistriyel pour
akseler aktivite
ekonomik e kree plis
lanplwa.
Kapasite delo ki sorti
dan stasyon
desalinasyon ozordi i
7800 tonn par zour.
PUC pou envestir pou
ogmant kapasite pour
ariv plis ki 11,800 tonn
par zour.
I pou osi met nouvo tiyo
ant Mt. Simpson ek La
Gogue pour kapab
anmenn plis delo dan
danm dan peryod
lasesres.
Tiyo dan rezo
distribisyon delo Le Niol
e otour Nor Mahe (enkli
St. Louis ek Bel Ombre)
pou osi ganny ranplase
pour elimin delo ki
ganny perdi.
Lenvestisman dan
sistenm desarz pou
enkli travay lo Stasyon
distribisyon santral,
Victoria.
Lozman
Dan sa dernyen 10an
nou‟n depans plis ki 1.3
bilyon roupi dan
konstriksyon lakaz pour
ed nou pep. Travay i
kontinyen.
Lannen prosen,
Gouvernman pou
depans ankor 169
milyon roupi lo lozman.
Sa lenvestisman pou
benefisye tou Seselwa.
Sistenm Kab Soumaren
pour Telekominikasyon
Gouvernman in antre
dan en partenarya avek
sekter prive Cable and
Wireless ek Airtel pour
ki ennfwa pour tou
Sesel i ogmant
bandwidth ki a kree
akse telekominikasyon
pli vit a en pri abordab.
Kontribisyon
Gouvernman pour sa
proze i 60 milyon roupi,
e nou‟n osi tir taks
(GST) lo bann lekipman
ki ti pou kout en lot 60
milyon roupi. Kou total
sa proze i 375 milyon
Page 14 of 33
roupi. Sa i en
lenvestisman ki pou
benefisye tou Seselwa.
Sa sistenm pour vin
operasyonnel aparti
milye 2012.
Lannen prosenn nou
pou finaliz en proze ki
nou pou met an plas
apartir 2012 kot nou
pou fasilit akse avek
internet pour tou lakaz
dan Sesel an linny avek
nou progranm
devlopman.
Sa se en lenvestisman
dan lavenir ki pou
transform lekonomi
Sesel, kree nouvo
loportinite pour nou
pep, e anmenn Sesel lo
en pli o nivo.
i. Kapasite stokaz pour
Seypec
Pandan sa lannen ki pe
vini, SEPEC pou
antreprann plizyer proze
pour ogmant son
kapasite stokaz. Pour
redwir risk mank gas,
SEPEC pou ogmant an
2011 son kapasite
stokaz gas par plis ki 4
mil met kib.
Sa pou plis ki double
son nivo stokaz gas ki
vedir anviron 8 mwan
konsomasyon an stok
kan tou tenk i plen.
Ozordi son kapasite i
pour selman 4 mwan.
Sa mezir i neseser
koman en desizyon
stratezik pour asire ki
pandan sezon kot
aktivite pirat i entans
nou pa mank gas anka
en lot latak i arive lo
bato.
SEPEC pou osi konstrir
en nouvo stasyon petrol
Grand Anse Mahe ki
pou kout 18 milyon
roupi.
Later in fini ganny
idantifye e travay
konstriksyon I espekte
komanse boner 2011 e
proze pou konplete an
Desanm 2011.
SEPEC i annan plan
pour konstrir en nouvo
stasyon petrol pour
Victoria Nor lo Ile du
Port ki i espekte
konplete an Septanm
2012 a en kou 20
milyon roupi.
Travay renovasyon pou
ganny fer lo Stasyon
petrol Beau-Vallon a en
kou SR9 milyon e sa
pou konplete an
Desanm 2012.
Msye Spiker, SEPEC in
investir plis ki 80
milyon dolar pandan sa
dernyen 15 an lo
lenfrastriktir dan Sesel.
Page 15 of 33
Sa nouvo progranm
lenvestisman pour
benefisye tou Seselwa.
8. AMELYORASYON
LANVIRONNMAN BIZNES
Pandan sa dernyen 2an nou‟n met
an plas bokou mezir pour fer li pli
fasil pour Seselwa fer biznes a tou
nivo.
Lasanble Nasyonal in aprouv
plizyer lalwa ki form partir sa
nouvo larsitektir legal dan lekel
nou pou vwar lepanouisman tou
biznes.
Nou‟n osi revwar e re-aliny en
serten nonm prosedir pour
ankouraz Seselwa pour envestir,
enkli bann prosedir laysennsing e
donn pli bon akse avek finansman.
Nou pe get dan fason pour fer
bann prosedir laplikasyon pour
permi lanplwa vin ankor pli fasil e
amelyor tou bann fakter ki
konsern lanplwa.
Lannen prosenn nou pou prezant
nouvo proze delwa lo Companies
Act pour laprouvasyon Lasanble
Nasyonal.
Nou pe kontinyen avek nou reform
striktirel koman parti dezyenm
zenerasyon reform ekonomik.
Nou bi se pour tir tou sa bann
lanpayaz ki met retar dan aktivite
biznes.
9. PROZEKSYON MWAYEN TERM
Previzyon pour lekonomi a
mwayen term se ki i kontinyen
agrandir. Nou prevwar krwasans
ekonomik 4% pour 2011 e 5%
pour lannen 2012 e 2013, ki
demontre ki nou travay, zefor ek
planifikasyon i kontinyen raport
fri.
Lenflasyon par kont i ekspekte en
pe pli o dan sa prosen 2an – ant 2
e 3% apre ki i‟n reste preski lo
zero sa lannen. En to lenflasyon
ant 2 e 3% i ganny konsidere en
bon keksoz pour stimil lekonomi.
Sa alor i pour target Labank
Santral dan sa peryod devan nou.
Nou target se pour redwir nou det
a en nivo 70% GDP an 2012 e
50% GDP an 2018.
Ankor enn fwa mon ti a kontan fer
rapel ki deviz etranzer ki nou
bezwen pour repey nou det in fini
ganny pran an konsiderasyon dan
preparasyon sa bidze e loperasyon
Labank Santral. Setadir pou napa
okenn presyon an plis lo to lesanz
an koneksyon avek nou det
eksteryer.
Nou rezerv deviz etranzer ki ozordi
i 211 milyon dolar ameriken,
ouswa lekivalen en pti pe plis ki 2
mwan lenportasyon, pour
ogmante pour vin ekivalan 3
mwan lenportasyon disi Desanm
2012.
Page 16 of 33
Depans Gouvernman an roupi
pou ogmante dan sa prosen 3an,
me pour desann koman
poursantaz GDP, an menm tan ki
nou redwir nou aktivite dan
lekonomi e pas li avek sekter
prive.
Noun deside, an vi nou bon
performans ekonomik pour bes
nou target primary surplus pou
sorti 9.4% an 2010 pour vin 5%
an 2011 e 4.7% an 2012. Sa
nouvo target sirplis primer pou
kree lespas fiskal ki permet nou
kontinyen annan plis resours
pour nou re-envestir dan nou
dimoun.
10. BIDZE 2011
m) Lobzektif prensipal
Bi prensipal Bidze 2011 se
pour kontinyen konsolid
pozisyon fiskal Gouvernman,
atenn en sirplis primer
„primary balance‟ 5% GDP
an Desanm 2011, re-envestir
dan bann sekter priyoriter, e
kontinyen gard det piblik
anba kontrol. An dot mo
nou reste ferm e angaze avek
sa nouvo lankadreman
makro-ekonomik.
n) Bann gran linny lo
reveni
Pour lannen 2011,
Gouvernman pe prevwar
kolekte 4.5 bilyon roupi, en
logmantasyon 717 milyon
ouswa 17% lo „sif revize‟
2010. Taks total ki nou pou
anmase i 32.4% GDP, ki
konparab avek 31.2% dan
„sif revize‟ pour 2010. Reset
total reveni ki pa tonm anba
Taks i reprezant 4.3% GDP
pour 2011, egzakteman
parey 2010. Sa porsyon an
plis ki nou pou kolekte i
sorti dan „Grant receipts‟ ki
2.4% GDP pli o ki „sif revize‟
pour 2010.
Logmantasyon dan
koleksyon Taks i
prensipalman an rezilta
krwasans dan akitivite
ekonomik e dezyenmman se
logmantasyon dan GST lo
servis tourizm, ki sorti 10%
pour vin 12% ki ti pran lefe
le 1er Novanm sa lannen; e
trwazyenmman
larmonizasyon to Taks lo
Reveni „ Income Tax‟ pour
tou travayer, kot taks pour
travayer etranze i sorti 10%
pour vin 15%, anlinny avek
travayer Seselwa.
En lot sours ki nou ganny
plis reveni se „Grant
receipts‟.
Sa I plito pour bann proze
enportan„capital projects‟ tel
ki nouvo baz pour
Coastguard finanse par
Gouvernman Abu Dhabi;
nouvo batiman Zidisyer lo Ile
du Port, avek kolaborasyon
Gouvernman Sinwan, e
proze Lennfil avek sipor
Page 17 of 33
Linyon Eropeen. An plis nou
annan en eleman Sipor
Bidzeter sorti kot EU pour
en sonm 3.2 milyon Euro.
11. DEPANS – BANN GRAN LINNY
Nou‟n prevwar en depans total, ki
ekskli lentere lo det, a 4.3 bilyon
roupi pour lannen 2011. Sa i
reprezant 35.7% GDP.
Msye Spiker, sekter sosyal i en
keksoz ki nou‟n toultan tenir a ker.
Sa i prensipalman Lasante,
Ledikasyon, Servis Sosyal, lozman,
devlopman kominoter, progranm
sosyal gouvernman, benefis sosyal,
bann progranm sekirite sosyal ki‟n
ganny aprouve e led pour bann
lazans piblik ki annan en rol
sosyal.
Bidze 2011 in fer provizyon pour
1.6 bilyon roupi dan „recurrent
expenditure‟ pour sa sekter kle. Sa
i reprezant 52% total depans
prensipal„primary current
expenditure‟.
o) Progranm sosyal
Msye Spiker, nou pe osi
rekomann 270.9 milyon
roupi anba progranm sosyal
ki tonm anba Gouvernman,
pour ki nou kapab
kontinyen nou zefor dan
lantrennmen e formasyon
nou bann kad. I deza annan
en alokasyon 133.1 milyon
roupi pour „tertiary
education training‟, e
formasyon pour sekter piblik
ki pour ganny administre
par SIM.
En lot konponan enportan
dan nou progranm sosyal se
“social safety net.
Gouvernman pe propoz 65
milyon roupi pour lannan
2011.
Sa pour ganny servi pour
asiste bann ki pli vilnerab
dan lasosyete, e means-
testing pour sipor lafanmir.
An vi logmantasyon resan
dan pri serten komodite de
baz nivo lasistans ki ganny
determinen par SWA pou
ganny revize an Desanm sa
lannen e pou pran lefe aparti
Zanvye 2011.
p) Transfer dan sekter
piblik
Bidze 2011, pour la premyer
fwa, pe ganny prezante anba
nouvo „Budget entities
classification policy‟.
Alokasyon total pour
Transfer dan Sekter Piblik i
425.6 milyon roupi ki
reprezant 3.5% GDP.
Logmatasyon pli enportan i
pour National Sports Council
pour lantrennman bann
atlet pour Zwe de Zil de
Losean Endyen 2011; sipor
kontinyel gouvernman pour
sekter tourizm pour lavaler
77.8 milyon roupi.
Page 18 of 33
q) Benefis ek progranm
sekirite sosyal
Nou pe propoz en alokasyon
376.9 milyon roupi pour
bann benefis ek progranm
Fon Sekirite Sosyal e sa i
reprezant 3.1% GDP. Benefis
pansyon sekirite sosyal pour
dimoun parlao 63 zan pour
kout 202.7 milyon roupi.
Nou pe propoz 34 milyon
roupi pour benefis
envalidite.
En lot 35 milyon pou ganny
depanse dan progranm
Home Carer. Lezot progranm
tel ki benefis dimoun malad,
benefis dimoun avek
dezabilite, benefis maternite
e orfelen, ek zanfan avek
dezabilite pou kout 52.5
milyon.
Msye Spiker, sa bann
progranm I ganny finanse
par larzan ki gouvernman in
anmase dan taks tel ki
Income Tax, Trades Tax,
GST, set a dir tou bann
konponan reveni
Gouvernman, dan lekel
apepre 10% in konsakre a
bann benefis e program Fon
Sekirite Sosyal( SSF).
r) Saler
Alokasyon total pour saler i
en sonm 906.3 milyon roupi,
ki reprezant 7.5% GDP. Sa I
en logmantasyon 1.4% GDP
konpare avek „sif revize‟
2010.
Bidze 2011 i fer provizyon
pour finansman plizyer
Schemes of Service e
amelyorasyon dan serten
lezot. Sa i enkli pour sa
bann Schemes of
Service swivan :
Travayer sosyal,
Limigrasyon,
Departman
Lenformasyon,
Kominikasyon ek
Teknolozi, Minister
Zafer Etranzer,
Lapolis, Lafors Defans
Pep Sesel (SPDF), ek
Brigad Tenny Dife
(Fire Brigade).
Lenplimantasyon sa bann
Schemes of Service i
konmanse a parti Zanvye
2011.
s) Goods and Services
Goods and Services I
konsern depans
operasyonnel sa bann
minister, me ki pa servi pour
pey saler.
En poursantaz sa i kouver
elektrisite ek delo, me pli
gran parti se pour pey sekter
prive pour servis ki zot ofer
gouvernman. Efektivman sa
larzan I sorti kot
gouvernman pour al
direkteman dan lanmen
Page 19 of 33
sekter prive a traver sistenm
tender.
Nou pe propoz en alokasyon
973.5 milyon roupi anba sa
kategori pour bann Minister
an 2011.
Sa i prensipalman pour
Minister Lasante ek Minister
Ledikasyon, Lanplwa ek
Resours Imen. Ansanm le de
minister pou resevwar
anviron 330 milyon roupi
anba Goods and Services. .
12. DEPANS BANN PLI GRAN
MINISTER
t) Ledikasyon, Lenplwa
ek Resours Iimen
ii. Saler
Nou pe propoz
en alokasyon
247 milyon
roupi pou saler
bann travayer
sa minister. Sa
I pran kont
bann Schemes
of Service bann
ansennyan e osi
saler pour bann
nouvo
ansennyan ki
pou konplet zot
formasyon an
2010.
iii. Goods and
Services
Msye Spiker, an
2010 sa
lasanble ti
approuv bidze
siplemanter
pour aste
masin fotokopi
pour bann
lekol.
Pour 2011 Msye
Spiker, nou pe
propoz en sonm
120 milyon
roupi anba
Goods and
Services dan sa
minister. Sa
sonm pou
kouver bann
kou pour nouvo
liv, nouvo
materyo letid,
nouvo sez ek
latab, kou
legzanmen, e
osi bann
kontrakter ki
ofer servis
sekirite, school
meals, e
netwayaz dan
tou bann lekol.
iv. Amelyorasyon
lenfrastriktir
An 2010
Gouvernman ti
kontinyen
envestir dan
lenfrastriktir
Page 20 of 33
pour
ledikasyon. En
nouvo lekol in
ouver Au Cap
an Oktob sa
lannen. Nouvo
lekol Primer ek
Lakres Mont
Fleuri pour
konplete lannen
prosenn. Sant
Formasyon
Maritim pou
osi konplete
lannen
prosenn.
Konstriksyon
en nouvo lekol
Primer lo zil
Perseverance
pour komanse
lannen prosenn
e travay pour
osi komanse lo
en nouvo lekol
primer Glacis
finanse par
Gouvernman
Sinwan.
Renovasyon
lekol Pte. Larue
pour kout 2
milyon roupi.
Travay
reparasyon pe
osi ganny fer lo
lekol Primer
Cascade e Beau
Vallon
Segonder.
Plizyer lezot pti
proze pe
demare pour
amelyor
kondisyon bann
lekol.
v. An Total
Msye Spiker, zis
pour sekter
Ledikasyon,
Lanplwa ek
Resours Imen, en
sonm 636 milyon
roupi in ganny
bidzete pour lannen
prosenn. Sa i
reprezant 5.3%
GDP, oubyen
14.8% nou bidze
2011.
Sa i demontre
langazman nou
Gouvernman dan
lenvestisman nou
bann zanfan ki pe
leve, nou bann
zenn ki pe monte e
dan devlopman
imen an zeneral.
u) Lasante
vi. Saler
Nou pe propoz en
alokasyon 173
milyon roupi pour
saler bann travayer
Minister Lasante
pour 2011.
Sa pou kouver sa
nouvo Scheme of
Service ki ti met an
Page 21 of 33
plas sa lannen, ki ti
viz ver retansyon
staf, e osi – parey
ledikasyon – pour
rekritman bann
etidyan ki‟n fini zot
formasyon dan san
sekter.
vii. Goods and
Services
Nou pe propoz en
alokasyon lavaler
206 milyon roupi
pour sa kategori.
Sa alokasyon pou
kouver 144 milyon
roupi pour zot bann
kou spesifik tel ki
87 milyon pour
latizann, provizyon
medikal ek
laboratwar e
tretman spesyalize.
Sa 206 milyon i osi
kouver 38 milyon
roupi pour kou
pour bann
kontrakter servis
sekirite, netwayaz,
manze e lav lenz .
Minister Lasante pe
viz ver
logmantasyon
kalite servis ki pou
reponn a bezwen
lepep Seselwa.
viii. Amelyorasyon
lenfrastriktir
En nouvo lopital
pour „in-patients‟
pe ganny konstri
Anse Royale a
traver en donasyon
Gouvernman
Sinwan.
Gouvernman pou
depans 4 milyon
roupi pour aranz
vye lopital pour
„out-patients‟.
Nou pe osi konstri
en nouvo Sant
Byennet Les
Canelles ki pe kout
26 milyon roupi
pour bann dimoun
ki pe soufer avek
maladi mantal e osi
bann dimoun ki
bann viktim
ladiksyon drog ek
lalkol.
Pou annan osi
proze renovasyon lo
klinik Anse aux
Pins, Les Mamelles,
Beoliere e Sant
Lasante Anse
Boileau e English
River.
I annan en plan
renovasyon pour
Lopital Victoria ki
pou kout 15 milyon
roupi.
Sa pou enkli
resirfas e repenn
tou bann ward,
avek en renovasyon
konplet Ward
Page 22 of 33
D‟Offay ek
Hermitte.
Pou annan osi lezot
travay
amelyorasyon lo
bann departman
kritik, tel ki Younit
pour Swen maladi
leker; Younit Swen
Entansif ; en nouvo
„Ensinerarater, osi
byen ki en nouvo
Younit Dyaliz avek
tou son lekipman
neseser. En tel
younit pou osi
ganny enstale lo
Praslin.
ix. An total
Msye Spiker, zis
pou sekter Lasante,
en sonm 510
milyon roupi in
ganny bidzete pour
lannen prosenn.
Sa i reprezant 4.2%
nou GDP, ou 12%
nou bidze.
Sa i montre
langazman nou
Gouvernman pour
kontinyen envestir
dan en sistenm
lasante
konpreansiv pour
lepep Seselwa.
v) Lozman
Msye Spiker, Lozman i
reste en priyorite nou
Gouvernman.
Nou pou entansifye
travay konstriksyon lakaz
lo Ile Perseverans la ki
nou annan plis resours,
pour ed nou bann frer ek
ser Seselwa ganny en
lakaz konvenab.
Lenvestisman lannen
prosenn pou sa sekter i
169 milyon roupi. Sa i en
lenvestisman pour tou
Seselwa.
w) Devlopman
Kominoter, Lazenes
ek Spor
x. Lazenes ek Spor
Msye Spiker, sa
lannen nou‟n met
30 milyon roupi
dan Major Games
Trust Fund avek
bi envestir dan
bann
lenfrastriktir an
preparasyon
pour Sesel akey
8enm Zwe de Zil
de Losean
Endyen.
Lannen prosenn
nou pe propoz en
alokasyon 48
milyon roupi
pour Konsey
Page 23 of 33
Nasyonal pour
Spor (NSC) e sa
sonm 18.1 m
roupi pou ganny
servi pour
preparasyon nou
bann atlet.
Msye Spiker, nou
pe propoz en
alokasyon
SR13.7 m pour
sa Konsey
Nasyonal
Lazenes.
xi. Devlopman Kominoter Msye Spiker,
nou‟n pas bokou
letan dan lepase
pour ankouraz
aktivite e
epanouisman
dan bann
kominote a traver
nou pei e fer
rezidan bann
distrik partisip
plis dan
devlopman zot
kominote.
Nou‟n anmenn sa
lespri linisyativ
dan domenn
netwayaz distrik
kot nou‟n
ankouraz bann
pti antreprener
pour pran sa
responsabilite .
I deza annan plis
ki 130 pti lekip
kontrakter ki
annan kontra
pour netwaye e
fer sa bann
distrik pli zoli e
sa pe kout
Gouvernman 36
milyon roupi par
an.
Plis ki 430
kontra pour
lavaler 20 milyon
roupi in osi
ganny sinnyen
avek ti
kontrakter pour
plizyer pti proze
dan bann distrik.
Msye Spiker, nou pour
kontinyen devlop nou
progranm
desantralizasyon pour
ki nou enplik nou
bann kominote plis
dan devlopman pei.
Pour lannen 2011
nou‟n prevwar ankor
20 milyon roupi pour
sa bann pti proze e 41
milyon roupi pour
netwayaz ek
lanbelisman distrik, ki
ganny donnen a bann
Page 24 of 33
pti kontrakter a traver
sistenm tender.
13. DET EKSTERYER
Stok det piblik e pozisyon
repeyman in ganny konpletman
transformen dan sa dernyen 2an
an rezilta en restriktirasyon
konplet nou det eksteryer.
An 2008 nou det eksteryer ti 789
milyon dolar – ladan 35% ti det
bilateral, 7% milti-lateral, e 58%
det ek krediter prive. Nou det ti
preski 150% nou GDP an 2009.
Dan kad nou progranm reform
ekonomik nou ti zwenn tou nou
bann krediter e partner bilateral
pour restriktir repeyman e osi rod
en rediksyon nou bann det.
Nou ti reisir konklir lagreman lo
restriktirasyon nou det bilateral
avek Klib de Paris (Paris Club) an
Avril 2009 e pandan lannen 2010
laplipar bann manm sa klib in
siny lagreman endividyel avek
Gouvernman Sesel.
An gro Msye Spiker, nou‟n reisir
redwir nou det eksteryer pandan
sa dernyen de zan par 340
milyon dollar oubyen 4.2 bilyon
roupi, oubyen 43% nou GDP.
Msye Spiker, nou det ozordi i 449
milyon dolar.
Nou reste optimis ki nou pou
sinny lagreman
restriktirasyon nou det avek
sa dernyen 4 pei ki reste ki
pa manm Paris Club bonner
lannen prosenn. Enn fwa sa
i ganny fer nou det pou
desann.
Nou‟n kapab fer li ansanm
gras a travay dir lepep
Seselwa.
Aprezan peryod repeyman ki
reflekte profil nou det in
sorti sis mwan pou vin trez
an.
Ozordi nou pe kontinyen
montre nou kredibilite e,
baze lo nouvo prozeksyon
repeyman nou det,
repeyman maksimonm ki
nou pou bezwen fer dan en
lannen pou 45 milyon dolar
e sa pou an 2017.
Mon kapab asir sa Lasanble
e pep Seselwa koman Minis
Finans, ki
premyerman tenir
kont ki Sesel i annan
en nouvo profil det
dezyenmman ki nou
GDP i 960 milyon
dolar
trwazyenmman nou
laliny disiplin fiskal, e
katriyenman zestyon
nou lankadreman
makro-ekonomik
Page 25 of 33
Sesel i annan kapasite pour
repey son det ozordi, e ler
maksimonm repeyman
annyel i ariv 45 milyon, dan
lannen 2017 nou pou annan
sa kapasite pou fer li, san
met okenn presyon lo
sistenm banker e san afekte
nou sistenm sosyal.
Msye Spiker, en dokiman
ki‟n atase avek sa Bidze i
montre nou stratezi a
mwayen term baze lo nouvo
restriktirasyon nou det e
plan nou bann lòn pour
2011.
14. RELASYON EKSTERYER EK BANN
PARTENER MILTILATERAL
Minister Zafer Etranzer in ranforsi
son nouvo polisi diplomasi
ekonomik e relasyon bilateral.
Nou vwar en nouvo lelan. Enn ki
tre prometan pour Sesel. Nou‟n
entansifye nou partisipasyon dan
SADC, COMESA e Komisyon pour
Losean Endyen.
Minister Finans , Labank Santral
ek Biro Statistik Nasyonal in
travay tre pros avek Fon Moneter
Enternasyonal, Labank Mondyal,
Labank Lafrik pour Devlopman,
Komisyon Eropeen, Klib de Pari,
Labank Arab pour Devlopman
Lafrik (BADEA), Fon OPEC pour
devlopman enternasyonal, e
Labank pour Lenvestisman
Eropeen.
Gras a kredibilite nou progranm
ekonomik nou‟n resevwar sipor
teknik ki pou ed nou ogmant
kapasite teknik e profesyonnel
nou bann staf pour amelyor plis
ankor zesyon nou bann
lenstitisyon.
Sipor finansyel ki nou‟n resevwar
in vin dan laform : rediksyon nou
det, bann grants, e lòn
konsesyonnel. Mon sezi sa
loportinite pour remersye tou nou
bann partener enternasyonal pour
sa relasyon ki nou‟n,‟ devlope e
sipor ki nou‟n resevwar.
15. NOUVO MEZIR E POLISI
x) Reform dan Taks
Reform dan Taks pe
kontinyen. En nouvo Taks
Valer Azoute (Value Added
Tax) ouswa VAT, pou
ranplas „ Taks lo Prodwi ek
Servis (Goods and Services
Tax)‟ a partir le premye
Zilyet 2012. Mon kontan
pour konstate ki bann
lopinyon e fidbak ki nou‟n
gannyen a traver bann
konsiltasyon in permet nou
travay lo en proze delwa VAT
ki apropriye pour Sesel.
y) To Income taks pour
travayer etranze
To income taks pour
travayer etranze pou sorti
10% pour vin 15% aparti
Zanvye 2011.
Page 26 of 33
z) Rediksyon biznes
taks lo Sole Traders
ek Partnerships
Ankor avek bi ankouraz
biznes, an mezir ki nou
kontinyen avek nou reform
dan taks to pour Taks
Biznes pour bann
Soletraders ek Partnerships
pour desann a partir Zanvye
2011 e pou vin:
15% lo reveni ki
ganny takse ant
150,000 roupi e 1
milyon roupi. Sa I ava
realiny bann to pour
reflekte to Income
Taks ki‟n sorti 18.75%
pour vin 15% an
Oktob 2010.
aa) Witholding Taks lo
labank
A partir zanvye 2011,
Witholding Tax lo bann
labank pour sorti 15%
pour vinn 33%.
bb) Larmonizasyon dan
bann taks
A partir Zanvye 2013, tou
bann taks dan nou
progranm reform pou ganny
armonize.
cc) Outsourcing
Msye Spiker, an 2010 nou‟n
enplimant nou polisi
outsourcing pour en nonm
servis tel ki netwayaz ek
sekirite.
Nou krwar ki sa progranm
pour enkilke plis lespri
antreprener dan nou
dimoun, devop plis nou
mendev e anmenn plis
lefikasite dan servis.
I nou lentansyon al pli lwen
dan „outsourcing‟ afen ki
Gouvernman i kapab
konsantre pli byen dan son
rol kle pour delivre pour
lepep. Dan lannen ki pe vini
nou pou „outsource‟ dan
domenn larsitektir,
lenstalasyon lalimyer dan
semen, zestyon e sipervizyon
proze, e lezot domenn kot
nou kwar sekter prive i
kapab desarz sa bann
fonksyon.
dd) Pti biznes ek biznes
mwayenn
An vi ki bann labank
komersyal i anan plis
likidite, ki vedir plis larzan
pour ed bann biznes
mwayenn, maximum lòn ki
CCA pou donn bann pti
biznes pour redwir sorti
300,000 roupi pour al
150,000 roupi.
En sonm 2 milyon roupi pou
ganny met a dispozisyon SIM
pou ed bann pti bizness swiv
bann formasyon gratwit tel
ki sistenm taks, kontabilite,
gesyon, marketing, e
Page 27 of 33
prosedir tender pour ed zot
vin pli konpetitiv. En sonm
10 milyon roupi pou ganny
envesti dan nouvo
lenfrastriktir pour bann pti
lantrepriz lo zil
Perseverance, Praslin e La
Digue pour ankouraz bann
pti biznes.
ee) Sekter finansyel – to
lentere
Sa de labank Gouvernman –
Nouvobanq ek Labank Sevings
pou fer desann zot „prime
lending rate‟ par ankor 1%, ki
fer ki to bann lon pou reste par
anba 10% pour tou lonn: ki
swa garanti ou san garanti .
Aparti Zanvye 2011, Labank
Devlopman Sesel (DBS),
Nouvobanq ek Labank Sevings
(SSB) pou enplimant en nouvo
polisi lòn ki pour redwir bann
kondisyon eksesiv ki labank pe
enpoz lo piblik e biznes ozordi.
Aparti Zanvye 2011, Labank
Santral pour entrodwir nouvo
mezir ki pou fer li pli fasil pour
piblik ganny akse avek kredi
labank san ki zot ganny
penalize.
Nou krwar ki sa i neseser pour
ankouraz tou dimoun osi byen
ki biznes ganny akse avek
finansman.
ff) Fon stabilizasyon
Tenan kont bann leksperyans
kot nou pei in fer fas avek kriz
karbiran dan lepase,
gouvernman in deside etablir
en fon ki pou apel Fon
Stabilizasyon( Stabilization
Fund). Sa fon pou ganny kree
avek 120 milyon roupi.
Sa pou asire ki si zanmen i
annan en logmantasyon
drastik dan pri, nou pou
annan mwayen pour servi sa
fon pour aziste pri gradyelman.
Set en mekanizm ki pou ed
stabilite dan pri e anpes annan
sok dan nou pti lekonomi ki
sitan depandan lo bann fakter
eksteryer.
gg) Envestisman Fon
Sekirite Sosyal
Avek sanzman dan lalwa Fon
Sekirite Sosyal, e nesesite pour
annan en Board of Trustees ki
pou annan responsabilite
envestir larzan ki‟n akimile
dan bann lannen presedan,
noun deside tir 200 milyon dan
sistenm banker e transfer li
dan en fon spesyal dan Labank
Santral pou sa prosen lannen.
Pandan sa peryod enn an sa
nouvo Board of Trustees ava
devlop en nouvo plan
lenvistisman larzan Fon
Sekirite Sosyal.
Sa mezir pou osi ede pou
stabiliz sityasyon moneter.
hh) Contingency
En sonm 50 milyon roupi
pe ganny mete konman en
Page 28 of 33
Contingency Fund, e sa pou
ganny depanse lo bann
proze lenvestisman aparti
Zilyet 2011 a kondisyon ki
nou atenn target fiskal dan
reveni ver lafen Zen 2011.
ii) Progranm lenerzi
renouvlab
Gouvernman an partenarya
avek Energy Commission e
PUC pou apartir Zanvye
2011 enplimant premye faz
en program ki viz ver
rediksyon dan konsomasyon
elektrisite a traver
lenstalasyon pano soler pour
sofaz delo – setadir water
heater.
Sa premye faz ki pou kout
15 milyon roupi, I an linny
avek nou polisi pou
promouvwar plis litilizasyon
lenerzi renouvlab. Energy
Commission pou donn plis
detay lo sa progranm pli tar.
jj) Proze reparasyon lakaz
Gouvernman pou met en
fasilite atraver HFC pour li
kapab lans en nouvo proze
finansman pour en sonm 25
milyon roupi. Sa proze pou
esansyelman viz ver
reparasyon lakaz a traver
bann pti loan ki pa pou plis
ki 25,000 roupi. Pou en
endividi kalifye anba sa
nouvo scheme, son saler I
bezwen pa plis ki 8000 roupi
apre ki income tax in ganny
dedwir.
To lentere lo sa bann loan
pou selman 3% lo en peryod
7 an.
Sa nouvo scheme I pran lefe
apartir Zanvye 2011.
kk) Kontribisyon Fon
Pansyon
Fon Pansyon Sesel i bezwen
vin konpletman soutenab e
fer kontribisyon pansyon ek
reveni lo lenvestisman son
sel sours reveni.
En letid in montre ki to
kontribisyon aktyel i pa ase
pour soutenir sa Fon lo
mwayen e lon term.
Dan mon ladres lo bidze
2010 mon ti anonse ki
Gouvernman pour entrodwir
en nouvo sistenm
kontribisyon pansyon a
partir lannen 2011.
Kontribisyon pou koumsa:
Anplwaye: 1% lo „gross
salary‟
Amplwayer 1% lo
„gross salary‟ ouswa 50
roupi, depandan lo
lekel ki plis.
Bann ki travay pour
zot menm Self-
Employed: 2% saler ki
i deklare ouswa 100
Page 29 of 33
roupi, depandan lo
lekel ki plis.
Sa pou aplik pour tou
travayer ki dan lanplwa
aplen tan, mi-tan ouswa
zournalye /tanporer‟ a partir
Zanvye 2011.
An 2012 nouvo nivo
kontribisyon pou vin 3%
„gross salary‟, dan la fason
swivan:
Anplwaye: 1.5% „gross
salary‟
Anplwayer: 1.5%
„gross salary‟ ouswa 50
roupi, depandan lo
lekel ki plis
Self-Employed: 3%
saler ki I declare
ouswa 100 roupi
depandan lo lekel ki
plis.
Seychelles Pension Fund
pour donn plis detay lo sa
nouvo sistenm kontribisyon.
Msye Spiker, sa kontribisyon
ki sakenn de nou i fer dan
fon pansyon i nou prop
kontribisyon ki pou al ver
nou prop pansyon demen.
ll) Logmantasyon pansyon
Msye Spiker, mon annan
plezir anons en
logmantasyon 5% dan
pansyon retret apartir
Zanvye 2011, an akor avek
Seksyon 46 dan Lalwa Fon
Pansyon Sesel 2005.
„Schedules of benefits‟ pou
ganny aranze pour reflekte
sa logmantasyon 5% apartir
premye Zanvye 2011.
Lezot benefis tel ki pansyon
envalidite, pansyon zanfan, e
„surviving spouse‟s pension‟
pou ogmante anliny avek
bann logmantasyon dan
benefis Sekirite Sosyal.
mm) Logmantasyon dan
benefis sekirite
sosyal
Aparti le premye Zanvye
2011, tou benefis sekirite
sosyal pou ogmant par san
roupi. Ki vedir:
Sorti Pour Vin
Pansyon
Retret 2,300 2,400
Benefis
Envalidite 2,200 2,300
Benefis
Orfelen 1,100 1,200
Benefis
Aksidan 1,900 2,000
Benefis
Sirvivan
(Widows) 1,900 2,000
Benefis 1,900 2,000
Page 30 of 33
Maladi
Benefis
Maternite 1,900 2,000
nn) Swen kot lakour
Tou Home Carers, pou aparti
le premye Zanvye ganny
konze mandatwar. Pour
mentenir progranm swen kot
lakour, en sonm 35.2 milyon
roupi pe ganny propoze.
oo) Lezot lasistans
Progranm sipor pour bann
zanfan, etidyan, pansyonner
ek bann dimoun avek
dezabilite ki servi
transportasyon piblik lo
Mahe e Praslin pou
kontinyen e en sonm 36
milyon roupi in ganny
bidzete.
En sonm 2.7 milyon roupi in
osi ganny bidzete pour asiste
bann lekol anba "Dedicated
Funds for Schools". Sa fon i
ganny zere par bann lekol
pour asiste bann zanfan pli
dan bezwen.
Nou pe entrodwir nouvo
polisi an sa ki konsernn
alawenns pour bann etidyan
pos segonder. Apartir
Zanvye 2011, tou etidyan
pos segonder pou dezormen
resevwar en alawenns pour
kouver depans asosye avek
zot letid. Kou zot letid i reste
gratwit. Alawenns pou
koumsa;
Premye lannen - 750
roupi
Dezyenm lannen - 850
roupi
Trwazyenm lannen -
950 roupi
Etidyan ki sorti lo La Digue,
Praslin ek Silhouette ki reste
Youth Hostel, anplis ki sa
logmantasyon ki mon‟n fek
monsyonnen, zot pou osi
ganny san roupi adisyonnel
lo zot alawenns Youth
Hostel.
pp) Trust Fund
ledikasyon ek
byennet ptit anfans
An linny avek langanzman
Gouvernman dan premye
Some Mondyal lo Ledikasyon
ek Byennet Ptit Anfans
organize par UNESCO sa
lannen, en nouvo Trust
Fund pour ganny etablir
apartir Zanvye 2011.
Kontribisyon Gouvernman
dan sa fon pou en sonm 1
milyon roupi.
Okenn kontribisyon ki ganny
fer anver sa fon par en
biznes pou ganny trete
konman en depans lo lapar
sa biznes par Komisyon
Reveni Sesel.
Page 31 of 33
qq) Taks lo
lenportasyon lekipman
pour sport
Sesel pe akey 8enm Zwe de
Zil sa lannen, kot nou bann
zenn pour donn en bon
konpetisyon (game) nou
bann pei vwazen. Dan sa
lespri, Gouvernman in
deside tir Trades Tax ek
GST lo lenportasyon tou
bann lekipman sport pandan
lannen 2011 a leksepsyon
soulye ek lenz.
16. AN KONKLIZYON
Frer ek ser Seselwa, lekonomi
Sesel in retourn ver krwasans
ekonomik. Ansanm, nou‟n travay
dir pour fer grosi nou gato
nasyonal. I nou responsabilite
konman Gouvernman pour re-
distribye sa gato nasyonal, an
linny avek vizyon devlopman nou
pei. En vizyon ki baze lo bann
prensip tre nob en Gouvernman
lepep, par lepep e pour lepep.
Bidze 2011 I fer egzakteman sa.
Nou pou envestir dan sekter kle:
devlopman resours imen e
devlopman sosyal. Nou pou
envestir dan proteksyon sosyal
nou pep pou ki personn pa ganny
kit deryer.
Nou pou envestir dan lenfrastriktir
pour ogmant krwasans ekonomik e
ogmant kalite lavi tou Seselwa.
Nou pou envestir pour prepar nou
pour fer fas avek nouvo defi
globalizasyon. Nou pou met larzan
dekote pour prepar nou pou fer fas
a bann lensertitid ki annan dan
lekonomi mondyal. Nou pou
envestir dan en fason responsab
an linny avek nou polisi ekonomik
e finansyel.
Bidze 2011 ek bann mezir ki
mon‟n anonse pou kontinyen
amelyor kalite lavi tou Seselwa san
eksepsyon.
Msye Speaker
Gouvernman ti fer desann to
income tax pou tou travayer
Seselwa le premye Oktob sa
lannen – sorti 18.75% pou vin
15%. Sa I reprezant en
logmantasyon saler endirekteman
pou tou travayer sekter
gouvernman ek sekter prive.
Pandan sa dernyen 2 zan, noun
reviz saler minimum kin amelyor
lavi nou travayer sirtou bann ki ti
pe resevwar en lapey pli ba. Dan
gouvernman noun kontinyen
regard bann diferan schemes of
service. Noun entrodwir en nouvo
wage grid. Noun kontinyen
amelyor saler travayer
gouvernman.
An mesir ki nou lekonomi I
kontinyen fer pli byen, I reste
lobzektif nou gouvernman pou
kontinyen amelyor saler travayer
Seselwa an zeneral.
Page 32 of 33
Msye Spiker, dan mon ladres bidze
2009, mon ti fer sa deklarasyon
swivan: “Mon war en Sesel ki pou
sirmont son bann defi, kot i annan
ase deviz etranzer pour tou
Seselwa, kot pri in stabilize e kot
Seselwa pe fer biznes dan en
marse lib.”
De- zan apre, ansanm, nou‟n
akonplir sa.
La, pep Seselwa, noun determinen
pou nou kontinyen avek bann
reform striktirel ki pou transform
lekonomi Sesel plis ankor pour
benefis lepep Seselwa.
Nou pou fer li pli fasil ankor pour
Seselwa fer biznes dan nou pei.
Nou pou negosye avek sikse nou
larantre dan Lorganizasyon
Mondyal Komers (WTO).
Nou pou pozisyonn nou pour
lentegrasyon rezyonnal ki ofer de
milye loportinite pour Sesel. Nou
pou mentenir krwasans ekonomik.
Nou pou mentenir disiplin fiskal e
moneter. Nou pou gard nou bann
aki sosyal.
Ansanm nou pou kree plis lanplwa
pour Seselwa an rezilta sa
transformasyon nou lekonomi.
Dezyenm zenerasyon reform
ekonomik pou en lot lakonplisman
ki nou pou reisir ansanm! Nou
annan travay devan nou.
Msye Spiker, tou sa la nou pou
travay dir ansanm pour nou
akonplir. Tou sa la nou pou fer li
ansanm konman en pep dan linite
ek avek determinasyon.
Msye Spiker, nou bezwen annan
lafyerte pour nou lakonplisman
konman en pep.
Sa etidyan ki travay dir lekol, fer
byen dan son legzanmen e annan
bonn kondwit, i bezwen annan en
lafyerte dan son lakonplisman.
Sa atlet ki fer sakrifis e fer flote
nou paviyon dan bann konpetisyon
enternasyonal, I bezwen annan
lafyerte dan son lakonplisman.
Sa paran ki travay e war son
zanfan grandir byen, i bezwen
annan lafyerte dan son
lakonplisman.
Sa sitwayen aze ki partaz son
parkour lavi ek lasazes avek bann
ki pli zenn ki li, i bezwen annan en
lafyerte dan son lakonplisman.
Sa pti biznes ki‟n ganny etablir,
ki‟n agrandi e ozordi pe anploy en
lot Seselwa, i bezwen annan
lafyerte dan son lakonplisman.
Sa gro biznes ki anploy plizyer
Seselwa e zwe en rol aktiv dan
Corporate Social Responsibility, i
bezwen annan lafyerte dan son
lakonplisman.
Sa lorganizasyon sivil e relizye ki
ede sov lavi en zenn atraver konsey
ek sipor, pou pa pran en move
semeni bezwen annan lafyerte dan
son lakonplisman.
Page 33 of 33
Sa Lasanble Nasyonal ki travay
pour annan meyer lalwa dan nou
pei, I bezwen annan en lafyerte
dan son lakonplisman.
Sa travayer ki donn tou, I bezwen
annan lafyerte dan son
lakonplisman.
Sa pep kin reisir transform son
lekonomi e fer li sa ki i ete ozordi I
bezwen annan lafyerte dan son
lakonplisman, e travay lo son
lakonplisman.
Avek sa latitid pozitiv e avek sa
determinasyon pou fer Sesel perse
dan lemonn, personn pa pou bar
nou.
Msye Speaker mon ti a kontan
remersye Prezidan larepiblik ki pe
tonbe leve pour Sesel, e ki pe
akonplir bokou pour Sesel. Mon
remersye li pour son gidans e
sipor.
Mon osi remersye tou bann minis e
zot bann lekip dan bann minister e
departman.
Mon remersye mon lekip dan
Minister Finans pour zot lespri
dekip, profesyonalizm e pasyon
pou reisir pour lekonomi Sesel.
En gran mersi osi pour sekter
prive ek lasosyete sivil ki pe
vreman fer zot prezans ek zot
travay konte pour nou pei ek nou
pep. Mersi pour zot lespri
kolaborasyon.
E mon remersye tou manm
Lasanble Nasyonal e ou Msye
Speaker, pour zot sipor e
kontribisyon pandan lannen pour
anmenn bann framework legal
pour ed nou pei antre dan son lot
faz devlopman.
E mon remersye ankor enn fwa
lepep Seselwa ki tou le zour i leve e
i debrouye pour en meyer Sesel.
Mon annan gran plezir pour
prezant Bidze 2011 pour
laprouvasyon Lasanble.
Mersi.