7/24/2019 DiPS 35 - 138

1/41

3. STRUKTURA DRAVE, NEKA POBLIA OBILJEJA DRAVEORGANI I FUNKCIJE DRAVE

Pojam organ!a"j#

Drava se tretira kao oblik organizacije. Kao takva ona u sebi sadri: Lj$%#o lanstvo (mogu ali ne moraju vriti funkciju organa)o Organi (nuno su i lanovi)o lanovi ili !ri!adnici organizacije

C&j & '(r)$ organ!a"j#o " njenoj svrsi oituje se njezina bit

Dj#&a*no'*o Ovdje se oituje stanovita !odjela rada# odnosno neki organi

!ostaju nadleni u stanovitim funkcijamao Organizacija je zajednica funkcija

Sr#%'*(ao $ajednika imovina organizacijeo %ije isto to i osobna imovina lanova

O+&

J#!o

&redstvo komuniciranja i unutar organizacije ali i !rema vanjskimsubjektimao On moe biti

&vakodnevni &lubeni %ormativni' !ravila i norme !rema kojima se odreuje bit i

oblik organizacije# ureuje se do!uteno i obavezno!onaanje lanova te sva !ravila koja vrijede unutarorganizacije# ali i !ravila koja ureuju !onaanjeorganizacije !rema vanjskim subjektima

S*$-anj !aj#%n*(a )omog#no'*o %a temelju tog stu!nja se odreuju i sankcije za lanove koji

!ovrjeuju !ravila

Pro'*or / (rj#m#o eritorij na kojem se nalazi# te njen razvoj kroz faze# !romjene do

koji* dolazi i slino

7/24/2019 DiPS 35 - 138

2/41

Im# & na!( Por#%a

o &vaka organizacija je ujedno i !oredak# odnosno sustav sa normama#vrijednostima i reguliranim odnosima

Organizacija je sku! ljudi koji su meusobno !ovezani i organizirani na osnovi svoji*zajedniki* djelatnosti# a !ovezuju se i uz !omo+ zajedniki* sredstava ostvarujuzajednike ciljeve.

&vaka organizacija ima svoj cilj koji eli !osti+i# te !aralelno s time ona razvija i nekesvoje djelatnosti koje nazivamo njezinim 0$n"jama.

Dr1a(n# 0$n"j# mijenjale su se kroz !ovijest, neke funkcije moderne drave nisu!oznavale starije drave' !rimjerice !rije nije bila razvijena funkcija zatite zdravlja

graana ili nji*ovog obrazovanja.

%eke druge funkcije# !ak# oduvijek su !risutne, nor. -ojna funkcija# rjeavanje s!orovameu graanima i slino..

Drava ima svoj cilj-> da bi ga ostvarila razvija neke djelatnosti->te djelatnosti zovemofunkcijama->neke od njih su stalne, neke su nestalnei pripadaju samo odreenim

razdobljima i situacijama

Da bi funkcije uo!+e bile !okrenute !otrebni su LJUDI# zato dravna vlast oku!ljaorgan!a"j# &j$%koje obavljaju dravne djelatnosti# i za to dobivaju !la+e# nagrade islino.ime dolazimo do !ojma DRAVNOG ORGANA odnosnoTIJELA.%e !ostojijedinstvena definicija ovog !ojma,

neki teoretiari smatraju da !od taj !ojam s!adaju samo slube a ne i ljudikoju su u njima za!osleni(oni su slubene osobe)

drugi smatraju da su stvarni dravni organi u!ravo ljudi

iako ovaj drugi stav nije !ogrean# !revladava !rvi stav jer !rua ve+u sistematinost us*va+anju organizacije drave.

" odnosu drava'dravni organ'slubena osoba ovi !ojmovi vrlo su usko vezani#!ogotovo %r1a(a2%r1a(n organza koje kaemo da su u organskom# neraskidivomodnosu.Dr1a(n organ '&$1+#na o'o+anisu u tako jakoj vezi kao to je ova gore# jer su ljudijednim dijelom slubene osobe a drugim dijelom !rivatne osobe sa !rivatnim#graanskim ivotom.

7/24/2019 DiPS 35 - 138

3/41

ako je fizika osoba time !odijeljena# ona na svom radnom mjestu kao slubena osoba#koja djeluje u ime u za raun drave# smije djelovati samo u okviru svoji* na%no'*.Dravni je organ trans!ersonalan# to znai da nije ovisan o trajanju ivota dravni*slubenika# jer gubitkom jednog# na njegovo mjesto dolazi drugi. &amim time identitet ikontinuitet dravnog organa nije naruen.

!ak# dravni organ nije in!ersonalan# jer u svom stvarnom djelovanju on !ostie onolikokoliko je s!osoban njegov ljudski sastav. /ealnost kvalitete dravni* organa ovisi orealnosti kvalitete njegovi* slubenika.

0ko !ogledamo organizaciju dravni* funkcija# jasno je da unutar ti* funkcija svi organinemaju isto znaenje niti vanost.1ijerar*ija nema oblik !iramide# jer bi onda znaila da je drava nuno a!solutistikogti!a# ali moemo govoriti o nekoj rang'ljestvici dravni* organa odnosno *ijerar*ijidr.organa:

najvii dravni organio najvii su na itavom dravnom teritoriju# ako je drava federacija#

onda mogu !ostojati i vr*ovni organi samo za manja federativna!odruja

vii dravni organio ne!osredno is!od najvii*o !rimjer: sabor r* kao zakonodavna vlast je najvii organ# a vlada je

odma* is!od njega jer je zaduena za izvrnu vlast

nii dravni organio u centralistikim zemljama imaju !ersonalnu i funkcionalnu

ovisnost o viim organimao u decentraliziranim zemljama je nji*ov !oloaj s!ecifiano !rimjer: o!+ina je u odnosu na sabor nii organ# ali je na svom

teritoriju od ve+eg znaenja

dravni organi u svom meusobnom odnosu mogu biti u stanju jednakosti

o ako izmeu sebe nemaju ne!osrednu !ovezanost funkcija ili su !ak

!ot!uno neovisni jedan o drugome

!odreenostio ovdje vii organ moe davati obavezne u!ute niem organuo vii organ moe obesnaiti ili !romijeniti akt koji je donio nii

organ

7/24/2019 DiPS 35 - 138

4/41

o !ostoji odgovornost slubeni* osoba nieg organa onima iz viegorgana

o vii organ !ostavlja i smjenjuje osobe u niem organu

!ak# organi su !ovezani ak i kad su u stanju jednakosti# jer se meu njima razvija

odreena suradnja. 2to organi imaju bolju suradnju# to se dravne funkcije lake odvijajui drava lake !ostie svoje ciljeve.

3rema teritorijalnoj nadlenosti organi mogu biti "#n*ra&i &oa&ndravni organi.4entralni su oni ija se nadlenost !rostire na cijelom dravnom teritoriju (sabor r*)# alokalni su oni koji imaju nadlenost samo na jednom dijelu dravnog teritorija.

3rema svom sastavu dravni organi se dijele na !ojedinane# kolegijalne i mjetoviteorgane.Poj#%nanorgani su oni u kojima je konana odluka dana jednoj osobi# koja jeslubena osoba sa najviim rangom u tom organu. a osoba se ne mora savjetovati sa

svojim slubenim osobama# njena odluka je konana.

Kogja&ndravni organi su oni u kojima odluke donose slubene osobe u kolegiju#odnosno sku!nom sastavu..u je vano !itanje sastavljanja takvi* organa (!ostavljanjem ili izborom5) i !itanjeodluivanja# odnosno koliki je kvorum !otreban# javno ili tajno glasovanje# naelove+ine..Ovakvi organi uvelike !odu!iru demokratizaciju dravne vlasti.

Organi mj#o(*og ara*#rasu karakteristini jer u njima sudjeluju i graanske osobeuz slubene osobe. 3ogled slubeni* osoba na !roblem time je !roiren od strane

graana# a oni se !olitiki angairaju te se razvija !olitika svijest.!ak# izgleda da u suvremenim drava nije mogu+e imati sve organe kao kolegijalne# jersu !onekad !otrebne *itne odluke i osobna odgovornost organa.

%aravno# da bi drava ostvarila sve svoje ciljeve# nikako joj nisu dovoljni samo ljudi,!otrebna su SREDSTVA.Drava ras!olae odreenim sredstvima koja dodjeljuje svojim organima kako bi onimogli !rovoditi dravne djelatnosti.Do ti* sredstava drava dolazi na razliite naine (iskoritava sredstva koja ve+ !ostoje#ubire !lodove !roizvodnog !rocesa# ras!isuje !oreze i slino).

Drava !lanira svoje !ri*ode i ras*ode# a to sve je normirano u dravnom !roraunu.

6unkcije to i* drava obavlja dijele se na dvije osnove vrste vanjska funkcija

o sastoji se od djelatnosti drave !rema ostalim dravama i drugimsubjektima meunarodnog ivota ("%# meunarodni sud !ravde..)

7/24/2019 DiPS 35 - 138

5/41

unutarnja funkcijao djelatnosti u razliitim odnosima unutar draveo uvijek su nazona najmanje dva od tri faktora (drava# udruenje#

!ojedinac)

Ovu razdiobu funkcija takoer nazivamo vanjskom 7 unutarnjom !olitikom. !ak# unatoovoj !odjeli# funkcije se ne razvijaju samostalno i neovisna jedna od druge. %a!rotiv# onesu stalno u vezi i utjeu jedna na drugu.&ve ove funkcije odvijaju se i ostvaruju u tri osnovna !ravna oblika:

zakonodavstvosudstvou!ravu

3.4. 5AKONODAVSTVO

zakonodavstvo je onaj oblik dravni* djelatnosti koji se sastoji u izradi i donoenje!ravni* !ro!isa najvie snage# odnosno zakona u nekoj dravi. 3omo+u nji* reguliraju senajznaajniji drutveni odnosi.

$akone moe donositi jedna osoba (a!solutna monar*ija) ili ui sastav ljudi (!arlament).&vakako ga donosi najvii organ neke drave.

Donose se na !oseban nain #koji je o!et razliit u !ojedinim dravama. 3ostu!ak !remakojem se zakoni donose zove se zakonodavni !ostu!ak i njegov tijek je obino utvren u

ustavu zemlje. aj !ostu!ak ima razliite faze: -rj#%&og !a %ono#nj# !aona

o ako se zakoni donose u !arlamentu# !rijedloge uglavnom dajunjegovi lanovi ili drugi funkcionari u dravi

o !ravo osoba ili ustanova da !okrenu !ostu!ak za donoenje nekogzakona zove se zakonodavna inicijativa

o u tom !rijedlogu treba navesti razloge zbog koji se trai njegovodonoenje i obrazloiti njegovu !otrebu

!ra%a na"r*a & -roj#*a !aonao ako nije nacrt nije izraen ve+ tokom !rijedloga# !otrebno ga je

donijeti u ovoj fazio to se !ovjerava strunim osobama# dravnim organima i graanima

zainteresiranim za sudjelovanjeo !onekad je i nacrt toliko detaljan i iscr!an da je !otrebno donijeti i

!rednacrt

7/24/2019 DiPS 35 - 138

6/41

ras!rava o nacrtu zakonao ras!rava moe biti dana samo nadlenim i slubenim tijelima u

dravi ili na iru odnosno o!+enarodnu ras!ravu graanstvuo kad ras!rava bude organiziran u slubenim zakonodavnim tijelima

ve+ govorimo o !rijedlogu i tada se o njemu !rvo ras!ravlja u

naelu (o!+enito se is!ituje njegova !otreba i vrijednost) a zatim!ojedinano (analiziraju se detalji)o razlikujemo ras!ravi o nacrtu zakona i o !rijedlogu zakona. %acrt

ne moe biti !redmet ras!rave za zakonodavno tijelo#a !rijedlogmora !redstavljati vii stu!anj zakonodavne izrade i o njemu seras!ravlja

g&a'o(anj# o !aon'om -rj#%&og$o nakon analize zakonskog !rijedloga u naelu i u !ojedinostima

slijedi glasovanje o njemuo obavlja se u zakonodavnom tijelu# a koliki broj glasova je !otreban

je odreeno u ustavu svake zemljeo ako je zakon od velike vanosti za dravu# taj zakonski !rijedlog se

daje na glasovanje i irim slojevima naroda' referendum

n -rom$&ga"j#o tekst zakona je !otvren i objavljen te je obavljena sva ustavom

!ro!isana !rocedura za njegovo donoenjeo taj in obavljaju najvii dr. Organi i time se jami da je zakon

donesen !rema una!rijed !ro!isanom !ostu!ku i da su svi uvjetidonoenja zadovoljeni

-$+&a"jao objavljivanje zakona za sve graane i dravne organeo kod nas se objavljuje u narodnim novinama

roo samim inom !ubliciranja zakon ne stu!a na snaguo kod nas 8.dan od !ubliciranja zakon stu!a na snagu jer se tada

smatra da su se graani i organi u!oznali s njimeo !oslije toga roka nitko se ne moe is!riati da nije znao za taj

zakono razdoblje od asa !ublikacije do asa stu!anja na snagu zove se

vacatio legis te !otoje 9 mogu+nosti redovita vakacija (stu!anje 8.dan na snagu) bez ikakve vakacije (zakon stu!a na snagu samim

izglasavanjem) vakacija dulja nego obino

7/24/2019 DiPS 35 - 138

7/41

zakoni koji ine osnovu !ravnog sustava svojom znaajno+u imaju neto duu vakaciju.2to god su u nekom zakonu !redviene stroe kazne# *umanije je da se njegova vakacija!rodulji# tzv. &trogost zakona.3.6. SUDSTVO

lanke mi se nije dalo !re!isivat# imate to u knjizi na strani ;.l.

7/24/2019 DiPS 35 - 138

8/41

"nutarnje ustrojstvo "stavnog suda odreuje se njegovim !oslovnikom. Djelovanje sudaje javno# njegovi suci imaju imunitet# ne mogu biti !ozvani na odgovornost zbogizraenog stajalita ili glasovanja# ne smiju !ri!adati niti jednoj stranci.0ko sud smatra da neki zakon nije u suglasnosti sa "stavom# obra+a se -r*ovno sudutrae+i od njega da !odnese "stavnom sudu za*tjev za ocjenu is!ravnosti zakona# a on

zastaje sa !ostu!kom za !rimjenu.-ojni sudovi su oni koji sude o kaznenim djelima vojni* osoba# te drugi* osoba ako senji*ova djela odnose na narodnu obranu i sigurnost zemlje.Organizira se i djelatnost vojnog tuiteljstva.

3ostoje i drugi s!ecijalizirani sudovi# uz ove navedene# ali nji*ovo !ostojanje ovisi idravama te raznim drutveno'!olitikim okolnostima. " nekim zemljama osnivaju ses!ecijalni sudovi koji su slini s!ecijaliziranim# a osnivaju se sa odreenim zadatkom# nakra+e vrijeme ali obino na jau re!resiju.

" sudskom !ostu!ku !ostoje dva osnovna sudska !ostu!ka Parnn -o'*$-a

o 3arnini !ostu!ak mora imati neka obiljeja: !ojavio se s!or meuravno!ravnim subjektima !rava

o /adi se o s!ornoj ocjeni injenica ili odnosao $ainteresirani subjekti se utjeu dr. Organu da kao ne!ristrani

subjekt rijei s!oro Od organa se oekuje da za!one i vodi !arnicu te donese svoj

!ravorijek kojim +e nekoj stranci dati Aza !ravoB Kazneni

Craanski

%eki teoretiari smatraju da kazneni !ostu!ak ne s!ada u !arnini !ostu!ak. Kazneni jeonaj koji se vodi !red sudom radi utvrivanja !oinitelja kazneni* djela i nji*ovakanjavanja. Kazneno djelo je ono koje je !o zakonu !redvieno kao o!asno i tamokvalificirano kao kazneno. Clavna obiljeja a!n#nog -o'*$-a

o %ije toliko oigledna injenica s!ora# nego je taj !ostu!ak zatitavrijednosti znaajni* za dravu i !ojedinca. $ato sudac nastu!avie kao zastu!nik drutveni* interesa nego kao ne!ristrani arbitar

o Osim suda u ovom !ostu!ku djeluju i drugi !rgani (unutarnji!oslovi# !olicija# dravni odvjetnik) !a imamo kombiniranu

djelatnost dravni* organa razliiti* funkcijao Odluivanje o krivnji u rukama je sudao " ovom !ostu!ku djeluje se i odluuje !rema slubenoj dunosti# a

ne ovisno o volji i inicijativi stranke

& druge strane gra7an' -arnn -o'*$-aima svoja !osebna obiljeja:o %ema kombinirane suradnje dravni* organa# sva djelatnost je u

rukama suda

7/24/2019 DiPS 35 - 138

9/41

o 3ostu!ak se vodi i inicira voljom zainteresirane strankeo &ve je ostavljeno ras!olobi strankeo &ud odluuje u !ostavljenim granicma za*tjevao &tranke se mogu odre+i svog za*tjeva# nagoditi se i sl.

ako !ostoje jasne razlike izmeu kaznenog i graanskog !ostu!ka# mogu+e je da se ovadva !ostu!ka u !osebnim sluajevima s!oje:

0D1$E&K !ostu!ako Dolazi do s!ajanja jer su nekim krivinim djelom !ovrijeena i

imovinska i druga graanska !rava neke osobeo ada na !rijedlog stranke sud moe u krivinom !ostu!ku odluiti

o graansko!ravnom za*tjevu i odluiti o kaznenoj sankciji inaknadi tete

!ak# ote+ena stranka nije duna za*tjevati !rovoenjead*ezije

%adleni sud isto tako nije duan !ri*vatiti takav za*tjev jedan i drugi imaju !ravo u!utiti za*tjev o !rebacivanju u

graanski !ostu!ak

3/E"D4EF%0 !itanjao o su !itanja koja svojim !ostojanjem# utvrivanjem i rjeavanjem

mogu bitno usmjeriti# odrediti i rijeiti jedan drugi !ostu!ak# !a sezbog toga moraju !ret*odno rijeiti da bi !osluila kao osnova zadaljnji !ostu!ak

zmeu kaznenog i graanskog !ostu!ka takoer !ostoje i '&no'*. Oba !ostu!ka imajuza cilj da se utvrdi i rijei s!orno injenino stanje# u oba se utvruju injenice i ti!ostu!ci ras!olau gotovo istim sredstvima za !ostizanje svog cilja.akoer# krajnja odluka je u rukama suda# oba su kontradiktorna tj sudionici se s!ore ivode borbu za svoja stajalita. Oba se vode usmenim nainom# daje se ne!osredna ocjenadokaza i slino..

!ak# zakonodavac odbija kazneni s!or nazvati !arninim s!orom# no teorija je i daljesklona gore navedenoj !odjeli.

I!(an-arnn -o'*$-a

eorija smatra da ga nije mogu+e !ozitivno definirati. " razliitim dravama !ostojerazliiti kriteriji to s!ada u izvan!arnini !ostu!ak# stoga je naj!rilinija negativnadefinicija'to su svi oni !redmeti koji ne s!adaju u nadlenost !arninog !ostu!ka.

7/24/2019 DiPS 35 - 138

10/41

Dijeli se u dva odjeljenja: 3redmeti rjeavanja statusni* !itanja

o 3ostu!ak za oduzimanje ili dodjeljivanje !oslovnes!osobnosti# roditeljski* !rava# dozvole za stu!anej u brak#!roglaenje nestali* umrlima..

3redmeti rjeavanja imovinski* !itanjao Ostavinske ras!rave# ureenje mea# dioba imovine#

ovjeravanje is!rava..

zvan!arnini !ostu!ak je izvanredan !ut za zatitu imovinski*# radni*# obiteljski* iosobni* !rava# a !arnini je redovan !ut.Git !arninog !ostu!ka je s!or meu stranka# izvan!arnini samo daje !riznanje i zatituneki* !rava.

" izvan!arninom !ostu!ku ne !ostoje stranke sa su!rotnim interesima.3arnini !ostu!ak je u tijeku stroe odreen# dok u izvan!arninom !ostoje elastinosti." !arninom !ost. &e radi vie o !rivatnim# a u izvan. O javnim interesima# !rvi je viesuenje# a drugi administriranje.

%akon to sud donese !ravorijek# odluka !ostaje na!isana !resuda koja na snagu stu!aitanjem# !roglaenjem ili dostavom osuenom. 0ko stranka ne+e dobrovoljno is!unitisvoju sudom nametnutu obavezu# sud u tu svr*u !rimjenjuje !risilu i kroz oblik izvrnog!ostu!ka (na!lata# liavanje slobode..).

Ovom izvrnom !ostu!ku se u odreenim sluajevima !ridruuje i steajni !ostu!ak# kojise !rovodi !rema !ravnom subjektu koji je !rezaduen i nije u stanju is!uniti svojematerijalne obveze.

&udstvo je vrlo bitno u drutvu i !ravnom !oretku. %aelno je sudstvo izvrna funkcija#ima zadatak izvravati zakone# sudi na osnovi zakona !od naelom zakonitosti.

&vaka funkcija u dravi# zakonodavstvo# sudstvo i izvrna vlast nose s!ecifine !ravneakte. "z sudstvo# !ravosue ima jo dvije bitne funkcije. o su dravno odvjetnitvo iodvjetnitvo.

Craani i druge !ravne osobe mogu zatraiti !ravnu !omo+# te odrediti svoje !ravnezastu!nike u razliitim !rocesima. akva !omo+ se osigurava !omo+u odvjetnitva#!ogotovo u sluaju albi.

&udovi sude ili u vije+u# ili sudi !ojedinac.

7/24/2019 DiPS 35 - 138

11/41

Heutim# kad sud sudi u vije+u# esto ini sastav tzv. Hjeovitog dravnog organa# znaiu suenju sudjeluju i graani uz !rofesionalnog suca. Oni se nazivaju sucima !orotnicimai sudjeluju kao ne!rofesionalne osobe. na sistem sudovanja !rimjenjuje !orotu.%ji*ovo sudjelovanje do!rinosi demokratizaciji sustava# to moe !ridonijeti boljems*va+anju i ocjeni navedenog !redmeta !red sucem. 3remda iz !orote mogu iza+i dobre

stvari# jednako tako mogu !roiza+i i negativne !osljedice, !orotnik ne s*va+a svojufunkciju ozbiljno# nesavjestan je i sl.

3.3. I5VR8NA I UPRAVNA FUNKCIJA

%a "stav ne s!ominje u!ravnu funkciju." l.

7/24/2019 DiPS 35 - 138

12/41

3oslove dr. "!rave obavljaju dravni slubenici i namjetenici# a za svaku tetu!oinjenu od strane u!rave odgovara /1.

"!rava djeluje !rema nekim !ro!isima i naelima.3ro!isi:

"stava i zakoni /1

o 3odzakonski akti

%orme od strane u!raveo Organi u!rave donose !ravilnike# naredbe# na!utke# rjeenja#

zakljuke..

%aela: %aelo efikasnosti i racionalnosti

o 3otrebni su struni i iskusni kadrovi# te to jednostavniji !ostu!akza graane

%aelo javnosti radao nformiranje javnosti o svojim !oslovimao Ogranieno naelo# zbog vojne# dravne sigurnosti i sl.

%aelo drutvene kontroleo Duni su graanima omogu+iti da alju !rigovore i !ritube na

nji*ova rad

%aelo !omo+i# te urednog i *umanog kontakta s graanimao Duni su uzeti u obzir neznanje graana# i !omo+i im na svaki

nain

%aelo materijalne odgovornostio Craani imaju !ravo !rotiv u!ravni* organizacija na nadoknadu

trokova ako su ote+eni nezakonitim# ne*atnim ili nesvjesnimradom u!ravni* tijela

&toga# zakljuujemo da u!rava nadzire druge subjekte ali i da u!ravu takoer nadziru tidrugi subjekti.

"!ravna star je svako ono !itanje# !roblem ili s!or koji nastaju u o!isanim sudskimoblastima a koje je !otrebno rijeiti ili !ravno utvrditi izvan sudske i druge funkcije."glavnom su !ovezane sa stambenim# radnim# statusnim i drugim !roblemima.

7/24/2019 DiPS 35 - 138

13/41

Organi koji vode u!ravni !ostu!ak su dravni organ i slubene osobe# te druge ovlateneosobe.Oni djeluju !rema "stavu# zakonima ali i !rema tzv. &lobodnoj ocjeni.

&vr*a u!ravnog !ostu!!ka je da se rijei dotina u!rava stvar# da se !rimjene mjere kojesu !ovoljne za graane# ali nikako ne na tetu !rava ili drugi* osoba."!ravni !ostu!ak se !okre+e# i to ili !rema slubenoj dunosti ili na za*tjev stranke# aliuvijek u svr*u zatite javnog interesa i !rava graana.

&vaki !ostu!ak se vodi ve+ !rema utvrenim naelima: %aelo zakonitosti

o 3ostu!ak i rjeenje moraju biti u skladu sa !ravnim normama

%aelo diskrecijske ocjeneo Dozvoljena je odreena elastinost u !ostu!kuo Organ u okviru zakona svojom slobodnom voljom rjeava neku

stvar kako misli da je najbolje

%aelo zatite !rava graanao Dunost organa da u!ozori graane na nji*ova !rava i !rimjeni

!ovoljnije mjere za graane

%aelo materijalne istineo " !ostu!ku se mora !rona+i i utvrditi A!ravo stanje stvariB

%aelo sasluanja stranakao &tranci se mora omogu+iti da se izjasni o bitnim stvarimao 3ogotovo u sluaju !ostojanja su!rotni* interesa u !ostu!ku

%aelo savjesne# briljive i samostalne ocjene dokazao &vi dokazi i izjave moraju biti !omno is!itani

3ravo izjavljivanja albeo &vakoj nezadovoljnoj stranci ostaje !ravo da u odreenom roku

!odnese albu

7/24/2019 DiPS 35 - 138

14/41

o ime se !okre+e !ostu!ak !reis!itivanja rjeenjao o naelo titi zakone od nezakoniti* rjeenja drani* organa

%aelo !omo+i neukoj ili neu!u+enoj stranci

o Organ je !o slubenoj dunosti !rimoran informirati stranku kaduvidi da je ona neu!u+ena i da bi joj to moglo donijeti tetu u!ostu!ku

" u!ravnom !ostu!ku odreuje se uglavnom usmena ras!rava# is!ituju se is!rave# izjavesvjedoka i slino. %a kraju !ostu!ka donosi se rjeenje o stvari koja je !redmet !ostu!ka iu kojem redovito !ostoji u!uta o !ravnom lijeku. $avrni akti u u!ravnom !ostu!ku suuglavnom rjeenje i zakljuak.

Craani osim albe# mogu u!u+ivati i molbe# !rigovore i druga !rio!+enja. Ialbom

na!adnuto rjeenje moe biti !onovno !otvreno# !oniteno# ukinuto ili !romijenjeno.

3onitavanjem rjeenja !onitavaju se i njegove !ravne !osljedice."kidanjem se ne !onitavaju !ravne !osljedice koje se ve+ !roizvelo# ali se onemogu+avadaljne !rovoenje !ravni* !osljedica ukinutog rjeenja.

!ak# ako u!ravna stvar u sebi nosi s!or stranaka# ona se moe dalje razvijati i u sudskom!ostu!ku. &toga# !ravo !okretanja u!ravnog s!ora imaju osoba ili organizacja ako smatrada je nekim u!ravnim aktom !ovrijeeno njegovo !ravo. "!ravni s!or moe se voditisamo !rotiv u!ravnog akta i to samo onog koji je donesen u drugom stu!nju ili !ak !rotiv!rvostu!anjskog akta# ako nema mjesta albi.

O u!ravnim stvarima sud odluuje na nejavnoj sjednici# te on moe odluiti o odravanjui usmene ras!rave.%akon eventualnog !onitenja akta od strane suda

3redmet se vra+a u stanje u kojem se nalazio !rije nego je !oniteni aktdonesen

0ko je to duan# nadleni organ donosi drugi akt umjesto ovog !onitenogo Gez odgode najkasnije u roku odreenom od dostave !resudeo " novom rjeenju organ je vezan !ravnim s*va+anjem suda i

!rimjedbama koje on iznosi u svezi s !ostu!kom

ODNOSI9E:U DRAVNI9 FUNKCIJA9A ILI VLASTI9A

" svim dravama demokratskog karaktera !olitiki i !ravni !rimat daje se zakonodavnojfunkciji. $akonodavno tijelo u sebi ima ljudski sastav koji se bira !osredno iline!osredno# te ima svojevrsni !resti jer odraava stanje i elje naroda.

7/24/2019 DiPS 35 - 138

15/41

o !olitiko !rvenstvo zakondavne funkcije isto tako joj daje i !ravno !rvenstvo# jer senjoj daje u nadlenost da donosi zakone. ime zakljuujemo da je iz njenog !olitikog!rimata !otekao i njen !ravni !rimat.

Davanje sudstvu# izvrnim organima te u!ravi odredbu da su duni izvravati ono to

zakonodavstvo donosi (zakoni) mora biti u skladu sa zakonom.&udstvo i izvrna vlast su subordinirani zakonodavstvu.Heutim# esto je i meu sudstvom i u!ravom neravno!ravan odnos# !a se sudstvo znauzdi+i iznad u!rave# to se dozvoljava raznim oblicima sudskog nadzora.

3ravni akti u!rave mogu biti is!itani ili !oniteni !okretanjem u!ravnog !ostu!ka. 0kosu slobode i !rava osobe !ovrijeene radnjom slubene i odgovorne osobe onda se sudumoe u!utiti !rijedlog za zatitu zbog nezakonite radnje. (sud moe zabraniti daljnjeobavljanje radnje# udaljiti slubenu osobu# izre+i kaznu)."!rava je nemirnija od zakonodavniji* i drugi* funkcija iz nekoliko razloga

njezin !osao je izuzetno svakodnevan i ukljuuje niz raznovrsni*drutveni* !odruja !okriva vrlo iroka# !raktina i znaajna !odruja drutvenog ivota redovito u svjoim funkcijama ima i nadzor nad vojskom# trezorima#

ar*ivima# odnosno dravnim novcem i najve+im dravnim tajnama u sluaju izvanredni* stanja on uglavnom rjeava novonastale !robleme

o donose se s!ecijalnu u!ravni akti# brzi sudovi# sigurnosne i!olicijske mjere i slino

u u!ravi se esto vie istiu *ijerar*ijski odnosi# esto je jaecentralizirana nego druge funkcije

izvrna vlast naje+e na!ada zakonodavstvo# !okuava ga umrtviti !a dolazi do sumraka!arlamentarizma i stvara se

o vojna ili !olicijska valdao inovnika vladao ogranienje ili ukidanje rada !ol stranakao isticanje neke jake# karizmatine linosti

u!ravna funkcija takoer je regulirana u svojim nadlenostima. Eavnost i demokracija*o+e u!ravu koja +e biti struna# efikasna i odgovorna te !ravno subordinirana svojim!redstavnikim organima.&matra se da nije na u!ravi da vodi !olitiku# nego da je !rvodi. 3olitika se stvara u!redstavnikim tijelima.esto se !ostavlja !itanje kvantitete slubeni* osoba u organima u!rave. %ije !otrebnasamo demokratizacija u!rave# nego i njena racionalizacija sa to jednostavnijim!ostu!cima# to manje ljudi i sa to manje trokova.

7/24/2019 DiPS 35 - 138

16/41

2to se odnosa meu dravnim funkcijama tie# one su redovito u znaku suradnje imeusobno si !omau. esta je !ojava da jedna funkcija ingerira (!relazi) na !odrujedruge jer se obje esto nalaze na istm !ravnom !oslu.Hogu+e je da mei njima !ostoje sukobi i antagonizmi koji mogu biti !ravni ili !olitiki.3ravni antagtagonizam javlja se kad se organi sukobjaju oko nadlenosti nad funkcijama

ili !itanjima *ijerar*ije funkcije.Do !olitikog !ak dolazi kad funkcije !okau razliita !olitika o!redjeljenja ili su !odutjecajem razliiti* !olitiki* sila.rodioba funkcija ne smije dovoditi do triju su!rotstavljeni* vlasti.

NADLENOST

" ljudskom drtvu izvrena je !odjela rada# kao i u dravui. $ato je naelo nadlenostijedno od osnovni* sredstava za uredno funkcioniranje dravne organizaicje i !ravnogsustava.%adlenost je !ravi i dunost nekog organa ili slubene osobe da !oduzme i rijei nekeradnje ili !redmete u ime i za raun drave ili druge !ravne organizacije.Da nema ovog naela# vladao bi kaos i organi ne bi bili sigurni imaju li !ravo rjeavatisluajeve. & druge strane# ni graani ne bi znali kojem organu se trebaju obratiti. " tomtraenju izgubilo bi se dragocjeno vrijeme i to bi dovelo do nereda.

%adlenost se moe odrediti ili !ro!isati.Odreuje se kad vii organ ad *oc u !ovodu konkretnog sluaja usmeni ili !ismenoodredi tko je nadlean sa sluaj ili !redmet.3ro!isuje se kad se una!rijed donesu !ravni !ro!isi u kojima se !ro!isuje tko je za toodgovoran.

%adlenosti se dodjeljuju dravnom organu ili slubenoj osobi unutar tog organa.%eki autori takoer razlikuju vanjsku i unutarnju nadlenost. vanjska je u!u+ena iodreena dravnom organu izvana# od !ro!isa ili drugog organa# dok se unutarnja odnosina unutarnji ras!ored djelatnosti organa.

Do !renoenja nadlenosti dolazi kad organ ili slubena osoba ko !o !ro!isu ili odredbimora !reuzeti i rijeiti !redmet bude s!rijeen u istome# tada se ta nadlenost !renosi naneki drugi organ ili osobu.&ukob nadlenosti je kad !ostoji neslaganje meu organima tko je nadlean da !reuzme irijei !redmet. Do sukoba dolazi zato jer se organi otimaju izmeu sebe da bi !reuzelinadlenost ili kad odbijaju izmeu sebe !reuzeti istu.

7/24/2019 DiPS 35 - 138

17/41

%adlenost se utemeljuje !o sljede+im naelima: !rvo naelo

o !ravno valjane radnje su samo one koje organ ili slubenaosoba obavljaju u okviru svoji* nadlenosti# i samo takvi seubrajaju u ime i za raun drave

drugo naeloo slub. Osoba ili organ ne mogu odbiti rijeiti !redmet za

koji su nadlenio iznimno mogu traiti izuze+e ako za to !ostoje razlozi za

izuze+e (stranka je srodnik !o krvi# okolnosti dovode usumnju nji*ovu ne!ristranost i sl)

tre+e naeloo organ ili sl. Osoba moraju !aziti da li su nadleni uo!+e za

!reuzimanje nekog !redmeta ali i tokom !ostu!ka za svevezano uz taj !redmet

etvrto naeloo !ro!isi o nadlenosti si kogitivne naravi# i ne mogu se

mijenjati dogovorom stranaka# organa ili slubeni* osoba

vrste nadlenosti nije lako !rikazati jer se razlikuju od drave do drave. "vjetno# moguse !odijeliti na sljede+i nain:

stvarna nadlenosto odreuje se !rema vrsti djelatnosti koju je dotini organ duan i

ovlaten obavljati u ime drave mjesna ili teritorijalna nadlenost

o odreuje se !rema mjestu za koji je !redmet !ovezan ili !remamjestu stranke u !ostu!ku

!ersonalna nadlenosto odnosi se na !ostu!ak u !redmetima odreene kategorije graana#

tj. jedan organ ili slubena osoba su odreeni kao jedini nadleniiza !redmete graana neki* !rofesija# funkcija ili djelatnosti (vojnisud za vojsku)

nadlenost !o vrijednosti !redmeta s!orao bliska stvarnoj nadlenosti# kad se odreeni organ ili slubena

osoba odreuje nadlenim !o kriteriju vrijednosti !redmeta u s!oruo n!r. O!+inski sud rjeava s!orove iji se !redmet u materijalnom

smislu moe !rocijeniti do granice od >JJJ kn

najve+i nadlenost ima najvii dravni organ# a ako je on !ak suveren# suverenost bimogli definirati kao najviu i najve+u nadlenost u dravi.&amim time nadlenost je kao !ojam i naelo jedno od najvaniji* u !ravnoj !raksi.

7/24/2019 DiPS 35 - 138

18/41

BIT DRAVE;

Drava je jedna !risilna drutvena organizacija sa suverenom vla+u.a suverena (!osebna) vlast je !rema karakteristikama:a) drutvenab) suverenac) !risilna

a tri elementa ine bit dravne vlasti.

DRU8TVENA;

Drava je nastala iz drutva i !rema tome zadrava i nadalje svoju ovisnost o stanju togdrutva# njegovim !otrebama i njegovim ciljevima. Drava utjee i na stanje i ciljevedrutva# ona je aktivan imbenik unutar ljudskog drutva.Drutvo je razdijeljeno u razliite gru!e (obitelj# nacija). " nji* s!adaju i klase# ali onenemaju onakav stu!anj *omogenosti kao n!r. obitelj. " suvremenom drutvu se takojavljaju !olitike gru!e ili stranke. One su *omogenije i imaju u drutveno !raksi znatnove+i utjecaj od klasa i ine i* ujedinjeni !ojedinci koji imaj istovjetne !olitike !rogramei ciljeve. Hoemo re+i da je drava !oluga !olitike gru!e ili stranke# a ne klase.3ravo i je !ostavljeno !rvenstveno radi zatite gru!ni* interesa. Osim zatite gru!ni*interesa# !ravo jo regulira i tzv. o!+e drutvene interese (!ro!isi o sanitarnoj ins!ekcijiili !ro!isi o izoliranju bolesnika# o no+nom redu i miru# o zabrani ubojstava# o zabraniklevetanja itd...). 3ravo i drava mogu tititi i neke !ojedinane interese = n!r.!ojedinane !ravne norme# koje mogu odrediti da se jednom graaninu da novana!ri!omo+ itd.

7/24/2019 DiPS 35 - 138

19/41

SUVERENA;

Dravna se vlast smatra !ot!uno suverenom ako ras!olae tzv. unutarnjom i vanjskomsuvereno+u.a) unutarnja znai injenicu da je dravna vlast na svojem teritoriju najvia i najve+a# da

ona na tom teritoriju ras!olae najve+om !risilnom snagom# te ni jedna druga drutvenaorganizacija# a niti !ojedinac# namju takvu !risilnu mo+b) vanjska suverenost se !ostie ako drava u odnosima s drugim dravama imeunarodnim organizacijama# nastu!a ravno!ravno sa ostalim lanovima. 0ko je lanOrganizacije ujedinjeni* naroda# tada joj je ta suverena jednakostL zajamena uosnovnom dokumentu# ustavu te organizacije = 3ovelji Organizacije "% (l. >)

$nanstveno govore+i# u stvarnosti# vanjska i unutarnja suverenost se ne mogu dijeliti jerjedna utjee na drugu i meusobno dijele sudbinu. &amo uku!nost i jedne i drugekom!onente moe dati injenicu !une suverenosti jedne drave.&matra se da dravna vlast mora biti najjaa na onom !odruju koji je njezin# te !ravno

neovisna u svom djelovanju od bilo koje unutranje sile, !rema vani# dravna vlast moranastu!ati u odnosu na druge drave ili meunarodne organizacije kao ravna !remaravnima. 3rema sadanjoj !olitikoj ili !ravnoj teoriji# koja stoji na tradiciji isti* teorija iz

7/24/2019 DiPS 35 - 138

20/41

Dravi i !ravu !otrebna je !risila# za sluaj da se nji*ovi za*tjevi u!u+eni lanovimazajednice# ne budu is!unjavali. Drava i !ravo moraju odreenoj ali dovoljnoj# mjeri!osti+i od svoji* !ri!adnika ono !onaanje koje drava i !ravo za*tjevaju. Ona je krajnjesredstvo koju drava koristi za odranje svoje egzistencije. 3risilom se mogu !osti+istanoviti ciljevi i !roduiti ivot jednoj organizaciji# ali se ne moe s!rijeiti !ro!ast ako

ona neminovno dolazi (sve se moe !osti+i !omo+u bajuneta osim da se na njima sjedi).3itanja kako, koliko i zbog egaje dravna vlast !risilna# !oznata je u !ravnoj znanostikao !roblem autonomije = *eteronomijeL dravne vlasti i !rava." !ravnoj se znanosti sukobljavaju miljenja u !itanju je li !ravo autonomno ili*eteronomno, analogno je tome !itanje je li !ravo sila izvana nametnuta graaninu ili jeono slobodno uvjerenje graanina. Odgovori su ekstremni ako se izabere jedna solucija#dok su# ako se kombiniraju obje solucije# odgovori sintetiki.

a) *eteronomni karakter3ravo ima *eteronoman karakter zato to se u!u+uje !ojedincima# od koji* mu nekiuskra+uju svoje moralno odobravanje. 3ravo ne moe !osti+i jedinstveno drutveno

!riznanje. Ono biva !raznato od drutva# ali samo djelomino. Odatlei !otjee njegova*eteronomija jer se odreena !ravna !ravila name+u !ojedincima# ija volja ta !ravna!ravila ne !ri*va+a kao svoja.

b) autonomni karakter3ostoje > autonomije u !ravu. %e!osredna autonomija je kad sami# kao zakonodavci#!ostavljamo !ravnu normu !a je i usvajamo. 3osredna je kad !ravnu normu !ostavljenuod tue volje usvajamo kao nau vlastitu. " !rilog ne!osrednoj autonomiji se navodirazlog da se ne moe zamisliti dravna vlast koja nema faktinog zakonodavca# a u !rilog!osrednoj injenica da nema !arva i drave koji ne !osjeduju minimum autonomne!okornosti. 3od time se s*va+a dobrovoljno !okoravanje !ravnim normama odreenogbroja graana. ako te norme moe !ri*vatiti neki dio graana# koji te norme za!ravo iins!irira. %i jedan !ravni !oredak ne moe se odrati bez stanovitog broja oni* osobakoje +e u za*tjevima !ravni* normi# doneseni* od dravne vlasti# vidjeti izraz svoje volje.sto kao to !ravo mora !osjedovati minimum autonomne !okornosti# ono mora imati iminimum efikastnost !ravne vlasti# inae bi !ravo izgubilo svoje znaenje i funkciju.

-ana je i kvantum slaganjaL volje graana za !ravnu narav jednog !oretka (mora seus!ostaviti ravnotea# inae bi u jednom sluaju !ravo bilo ne!otrebno# a u drugomneefikasno).$akonodavac ne moe# u !ovodu stvaranja !ravni* normi# biti osloboen od ogranienjanjegove volje. -olja zakonodavca je ograniena drutvenom !ri!adno+u i odnosima.0utonomiju volje se ne smije ni u kojem sluaju s*vatit kao a!solutnu autonomiju volje.

Odnos !rava i sile:&matra se da !ravo nije istovjetno sa silom# ali !ravo bez sile ne moe !ostojati. &ila je!okreta i oslonac !rava# ona je stalan elementu u !ravu# ali ona nikako ne ini itavo!ravo. "z silu# stalan je i element uvjerenja. %ema !ravne norme koja bi moglauinkovito !ostojati a da nije donesena i !odravaa neijim uvjerenjima = !ravo je aktvolje# a ne de!si*ologizirana za!ovijedL (Kelsen).

7/24/2019 DiPS 35 - 138

21/41

Dakle# autonomija i *eteronomija# uvjerenje i sila su stalni elementi svakog !rava. Git!rava ne moe biti ni bez jednog od ti* elemenata. Oni nisu statiki.3roturjena obiljeja drave i !rava:$ati+uju i o!+e gur!ne i !ojedinane interese. stovremeno imaju elemente *eteronomije

i autonomije. 3okazuju se kao instituti sile ili uvjerenja. ako moemo zakljuiti da sudrava i !ravo sloene !ojave# !olivalentne# mnogostrane# s !roturjenostima koje nose usebi.

OBLIK DRAVE;

Dravna vlast# uz svoju bit# ima i svoj oblik. Odnos izmeu biti i oblika jedne konkretnedravne vlasti jest odnos ovisnosti i meusobnog utjecaja. Git utjee na oblik# ali istotako# oblik moe utjecati na bit. Kako bi se neka dravan razvijala u !ozitivnom smjeru#vlast te drave mora znati regulirati !roturjeje oblika i biti te drave.

Oblik drave (oblik dravne vlasti) u sebi sadri ova dva elementa:a) Oblik vladavineb) Oblik dravnog ureenja

QQema na str. 8QQ

O+& (&a%a(n#%eki teoretiari u !ojam oblika dravne vlasti ume+u i !olitiki reimL. o nijeo!ravdano jer u!ravo !itanje !olitikog reima jest !itanje biti a ne oblika drave.Oblik vladavine kao element oblika drave# oznaava oraganizaciju najvii* dravni*organa# a ona se sastoji od:a) !ravnog !oloaja (statusa) nosioca (organa) suverenostib) !ravnog !oloaja !oglavara drave

3ravni !oloaj mjesto i uloga jedne osove ili gur!e u neko sustavu# sku! njezini* !ravai obveza.

%ositelj suverenosti je ona osoba ili sku! osoba kome u dravi !ri!ada najvia !olitikavlast.3oglavar drave je ona soboa ili sku! osoba koji dravu !redstavlja i !rema unutraL i!rema vaniL. %ositelj suverenosti i !oglavar drave mogu biti ista osoba (monar*a!solutne monar*ije)# ali mogu biti i razliite

3rema obliku vladavine# tj. !rema organizaciji najvii* dravni* organa# drave se dijelena monar*ije i re!ublike.

7/24/2019 DiPS 35 - 138

22/41

Honar*ija je onaj oblik vladavine u kojemu je dravni !oglavar jedna fizika osoba sasljede+im osnovnim !rivilegijama:. doivotnost (u !ravilu# samo u !osebnim situacijama nije doivotna funkcija)9. neodgovornost (!ravno i !olitiki# moe samo !odlije+i !olitikoj osudi)

. ne!ovredivost (on R ua obitelj zati+eni jo stroim kaznama za na!ade na nji*)3rema injenici je li sva vlast oku!ljena kod monar*a ili nije# monar*ija se dijeli:a) neograniena (a!solutna) ' vladar je i suverena vlast i !oglavar drave

' vr*ovni organ zakonodavne# sudske i u!ravne vlasti' dolazi do !ersonifikacije drave !utem osobe monar*a (Fuj S-: Drava# to sam jaL# do revolucije

7/24/2019 DiPS 35 - 138

23/41

"loga !remijera je !resudna za ne!osredno u!ravljanje dravom# tj. za smjer irezultate unutranje i vanjske !olitike (ngleski !remijeri: 3almerston#Disraeli# 4*urc*ill# *atc*er). Oni i vlada ne!osredno u!ravljaju dravom dokkralj samo obnaa neke simbolike funkcije.%asu!rot !arlamentarnoj# nalazi se dualistika monar*ija u kojoj kralj ima

ve+e ovlasti. ' moe !ostavljati ministre (neovisno o volji !arlamenta =oni !ostaju vie !riveni monar*u nego !arlamentu)' moe odbaciti zakon koji je izglasao !arlament' on je vr*ovni za!ovjednik vojske# stvarni je ef u!rave' on ne samo vlada# nego i u!ravlja

/e!ublika:

. 3oglavar je izborna osoba. Gira ga narod# sku!tina ili elektori. ma odreen mandat.

9. On nema !osebni* !rivilegija# kao monar*# ve+ odgovara !olitiki i !ravno. 3olitiki =moe biti smijenjen ili ne izabran drugi !ut, !ravno = obian je graanin# ali u sudskom!ostu!ku moe imati neki* olakica. ma manje ovlasti na zakonodavni rad nego monar*. %ema !ravo veta (moda samosus!enzivnog = ako se dotini zakon izglasa kvalificiranom ve+inomL (9U# U;) on!ostaje vrijede+i# unato neslaganju volji !redsjednika re!ublikeOvo su o!+i !rimjeri re!ublike# ali ima i iznimaka (faistika monar*ija talija)./e!ublike se dijele na:a) !redsjednikub) !arlamentarnuc) sku!tinsku

3redsjednika:i!ian !rimjer su &0D. Ona je uvedena

7/24/2019 DiPS 35 - 138

24/41

!arlamenta)# a &enat daje formalnu suglasnost na imenovanje dravni* tajnika(ministara). ajnici nisu odgovorni kao u !arlamentarnoj monar*iji# ali isto tako# oni nedonose odluke# nego samo !rijedloge koje !redsjednik !ri*va+a ili odbacuje. " &0D'u#uz tajnike# !redsjednik ima i tzv .s!ecijalne savjetnike = osobe od !osebnog !ovjerenja!redsjednika (intelektualci# teoretiari...). aj sustav je !ri*va+en i u 6rancuskoj.

3redsjenik odgovara samo dok se razrjei dunosti. On je i na odreen nain i ef vojske.3redsjedniki sustav jo imaju i Heksiko i Grazil. 3redsjednik u!ravlja a ne vladaL# dokmonar* !arlamentarne monar*ije vlada a ne u!ravljaL. Hinistrima se ne mogu!ostavljati inter!elacije# ali ni oni ni !redsjednik nemaju nikakvu zakonodavnuinicijativu. Kongres ima tzv. !ravo budeta# zajmova# objave rata...!ak# dolazi do mijeanja (ingeriranja) 9 funkcije vlasti# !a tako u odnosu zakonodavstvai u!rave# !redsjednik !utem tzv. !oruka Kongresu i narodu# moe donekle usmjeravatizakonodavstvo. 3redsjednik ima !ravo sus!enzivnog veta# ali ako se isti zakon !onovnoizglasa >U9 ve+inom# on stu!a na snagu.Odnos sudske i zakonodavne vlasti se odraava da -r*ovni sud ne do!usti !rimjenu onogzakona za koji smatra da je !rotuustavan. -r*ovne suce !ostavlja !redsjednik# ali i* ne

moe smijeniti.3arlamentarna re!ublika:Clavno arite vlasti ima u !arlamentu. 3arlament ili !osebno izborno tijelo bira!redsjednika# a !arlamentarna situacija !redsjedniku sugerira !remijera. Djelatnost iborba !olitiki* stranka su obiljeje !arlamentarne re!ublike. Ona ima dosta slinosti sa!arlamentarnom monar*ijom# osim to nema monar*a# a !redsjednik ima manji utjecajnego monar*. 3redsjednik ima manje ovlasti# ali isto tako# i manje je odgovoran. On dijeliodgovornost sa !remijerom# vladom# a time# i !arlamentom (6rancuska do dolaska deCaullea na vlast# talija# 0ustrija).-lada moe ras!ustiti !arlament u uvjetima !olitiki* kriza i dubokog neslaganja uvr*ovima dravni* funkcija = tada se ili ras!isuju izbori ili se ukida !arlamentarizam idolazi do sumraka !arlamentarizmaL = stvara se jaka izvrna vlastL.

&ku!tinska re!ublika:o je !arlamentarna ekstremno razvijena re!ublika. " tom obliku vladavine# utemeljenuna naelu tzv. jedinstva vlasti# nalazimo izriitu suverenost i !ojaanu nadlenost!arlamenta# te !ot!unu i !olitiku i !ravnu nadmo+ sku!tine (!arlamenta) nad u!ravom."!rava# !redstavljena u vladi# !ostaje samo izvrni odborL !arlamenta. akva vlada sebira na nekoliko godina (n!r. 9)# a jedan od njezini* ministara# osim svoje redovnedunosti# obnaa i funkciju !redsjednika re!ublike. Obino se svake godine na tom!oloaju izmjenjuje drugi ministar. i!ian je !rimjer 2vicarska. Eo se naziva ikonventska re!ublikaL# jer je !rvi !ut bila ostvarena u Eakobinskom konventu tijekomfrancuske revolucije.

"z ove ti!ove re!ublike# i neke koje ne s!adaju ni u jednu od ove 9 (tijekom !ovijesti)#!ostoje i kombinacije n!r. !redsjednike i sku!tinske# re!ublike sa neogranienom vlasti!oglavara (1itler) = a!solutizam bez monar*aL.

Koji je bolji nain vladavine5

7/24/2019 DiPS 35 - 138

25/41

%e moemo tvrditi da je monar*ija stariji# a re!ublika mlai oblik . sto tako# ne moe setvrditi da je re!ublika !rogresivnija od monar*ije (!rimjer %jemake i ngleske u >. svj.ratu). %e moe se dati odreen odgovor.Osnovna ideja monar*ije sastoji se u tome da se itava dravna organizacija !ovee uzjednu osobu i njezin nasljedni red. %arod# !rema tome# treba !ristati na osobu koja +e biti

!oglavar drave# a eventualno i suvereni imbenik.Osnovna ideja re!ublike !rotivi se vladavini jedne osobe. Ona istie da je svakamonar*ija u biti uzur!acija (!rotu!ravno !risvajanje) vlasti.Honar*isti tvrde da se u osobi monar*a moe osigurati stabilnost drave# da +e on bitinatklasni autoritet koji +e smirivati socijalne ili klasne sukobe. %jima u korist je istaknutatzv. !atrijar*alna teorija koja je dravu !rotumaila kao organizaciju# to je nastala!roirenjem obitelji i u monar*ijskom obliku# zadrava sva osnovna obiljeja obitelji.Ovu analogiju otac = monar*L je sarkastino o!ovrgnuo 1. &!encer koji je rakao da jejedino o!ravdanje za tu analogiju (otac = dijete# monar* = !odanici)# djetinja narav oni*koji vjeruju u tu analogiju.3ristae re!ublike istiu injenicu !olitike i !ravne neodgovornosti monar*a# koja moe

negativno utjecati na njegov !olitiki obzir i djelatnost. " korist re!ublike navodi se i toda je zbog naela izbornosti mogu+e izabrati najboljega.!ak# na kraju ove us!oredbe# mora se zakljuiti da je za demokratsku i !rogresivnu bitdrave !ogodniji re!ublikanski oblik

O+& %r1a(nog $r#7#nja

&vaka drava ima jednu centralnu vlast. a vlast je najvia na dotinom dravnomteritoriju# njena se snaga !rostire na itavom dravnom teritoriju i naziva suverenom. 0li#me*anizam drave ili tzv. dravni a!arat ne sastioji se samo od jedne centralne vlasti ilisamo od najvieg organa# nego !ostoje i drugi organi# tzv. nii organi ili necentralni

(!odruni)# ija se nadlenost ras!rostire na samo jednom dijelu teritorija. " svakojdravi !ostoje uvijek obje vrste organa. zmeu nji* su odreeni odnosi. %!r. u jednojdravi centralni organi imat +e vie ovlatenja i nadreenosti nad lokalnim organima# a udrugoj dravni ne+e imat !ot!uno naredbodavnu vlast. " tom sluaju# lokalni organiimaju odreen stu!anj neovisnostiL# tj. samo onakve neovisnosti koja je mogu+a uokviru dravnog sustava.Dravno ureenje !romatrano sa stajalita dravni* organa:a) 4entralnim dravnim organima nazivaju se oni organi ija se vlast !rostire na itavomdravnom teritoriju i na sve njegove stanovnike.b) %ecentralnim (lokalni ili oblasni) dravnim organima zovemo one organe ija senadlenost odnosi na odreenu oblast i samo na dio stanovnika.

Drava se moe !romatrati i sa gledita !ravne norme. %ju istie Kelsen koji kae dadrava nema samosvojnu egzistenciju# nego da je drava !ersonificirani !ravni!oredakL.Dravno ureenje sa gledita !ravne norme:a) centralne normeb) norme s obzirom na neku drutvenu gru!u

7/24/2019 DiPS 35 - 138

26/41

4entralizacija je za Kelsena onaj !ravni !oredak koji se sastoji samo od centralni* normi#tj. oni* to vrijede za cijelo dravno !odruje. %ecentraliziran je onaj !oredak koji sesastoji i od centralni* normi i od !odruni* normi# !a tako istie > vrste !ravni*!oredaka:a) totalni !ravni !oredak = to je o!+edravniL !oredak# tj. !oredak itave dravne

zajedniceb) !arcijalni !ravni !oredak = to je !ravni !oredak lokalne zajednice# tj. !oredak jedneoblasti unutar drave

"enje o obliku dravnog ureenja obino se dijeli na sljede+e teme:a) centralizam i decentralizamb) jedinstvene i sloene drave

%ecentralni organi se mogu odnositi s obzirom na:a) teritorij ' oni koji su nadleni za ureenje i odnose na jednom dijelu dravnogteritorija# za jednu oblast# o!+inu# kotar. %adlenost je odreena granicama te cjeline

b) neku drutvenu gru!u = nadleni za ureenje i odnose meu !ri!adnicima nekedrutvene gru!e (!rofesionalne# vjerske# rasne)c) s!ecifine djelatnosti = nadleni za neke vrste djelatnosti# n!r. ako se formiraju organiza razliite sustave obrazovanja# to !ostoje u dravi# s obzirom na injenicu dastanovnitvo u dravi govori razliitim jezicima (2vicarska# Kanada)

3rema tome# necentralni organi mogu biti:a) teritorijani = ako je nji*ova nadlenost ograniena na odreenu oblast unutar drave)b) !ersonalni = ako je nji*ova nadlenost ograniena na odnose meu osobama nekegru!ec) realni = ako je nji*ova nadlenost ograniena na neke s!ecifine stvari (res)#djelatnosti# !robleme

%ecentralni organi mogu imati razliit !oloaj !rema centralnima !a se tako dijele na:a) centralizirane = onda kada nemaju samostalnost !rema centralnom organub) decentralizirane = onda kada imaju stanovitu samostalnost !rema centralnom organu

4entralizirani su u sluaju kad izmeu centralni* i necentralni* organa !ostoji!odreenost i nadreenost = necentralni organi i funkcionalno i organizacijski ovise ocentralnima# tj. to znai daa) centralni organ moe davati necentralnom organu u!ute koje su obvezne za njegovodjelovanjeb) centralni organ moe jedan akt necentralnog organa !romijeniti ili obesnaitic) centralni organ moe ulaziti i ocjenjivati jedan akt nieg# necentralnog organa ne samosa stajalita je li taj akt u skladu sa zakonom ili ne (kriterij zakonistosti)# ve+ i da li je tajakt o!ortun# !ogoda# svrsi*odan (kriterij svrsi*odnosti)d) !ostoji odgovornost slubeni* osoba necentralnog organa !rema slubenim osobamacentralnog organae) centralni organ !ostavlja# smjenjuje i razrjeava dunosti slubene osobe necentralnogorgana

7/24/2019 DiPS 35 - 138

27/41

a#b#c se odnose na funkcionalnu ovisnostd#e na organizacijsku ovisnost

Kod necentralni* decentralizirani* organa imamo s!ecifian odnost meu organima# zakoji je vano koliki je stu!anj decentralizacije

Karakteristike necentralni* decentralizirani* organa:a) centralni organ ne moe davati necentralnom a decentraliziranom organu u!ute#obvezne za njegovo djelovanjeb) centralni organ ne moe jedan akt decentraliziranog organa !romijeniti ili obesnaiti#ako je on u skladu sa zakonom i ustavomc) centralni organ moe ulaziti i ocjenjivati jedan akt decentraliziranog organa samo sastajalita zakonitosti# a ne sa stajalita svrsi*odnostid) ne !ostoji odgovornost slubeni* osoba decentraliziranog organa !rema slubenimosobama centralnog organa (one odgovaraju izabranom tijelu decentraliziranog organa)e) centralni organ ne moe !ostavljati# smjenjivati i razrjeavati dunosti slubene osobe

decentraliziranog organa (to radi !redstavniko tijelo tog decentraliziranog organa)4entralni i decentralizirani organi su organski dijelovi iste cjeline# tj. drave ili dravnoga!arata# drutveno'!olitikog ureenja. Oni moraju jedinstveno ili koordinirano djelovati(koegzistirati)# inae +e do+i do naruavanja organskog jedinstva drave# a !osljedice bibile:. decentralizirani organ a!solutno osamostaliti od centralnog a!arata# ne !riznavaju+i gavie# a sam !ostaju+i# na taj nain# centralni organ# tj. suveren

"stav i zakon su imbenici koji +e s!rjeavati antagonizam izmeu centralni* idecentralizirani* organa# tako uvaju+i red u dravi. %jima su utvrena !ravila !onaanjati* organa# !a ako se oba organa !ridravaju toga# ne+e do+i do sukoba. Hoe se re+i dase tek ovim !utem# tj. !utem zakona# ije je donoenje rezervirano za najvia!redstavnika tijela u dravi# moe naslutiti s!ecifina !osredna subordiniranostdecentralizirani* organa !rema centralnima.& druge strane# !ojedini sustavi zati+uju decentralizirane organe na razliite naine.ako se formirao !ojam samou!rave i samou!ravni* !rava.

7/24/2019 DiPS 35 - 138

28/41

SA9OUPRAVE

3ovijesni !ostanak samou!rava nastaje jo u odnosima izmeu feudalaca i grada ufeudalnom !oretku. 6eudalac !olitiki gos!odari gradom# a grad ekonomski !oinje jaati!rema feudalcu.Dok nisi bili ekonomski mo+ni# gradovi su bili samo dio feudalnog !osjeda. & drugestrane# !ostajali su sredita trgovaca i obrtnika# nastajali su ce*ovi kao udruge obrtnikakoji su mono!olizirali cijene i gos!odarili tritem. 3ojavio se trgovac koji je radio nadobivanju !rofita i koji je ivio bolje od ce*ova jer su dobivali veliki dio feudalne rente.%aravno# bilo je !risutno i li*varstvo. ako mo+ni gradovi za!oeli su borbu za svojusamostalnost koja +e im omogu+iti ve+e zatitu nji*ovi* interesa# sve ve+e boga+enje i!rava.

a borba za samostalnost !ojavila se kad je feudalni sustav doao u svoju zavrnu fazu# iu tom momentu je ta borba !o!rimila karakter borbe !rotiv feudalizma uo!+e.akoer je bila jedna od !rvi* formi u kojoj je mladi graanski stale !okazao svojusnagu.# ele+i samostalne gradove u kojima +e mo+i sami kovati novac#voditi sud# te seosloboditi !la+anja !orez ai da+a feudalcima. -e+ u

7/24/2019 DiPS 35 - 138

29/41

Clede '*r$*$r#graanski* samou!rava razlikujemo:

Dvostruki kolosijeko 3ostoje dvije us!oredne vrste lokalni* organa

3odruni centralizirani organi (ne!osredno !od cent.

Dravnom vlasti) 3odruni decentralizirani organi(samou!ravni organi#

!osredno !od dravnom vlasti)o Karakteristian za nglesku

Eednostruki kolosijeko 3ostoji samo jedna linija !odruni* organa# ali taj jedan organ ima

dvovrsnu nadlenost 3renesenu nadlenost (dodijelila mu je centralna vlast da ju

obavlja# dolazi AodozgoB) -lastitu nadlenost (dobiva ju AodozdoB# od graana#

biraa)o Organ ovdje nastu!a kao centraliziran i decentraliziran organ vlastio Karakteristian za euro!ske zemlje

Clede intenziteta samou!ravne organizacije teko je dati o!+eniti sud. ini se da susamou!rave bile jae razvijene u ngleskoj# nego ostalim euro!skim zemljama (!ogotovovie od zemalja na Galkanu)# ali ni u eng. &amou!ravi ne moemo utvrditi izrazitokontinuirane demokratske institucije# jer su nju u !oetku !rovodili zemljo!osjednici !aje imala izrazito aristokratsko obiljeje.

3rilikom is!itivanja kvalitete# intenziteta# te organizacijske i demokratske efikasnostisamou!rave !otrebo je obratiti !ozornost na nekoliko stvari:

Kako se sastavljaju samou!ravna tijela5o ajnim ili javnim glasovanjem# imenovanjem od centralni*

organa.. Da li birai mogu o!ozvati !redstavnike samou!rave5 Da li ta u!rava ima !otrebnu materijalnu i financijsku s!osobnost5

o %eke samou!rave bile su toliko siromane da nisu mogle voditibrigu ni o osnovnim !itanjima# ti!a komunalije..

Dri se da decentralizacija ima racionalnu osnovu kao i !ravo !ojedinca na osobnuautonomiju. &matra se daje korisno !osjedovanje jedne sfere u koju dravna vlast nema!ravo intervenirati i gdje se !rimjenjuje slobodno samoo!redjeljenje volje.eorijsku osnovu ovom s*va+anju nalazimo u !rirodo'!ravnoj doktrini koja je isticalaAuroena !ravaB !ojedinaca.

7/24/2019 DiPS 35 - 138

30/41

/ezultati decentralizacije ovise o: &vjesnosti o sebi i svojim interesima O volji da se samou!ravlja O znanju koje je !otrebno da bi se kvalitetno samou!ravljalo

J#%n'*(#na & $n*arna %r1a(a ma jedinstven ustav Eedinstven sustav vr*ovni*# centralni* dravni organa# jedan sabor#

!arlament# jednu vladu# jedan vr*ovni sud... 0dministrativno je razdijeljena na oblasti# s ve+im ili manji

stu!njem decentralizacije

"nitarna drava moe biti centralizirana ili decentralizirana.4entralizirana je kad izmeu centralni* i lokalni* organa !ostoji odnos nadreenosti# tesve !osljedice koje !roistjeu iz takvog odnosa.

Decentralizirana je kad tog odnosa nema# nego lokalni organi imaju odreeni stu!anjsamostalnosti.

S&o1#na %r1a(a2to se ovog !ojma tie# on je u !ravnoj znanosti doveden u sumnju. Ovaj !ojam trebaomi karakterizirati dravu koja je sastavljena od vie drava# odnosno uz centralnevr*ovne organe !ostoje i neki vr*ovni organi za manje drave (drava drava).eoretiari kau da je ovo nemogue izvesti# jer unutar jedne drave moe !ostojati samojedan suvereni centar# jer je suverenost u svojoj biti nedjeljiva i jedinstvena.

Dakle# moemo zakljuiti da je svaka drava na jedan nain i jedinstvena i sloena.

Eedinstvena je jer suverenost uvijek izvire iz samo jednog sredita.&vaka je drava takoer sloena jer u njoj !ostoje !odruna sjedita# jer u ni jednoj# a!ogotovo ne u suvremenoj dravi# nije mogu+e u!ravljati svim udaljenim oblastima izsamo jednog sredita.$ato se drava slui odreenim !rijenosnicima vlasti kojima daje mogu+nostsamoorganizacije# ali im nikako ne daje suverenost. Kada bi njima dala suverenost#oduzela bi je sebi.a samoorganizacija nije a!solutna nego relativna, ograniena je na !ro!ise centralnogustava i zakona.

"vjetna !odjela sloeni* drava PROTEKTORAT

o Osigurava se zatita# nadmo+nost i izrabljvanje jedne jae drave!rema jednoj slabijoj koja ne !osjeduej svoju suverenost

o Eaa drava slabijoj daje vojnu zatitu# ali joj onemogu+avasamostalnu vanjsku !olitiku

o i!ian !rimjer je bio eko'moravski !rotektorat koji je !ostavio1itler

7/24/2019 DiPS 35 - 138

31/41

o lanice !rotektorata javljaju se kao jedinstveni meunarodni!ravni subjekti# !redstavljeni !utem subjektiviteta jae drave

o Eaa drava !ostavlja ogranienja i glede unutarnje u!rave drave#!a slabija drava u biti gubi svoju suverenost i !restaje bitidravom

UNIJAo R#a&na

lanice te zajednice imaju zajednikog monar*a " meunarodnim odnosima unija istu!a kao jedinstveni

meunarodno!ravni subjekt $ajednike vanjsko!olitike funkcije ostvaruju se na osnovi

meunarodnog ugovora lanice u r. "niji su samostalne u svojoj unutarnjoj !olitici Hogu neka !itanja rjeavati sku!a (vojska) ali s!orazumom

a ne na osnovi meusobnog diktata $ajedniki se financiraju vojne !otrebe# vanjska funkcija i

izdaci dravnog !oglavara 3rimjeri su 2vedska i %orveka# 0ustrija i "garska# Danska

i sland

o P#r'ona&na akoer monar*ijski oblik vladavine# lanice imaju

zajednikog vladara' A!osudbaB vladara

" svim ostalim funkcijama# drave su !ot!uno neovisne tose tie vanjski* i unutarnji* funkcija One nisu jedinstven meunarodno!ravni subjekt kao realna

unija'svaka drava je zaseban subjekt 6ormira se na osnovi ustava dotini* drava ili

meunarodnog ugovora (3acta 4onventa) koji odreujukako +e monar* jedne drave biti dravni !oglavar i drugedrave

3rimjer su ngleska i 1anover# %izozemska i FuPemburg Danas ne !ostoje ni realne ni !ersonalne unije

KONFEDERACIJAo &avez neovisni*# suvereni* drava koji je stvoren na osnovi

meunarodnog ugovorao &avez se stvara u svr*u rjeavanja jedinstveni* !itanjao Konfederacijom ne nastaje nova drava# nego drave ostaju

samostalni meunarodno!ravni objekti

7/24/2019 DiPS 35 - 138

32/41

o Konfederativna vlast je izvedena iz vlasti drava lanica a one susuverene

o ma jedno stalno dravno tijelo# to je konfederativna sku!tina i !onjoj se razlikuje od obinog !olitikog saveza " toj sku!tini odluke se donose u naelu jednoglasno ili

ve+inom glasova %ezadovoljna lanica moe ne !ri*vatiti takvu odluku ili

istu!iti iz konfederacije Odluke konfederativne sku!tine nisu automatski obvezne

za graane# dok i* !osebno ne usvoje svaka drava!osebno' taj in zove se nar*$&a"ja < konfederacijanema ne!osrednu im!erativnu vlast nad graanima dravalanica

%adlenost te sku!tine odreena je ciljem konfederacije ine !redstavlja sve funkcije dravne vlasti

Konfederacija n#majedinstvenu vojsku# sustav !oreza#

budeta i dravljanstvo Eedinstvena je samo ona funkcija koja je !ovezana sa

samim stvaranjem konfederacijeo Konfederacija se !rikazuje kao !rijelazan oblik. %aziva se jo

Asavez dravaB# za razliku od federacije koja se naziva AsaveznadravaB. 3rimjer konfederacije je %jemaki &avez.

FEDERACIJAo zmeu brojni* federacija koje su nastajale kroz !ovijest !ostoje

brojne razlikeo %eke su razvile jae elemente decentralizacije# dok je kod drugi*

obrnutoo O!+e karakteristike federacije su da vlast nije izvedena iz vlasti

lanica# nego je originarna i odreena federativnim ustavomo Eedino je savezna vlast suverena'drave u federaciji nisu suverene

ni samostalne# nego samo imaju djelomino autonomijuo &avezna vlast se !rostire izravno na drave lanice i njene drave i

!ravna snaga odluka federacije nije uvjetovana inartikulacijomo Obino !ostoji dvojno dravljanstvo, savezniko i re!ubliko ali iz

toga ne !roizlazi da re!ublika mora biti dravao

6ederacija je u biti decentralizirana drava jer je federalnimjedinicama ostavljena samoorganizacija u okviru saveznog ustava

" !ravu se dosta ras!ravljalo jesu li lanice federcije drave ili nisu i iz takvi* ras!rava!rizala su tri s*va+anja

7/24/2019 DiPS 35 - 138

33/41

Eedni teoretiari smatraju da je suverenost najvanija karakteristikadrave# !a kako federalne jedinice nisu suverene jer nad njima !ostojifederativna vlast# !o tome nisu ni drave

Drugi smatraju da je federacija sastavljena na osnovi ugovornog !ristanka!osebni* jedinica# !a su !rema tome svojim !ristankom te jedinice i dalje

ostale suverene i to !ogotovo ako imaju !ravo otcje!ljenja re+i smatraju da je federacija i drava i !osebna jedinica. 3o nji*ovom

s*va+anju nekoliko drava se nalazi unutar jedne drave. 6ederacija jestvorena ugovornim !ristankom !a su jedan dio suverenosti federalnejedinice !renijele na savezni centar

esto ustavi federalni* drava istiu da su njegove federalne jedinice suverene# meutimvano je !rocijeniti radi li se o obinim !olitikim deklaracijama ili realnom stanju. %ekiustavi recimo normiraju !ravo na odcje!ljenje federalne jedinice meutim !itanje je bi liona to mogla ili smjela stvarno izvesti.Dovode+i sve te injenice u !itanje# neki teoretiari smatraju da je federacija isto to i

unitarna drava samo sa stu!njem decentrtalizacije i odreenom samoorganizacijom iri*oblasti.

ELE9ENTI DRAVE

Drava jepolivalentna pojava= sastavljena je od vie elemenata.

Drava i !ravo su regulatori drutvenog ivotaali su u rukama naroda#

njegovi* !redstavnika ili !olitiki* gru!a.

Drava i !ravo su:

vrlosloene druvene pojave dinamine pojave(ne!restano se razvijaju i mijenjaju)

Fjudsko se drutvo takoVer ne!restano mijenja te to utjee na !ravo i dravu.

Dijalektiko s*va+anje drave i !rava !ronalazi u obiljejima drave i !rava ona obiljejakoja su bitna i ona koja nisu.

lementi drave su:

'vlast

'teritorij

7/24/2019 DiPS 35 - 138

34/41

'stanovnitvo

'!ravo(!ravni sustav !oredak)

radicionalne teorije o dravi navode samo !rva 9 elementa (bez !rava).

o nije tono jer su !ravo i drava !ovezani' da nema !rava drava ne bi bilaorganizirana niti bi bila drava. 3ravo ini dravu organiziranom.

4.TERITORIJ

'svaka drava mora !osjedovati odreeni teritorij

'drava je !redstavljena u vlasti koja se mora !rimjenjivati na odreeni: a) teritorij

b) ljude

c) osobe (stanovnitvo)

'teritorij nije samo vidljiva !ovrina zemlje

'u !ojam teritorija ulazi i:

a)zemljina unutranjost

b)zrani prostor

'ako je dravnom teritoriju neka granica na moru nastaje !osebna situacija tj. smatra seda dio mora od obale !ri!ada dravi kao njen teritorij

'dio mora koji !ri!ada nekoj dravi nalazi se !od njenom suvereno+u

(taj dio mora se zove OG0F%O HO/)

OG0F%O HO/ u sebi ukljuuje

a)unutranje morske vode

b)teritorijalno more

'irina morskog !ojasa je razliita i odreuje ju drava svojim vlastitim !ro!isima dogranice koja ne !relazi milja od !olazni* crta za mjerenje irine terit. mora

7/24/2019 DiPS 35 - 138

35/41

/O/E0%O HO/

'obu*va+a ne samo !ovrinu tog mora ve+ i zrani !rostor nad njim i morsko dno i!odmorje is!od te !ovrine

'vanjska linija terit. mora oznaava dravnu granicu na moru dotine drave

'!olazna linija za raunanje irine terit.mora je ili linija vanjske granice unutarnjihmorskih voda ililinija tzv niske vode

'morsko dno i !odmorje izvan teritorijalnog !ojasa drave obu*vaaju u !rostorobavljanja svoji* suvereni* !rava radi obrambene sigurnosti ili istraivanja morskog dna

te se taj dio zove 3KO%%%&K 3OE0&

K&/O/E0F%O&

stanje u kojem se zamilja da je vele!oslanstvo (ambasada) jedne drave izvanteritorija drave gdje se nalazi

to naWelo vai na osnovi uzajamnog !otovanja (/43/O%O&)

$HFE2%0 "%"/02%EO& $/0% 3/O&O/

's!adaju u element dravnog teritorija

=seu u dubinu odnosno visinu dokle mogu sti+i snage drave

'danas je !roblematika granica zranog !rostora nad dravom !o!rimila !osebnoznaenje jer drave istrauju svemir

'najkobnije to moe !roiza+i iz ti* elja za osvajanjem svemira je sukob velesila usvemiru

'ono ega se trebamo bojati je osvajanje svemira zbog militarizacije

'oblikuje se nova grana !rava# tzv.svemirsko !ravo

7/24/2019 DiPS 35 - 138

36/41

/O/E D/I0- se sastoji od:

-zemljine povrine !terit more i unut morske vode)

-zemljine unutranjosti

-zranog prostora

'zbog toga se smatra da je teritorij drave trodimenzionalan !rostor

'teritorij ne mora biti zemljo!isno jedinstven

'ono to ini jedinstvenost jepravna jedinstvenost

-dravni teritorij moe biti integralan ili razdijeljen ali je u svakom sluWaju !ravnojedinstven

'obu*va+en je nadleno+u iste suverene vlasti

'vlast koju neka drava ima na svom teritoriju najve+a je vlast i iskljuWuje svaku drugudravnu vlast na tom teritoriju

'dravna je vlast s obzirom na teritorij najvia i iskljuiva

'jedino ona moe vriti !risilu

'organi jedne drave naelno ne smiju !rovoditi !risilne akte na teritoriju druge drave

6.STANOVNI8TVO

'nema drave bez stanovnitva

a)stanovnitvo u uem smislu

'!ojedinci koji su uz dotinu dravu !ovezani osobitim vezama

'ta veza je dravljanska !ri!adnost

'oni su dravljani te drava to sa sobom nosi !rava i obveze koje nemaju drugi

b)stanovnitvo u irem smislu

7/24/2019 DiPS 35 - 138

37/41

'oni koji obitavaju na !odruWju dotine drave (tu se !odrazumijeva i stanovnitvo uuem smislu)

'oni koji nisu dravljani dotine drava# ali obitavaju na njenom !odruWju

!ojedinci koji nisu dravljani mogu biti i:

Qstrani dravljani

Qosobe bez dravljanstva (a!atridi)

Qosobe s dvostrukim dravljanstvom (bi!atridi)

2%r1a(&jan'*(o '# mo1# '*#=;

Qporijeklom(ius sanguinis)# !rema krvnoj vezi dijete !ostaje dravljanin drave iji sudravljani njegovi roditelji

Qpripadno"u zemlji(ius solis) #roenjem u zemlji u kojoj redovito obitavaju njegoviroditelji

Qnaturalizacijom,akt stjecanja dr. $bog redovno dugog ili stalnog obitavanja u nekojzemlji# !ret*odi joj asimilacija

Qsukcesijom# !ri!utanjem dijela teritorija i stanovnika drugoj dravi (imaju !ravo o!cije

tj. i mogu+nost da emigriraju)

'stanovnitvo je !ovezano zajednikom !ravnom vezom a to je dravna !ri!adnost

'narod !olitiki ne !redstavlja jednu cjelinu

'!ovijesno !ravna kola je s*va+ala narod kao jedinstvenu !olitiku cjelinu iz koje!roizlazi jedinstveni narodni du*L

7/24/2019 DiPS 35 - 138

38/41

Drava i prisila

$nanstvena (3eri+eva) kritika definicije !o kojoj jeDrava drutvena organizacija to nasvom podruju ima #monopol $izike prisile#

eko je tako bogat i irok !ojam !o!ut drave (i !rava) svesti na takojednostavnu i ne!ot!unu definiciju. Definicija se# naime kroz !ovijest mijenjala(dinamika# !remda su neke karakteristike bile stalne'statine) ovise+i o Xnarodnom du*uXtoga vremena# te materijalnim !rilikama (koje su XizrodileX taj narodni du*). 1egel jerekao da !roturijenost !okre+e svijet# a osnovne !roturijenosti !rava i drave su: etikei neetike sastavke# autonomnost i *eteronomnost# kom!onente sile i slobodnoguvjerenja# faktino i normativno te gru!ni i o!+i interesi.eko je sve te !roturijenostisvesti na jednu jednostavnu definiciju s kojom se dobiva kratko+a(te je to korisno u!edagokom# nastavnikom smislu)# ali se gubi bogata realnost (to je nedo!ustivo saznanstvenog as!ekta).

Definicije dravno!ravni* teoretiara o dravi i!ravu su razne# kre+u se odvelianja drave# do Xnaturalistiki*X ili ni*ilistiki* s*va+anja o dravi i !ravu:% &ngels!'('-'((*)Xali je des!ot samo gos!odar dok ima silu i zato im bude !rotjeran#ne moe da se tui !rotiv sile...&ila ga je odrala# sila ga i izbacuje...X+h obbes!'**-'.(/) stie da Xvlast# a ne istina ini zakonX# a u odnosu na !ravduX!ravo nije ono to je !ravedno# nego ono to je nareenoX.-idi se da je naglaen element!risile u odreenju drave i !rava.01hering!'*'*-'*/)%azor o dravi i !ravu dobiva neke umjerene# ali vrlo relistikesastavke. 3ostavlja !itanje dali drutvo moe iza+i na kraj samo s onim radnjama koje

7/24/2019 DiPS 35 - 138

39/41

moe !latiti ili iznuditi (egoistine !oluge). Daje nam !otvrdan odgovor'moeY *eringegoistikim !olugama su!rotstavlja moralne# a to su osje+aj dunosti i ljubavi !remadrutvu# tj. dravi# a time i !ravilima drave(!ravu). e dvije !oluge osnovni su !okreta+isocijalne mehanike%jegovi stavovi navode mogu+nost !ostojanja !rava G$ iskljuivofizike !risile.

2Duguit Drutvena solidarnost.&matra da !ostoji to je iznad i to je vie od !rava i !redijim naelima !ozitivno !ravo valja ustuknuti." suvremenim s*va+anjima istie se i njemaki !ravni teoretiar 0 2aun. 3rema njemu#dravni zakon je !onuda(ofert) koju zakonodavac u!u+uje graanima.(citat str.?.)

Kao to vidimo kroz ovaj kratki !regled# miljenja je bilo !uno. "zmemo li da jedefinicija drave(i !rava) kao Xmono!ola fizike !risileX dovoljna i !rimjerena#zakljuujemo da to nije niti mono!ol# niti fizika !risila.

7/24/2019 DiPS 35 - 138

40/41

is!unjene velikom !rislom# uine svojevrsni !olitiki manevar: one !ojedincima'graanima nametnu strogu !odinjenost na !odruju tzv. javni* !rava# dok im u tzv.!rivatno!ravnoj oblasti !re!uste# kao !o!udbinu# !ravu des!ociju (1egel s!ominje/imljane kao !rimjer). &lobodne se zajednice osnivaju na sigurnosti( konomskoj#!olitikoj...) svoji* graana. &ustav demokracije omogu+uje im udio u vlasti takve

drave. 3o HontesNuieu !reduvjet za to Xduevno s!okojstvoX jest da se us!ostavi takvoureenje u kojem se jedan graanin ne+e bojati drugoga.

4dnos prava i prisile's obzirom da u !ravu i dravi !ostoje elementi autonomije i*eteronomije zajedno# !ostavljaju se !itanja: moe li !ravo !ostojati bez !risile i moe lise sve !ravo svesti na !risilu. &toga zakljuujemo da !ravo nije istovjetno s !risilom# alida !ravo bez !risile ne moe !ostojati. 3ravna !ravila se za jednu gru!u graana (ovisnoo nji*ovom stavu) !redstavljaju kao autonomne# za drugu gru!u kao *eteronomne norme.%aime# !ravo koje !redstavlja !risilu# koja se name+e jednoj gru!i graana# s drugestrane# se !ojavljuje kao uvjerenje druge gru!e. Ga zbog toga ne smijemo zaboraviti iregulacijsku ulogu !rava (regulira odnose gru!a) #kao i !omirbenu ulogu(drava uz

!omo+ sile !utem !rava izmiruje gru!e iji je sukob !oguban za kontinuitet drutva atime i drave). %a taj nain drava kao drutveni !rodukt !reuzima funkciju zatite ineki* o!+e drutveni* vrednota. Drava# da bi izbjegla revoluciju# mora znai reguliratiodnose *eteronomni* i autonomni* elemenata unutar nje same.

5eunarodnopravni pogled na dravu- drava kao lan meunarodne zajednicemora se brinuti za svoja !rava te !rimiti na sebe neke obveze. z meunarodne zajednice!rima neke !ogodnosti i terete. "za sve !ret!ostevljano !ostojanje Zmono!ola fizike!risileZ na svojem !odruju# neka drava moe biti blijeda slika na meunarodnom!o!ritu# ako je ekonomski (gos!odarski) ili !olitiki slaba. Gudu+i da svijet sve vie!ostaje cjelina# ekonomska se snaga mo+ni* uglavnom ne zaustavlja !red !olitikimgranicama te drave (!rotee svoju mo+ i na susjednuUe dravuUe ). ako moe do+i do!ojave:drava' des!ot na svojem teritoriju# a sluga meunarodnoj zajednici.

z svega navedenog !ojavilo se gledite da drava ustvari i nije Zmono!ol !risileZali da ona taj Zmono!olZ !risvaja za sebe# da ga ona Z!roklamiraZ. Da bi se dobila!rikladna definicija valja ujediniti sva bitna obiljeja koja bi vrijedila za !ojam o nekoj!ojavi. %a !utu ka konanoj s!oznaji dr. G.3eri+ !redlae da dravu treba definirati kaoonu drutvenu organizaciju koja ima:

() /O/E(9) &0%O-%2-O() 3/0-O# tj. 3/0-% 3O/D0K.

7/24/2019 DiPS 35 - 138

41/41

0ko takva drava izgubi i tu najjau !risilu# ona bi !restala biti dravna vlast i njene biizreke !restale biti !ravo(druga !olitika snaga !reuzela bi i tu najjau !risilu i time!ostala nova dravna vlast).