Diplomski - Tapering u Sportu - Josip Stanić

8/19/2019 Diplomski - Tapering u Sportu - Josip Stanić

http://slidepdf.com/reader/full/diplomski-tapering-u-sportu-josip-stanic 1/47

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

KINEZIOLOŠKI FAKULTET

(studij za stjecanje visoke stručne spremei stručnog naziva: profesor kineziologije)

Josip Stanić

TAPERING U SPORTU

(diplomski rad)

Mentor:

Prof. dr. sc. Igor Jukić



Zagreb, lipanj 2011.S A D R Ž A J

1 1. Uvod……………………………………………….………………………...……..5

2 2. Osnove taperinga………..…..………………………………………………….6

0 2.1. Ciljevi taperinga……………………..……………………………………………7

1 2.2. Oblici taperinga …………………………………………………………..………82 2.3. Znanstvena istraživanja o efikasnosti razliiti! oblika taperinga……………...…"

2 3. Fiziolo!e adapta"i#e povezane s taperingo$.………………........……11

3 3.1. #ranožilne i respiratorne a$aptacije …………………………………………….11

0 3.1.1. %aksi&alni pri&itak kisika ' (O2&a)…………………………………………….…..11

1 3.1.2. *kono&inost kretanja………………………………………………………………....12

2 3.1.3. %i+i,na oksigenacija…………………………………………………………………....13

3 3.1.-. #rana fnkcija……………………………………………………………………….…13% 3.1./. (entilacijska fnkcija…………………………………………………………………..1-

5 3.1.. e&atologija…………………………………………………………………….……...1/

6 3.2. %etabolike a$aptacije…………………………………………………………...1

& 3.2.1. #astav tijela………………………………………………………………………….….1

' 3.2.2. Opskrba energijo&………………………………………………………………….…..1

( 3.2.3. aktati krvi…………………………………………………………………….……...17

1) 3.2.-. %i+i,ni glikogen………………………………………………………………………..1"

11 3.3. ioke&iske a$aptacije………………….…………………………………...……20

12 3.3.1. 4reatin kinaza……………………………………………….………………………….20

13 3.-. or&onalne a$aptacije…………………………………………………………...21

1% 3.-.1. 5estosteron6 kortizol i o&jer testosterona i kortizola………………………………..….21

15 3./. ero&sklarne a$aptacije………….………………………………………….23

16 3./.1. #naga………………………………….………………………………………………...23

2



1& %. *si+olo!e pro$#ene povezane s taperingo$….………………………25

1' -.1. aspoloženje……………………………………………………………………..2/

1( -.2. #bjektivna procjena optere,enja………………………………………………...2

2) -.3. 4valiteta sna……………………………………………………………………...27

21 5. S$an#en#e vol,$ena ili ,!,pnog trena-nog optereen#a.……..……2'

22 /.1. 9ntenzitet treninga………………………………………………………………...28

23 /.2. *kstenzitet treninga………………………………………………………………30

2% /.3. :rekvencija treninga……………………………………………………………...31

25 /.-. 5rajanje taperinga………………...………………………………………………32

26 6. *ro$#ene , sports!o# izved/i !ao posl#edi"e taperinga…………..…35

3 &. 0apering , ti$s!i$ sportovi$a……………….…………………………..3(

2& '. Spe"iinost taperinga , po#edini$ sportovi$a………..…………...…%3

2' (. a!l#,a! …………….……………………………………………….…………%5

2( 1). 4iterat,ra………………………………….…………………………………..%&

3



0apering , sport,

#ažetak;

5apering je trenažna te!nika kojo& se trenažno optere,enje siste&atski s&anjje sa cilje&

postizanja vr!nca sportske for&e. 5aper je ko&pleksan pristp trening zato jer se trenažno

optere,enje &ože s&anjiti po&o, &aniplacije varijabla&a kao +to s intenzitet6 ekstenzitet

i frekvencija treninga. #vr!a ovog ra$a je osvrnti se na osnovna teorijska znanja $osa$

objavljena o taper6 na fiziolo+ke i psi!olo+ke efekte koje taper proizvo$i ko$ sporta+a6 i na

to kako ti efekti tje na pro&jene sportskoj izve$bi.

4ljne rijei; taper6 tapering6 s&anjeni trening6 sportska for&a

0apering in sports

#&&ar<;

5apering is a tec!ni=e of s<ste&aticall< $ecreasing training loa$ >!it goal of ac!ieving

fitness peak. 5!e taper is a co&ple) tec!ni=e becase loa$ can be re$ce$ t!rog! t!e

&aniplation of n&eros variables6 sc! as training intensit<6 vol&e6 fre=enc< an$

$ration. 5!e prpose of t!is t!esis is to reflect on basic t!eoretical kno>le$ge pblis!e$

abot taper6 p!<siological an$ ps<c!ological effects t!at t!e taper !as on an at!lete an$ !o>

t!ese effects relate to c!anges in co&petition perfor&ance.

-



4e< >or$s; taper6 tapering6 re$ce$ training6 peaking6

1. Uvod

#porta+i6 treneri i sportski znanstvenici $ilje& svijeta stalno po&i granice lj$ske

a$aptacije i granice trenažnog optere,enja s cilje& postizanja najbolje sportske izve$be nanajvažniji& natjecanji&a. ? &nogi& sportovi&a vr!nska izve$ba je povezana sa znaajni&

s&anjenje& trenažnog optere,enja nekoliko $ana prije natjecanja. 5aj perio$ i postpci

s&anjenja kpnog optere,enja treninga pre$ natjecanje generalno je poznat kao tapering .

*ngleska rije taper znai sženje6 kons6 o$nosno sžavati6 stanjivati se pre&a vr!.

@akle6 izraz bis&o &ogli slobo$nije prevesti kao AAbr+enje for&eAA $o njenog vr!nca Bilson

i ilson6 200"D. ? englesko& se jezik spo&inj izrazi taper i tapering kao glagol i glagolska

i&enica6 a ovo& ra$6 zbog staljenosti izraza !rvatsko& jezik6 koristit ,e&o sa& rije

tapering . Eo+to tapering glavno& pret!o$i glavni& natjecanji&a sezoni to ga ini je$ni&

o$ najvažniji! perio$a treninga za sporta+a. 5ijeko& perio$a taperinga se po&o,

&aniplacije intenziteto&6 ekstenziteto& i frekvencijo& treninga trenažno optere,enje

s&anjje s cilje& $a se ko$ sporta+a s&anji ak&lirani fiziolo+ki i psi!olo+ki &or6 pobolj+a

a$aptacija na trening i opti&izira sportska izve$ba. @obro os&i+ljen perio$ taperinga

o&og,it ,e sporta+ $a6 on$a ka$ je to najvažnije6 pokaže svoje fiziolo+ke6 psi!olo+ke i

izve$bene sposobnosti koje je ak&lirao tijeko& &jeseci te+kog treningaF spje+an tapering

&ože ak i $o$atno naprije$iti te sposobnosti.

? ovo& ra$ cilj je približiti poja& taperinga sport prosjeno& st$ent

kineziologije osvr,,i se na osnovna teorijska znanja $osa$ objavljena o taper6 na fiziolo+ke

i psi!olo+ke efekte koje tapering proizvo$i i na to kako ti efekti tje na pobolj+anje sportske

izve$be.

/



2. Osnove taperinga pre$a ,#i!a7 2))(8

Tapering ili taper se pro+losti $efinirao na razliite naine o$ strane znanstvenika i osobakoje s kljene ra$ sa sporta+i&a. Ov$je s neki pri&jeri $efinicija taperinga;

• #&anjenje trenažnog ra$a kroz koje prolazi pliva tijeko& trenažnog procesa kako bi

se o$&orio i pripre&io za $obr izve$b BGa&a&oto i sr.6 1"88F pre&a %jika6

200"DF

• #pecijalizirana trenažna te!nika os&i+ljena $a kloni &or izazvan treningo& bez

gbitka trenažni! a$aptacija Bear< i sr.6 1""2F pre&a %jika6 200"DF

•

9nkre&entalna re$kcija trenažnog ekstenziteta trajanj o$ 7 $o 21 $an prije prvenstvene trke Bo&ar$ i Ho!ns6 1""-F pre&a %jika6 200"DF

• Erogresivna6 nelinearna re$kcija trenažnog optere,enja tijeko& varijabilnog

vre&enskog perio$a kojoj je na&jera s&anjiti fiziolo+ki i psi!olo+ki stres

svako$nevnog treninga i opti&izirati sportsk izve$b B%jika i Ea$illa6 2000F pre&a

%jika6 200"DF

• (re&enski perio$ prije natjecanja ka$a se koliina trenažnog optere,enja s&anjje

želji $a se postigne vr!nska izve$ba ciljano vrije&e B5!o&as i sso6 200/F pre&a%jika6 200"D

• Eerio$ s&anjenog trenažnog ekstenziteta i pove,anog intenziteta koji se o$vija prije

natjecanja B%ceel< i #an$ler6 2007F pre&a %jika6 200"D.

9z nave$eni! $efinicija na&e,e se nekoliko zaje$niki! faktora;

• #&anjenje trenažnog optere,enjaF

• ?pravljanje &oro& i fiziolo+ki& a$aptacija&aF



• Oblik taperingaF

• 5rajanje taperingaF

• Eobolj+anje sportske izve$be.

ajnovije znanstvene spoznaje p,j na to $a tapering pre$stavlja postpak s&anjenja

trenažnog optere,enja neposre$no prije glavnog natjecanja. 5o bi se optere,enje trebalo

s&anjivati progresivno6 glavno& na ran ekstenziteta treninga6 tijeko& o$reIenog

vre&enskog perio$a koji &ože varirati ovisno o in$ivi$alno& profil a$aptacije. Jlavni s

ciljevi taperinga s&anjenje ak&liranog fiziolo+kog i psi!olo+kog &ora6 pobolj+anje

a$aptacije na trening te opti&iziranje sportske izve$be B%jika6 200"D.

2.1. 9il#evi taperinga

Eobolj+anje sportske izve$be za!valjj,i taperingu povezano je s oporavko& fiziolo+ki!

kapaciteta koji s &anjeni treningo& prove$eni& neposre$no prije taperinga te je povezanos ponovni& spostavljenje& tolerancije na trenažna optere,enja6 a +to rezltira $aljnji&

a$aptacija&a koje se o$vijaj tijeko& taperinga B%jika i sr.6 200-F 5!o&as i sso6 200/F

pre&a %jika6 200"D. @rgi& rijei&a6 glavni ciljevi inkovitog taperinga jes;

• &aksi&alno s&anjenje ak&liranog fiziolo+kog i psi!olo+kog stresa svako$nevnog

treninga i

•

ponovno spostavljanje tolerancije na trening te proizvo$nja $aljnje a$aptacije natrening tijeko& sa&og perio$a taperinga.

7



2.2. O/li"i taperinga

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

Dani tapera

%

n o r m a l n o g t r e n i n g a

Slika 1. Različiti oblici taperinga: linearni, eksponencijalni sa sporom ili brzom vremenskom konstantom opadanja

trenažnog opterećenja i step tapering (Mujika, 200!"

Ovisno o to&e na koji se nain trenažno optere,enje s&anjje tijeko& vre&ena

razlikje&o nekoliko oblika taperinga.

aje+,e se trenažno optere,enje s&anjje progresivni& naino&. 5akvo s&anjenje

optere,enja &ože biti linearno ili eksponencijalno pa sa&i& ti&e razlikje&o linearni i

eksponencijalni oblika taperinga Bslika 1D. inearni tapering obino po$raz&ijeva pri&jen

svekpno ve,eg trenažnog optere,enja nego eksponencijalni. *ksponencijalni tapering &ože

i&ati spor ili brz vre&ensk konstant opa$anja trenažnog optere,enja +to znai $a se&og razlikovati $va oblika eksponencijalnog taperinga K eksponencijalni tapering sa spori&

8

inearni tapering

*ksponencijalni tapering

Bsporo opa$anjeD

Step tapering *ksponencijalni tapering

Bbrzo opa$anjeD

O %L 9

5 *

9 J



i eksponencijalni tapering s brzi& opa$anje& optere,enja. 5renažno optere,enje je glavno&

ve,e ko$ eksponencijalnog taperinga sa spori& opa$anje&.

Eri oblikovanj taperinga trenažno optere,enje se &ože s&anjivati i na neprogresivan

nain. ? to& slaj ra$i se o oblik re$ciranog treninga kojeg naziva&o step tapering .

4o$ njega se trenažno optere,enje naglo s&anjje za konstantn vrije$nost. 5i&e se

glavno& &ože posti,i za$ržavanje6 a neki& slajevi&a ak i napreIenje fiziolo+ki!

a$aptacija postignti! treningo& koji je pret!o$io taperingu.

2.3. nanstvena istra-ivan#a o ei!asnosti razliiti+ o/li!a taperinga

9straživanje %artina i sra$nika B1""-D Bpre&a %jika6 200"D proavalo je efekte 2K

tje$nog step taperinga6 pri koje& s zaje$no s&anjeni intenzitet6 ekstenzitet i frekvencija

treninga6 na izve$b vožnji bicikla i izokinetik snag nog grpi $obro pripre&ljeni!

biciklista. Ltori s tvr$ili $a se &aksi&alno pobolj+anje izve$be vožnji bicikla $ogo$ilo

nakon prvog tje$na taperinga B8MD $ok se vr!nac pobolj+anja snage &i+i,a kva$ricepsa

$ogo$io na kraj perio$a taperinga B8 K "MD. ? $rgo& slaj koje& je prove$eno

istraživanje na trkai&a na $ge staze Bo&ar$ i sr.6 1""0aF pre&a %jika6 200"D tvrIeno

je $a je 3Ktje$ni step tapering za$ržao6 ali ne i naprije$io a$aptacijske procese i izve$b

test tranja na / k&.

? istraživanj Banister i sr.6 1"""F Zarka$as i sr.6 1""/D Bpre&a %jika6 200"D koje

je prove$eno na grpi $obro pripre&ljeni! triatlonaca atori s pok+ali tvr$iti koji je oblik

taperinga efikasniji K onaj s progresivni& pristpo& s&anjenj trenažnog optere,enja ili step

pristp. akon &jesec $ana intenzivnog treninga triatlonci s po$ijeljeni grpe koje s

provo$ile 10K$nevni tapering eksponencijalnog reži&a i step tapering istog trajanja. 4o$

eksponencijalnog taperinga tvrIeno je pobolj+anje o$ -M bezrezervno& tranj na / k& i

pobolj+anje o$ /.-M iz&jerenoj snazi test $o otkaza na bicikl ergo&etr. Eobolj+anja

isti& testovi&a ko$ step taperinga s bila 1.2M i 1./M. akon ti! testiranja triatlonci s

nastavili intenzivno trenirati jo+ tje$ana6 nakon ega je nanovo slije$io perio$ koje& s

proveli 13'$nevni tapering eksponencijalnog oblika6 pri e& je je$na grpa provo$ila

taperinga sa sporo&6 a je$na sa brzo& vre&ensko& konstanto& opa$anja trenažnog

optere,enja. rzi eksponencijalni tapering rezltirao je pobolj+anji&a o$ .3M i 7."M

pret!o$no nave$eni& testovi&a6 $ok je spori proizveo pobolj+anja o$ 2.-M i 3.8M. Ltori s

"



zakljili $a je eksponencijalni tapering bolja strategija za pobolj+anje sportske izve$be nego

step tapering te $a protokol brzog opa$anja trenažnog optere,enja $onosi vi+e koristi nego

protokol sporog opa$anja.

%etaKanaliza koji s proveli os=et i sra$nici B2007D Bpre&a %jika6 200"D je6

takoIer6 $ovela $o zakljka $a progresivni oblici taperinga Boblici koji&a se trenažno

optere,enje progresivno s&anjjeD vi+e $oprinose pobolj+anj sportske izve$be nego step

tapering . ? isto& s istraživanj atori pok+ali tvr$iti i$ealni oblik taperinga za poje$ini

oblik loko&ocije6 tonije za plivanje6 tranje i vožnj bicikla. Zakljili s $a plivai i trkai

bolje rezltate postiž nakon prove$be progresivni! oblika taperinga6 a biciklisti nakon

prove$be step taperinga.

os=et i sra$nici B2007D Bpre&a %jika6 200"D takoIer pre$laž i alternativne

oblike taperinga. 5ako6 pri&jerice6 pre$laž $a se6 nakon prvotnog sniženja trenažnog

optere,enja6 optere,enje pove,a nekoliko $ana prije natjecanja. a taj nain6 osi& oporavka i

a$aptiranja na trening koji je pret!o$io taperingu6 sporta+ bi tapering iskoristio za

proizvo$nj $o$atni! a$aptacija na trening tijeko& perio$a taperinga. 5akav &o$el taperinga

koje& se optere,enje pove,ava na kraj6 &og,e je povezati s opažanji&a $a se

sportovi&a koji sa$rže vi+e kvalifikacijski! rn$i prije sa&og finalnog nastpa izve$ba

sporta+a progresivno pobolj+ava pre&a final. ? ti& slajevi&a kvalifikacijske rn$e slže

popt treninga koji proizvo$i $o$atne a$aptacije6 a rezltiraj najboljo& izve$bo&

finalno& nastp.

10



3. Fiziolo!e adapta"i#e povezane s taperingom pre$a ,#i!a7 2))(8

?naprjeIenje sportske izve$be je krajnji cilj efikasnog taperinga6 ali $a se to $ogo$i

prvo je potrebno $a se tijel sporta+a o$vij potrebne fiziolo+ke a$aptacije. eke o$najvažniji! pro&jena koje se o$vijaj tijeko& taperinga jes one na sranožilnoj6

respiratornoj i &etabolikoj razini. One o&og,avaj sporta+ $a aktivne &i+i,e opskrbi s

vi+e kisika i &i+i,nog AAgorivaAA te $a i! koristi efikasnije. ?z takve pro&jene &og,e s i

pro&jene na bioke&ijskoj6 !or&onalnoj i nero&sklarnoj razini.

Cilj ovog poglavlja je sažeti trentno znanje o fiziolo+ki& pro&jena&a povezani& s

taperingom te tvr$iti &og,i o$nos iz&eI ti! pro&jena i pobolj+anja sportskoj izve$bi

nakon tapera.

3.1. Srano-ilne i respiratorne adapta"i#e

3.1.1. a!si$alni pri$ita! !isi!a : ;O2$a<

%aksi&alni pri&itak kisika B(O2&a)D je pokazatelj koji se naje+,e koristi za

procjen sposobnosti kar$iovasklarnog i respiracijskog sstava. 9straživanja pokazj $a se

(O2&a) &ože pove,ati ili ostati isti nakon taperinga prove$enog ko$ vr!nski! sporta+a.

9straživanje prove$eno na biciklisti&a Bear< i sr.6 2003aF pre&a %jika6 200"D koji

s ekstenzitet treninga s&anjili za /0 M tijeko& 7 $ana taperinga6 pokazalo je pove,anje

(O2&a) o$ M. 5o je pove,anje pratilo i pobolj+anje o$ /.-M trci na vrije&e na 20 k&.

Heken$rp i sra$nici B1""2D Bpre&a %jika6 200"D izvijestili s o pobolj+anj (O 2&a) o$

11



-./M ko$ biciklista nakon 2 tje$nog step taperinga, popra,eno s pobolj+anje& vre&ena

trci na 8./ k& o$ 7.2M. @obro trenirani triatlonci pobolj+ali s (O 2&a) za ".1M te postigli

pobolj+anja tranj B1.2 K .3MD i vožnji bicikla B1./ K 7."MD nakon 2 tje$nog taperinga

Banister i sr.6 1"""F Zarka$as i sr.6 1""/F pre&a %jika6 200"D. %argaritis i sra$nici

B2003D s izvijestili o pobolj+anj (O2&a) o$ 3M i izve$bi $atlon nakon 1- $nevnog

taperinga triatlonaca.

ekoliko istraživanja nije pokazalo nikakve pro&jene (O2&a)Ka nakon perio$a

taperinga. ? istraživanj @ALc=ista i sra$nika B1""2D Bpre&a %jika6 200"D na

sre$njo+kolski& plivai&a koji s proveli tapering perio$ o$ 2 ili - tje$na6 $o+lo je $o

pobolj+anja vre&en plivanj o$ - K8M $ok pro&jena (O2&a) nije bilo. #!eple< i

sra$nici B1""2D Bpre&a %jika6 200"D istraživanj na crossKcontr< trkai&a i trkai&a na

sre$nje staze nis tvr$ili pro&jene (O2&a) iako s se rezltati tranj na pokretnoj traci

pobolj+ali. i o&ar$ i sra$nici B1""-D Bpre&a %jika6 200"D nis oili pro&jene

(O2&a) 6 a zabilježili s pobolj+anja o$ 2.8M tranj na / k& na pokretnoj traci i

pobolj+anja o$ -.8M tranj $o otkaza na pokretnoj traci trkaa na $ge staze nakon

taperinga. arber i sra$nici B200-D Bpre&a %jika6 200"D izvje+,j $a nije $o+lo $o

pro&jena (O2&a) trkaa nakon taperinga o$ - tje$na iako je $o+lo $o pobolj+anja trci

na 8 k& B1.1MD.

?z&e&o li obzir nave$ena istraživanja6 &ože se zakljiti $a se (O2&a) nakon

perio$a taperinga &ože pove,ati i to pove,anje &ože $oprinijeti pobolj+anj sportske

izve$be. 5akoIer6 sportska se izve$ba &ože pobolj+ati i bez vi$ljivi! pro&jena (O2&a).

3.1.2. =!ono$inost !retan#a

*kono&inost kretanja se &ože $efinirati kao tro+ak kisika koji za!tjeva neka vježba

pri o$reIeno& sb&aksi&alno& intenzitet vježbanja. astojala se tvr$iti trkaa6 plivaa i

biciklista6 te s pri to&e $obiveni razliiti rezltati kroz nekoliko razliiti! istraživanja.

ai&e6 neki& je istraživanji&a $o+lo $o pobolj+anja ekono&inosti kretanja nakon

pri&jene taperinga Bo&ar$ i sr.6 1""-6 1""0aF @ALc=isto i sr.6 1""2F Ho!ns i sr.6 1""2F

pre&a %jika6 200"D $ok ko$ neki! nije bilo znaajniji! razlika Barber i sr.6 200-F

@ressen$orfer i sr.6 2002aF o&ar$ i sr.6 1"8"F ietjens i sr.6 2001F %cConell i sr.6 1""3F pre&a %jika6 200"D te se stoga &ože zakljiti kako6 bez obzira na istraživanja koja nis

12



$ovela $o znaajniji! pro&jena6 tapering poneka$ $ovo$i i $o pobolj+anja ekono&inosti

kretanja.

3.1.3. iina o!sigena"i#a

ear< i sra$nici B200/D Bpre&a %jika6 200"D s koristili 9# te!nik Bnear-

infrared spectroscopyD kako bi o$re$ili efekte taperinga na &i+i,n oksigenacij tijeko&

vožnje bicikla. 9# je neinvazivna optika te!nika koja se bazira na razliiti& apsorcijski&

svojstvi&a !e&oglobina i &ioglobina pri skoro infracrveno& spektr B700 K 1000 n&D. Ltori

s istražili &i+i,n oksigenacij $esnog &i+i,a m. vastus medialis tijeko& si&lirane vožnje

bicikla na vrije&e na 20 k& prije i poslije 7K$nevnog taperinga. Erove$eni s se perio$i

taperinga razlikovali po s&anjenj ekstenziteta za 30M6 /0M ili 80M. %i+i,na oksigenacija

tijeko& testa na bicikl je bila znaajno ve,a nakon taperinga koje& se ekstenzitet

optere,enja s&anjio za /0M. Eo$aci istraživanja pokazali s &jereno visok korelacij

iz&eI pro&jena &i+i,noj oksigenaciji iz&eI razliiti! perio$a taperinga i izve$be

vožnji bicikla na 20 k&. Eo+to je grpa ko$ koje je ekstenzitet s&anjen za /0M postigla

najbolja vre&ena vožnji bicikla na 20 k&6 a i &i+i,na oksigenacija je bila znaajno ve,a6

&ože se zakljiti $a s se pro&jene zabilježene &i+i, m. vastus medialis $ogo$ile i

cijelo& tijel6 tj. $a je tapering izazvao ve, &i+i,n oksigenacij cijelo& tijel +to je

povezano s boljo& izve$bo& vožnji bicikla Bear< i sr.6 200/F pre&a %jika6 200"D.

3.1.%. Srana ,n!"i#a

ekoliko je istraživanja Ba<ko>sk< i sr.6 1""8F :l<nn i sr.6 1""-F ooper i sr.6

1"""F #tone i sr.6 1""F pre&a %jika6 200"D tvr$ilo inke taperinga na frekvencij srca

&irovanj. Jeneralni zakljak koji se &ože izv,i iz nji! jest $a ne&a pro&jene

frekvenciji srca &irovanj nakon pri&jene taperinga.

ai&e6 po$aci o &aksi&alnoj frekvenciji srca s razliiti. eka istraživanja s pokazala niž &aksi&aln frekvencij srca B@ALc=isto i sr.6 1""2F pre&a %jika6 200"D

13



nakon taperinga6 $ok s neka pokazala ist Bo&ar$ i sr.6 1""-61"8"F ietjens i sr.6 2001F

pre&a %jika6 200"D ili ve, B%artin i Ln$ersen6 2000F ooper i sr.6 1"""F o&ar$ i sr.6

1""0aF pre&a %jika6 200"D frekvencij.

#b&aksi&alna frekvencija srca je ko$ ve,eg broja istraživanja ostala ista B@AL=isto

i sr.6 1""2F Costill i sr.6 1"8/F o&ar$ i sr.6 1"8"61""0aF :l<nn i sr.6 1""-F %cConnel i

sr.6 1""3F @ressen$orfer i sr.6 2002aF pre&a %jika6 200"D nakon taperinga6 $ok se ko$

neki! Bo&ar$ i sr.6 1""-F Heken$rp i sr.6 1""F pre&a %jika6 200"2D pove,ala.

O$ tri istraživanja koja s pro&atrala krvi tlak6 $va B:l<nn i sr.61""-F #tone i sr.6

1""D nis pokazala nikakv znaajnij pro&jen nakon taperinga6 $ok je tre,e& Booper i

sr.6 1"""F pre&a %jika6 200"D tvrIen ne+to niži krvi tlak.

? istraživanj Ba<ko>sk< i sr.6 1""8F pre&a %jika6 200"D koje je pro&atralo

$i&enzije srca prije i nakon taperinga, nije tvrIena nikakva znaajnija razlika

$i&enzija&a srca.

Jeneralno se &ože zakljiti $a se &aksi&alna6 sb&aksi&alna i frekvencija srca

&irovanj ne &ijenjaj nakon tapera te $a taper ne,e zrokovati pro&jene krvno& tlak i

$i&enzija&a srca.

3.1.5. ;entila"i#s!a ,n!"i#a

9straživanje ear<ija i sra$nika B2003aD Bpre&a %jika6 200"D pokazalo je kako&aksi&alni ventilacijski vol&en tijeko& laboratorijskog &jerenja vožnje bicikla na 20 k&

ostaje nepro&ijenjen nakon 7K$nevnog taperinga6 ali $a se ventilacijski ekvivalent za O2

s&anjio sa 2/./ na 2- lNlO2 oni! biciklista koji s tijeko& taperinga s&anjili ekstenzitet

treninga za /0M. %aksi&alni ventilacijski vol&en nije se pro&ijenio ni trkaa poslije -K

tje$nog step taperinga B%cConell i sr.6 1""3F pre&a %jika6 200"D. #b&aksi&alna

ventilacija tijeko& 10K&intnog testa na pokretnoj traci s&anjila se za /.-M nakon 7K$nevnog

taperinga trkaa na $ge staze Bo&ar$ i sr.6 1""-F pre&a %jika6 200"D.

1-



9zlazna snaga pri ventilacijsko& prag pove,ala se za 12M B28D biciklista tijeko&

taperinga s visoki& intenziteto&6 niski& ekstenziteto& +to je rezltiralo pobolj+anje&

sportske izve$be si&liranoj vožnji bicikla na -0 k& za -.3M. 4o$ taperinga s niski&

intenziteto&6 visoki& ekstenziteto& izlazna snaga se pobolj+ala za 8M B1"D +to je ro$ilo

pobolj+anje& izve$bi za 2.2M Bear< et al. 2003bF pre&a %jika6 200"D.

%og,e je zakljiti $a se ventilacijske fnkcije generalno ne &ijenjaj nakon

taperinga iako s &og,i po&aci popt s&anjenog ventilacijskog ekvivalenta.

3.1.6. >e$atologi#a

4oliina crveni! krvni! stanica BeritrocitaD krvi sporta+a &ože i&ati veliki znaaj na

sportsk izve$b6 posebice sportovi&a iz$ržljivosti. #a$ržaj crveni! krvni! stanica krvi

&ože se opisati kao ravnoteža iz&eI proizvo$nje crveni! krvni! stanica BeritropoezeD i

nji!ova ni+tavanja B!e&olizeD. to je ve,a koliina crveni! krvni! stanica krvi to je bolja

opskrba &i+i,ni! stanica kisiko&.

9straživanja s pokazala $a perio$ tapera prate pozitivne pro&jene o$nos ravnoteže

iz&eI !e&olize i eritropoeze. 9ntenzivan trening &ože rezltirati pove,ano& !e&olizo& tj.

s&anjeni& broje& crveni! krvni! stanica krvi6 s&anjeni& !e&oglobino& i !e&atokrito&.

9straživanje #!eple< i sra$nici B1""2D Bpre&a %jika6 200"D s pokazali $a se trkaa6

nakon taperinga visokog intenziteta6 niskog ekstenziteta trajanj o$ 7 $ana6 vol&en

crveni! krvni! stanica pove,ao za 1-M $ok se !e&atokrit pove,ao za 2.M. 9sto tako se

koncentracija !e&oglobina i !e&atokrita pove,ala tijeko& taperinga plivaa Brke i sr.6

1"82aF s!all i sc!6 1"80F Ga&a&oto i sr.6 1"88F pre&a %jika6 200"D i triatlonaca

BCotts i sr.6 2007aF %argaritis i sr.6 2003F $zki i sr.6 1""/F pre&a %jika6 200"D.#&atra se $a ti rezltati $obiveni ra$i s&anjene !e&olize i pove,ane koliine eritrocita

tijeko& pri&jene s&anjenog trenažnog optere,enja karakteristinoga za tapering Bo&ar$

1""1F o&ar$ i Ho!ns 1""-F %jika i sr.6 1""7F efer 1"8"F #!eple< i sr.6 1""2F pre&a

%jika6 200"D.

# obziro& na &og,i tjecaj !e&atolo+ki! pro&jena na sportsk izve$b6 #!eple< i

sra$nici B1""2D Bpre&a %jika6 200"D s pobolj+anje o$ 22M6 nakon taperinga6 tranj na

pokretnoj traci $o otkaza $jelo&ino pripisali pove,anj krvi i vol&ena crveni! krvni!stanica. %jika i sra$nici B1""7D Bpre&a %jika6 200"D s izvijestili o pobolj+anj sportske

1/



izve$be za 2.3M nakon taperinga plivaa. Eozitivna korelacija je pronaIena iz&eI broja

crveni! krvni! stanica nakon taperinga i postotka za koji se pobolj+ala sportska izve$ba

plivaa.

%ože se zakljiti $a !e&atolo+ke pro&jene povezane sa s&anjeni& trenažni&

optere,enje& tijeko& taperinga tje na pozitivan o$nos ravnoteži iz&eI stvaranja i

ni+tenja crveni! krvni! stanica6 +to $oprinosi pobolj+anj sportske izve$be.

3.2. eta/oli!e adapta"i#e

3.2.1. Sastav ti#ela

%argaritis i sra$nici B2003D Bpre&a %jika6 200"D s izvijestili o $nevno& nos i

tro+k energije6 &asi tijela i &asnoj &asi tijela ko$ 20 &+karaca triatlonaca tijeko& -

tje$na prepokrivaj,eg treninga i $va tje$na taperinga. ?nos energije se nije pro&jenio

iz&eI te $vije faze treninga B13.8 K 1/ naspra& 13.2 K 1/ %HN$anD $ok se $nevni tro+ak

energije s&anjio sa 1.8 $o 17 %HN$an na 12.1 $o 12.7 %HN$an. %asa tijela se nije pro&ijenila

tijeko& taperinga6 ali postotak &asne &ase tijel se blago pove,ao o$ 11.- K 11./M $o 11.8

K 12.1M. #line pro&jene s zabilježene i nakon - tje$na s&anjenog treninga ko$ 10 $obro

pripre&ljeni! trkaa na $ge staze6 ko$ koji! se &asna &asa tijela pove,ala sa 10.-M na

11.8M B%cConell i sr.6 1""3F pre&a %jika6 200"D.

ave$eni rezltati istraživanja sgeriraj $a tijeko& taperinga ko$ sporta+a &ože $o,i

$o o$reIenog gbitka &i+i,ne &ase te $a bi ta$a osobito trebali paziti na sklaIivanje nosa i

tro+ka energije koji je tijeko& taperinga s&anjen.

3.2.2. Ops!r/a energi#o$

1



ekoliko se istraživanja bavilo efekti&a taperinga na o&jer respiracijske iz&jene

B*D koji se koristi za tvrIivanje naina na koji se tijelo opskrbljje energijo& iz &asti i

gljiko!i$rata. 4o$ grpe biciklista koji s vozili sb&aksi&alni& intenziteto& Bizlazna

snaga 17- D pokazala se pro&jena *K sa 0."" na 0." nakon tapera. Ovo sgerira

$oprinos proizvo$nji tjelesne energije iz &asti Bear< i sr.6 1""2F pre&a %jika6 200"D.

o&ar$ i kolege B1"8"D Bpre&a %jika6 200"D izvje+,j $a nije $o+lo $o pro&jene *

tijeko& sb&aksi&alnog tranja o$ 2/ $o 2"8 &N&in. ietjens i sra$nici B2001D Bpre&a

%jika6 200"D takoIer nis vi$jeli pro&jene * tijeko& "0K&intne vožnje bicikla

&jereni& te&po&6 a nakon step taperinga o$ 761- i 21 $ana. %ože se zakljiti $a se *

s&anji ili op,e ne &ijenja tijeko& vježbanja sb&aksi&alni& intenziteto& nakon

prove$enog taperinga.

? vježba&a &aksi&alnog intenziteta popt si&lacije trke na vrije&e na 20 k& na

bicikl Bear< i sr.6 2003aF pre&a %jika6 200"D ili tranja na pokretnoj traci Bo&ar$ i

sr.6 1""-F pre&a %jika6 200"D6 * vrije$nosti se nis pro&ijenile nakon taperinga.

5i rezltati pokazj $a se nakon tapera * ne &ijenja ni ko$ vježbi &aksi&alnog

intenziteta.

3.2.3. 4a!tati , !rvi

4a$a &i+i,i za proizvo$nj energije koriste gljiko!i$rate tijel $olazi $o stvaranja

&lijene kiseline6 koja se tijel $ijeli na laktate i vo$ikove ione. Eove,ani intenzitet vježbe

$oprinosi ve,oj proizvo$nji laktata. aktati iz &i+i,a prelaze krv6 a razin laktata krvi

znanstvenici koriste kao pokazatelj fiziolo+ki! za!tjeva o$reIene trenažnog napora. ?&orni

&i+i,i i &i+i,i koji&a s rezerve gljiko!i$rata ve, potro+ene Bkao +to je to perio$

intenzivnog treningaD i&aj proble&a stvaranj snage i laktata6 $ok $obro oporavljeni&i+i,i &og ra$iti kvalitetno i brzo te pri to&e proizvo$iti pno laktata Bkao +to perio$

taperaD. %jerenje laktata krvi nakon intenzivne vježbe &ože pržiti vi$ to kako se

sporta+ a$aptira na taper.

azina laktata krvi se &ože pro&atrati tijeko& &aksi&alnog i sb&aksi&alnog

vježbanja.

Razina laktata nakon maksimalnog vježbanja

17



%aksi&alna koncentracija laktata krvi nakon &aksi&alnog vježbanja se &ože

pove,ati nakon tapera. Ova pro&jena bi &ogla biti povezana sa pove,ani& vrije$nosti&a

&i+i,nog glikogena nakon taperinga Bo&ar$ i sr.6 1""-F pre&a %jika6 200"D.

? istraživanj prove$eno& na trkai&a na sre$nje staze6 postotak za koji se pobolj+ala

izve$ba na 800 & tijeko& taperinga pozitivno je korelirao sa pro&jena&a &aksi&alnoj

koncentraciji laktata krvi nakon trke BrP0.87D B%jika i sr.6 2000F pre&a %jika6 200"D. ?

nare$no& istraživanj na istoj grpi6 &aksi&alna koncentracija laktata nakon trke se

pove,ala za 7.M6 $ok s se iz&jereni laktati nalazili visokoj korelaciji sa sportsko&

izve$bo& B%jika i sr.6 2002aF pre&a %jika6 200"D. #tatistiki znaajna povezanost iz&eI

pove,anja &aksi&alnoj koncentraciji laktata krvi i pobolj+anja sportskoj izve$bi

BrP0.3D je oena ko$ plivaa internacionalnog ranga tijeko& $vije sezone Bonifazi i sr.6

2000F pre&a %jika6 200"D. %aksi&alna koncentracija laktata krvi se pove,ala za 78M ko$

&+karaca biciklista nakon 1-K$nevnog step taperinga. 5o je pratilo pobolj+anje o$ 7.2M

trci na 8./ k& i pove,anje o$ 10.3M iz&jerenoj snazi BHeken$rp i sr.6 1""2F pre&a

%jika6 200"D. %aksi&alna koncentracija laktat se nakon tapera pove,ala za 20M ko$ plivaa

sre$njo+kolskog zrasta +to je $oprinijelo pobolj+anj sportske izve$be o$ - $o 8M

B@ALc=isto i sr.6 1""2F pre&a %jika6 200"D. #!eple< i sra$nici B1""2D Bpre&a %jika6

200"D s ili skro&na pove,anja &aksi&alnoj koncentraciji laktata nakon taperinga

visokog intenziteta B7.2MD i nakon taperinga niskog intenziteta B".8MD6 $ok se izve$ba

Btranje na pokretnoj stazi $o otkazaD pobolj+ala za 22M i M. 5akoIer skro&no pove,anje

&aksi&alnoj koncentraciji laktata B." K 7./&&olaD prijavljj (an an$el i sra$nici B1"88D

Bpre&a %jika6 200"D st$enata plivaa. #lini tren$ Bpove,anje &aksi&alnoj

koncentraciji laktata o$ 1-.- $o 1/.8 &&olaD oen je ko$ elitni! veslaa jniorskog ranga

nakon tje$an $ana tapera B#teinacker i sr.6 2000F pre&a %jika6 200"D.

#protno o$ nave$eni! istraživanja6 ator B#&it!6 2000F pre&a %jika6 200"D navo$i

$a nis oene pro&jene &aksi&alnoj koncentraciji laktata ili izve$bi veslanj na /00& na veslako& ergo&etr prije i nakon je$notje$nog taperinga koji je slije$io nakon 3

tje$na prepokrivaj,eg treninga. Ltor zakljje $a je s&anjenje ekstenziteta o$ 2/M

tijeko& taperinga nije bilo $ovoljno ili $a je trajanje tapera prekratko $a bi se o$vile

pozitivne a$aptacije i $a bi $o+lo $o pobolj+anja izve$bi B#&it!6 2000F pre&a %jika6

200"D. Eapoti i sra$nici B2007D Bpre&a %jika6 200"D takoIer izvje+,j $a nije bilo

statistiki znaajne razlike &aksi&alnoj koncentraciji laktata B.8 K 7.2 &&olaD 1K

go$i+nji! plivaa prije i nakon taperinga.

18



Razina laktata nakon submaksimalnog vježbanja

4oncentracija laktata pri sb&aksi&alno& vježbanj pokazje razliite rezltate

nakon taperinga. 9straživanja s pokazala $a se nakon tapera ko$ sb&aksi&alnog vježbanja

koncentracija laktata krvi &ože s&anjiti B4enitzer6 1""86 @ALc=isto i sr.6 1""2F Costill i

sr.6 1"8/F #teinacker i sr.6 2000F pre&a %jika6 200"D6 ostati je$naka B:l<nn i sr.6 1""-F

o&ar$ i sr.6 1""-6 Ho!ns i sr.6 1""2F ijetjens i sr.6 2001F #tone i sr.6 1""F pre&a

%jika6 200"D ili se pove,ati B%cConell i sr.61""3F pre&a %jika6 200"D.

O$reIeni atori po$pir tvr$nj $a &jerenje &aksi&alne koncentracije laktata nakon

&aksi&alnog vježbanja &ože biti pokazatelj anaerobnog kapaciteta sporta+a Bacor i sr.6

1""0F %jika i sr.6 2002aF pre&a %jika6 200"D te fiziolo+ki! pro&jena zrokovani!

tapero& B%jika i sr.6 2000F %jika i sr.6 2002aF pre&a %jika6 200"D. Eove,anje

&aksi&alnoj koncentraciji laktata nakon taperinga povezano je s boljo& sportsko& izve$bo&

razliiti& sportovi&a. ? sprotno&6 s&anjena ili nepro&ijenjena koncentracija laktata ko$

sb&aksi&alnog vježbanja se &ože oekivati nakon efikasnog taperinga.

3.2.%. iini gli!ogen

9straživanje ear<ja i sra$nika B1""2D Bpre&a %jika6 200"D pokazalo je $a se

koncentracija &i+i,nog glikogena pove,ala za 17M nakon -K$nevnog i za 2/M nakon 8K

$nevnog taperinga. 9sta je grpa istraživaa spore$ila pro&jen koncentraciji &i+i,nog

glikogena nakon $va razliita taperinga; je$nog ko$ kojeg je intenzitet za$ržan na 8/M $o

"0M &aksi&alne frekvencije srca6 a ekstenzitet treninga progresivno s&anjen sa 0 &inta na

20 &inta te $rgog taperinga ko$ kojeg je ekstenzitet za$ržan na istoj razini o$ 0 &inta

$ok je intenzitet progresivno s&anjen sa 8/M na //M &aksi&alne frekvencije srca.4oncentracija &i+i,nog glikogena se pove,ala za 3-M6 a sportska izve$ba na -0 k& vožnje

bicikla za -.3M ko$ ekstenziteto& kra,eg i intenzivnijeg taperinga $ok se koncentracija

&i+i,nog glikogena pove,ala za 2"M6 a izve$ba za 2.2M ko$ $žeg6 intenziteto& slabijeg

taperinga Bear< i sr.6 2003bF pre&a %jika6 200"D.

1"



3.3. ?io!e$i#s!e adapta"i#e

3.3.1. @reatin !inaza

4reatin kinaza BC4D je enzi& koji je važan za proizvo$nj energije &i+i,i&a i nalazi

se ntar &i+i,ni! stanica. Eovi+ena vrije$nosti ovog enzi&a krvi &ože sgerirati $a je

$o+lo $o o$reIenog o+te,enja ko$ &i+i,ni! stanica6 +to je razlog za+to se C4 nalazi izvan

stanice.

akon intenzivnog treninga6 koncentracija C4 krvi se esto znaajno pove,a6 +to

&ože sgerirati o+te,enje &i+i,nog tkiva. Zbog toga se C4 koristi kao pokazatelj treningo&

izazvanog fiziolo+kog stresa.

(eliki broj istraživanja pokazao je $a se C4 s&anjje tijeko& taperinga. 9straživanje

prove$eno na 10 plivaa i 10 plivaica st$enata prije i poslije -Ktje$nog taperinga pokazalo

je 70M niže vrije$nosti C4 neto& poslije treninga i 30M niže vrije$nosti za vrije&e

&irovanja ko$ plivaa nakon taperinga i 28M i 7M niže vrije$nosti ko$ plivaica. Lpsoltne

vrije$nosti C4 s se nakon taperinga spstile na najniž razin tijeko& sezone B%illar$ i

sr.61"8/F pre&a %jika6 200"D. 5i rezltati sgeriraj $a razina C4 vi+e o$ražava ekstenzitet

treninga nego intenzitet.

:l<nn i sra$nici B1""-D Bpre&a %jika6 200"D s zabilježili s&anjenje o$ 38M

razini C4 nakon 3 tje$na tapera. %jika i sra$nici B1""$D Bpre&a %jika6 200"D izvje+,j

o s&anjenj o$ -3M razini C4 nakon -Ktje$nog taperinga6 ali ovi rezltati nis korelirali sa

pobolj+anji&a sportskoj izve$bi koja s iznosila o$ 0.- $o -."M. Costill i sra$nici B1""1D

Bpre&a %jika6 200"D s iz&jerili 28M &anje vrije$nosti C4 nakon 2 $o 3 tje$na tapera.

#protno o$ nave$eni! istraživanja6 istraživanj oopera i sra$nika B1"""D Bpre&a

%jika6 200"D iz&jereno je pove,anje o$ 17M razini C4 nakon 2Ktje$nog taperinga6 s

veliki& interin$ivi$alni& razlika&a &eI plivai&a. 5i atori tvr$e $a C4 nije poz$ani

pokazatelj trenažnog stresa i $a vi+e opisje aktni o$govor na poje$in trenažn je$inic6

nego !o&eostatski stats sporta+a. 5akoIer sgeriraj $a velike interin$ivi$alne razlike

20



iz&jereni& razina&a C4 &eI sporta+i&a &og p,ivati na velike razlike fiziolo+ki&

o$govori&a sporta+a na tapering .

#&anjene vrije$nosti kreatin kinaze krvi nakon taperinga sgeriraj oporavak o$

trenažnog stresa i &i+i,nog o+te,enja6 ali ova s&anjenja nžno ne koreliraj sa pobolj+anje&

sportskoj izve$bi.

3.%. >or$onalne adapta"i#e

3.%.1. 0estosteron7 !ortizol i o$#er testosterona i !ortizola

%jika i sra$nici B1""$D Bpre&a %jika6 200"D s procijenili tjecaj taperinga na

testosteron B55Ktotalni testosteronD6 kortizol B CD i o&jer 55;C ko$ plivaa nakon perio$a o$ -

tje$na. is oene pro&jene 556C i 55;C. ?sprkos to&e6 perio$ taperinga je pratilo

pobolj+anje sportskoj izve$bi o$ 2.3M +to je koreliralo sa pro&jena&a 55;C BrP0.81D.

4oncentracije testosterona i kortizola plaz&i se &og koristiti kao pokazatelji

anaboliki! i kataboliki! procesa tkivi&a. # obziro& na opaženo pove,anje o&jer

55;C6 bilo $a se ra$i o pove,anj testosterona ili s&anjenj koncentracije kortizola6 ova

pro&jena kazje na pobolj+ani oporavak i klanjanje treningo& ak&liranog &ora.

#protno o$ nave$enog6 istraživanj Cottsa i sra$nika B2007bD Bpre&a %jika6

200"D zapažen je s&anjeni C i pove,an o&jer :5;C B:5 K slobo$ni testosteronD triatlonaca

nakon taperinga o$ 2 tje$na6 ali te pro&jene nis korelirale s opaženi& po&aci&a sportskoj

izve$bi.

akon K$nevnog taperinga istraživanj na trkai&a na sre$nje staze 556 :56 C6

55;C i :5;C s ostali stabilni. Eri&ije,eno je $a je 55 negativno korelirao sa kontinirani&

tranje& niskog intenziteta i pozitivno korelirao sa intervalni& treningo& visokog intenziteta6

+to sgerira $a kontinirani trening niskog intenziteta &ože o&etati anabolike procese koji

s sti&lirani testosterono& tijeko& taperinga6 $ok anaboliki procesi &og biti potaknti

intervalni& treningo& visokog intenziteta B%jika i sr.6 2000F pre&a %jika6 200"D.

are$no istraživanje prove$eno na trkai&a na sre$nje staze koji s bili po$vrgnti K

$nevno& taperingu $ovelo je $o pove,anja vrije$nosti 55 +to se &ože pripisati klanjanj

kontiniranog treninga niskog intenziteta iz glavnog $ijela trenažni! je$inica tijeko&

taperinga. 5aj &e!aniza& za pove,anje vrije$nosti 55 poslije taperinga je najvjerojatnije

povezan s pobolj+ani& o$govoro& !ipofize na pret!o$ni perio$ intenzivnog treninga +to

$onosi pozitivan tjecaj na anabolik aktivnost tijeko& na$olaze,eg perio$a taperinga6 a

21



koji je pak karakteristian po s&anjenoj razini fiziolo+kog stresa Bsso i sr.6 1""2F %jika i

sr.6 1""$F %jika i sr.6 2002aF pre&a %jika6 200"D.

ikakve znaajnije pro&jene nis pronaIene &jerenj 56 C i 55;C o&jera krvi

tijeko& &irovanja trkaa nakon 3Ktje$nog perio$a taperinga Bo&ar$ i sr.6 1""0bF pre&a

%jika6 200"D6 isto kao i ko$ vr!nski! $izaa tega poslije 1 $o - tje$na taperinga6 tijeko&

kojeg se sportska izve$ba pobolj+ala za 8 i 17./ kg B#tone i sr.6 1""F pre&a %jika6 200"D.

#lino se $ogo$ilo i sporta+a koji s bili po$vrgnti trening snage tijeko& 1 tje$ana ra$a

s optere,enje& kojeg je pratio tapering o$ - tje$na K koncentracije 556 :5 i C ser& se

nis pro&ijenile B9z=ier$o i sr.6 2007F pre&a %jika6 200"D.

%jerenje pro&jena koncentraciji C &irovanj tijeko& taperinga pre$laže se kao

nain na koji se &ože procijeniti spre&nost sporta+a za kvalitetn sportsk izve$b. 5ako s6

pri&jerice6 %jika i sra$nici B1""bD Bpre&a %jika6 200"D zabilježili blaga s&anjenja

koncentraciji C tijeko& &irovanj plivaa koji s nakon taperinga o$ - tje$na pobolj+ali

svoj izve$b za vi+e o$ 2M. 4o$ o$reIeni! plivaa koji s postigli slabije rezltate nakon

istog taperinga6 pronaIeno je znaajno pove,anje C +to &ože sgerirati $a postoji veza

iz&eI razine C &irovanj i sportske izve$be nakon taperinga. (rije$nosti C s se

s&anjile za 23M $o 30M6 a koncentracija 5 se pove,ala za 22M tijeko& prvog taperinga

prove$enog st$enata plivaa6 $ok se sportska izve$ba pobolj+ala za prosjeno 3.2M6 z&

li se obzir oba taperinga koja s prove$ena sezoni BCostill i sr.6 1""1F pre&a %jika6

200"D.

? istraživanj prove$eno& na vr!nski& plivai&a koji s tijeko& $vije sezone

pobolj+ali sportsk izve$b za 1./M $o 2.1M nakon taperinga neto& prije glavni! natjecanja6

pronaIena je pozitivna korelacija iz&eI pove,anja o$ 22M $o -"M &aksi&alnoj

koncentraciji laktata nakon natjecanja i pobolj+anja sportskoj izve$bi. 5akoIer je pronaIena

negativna korelacija BrP K0.D iz&eI s&anjenja o$ 1"M $o 2"M koncentraciji C i

pobolj+anja sportskoj izve$bi. Zakljak ovog istraživanja jest $a niska koncentracija C pre$stavlja pre$vjet za pobolj+anje sportske izve$be sportovi&a koji se oslanjaj na

anaerobni sstav za opskrb energijo& Bonifazi i sr.6 2000F pre&a %jika6 200"D.

eka s6 pak6 istraživanja pokazala nepro&ijenjene ili blago povi+ene vrije$nosti C

nakon pri&jene taperinga B%jika i sr.6 1""$F %jika i sr.6 2002aF %artin i sr.6 2000F

#teinacker i sr.6 2000F pre&a %jika6 200"D.

4onfliktne rezltate &eI istraživanji&a je &og,e objasniti ti&e $a je koncentracija

C krvi po$ložna razliiti& tjecaji&a fiziolo+kog i psi!olo+kog stresa B%jika6 200"D.

22



:iziki stres koji nastaje zbog intenzivnog treninga koji pret!o$i taperingu &ož$a za&jenjje

psi!iki stres povezan s na$olaze,i& natjecanje& B%jika i sr.61""cF pre&a %jika6 200"D.

%ože se zakljiti $a testosteron6 kortizol i o&jer tesosteronaKkortizola nakon

taperinga &ože pržiti infor&acije o fiziolo+ko& stres6 oporavk i spre&nosti sporta+a na

$obr sportsk izve$b6 ali se pobolj+anja sportske izve$be &og $ogo$iti i bez znaajniji!

pro&jena ovi& para&etri&a.

3.5. e,ro$,s!,larne adapta"i#e

3.5.1. Snaga i #a!ost

Zapaženo je $a s nakon taperinga pove,ani rezltati &jerenji&a snage razliiti&

sportovi&a. Costill i sra$nici B1"8/D Bpre&a %jika6 200"D s zabilježili 18M pove,anje

snazi &jerenoj na plivako& ergo&etr i 2/M pove,anje snage plivanj ko$ grpe o$ 17

st$enata plivaa nakon 2Ktje$nog perio$a taperinga. Eove,anje snazi koreliralo je sa 3.1M

pove,anje& sportskoj izve$bi BrP0.8D. Ho!ns i kolege B1""2D s oili pove,anje o$ /M

snazi tijeko& plivanj po&o, spone i 2.8M pobolj+an izve$b na natjecanj nakon 10 $o

1- $ana taperinga. ? istraživanj prove$eno& na plivai&a nacionalnog i internacionalnog

ranga opaženo je pove,anje prosjenoj snazi izolirano6 rk i nog6 posebno tijeko&

poetni! / $o 2- s vježbanja6 nakon - tje$na taperinga. #portska izve$ba se pove,ala za 2.M

tijeko& taperinga BCavanag! i %sc!6 1"8"F pre&a %jika6 200"D. aglin i sra$nici B1""D

Bpre&a %jika6 200"D s takoIer zabilježili pove,anje &aksi&alno ispoljenoj snazi B1MD i

prosjenoj snazi B200MD. ?z to6 zabilježili s i pove,anje o$ 23M nero&sklarno&

fnkcioniranj iz&jereno& po&o, off&annovog refleksa. 5e pro&jene s korelirale s

pro&jena&a snazi te i! je pratilo pobolj+anje o$ 2M natjecateljskoj brzini. Ltori

zakljj $a nerolo+ke a$aptacije &ož$a i&aj log pobolj+anj sportskoj izve$bi koje

s esta poslje$ica taperinga Baglin i sr.6 1""D.

5rinit< i kolege B200D Bpre&a %jika6 200"D s tvr$ili pove,anje o$ 10M i 12M

&aksi&alnoj snazi rk ko$ vr!nski! plivaa nakon taperinga pri e& s ova pove,anja

korelirala sa pobolj+anji&a sportskoj izve$bi o$ -.-M i -.7M.

? istraživanj na cross contr< trkai&a i trkai&a na sre$nje staze #!eple< i sra$nici

B1""2D Bpre&a %jika6 200"D s zabilježili pove,anje &aksi&alnoj izo&etrinoj snazi

ekstenzora koljena nakon taperinga visokog intenziteta6 niskog ekstenziteta i nakon tapera

niskog intenziteta6 &jerenog ekstenziteta. akon perktane sti&lacije živaca6 kontraktilna

23



svojstva ekstenzora $esnog koljena s se pobolj+ala nakon oba perio$a taperinga za 13M i

1"M B#!eple< i sr.6 1""2F pre&a %jika6 200"D.

9straživanje na biciklisti&a st$enti&a pokazalo je pobolj+anja izokinetikoj snazi

kva$ricepsa pri ktni& brzina&a o$ 30 i 120 stpnjeva po sekn$i nakon perio$a taperinga6

pri e& nije zapažena korelacija iz&eI $obitaka snazi i pobolj+anja izve$bi na bicikl

laboratorijsko& &jerenj B%artin i sr.6 1""-F pre&a %jika6 200"D.

9z=ier$o i sra$nici B2007D Bpre&a %jika6 200"D s istraživanj na ispitanici&a

koji s trenirali jakost zabilježili pobolj+anje o$ 2M 1% potisk na ravnoj klpi i

pobolj+anje o$ 3M 1% paralelno& nj nakon -Ktje$nog taperinga. 5a pobolj+anja

nis rezltirala pobolj+anje& visine skok iz nja s pripre&o&.

9z nave$enog se &ože zakljiti $a ,e se &i+i,na jakost i snaga koja je glavno&

&anjena tijeko& perio$a intenzivnog treninga pove,ati tijeko& perio$a taperinga6 ka$a se

kpno trenažno optere,enje znaajno s&anjje.

2-



%. *si+olo!e pro$#ene povezane s tapero$ pre$a ,#i!a7 2))(8

Eo+to je sportska izve$ba na natjecanj rezltat svjesnog napora Boakes6 2000F

pre&a %jika6 200"D previ$ bi bio zane&ariti $oprinos psi!olo+ki! i &otivacijski! faktora

sportskoj izve$bi nakon taperinga. Opti&izacija sporta+evog fiziolo+kog statsa nakon

efikasnog taperinga pra,ena je pozitivni& psi!olo+ki& pro&jena&a kao +to s pro&jene stanj raspoloženja6 sbjektivnoj procjeni optere,enja i kvaliteti sna.

%.1. Raspolo-en#e

#vako$nevno bavljenje fiziko& aktivnosti povezano je sa $obri& stanje& &entalnog

z$ravlja. # $rge strane6 progra&i vježbanja koje karakterizira visok intenzitet6 trajanje i

frekvencija treninga &og rezltirati pore&e,aji&a raspoloženja tj. pro&jena&a

sporta+evo& psi!olo+ko& stanj B%on$in i sr.6 1""F pre&a %jika6 200"D. #tanje

raspoloženja sporta+a je osjetljivo na varijacije trenažno& optere,enj i skla$ s ti&

logino je oekivati pro&jene raspoloženj tijeko& taperinga jer se ovo& perio$

trenažno optere,enje znaajno s&anjje. (e,ina istraživanja na ov te& B%organ i sr.6

1"87F aglin i sr.6 1""1F aglin i sr.6 1""F ooper i sr.6 1"""F pre&a %jika6 200"D

pokazala s $a tapering izaziva pozitivne pro&jene raspoloženj sporta+a +to $oprinosi

pobolj+anj sportske izve$be.

Cotts i sra$nici B2007bD Bpre&a %jika6 200"D izvje+,j $a je pobolj+ano psi!olo+ko

stanje važan i&benik koji $oprinosi pobolj+anj sportske izve$be i $a je 2 tje$ni tapering

$ovoljan $a povrati psi!olo+ko stanje na njegov bazin razin tj. razin na kojoj se nalazilo

prije perio$a intenzivnog treninga.

ajvažnije toke o tjecaj taperinga na raspoloženje s ove;

2/



• #&anjeno trenažno optere,enje povezano s taperingom naprjeIje oporavak

raspoloženja sporta+a6 koje je glavno& pro&ijenjeno tijeko& perio$a intenzivnog

treninga.

•

Tapering glavno& s&anjje percipirani &or6 $epresij6 ljtnj i zbnjenost.• Tapering pobolj+ava osje,aj snage.

• apetost se &ož$a ne,e s&anjiti tijeko& taperinga s obziro& $a & slije$i natjecanje.

• #ve ove psi!olo+ke oznake s&anjenog stresa i pobolj+anog oporavka $oprinose

taperingom izazvano& naprjeIenj sportske izve$be B%jika6 200"D.

%.2. S,/#e!tivna pro"#ena optereen#a

#porta+ koji je po$ streso& i &oran &ože o$reIeno trenažno optere,enje percipirati

kao težak teret s koji& se te+ko &ože nositi. # $rge strane6 o$&oran sporta+ isto trenažno

optere,enje &ože percipirati kao lako i bez proble&a ga po$nijeti. %eto$a kojo& sporta+ sa&

&ože o$re$iti kako osje,a o$reIeno optere,enje je sbjektivna procjena optere,enja B#EOD iliengl. rating perceive$ e)ertion BE*D kao +to je npr. orgova ljestvica.

#a&a #EO je $ala $vojake rezltate6 $ok o$reIena istraživanja izvje+,j $a s se #EO

sporta+a nakon taperinga s&anjile B%organ i sr.6 1"87F :l<nn i sr.6 1""-F pre&a %jika6

200"D6 $rga govore $a sporta+i isto optere,enje nakon taperinga nis percipirali kao niže

Bo&ar$ i sr.6 1""-6 ear< i sr.6 2003aF pre&a %jika6 200"D.

O$nos frekvencije srca B:D i sbjektivne procjene optere,enja6 :;#EO6 bi &ogao

biti bolji pokazatelj sporta+eve a$aptacije na tapering . ear< i sra$nici B2003aD Bpre&a%jika6 200"D s opazili s&anjenje o$ -./M o&jer :#;#EO nakon se$&o$nevnog step

taperinga koje& se ekstenzitet s&anjio za /0M6 a izve$ba pobolj+ala za /.1M. %artin i

Ln$ersen B2000D Bpre&a %jika6 200"D s zabilježili s&anjenje o$ 3.2M o&er :#;#EO

nakon 1Ktje$nog taperinga ko$ biciklista st$enata6 nakon ega je slije$ilo pove,anje o$ M

izve$bi vožnje bicikla $o otkaza. 9spitanici ko$ koji! je zabilježeno najve,e s&anjenje :#

pri o$reIenoj #EO s i&ali najve,e pove,anje izve$bi nakon taperinga BrP0.72D6 +to

potvrIje korisnost o$nosa :#;#EO;

2



%.3. @valiteta sna

o+ija kvaliteta sna je esto povezana sa perio$i&a treninga koje& je trenažno

optere,enje znatno. Eo+to tapering karakterizira s&anjeno trenažno optere,enje6 &og,e je $a

tapering tjee na kvalitet sna.

4a$ s ispitanici koji svako$nevno vježbaj za&oljeni $a prove$ $an bez treninga oene s

pro&jene strktri sna i te&peratri tijela. #a s&anjeni& trenažni& optere,enje&6 napetost

toko& faze $bokog sna je s&anjena +to rezltira s&anjeni& vre&eno& prove$eni& fazi

$bokog sna i pove,ani& vre&eno& prove$eni& fazi *% sna Bage i sr.6 2003F pre&a

%jika6 200"D. ? istraživanj 5a<lora i sra$nika B1""7D Bpre&a %jika6 200"D zabilježeno je

$a je vrije&e prove$eno $boko& sn koje je pre$stavljalo 31M kpnog vre&ena spavanja

toko& no,i s&anjeno na 1M nakon taperinga6 +to sgerira $a se potreba za okrepljj,i&

$boki& sno& s&anjila sa s&anjeni& fiziki& za!tjevi&a. 5akoIer6 broj pokreta tijeko& sna

se s&anjio za 37M nakon taperinga6 +to in$icira rjeIe preki$anje sna spore$bi s perio$o&

s ve,i& trenažni& optere,enji&a B5a<lor i sr.6 1""7F pre&a %jika6 200"D. ooper i

sra$nici B1"""D Bpre&a %jika6 200"D s zabilježili blago pobolj+an kvalitet sna ko$

se$a& vr!nski! plivaica nakon 2 tje$na taperinga pripre&i za Lstralsko nacionalno

prvenstvo.

#an je ko$ sporta+a najvažniji &e!aniza& za oporavak6 ali njegova kvaliteta se esto

pro&jeni tijeko& perio$a intenzivnog treninga. 5ijeko& taperinga kvaliteta sna se

pobolj+ava6 +to zaje$no sa &anji& fiziki& za!tjevi&a povezani& s taperingom brzava

oporavak i opti&izira sportsk izve$b.

27



5. S$an#en#e vol,$ena ili ,!,pnog trena-nog optereen#a

pre$a ,#i!a7 2))(8

5renažno optere,enje natjecateljsko& sport se &ože opisati kao ko&binacija trenažnogintenziteta6 ekstenziteta i frekvencije treninga Benger i ell6 1"8F pre&a %jika6 200"D.

5renažno optere,enje se znatno s&anjje tijeko& taperinga sa željo& $a se s&anji

ak&lirani &or6 ali pri to&e je potrebno paziti $a ovo s&anjenje ne $ove$e $o stanja

$etreniranosti tj. b$e +tetno po treningo& izazvane a$aptacije. #porta+i i treneri &oraj

o$liti $o koje se &jere trenažno optere,enje tijeko& taperinga &ože s&anjiti za poje$in

trenažn varijabl $a bi se pri to& a$aptacije steene pret!o$ni& treningo& &ogle za$ržati na

istoj razini ili blago naprije$iti. ? ovo& poglavlj nalaze se znanstvene spoznaje koje ,e

po&o,i sporta+i&a6 treneri&a i sportski& znanstvenici&a $a spje+no pravljaj i opti&alno

$oziraj trenažno optere,enje tijeko& taperinga.

5.1. Bntenzitet treninga

? istraživanj icksona i sra$nika B1"8/D Bpre&a %jika6 200"D o$ ispitanika se

za!tijevalo $a toko& 10 tje$ana6 trening koji se provo$io vožnjo& bicikla i tranje& na

pokretnoj traci6 treniraj $anaNtje$no po -0 &intaN$an pri intenzitet koji je bio blizak

(O2&a). #lje$e,i! 1/ tje$ana ispitanici s po$ijeljeni tako $a je je$na grpa trenirala na 2N36

a $rga na 1N3 prvotne razine (O2&a). :rekvencija i trajanje treninga s ostali isti.

9straživai s izvijestili $a fiziolo+ke a$aptacije aerobnog sstava ispitanika6 iz&jerene

po&o, (O2&a)6 koje s postignte toko& 10 tje$ana intenzivnog treninga nis spjeli

za$ržati na istoj razini nakna$ni! 1/ tje$ana treninga koji&a je intenzitet treninga bio

s&anjen Bslika 2D. Jrpa ko$ koje je s&anjen intenzitet za 1N3 pokazala je za 21M lo+ij

28



izve$b6 $ok je grpa koja je s&anjen intenzitet za 2N3 pokazala izve$b lo+ij za 30M. Ovi

rezltati pokazj $a je intenzitet treninga kljan za o$ržavanje postignti! aerobni!

svojstava.

a! b!

90

100

110

120

0 5 10 5 10 15

Trening Smanjeni trening

% V

O 2 m a x

Slika 2. #$ekti na %&2ma' kod ispitanika koji su 0 tjedana trenirali intenzitetom koji je približno jednak %&2ma'

nakon čega je slijedilo ) tjedana treninga sa smanjenim trenažnim opterećenjem" *rekvencija i ekstenzitet

treninga su zadržani na istoj razini dok je intenzitet treninga smanjen za + (plava crta! ili 2+ (ružičasta crta!" a!

#$ekti na %&2ma' kod vožnje biciklergometra i b! e$ekti na %&2ma' kod trčanja na pokretnoj traci (Mujika, 200!"

(ažnost intenziteta treninga za o$ržavanje fiziolo+ki! a$aptacija organiz&a pokazana

je i istraživanj #!eple<ja i sra$nika B1""2D Bpre&a %jika6 200"D. Oni s spore$ili

fiziolo+ke a$aptacije koje se $ogaIaj ko$ trkaa na sre$nje staze tijeko& tri razliita oblika

taperinga6 taperinga visokog intenziteta i niskog ekstenzitetaF taperinga niskog intenziteta6

&jerenog ekstenzitetaF i taperinga koje& se op,e nije treniralo6 sa&o o$&aralo.

:iziolo+ke a$aptacije popt vol&en krvi6 broj crveni! krvni! stanica6 aktivnost citrat sintaze6

koncentracija &i+i,nog glikogena te rezltati testovi&a &i+i,ne snage i tranja $o otkaza s

opti&izirane sa&o s taperinga visokog intenziteta6 a niskog ekstenziteta.

5rening prove$en tijeko& taperinga &ože6 osi& fiziolo+ki6 i psi!olo+ki pozitivno

tjecati na spota+a. %ceel< i #an$ler B2007D Bpre&a %jika6 200"D isti $a bi $ani&a

prije natjecanja bilo korisno provo$iti intervalni trening sa te&po& na razini trke Brace-pace

intervalsD jer on $aje sporta+i&a osje,aj brzine6 snage i sa&opoz$anja6 a pri to&e paziti $a

sporta+i ostan o$&orni za natjecanje.

5ijeko& taperinga trenažno optere,enje se ne bi trebalo s&anjivati na ran

intenziteta treninga. 9ntenzitet treninga je kljan para&etar za o$ržavanje a$aptacijski!

2"



svojstava tijeko& taperinga te bi ga stoga trebalo za$ržati na istoj razini ili &alo pove,ati

tijeko& trajanja taperinga. Osi& toga6 kvalitetni trening tijeko& taperinga &ože $o$atno

naprije$iti fiziolo+ke a$aptacije sporta+a. ? sprotno&6 ako se intenzitet treninga s&anji6

neka a$aptacijska svojstva bi &ogla biti izgbljena6 +to &ože rezltirati lo+ijo& izve$bo& na

natjecanj.

5.2. =!stenzitet treninga

? istraživanj icksona i sra$nika B1"82D Bpre&a %jika6 200"D ispitanici s prvo 10

tje$ana trenirali na taj nain $a se trening sastojao o$ tranja na pokretnoj traci i vožnje

bicikla6 a zati& s slje$e,i! 1/ tje$ana po$ijeljeni grpe koji&a je vrije&e trajanja

treninga s&anjeno sa -0 &inN$an na 2 &inN$an ko$ je$ne grpe i 13 &inN$an ko$ $rge

grpe. 9straživanje je pokazalo $a s obje grpe spjele za$ržati fiziolo+ke a$aptacije6 popt

(O2&a)6 tolerancije na laktate6 &ase lijeve srane klijetke i kratkorone iz$ržljivosti

B&jerene vježbo& $o otkaza koja se provo$i pri (O2&a)D steene toko& prvi! 10 tje$ana

treninga nakna$ni! 1/ tje$ana treninga sa s&anjeni& ekstenziteto& Bslika 3D.

aD

90

100

110

120

0 5 10 5 10 15


% V

O 2 m a x

bD

90

100

110

120

0 5 10 5 10 15


% V

O 2 m a x

Slika 3. #$ekti 0 tjedana treninga i ) tjedana treninga u kojem je smanjen ekstenzitet treninga za + (plava

linija! i 2+ (ružičasta linija! na a! %&2ma' kod vožnje biciklergometra i b! %&2ma' kod trčanja na pokretnoj traci(preuzeto od Mujika 200!"

#&anjenje ekstenziteta o$ /0M $o 70M pokazalo se kao o$govaraj,e za za$ržavanje

ili blago pove,anje treningo& steeni! a$aptacija ko$ trkaa Bo&ar$ i sr.6 1"8"F o&ar$

i sr.61""0a6 o&ar$ i sr.6 1""0b6 %cConell i sr.6 1""3F pre&a %jika6 200"D ili biciklista

B%artin i sr.6 1""-F ietjeens i sr.6 2001F pre&a %jika6 200"D. %jika i sra$nici B2000D

Bpre&a %jika6 200"D s spore$ili efekte $vaj $nevni! progresivni! taperinga trkaa na

sre$nje staze ko$ koji! se ekstenzitet s&anjio za /0M ko$ je$nog i za 7/M ko$ $rgog

30



taperinga. #&anjenje za 7/M se pokazalo kao bolje rje+enje za opti&izacij a$aptacijski!

procesa zato jer se ko$ te grpe izve$ba na 800& pobolj+ala za 0."/M za razlik o$ 0.-0M

s&anjenja ko$ grpe koja je ekstenzitet s&anjila za /0M. #!eple< i sra$nici B1""2D Bpre&a

%jika6 200"D s tvr$ili $a s ko$ trkaa na sre$nje staze bolji rezltati postignti sa

taperingom niskog ekstenziteta nego s taperingom &jerenog ekstenziteta.

os=et i sra$nici B2007D Bpre&a %jika6 200"D s svojoj &etaKanalizi zakljili $a

se sportska izve$ba ko$ ve,ine sporta+a najvi+e pobolj+ala ako se ekstenzitet o$nos na

trening prije taperinga s&anjio za -1M $o 0M.

9z ovoga se &ože se zakljiti $a bi se trenažno optere,enje tijeko& taperinga trebalo

s&anjivati na ran ekstenziteta treninga. 9straživanja sgeriraj $a se za ve,in sporta+a

sportska izve$ba pobolj+ala slaj ako se ekstenzitet treninga s&anjio za -1M $o 0M

o$nos na trening koji je pret!o$io taperingu. Opti&alna pobolj+anja sportskoj izve$bi

&og se posti,i i sa &anji& i sa ve,i& s&anjenji&a ekstenziteta.

5.3. Fre!ven"i#a treninga

9straživanje na sporta+i&a sre$njeg ranga koje s proveli ickson i osenkoetter

B1"81D pokazalo je $a s ispitanici pobolj+anja o$ 20M $o 2/M (O2&a) koje s postigli

10 tje$ana treninga iz$ržljivost spjeli za$ržati toko& slje$e,i! 1/ tje$ana Bslika -D koji&a

je frekvencija treninga bila s&anjena za 1N3 ili 2N3 Bsa $anaNtje$no na - ili 2 $anaNtje$noD.

31



aD

90

100

110

120

130

140

0 5 10 5 10 15


% V

O 2 m a

x

bD

90

100

110

120

130

140

0 5 10 5 10 15


% V

O 2 m a x

Slika 4. #$ekti 0 tjedana treninga i ) tjedana treninga u kojem je smanjena $rekvencija treninga za + (plava

linija! i 2+ (ružičasta linija! na a! %&2ma' kod vožnje biciklergometra i b! %&2ma' kod trčanja na pokretnoj traci

(Mujika, 200!"

#lini rezltati pri&ije,eni s ko$ ispitanika koji s trenirali snag BJraves i sr.6

1"88F pre&a %jika6 200"D. :iziolo+ke a$aptacije i sportska izve$ba s za$ržane ili

naprijeIene ko$ biciklista6 trkaa i plivaa kao poslje$ica 2 $o - tje$na vježbanja koje& je

s&anjena frekvencija treninga B%jika i Ea$illa 2003aF pre&a %jika6 200"D.

? istraživanj na vr!nski& trkai&a na sre$nje staze B%jika i sr.6 2002aF pre&a %jika6

200"D koje& s sporeIeni tapering s visoko& frekvencijo& treninga Bfrekvencija je$naka

perio$ koji pret!o$i taperinguD i tapering s &jereno& frekvencijo& treninga Bfrekvencija

treninga s&anjena za 33MD6 oba trajanj o$ $ana6 pokazalo je $a se sportska izve$ba

tranj na 800& znaajno pobolj+ala Bza 1."3MD ko$ taperinga sa visoko& frekvencijo&

treninga6 $ok se ko$ taperinga sa &jereno& frekvencijo& pobolj+ala za 0.3"M. $,i $a

nije bilo razlike fiziolo+ki& o$govori&a iz&eI grpa koje s provo$ile ove vrste

taperinga6 atori s zakljili $a je razlika nastala zbog AAgbitka osje,ajaAA za sport ko$ grpe

sa s&anjeno& frekvencijo& treninga.

Ere&a os=et i sra$nici&a B2007D Bpre&a %jika6 200"D s&anjenje frekvencije

treninga nije pokazalo $a znaajno tjee na pobolj+anje sportske izve$be.

%ože se zakljiti $a se a$aptacije izazvane treningo& ko$ sporta+a sre$njeg ranga

&og za$ržati sa nisko& frekvencijo& treninga B30 K /0M o$nos na vrije$nosti prije

taperingaD6 $ok se ko$ vr!nski! sporta+a prepora za$ržavanje frekvencije treninga na

32



razini slinoj perio$ prije taperinga. ? sprotno&6 postoji rizik o$ AAgbitka osje,ajaAA za

sport6 posebno sportovi&a koji sa$rže ko&pleksnije strktre gibanja.

5.%. 0ra#an#e perioda taperinga

O$reIivanje opti&alnog trajanja taperinga in$ivi$alno za svakog sporta+a pre$stavlja

veliki izazov za trenere i znanstvenike. Eozitivne fiziolo+ke i psi!olo+ke pro&jene6 te

pobolj+ana sportska izve$ba tvrIena je nakon taperinga koji je trajao - $o 1- $ana ko$

biciklista i triatlonaca6 $o 7 $ana ko$ trkaa na sre$nje i $ge staze6 10 $ana ko$ sporta+a

koji s trenirali snag6 te 10 $o 3/ $ana ko$ plivaa B%jika i Ea$illa6 2003aF pre&a %jika6

200"D.

#te>art i opkins B2000D Bpre&a %jika6 200"D s na te&elj preporke 2- trenera plivanja

zakljili $a postoje razlike trajanj taperinga ko$ plivaa sprintera o$nos na plivae

koji plivaj na sre$nje $žine. 4o$ plivaa sprintera tapering prosjeno traje 27 $ana $ok ko$

plivaa na sre$nje $žine tapering traje ne+to kra,e6 oko 1" $ana.

os=et i sra$niciB2007D Bpre&a %jika6 200"D s na te&elj &etaKanalize prona+li

o$nos iz&eI trajanja taperinga i pobolj+anja sportske izve$be. ?tvrIeno je $a je tapering

trajanj o$ 8 $o 1- $ana i$ealan za klanjanje &ora i pobolj+anje sportske izve$be6 a $a se

pri to&e ne pon gbiti treningo& steene a$aptacije B$etreniranostD.

? istraživanj %jike i sra$nika B1""aD Bpre&a %jika6 200"D kori+teno je

&ate&atiko &o$eliranje želji $a se opti&iziraj para&etri taperinga6 kljj,i i njegovo

trajanje6 in$ivi$alno za svakog sporta+a. ? istraživanj s s$jelovali plivai nacionalnog i

internacionalnog ranga. Opti&alno teorijsko trajanje taperinga6 za ov grp ispitanika6 bilo

je o$ 12 $o 32 $ana. 5o kazje na velik varijabilnost opti&alno& trajanj taperinga &eI

ispitanici&a. 9z ovoga se &ože zakljiti $a bi se trajanje taperinga trebalo in$ivi$alno

o$re$iti za svakog sporta+a skla$ sa njegovi& profilo& a$aptacije na trening i gbitko&

ti! a$aptacija.

? ne$avno& istraživanj B5!o&as i sr.6 2008F pre&a %jika6 200"D sgerira se $a

trening prove$en prije taperinga znaajno tjee na opti&alno in$ivi$alno trajanje

33



taperinga. Eove,anje treninga o$ 20M o$nos na nor&alan trening 28 $ana prije taperinga

za!tjeva kori+tenje step taperinga ko$ kojeg bi se ekstenzitet s&anjio za /M tijeko& 3

tje$na. ? isto& slaj6 $a ne&a prepokrivaj,eg treninga6 tapering bi trajao 2 tje$na.

Erogresivni oblici taperinga za!tijevaj niže s&anjenje trenažnog optere,enja tijeko& $žeg

vre&enskog perio$a nego +to to za!tjeva step tapering 6 neovisno $a li je taperingu pret!o$io

nor&alan ili prepokrivaj,i trening. Erepokrivaj,i trening zrokje ve,i stres +to za!tjeva

$ži oporavak te ti&e i $že trajanje taperinga. Osi& toga6 $že trajanje taperinga &ože se

objasniti i ti&e $a ve,e trenažno optere,enje zrokje i ve,e a$aptacije na trening6 ali je za

nji!ov nastanak potreban i $ži vre&enski perio$ B5!o&as et al. 2008D.

%illet i sra$nici B200/D Bpre&a %jika6 200"D s po&o, &ate&atikog &o$eliranja

tvr$ili o$nos iz&eI trenažnog optere,enja6 anksioznosti i sbjektivne ocjene &ora te ovaj

pristp pre$laž kao nov &eto$ po&o, koje se &ože procijeniti kako trening tjee na

psi!olo+ki stats sporta+a. ? ovo& istraživanj6 koje je prove$eno na etvorici profesionalni!

triatlonaca6 tvrIeno je 6 na te&elj sa&oprocjene sporta+a6 $a i& je 1/ $ana bilo potrebno $a

se o$&ore. ave$eno raz$oblje po$$ara se sa rezltati&a pret!o$ni! istraživanji&a

koji&a je nave$eno opti&alno trajanje taperinga.

%og,e je zakljiti $a se pozitivni fiziolo+ki o$govori i naprijeIena sportska

izve$ba &og oekivati nakon taperinga koji traj o$ - $ana pa $o / tje$ana. Za ve,in

sporta+a perio$ taperinga o$ 2 tje$na pokazat ,e se korisni& +to ne znai $a kra,e ili $že

trajanje taperinga nije opti&alno za neke sporta+e6 zavisno $o nji!ovog in$ivi$alnog profila

a$aptacije na trening i vre&ena potrebnog $a se kloni &or. 9n$ivi$alne profile a$aptacije

te opti&alno trajanje taperinga &og,e je o$re$iti po&o, je$nostavni! pitnika koji

procjenjj anksioznost i sbjektivan osje,aj &ora.

3-



6. *ro$#ene , sports!o# izved/i !ao posl#edi"e taperinga

pre$a ,#i!a7 2))(8

:inalni i glavni cilj taperinga je naprjeIenje sportske izve$be. ? ve,ini istraživanja

koja s pro&atrala poslje$ice progresivni! oblika taperinga zabilježeno je znaajno

pobolj+anje sportske izve$be razliiti& sportovi&a popt plivanja6 tranja6 bicikliz&a6

veslanja i triatlona. Eobolj+anje sportske izve$be izazvano taperingom glavno& je raspon

o$ 0./M $o M6 iako s ve,i ili &anji po&aci &og,i.

? istraživanj %jike i sra$nika B2002bD Bpre&a %jika6 200"D koje je prove$eno na

oli&pijski& plivai&a pro&atrani s rezltati "" in$ivi$alni! plivaki! nastpa tijeko& 3

finalna tje$na treninga B+to se po$$ara sa perio$o& taperingaD prije oli&pijski! igara #<$ne< 2000. Lko gle$a&o prosjeno za sve plivae6 sportska izve$ba se toko& ta 3 tje$na

pobolj+ala za 2.18M QNK 1./ M6 sa &aksi&alni& pobolj+anje& sportske izve$be za .02M i

&aksi&alni& pogor+anje& za '1.1-M. O$ "" izve$bi "1 je bila brža6 a s&o i! je 8 bilo

sporiji! nakon taperinga. ? isto& istraživanj B%jika i sr.6 2002bF pre&a %jika6 200"D

&og,e je vi$jeti $a pobolj+anje sportske izve$be o$ 2.M6 koje s postigli &+ki ispitanici6

ne+to niže o$ rezltata koji s objavljeni pret!o$ni& istraživanji&a. 5ako s na pri&jer6

Costill i sra$nici B1"8/D Bpre&a %jika6 200"D zabilježili pobolj+anje izve$be o$ 3.1M ko$grpe o$ 17 st$enata plivaa kao rezltat 2 tje$nog taperinga. ? istraživanj BCostill i sr.6

3/





Eo$aci o pobolj+anj sportske izve$be pržaj kvantitativni okvir po&o, kojeg si

treneri i sporta+i &og postaviti realistine ciljeve za natjecanje bazirane na rezltati&a

sportske izve$be prije taperinga. a pri&jer6 vr!nski pliva koje& je vrije&e na 100&

prsno& te!niko& prije taperinga bilo 2 s6 za oekivati je $a ,e se6 nakon efikasnog

taperinga6 njegovo vrije&e pobolj+ati za 3M6 tj. na rezltat 0.1- s. Lko se tapering nije

pokazao posebno efikasni&6 vrije&e se &ože naprije$iti za sa&o 0./M6 i&e bi postigao

rezltat 1." s. ? sprotno& slaj6 ako tapering b$e posebno efikasan i ro$i

pobolj+anje& o$ M po&o,i ,e pliva $a otpliva vrije&e svjetskog rekor$a o$ /8.28 s. ?

$rgo& pri&jer6 vr!nski trka na / k&6 natjecanj koje je pret!o$ilo taperingu6 postigao

je vrije&e o$ 1- &in 10 s. Oekivati o$ njega $a nakon taperinga tri za 10 M bolji rezltat

vre&en o$ 12 &in -/ s bilo bi nerealno. Za oekivati je izve$b iz&eI 1- &in s B0./M

pobolj+anjeD i 13 &in 1" s BM pobolj+anjeD.

? istraživanj koje je proveo (ollaar$ sa sra$nici&a B200D Bpre&a %jika6 200"D

izneseno je &i+ljenje $a ,e istraživanja koja se bave proavanje& kako &aniplacije

treningo& tje na pobolj+anje sportske izve$be neizbježno prozrokovati &eto$olo+ke

pote+ko,e koje proizlaze iz ne&og,nosti $a ispitanici ostan slijepi na tret&an. # obziro& $a

je ve,ina vr!nski! sporta+a svjesna potencijalne koristi koj i& &ože $onijeti tapering, i s

obziro& $a ,e znati $a li i& se trenažno optere,enje s&anjilo ili pove,alo6 ne &ože se ne

važiti &og,nost nastanka placebo efekta koji je bare& $jelo&ino o$govoran za

pobolj+anje sportske izve$be istraživanji&a koja se bave taperingom. Ere&a atori&a6

i+ekivanje efekata koje $onosi tapering &oglo bi biti i sa& zrok pozitivni! efekata

taperinga. %og,e je $a je i+ekivanje efekata koje $onosi tapering blisko povezano sa

in$ivi$alni& razlika&a sportski& izve$ba&a koje postiž sporta+i nakon taperinga.

# obziro& na pri&jen taperinga sport bitno je važiti in$ivi$alne razlike &eIsporta+i&a. #porta+i se &eIsobno razlikj po nain na koji reagiraj na trening6 tj.

a$aptacijski profili i& nis je$naki. @ok ,e ko$ neki! sporta+a organiza& na trening

o$govoriti brzo& a$aptacijo& ko$ $rgi! ,e biti potreban $ži perio$ za je$nake efekte. eki

poje$inci $lje o$ržavaj stanje postignte for&e6 a neki kra,e. # obziro& na ove razlike

potrebno je in$ivi$alno prilago$iti para&etre taperinga za svakog sporta+a. 9nfor&acije kako

tek sporta+eve a$aptacije tijeko& taperinga se &og $obiti na je$nostavan nain6 &jerenje&

sportske izve$be +toperico& i verbalno& ko&nikacijo& sa sporta+e&. Ovi& naini&a &ožese i&ati vi$ fizik spre&nost sporta+a te njegov sbjektivan osje,aj o &or6 trenažno&

37



optere,enj tijeko& taperinga i psi!olo+ko& stanj prije na$olaze,eg natjecanja. Eo&o,

ovi! infor&acija tapering se &ože in$ivi$alizirati i gla$iti.

? istraživanj %jike i sra$nika B2002bD Bpre&a %jika6 200"D koje je prove$eno na

plivai&a oli&pijci&a postotak za koji se pobolj+ala sportska izve$ba nakon taperinga bio je

slian za sporta+e koji s nastpili kvalifikacija&a6 polfinaliste6 finaliste i osvajae

&e$alja. Ltori s takoIer izranali postotak za koji se razlikje rezltat o$ prvog pa $o

etvrtog &jesta i rezltat o$ tre,eg pa $o os&og &jesta za sve finalne nastpe svi&

$isciplina&a plivanja na O9 #<$ne<. Eostotak za koji se razlikje sportska izve$ba iz&eI

prvog i etvrtog &jesta je bila 1.2M QNK 0.80M te iz&eI tre,eg i os&og &jesta 2.02M QNK

0.81M. 4ako je isto& istraživanj B%jika i sr.6 2002bF pre&a %jika6 200"D tvrIeno $a

je postotak za koji se sportska izve$ba pobolj+ala nakon taperinga ve,i nego postotci za koji

se razlikje plas&an iz&eI os&og i tre,eg6 i etvrtog i prvog &jesta na O96 &ože se

zakljiti $a bi efikasan tapering &ogao $ovesti sporta+a o$ os&og plas&ana pa $o bronce6 ili

o$ etvrtog &jesta pa $o osvajanja oli&pijskog zlata. Ovo ,e naravno biti tono slaj $a

s $rgi sporta+i i&ali slabij tapering strategij.

ealistini cilj za tapering bi &oglo biti pobolj+anje sportske izve$be za 3M Bglavno&

iz&eI 0./ K MD. Eobolj+anje izve$be za ov vrije$nost6 koliko go$ ona &ala bila6 &ože

i&ati veliki tjecaj na plas&an natjecanj.

38



&. 0apering , ti$s!i$ sportovi$a

Za razlik o$ in$ivi$alni! sportova ko$ koji! se for&a sporta+a spre&a za je$no ili

vi+e glavni! natjecanja sezoni ko$ ti&ski! sportova sporta+i esto trebaj biti spre&ni $a

nastpaj na visoko& nivo tje$an za tje$no& kako bi ostali trci za naslov. #ezona

natjecanja ti&ski& sportovi&a &ože trajati o$ - pa $o 8 &jeseci i veliki je izazov za trenere

i sportske znanstvenike for& za$ržati i naprije$iti tijeko& ovog perio$a. Osi& natjecanja

reglarnoj sezoni sporta+i s$jelj i internacionalni& natjecanji&a popt kontinentalnog ili

svjetskog prvenstva6 internacionalni& kpovi&a i Oli&pijski& igra&a.

# obziro& na &og,nost taperinga ti&ski& sportovi&a osvrnt , se na prijelaz iz

pripre&nog perio$a natjecateljski ko$ natjecanja for&e lige te na postizanje vr!a sportske

for&e ko$ glavni! internacionalni! natjecanja popt Oli&pijski! igara ili svjetskog prvenstva.

Tapering za regularnu sezonu

(e,ina istraživanja o tapering s provoIena glavno& ko$ in$ivi$alni! sportova.

azlog to&e je +to ko$ in$ivi$alni! sportova postoji visoka korelacija iz&eI fiziolo+ki!

kapaciteta sporta+a i sportske izve$be te je ove faktore &nogo lak+e izolirati i kvantificirati

nego +to je to &og,e ti&ski& sportovi&a. 5i&ski sportovi za!tijevaj visok razin

fizike6 psi!olo+ke6 te!nike i taktike pripre&ljenosti koje sve $oprinose rezltat. Zbog

ovi! razloga je &ali broj istraživanja na te& taperinga ti&ski& sportovi&a.

3"



# obziro& $a ve,ina ti&ski! sportova za!tjeva opti&alno razvijen brzin6 brzanje6 snag6

iz$ržljivost i agilnost efektivni taperinga bi &ogao naprije$iti neke6 ako ne i sve nave$ene

sposobnosti B%jika6 20007bF pre&a %jika6 200"D. 5apering koji bi slije$io na kraj

pripre&nog perio$a trebao bi o&og,iti sporta+i&a $a nakon naporni! fiziki! pripre&a prvi

natjecateljski ssret sezoni $oekaj o$&orni i opti&alno fiziki spre&ni. @a ovo b$e

&og,e potrebno je znati koji perio$ je potreban $a se fizike sposobnosti nakon perio$a

trening s &aksi&alni& optere,enje& vrate na poetn razin6 tj. ko&penziraj i

sperko&penziraj B7 K 1- $ana6 o$nosno ovisno o to&e koliko je pripre&ni perio$ bio $g i

za!tjevanD.

# cilje& s&anjenja trenažnog optere,enja frekvencija treninga se tijeko& taperinga

&ože s&anjiti.

5rajanje se treninga takoIer &ože s&anjiti6 ali kvaliteta6 te&po i intenzitet &oraj

ostati na visokoj razini. 5ako pri&jerice6 sa$ržaj treninga &ože biti i sa&a igra6 pri kojoj ,e

intenzitet ostati visok6 a igra kra,e trajati6 +to ,e je$no $oprinijeti te!niko& i taktiko&

te&piranj ekipe. 9z ovog opisa vi$i&o $a se principi koji vrije$e in$ivi$alni& sportovi&a

takoIer &og potrijebiti ti&ski& sportovi&a.

akon +to sezona pone6 nain kako ekipa o$ržava sportsk for& ovisit ,e o;

vre&en iz&eI tak&ica6 ptovanj6 za!tjevnosti sparnika6 ozlje$a&a6 &inta&a

prove$eni& igri6 fiziolo+ki& a$aptacija&a na natjecanja6 oporavk i in$ivi$alno& trening

sporta+a.

Tapering za glavna/velika natjecanja

(e,ina glavni! internacionalni! natjecanja se o$vija nakon $ge klpske sezone. ?

želji $a sporta+i na natjecanje $oI opti&alno spre&ni neke $ržave prilago$e kalen$ar

natjecanja tako $a poslije reglarne sezone ostane $ovoljno vre&ena $a se sporta+i o$&ore i

ponovno pripre&e za na$olaze,e natjecanje. @rgaiji pristp bi bio o$gaIanje zavr+etkasezone tako $a sporta+i ostan for&i ka$a se pri$rže nacionalnoj &o&a$i.

Tablica 1. Raspored treninga za -ansku nogometnu reprezentaciju prije #.R/ 200 (Mujika, 200!

*aza *aza 2

-an 1rijepodne 1oslijepodne 1rijepodne 1oslijepodne

" o3o 4#2 test5e6nički i taktičkitrening

/erobni trening (7 ' 2 min!4gra 8 20 min

o3o 4#2 test5e6nički i taktičkitrening

5rening brzine5e6nički i taktički trening4gra 8 20 min

2" 9lobodno 5e6nički i taktički trening 9lobodno /erobni trening (7 ' 2 min!5e6nički i taktički trening4gra 8 20 min

-0



" 5e6nički i taktičkitrening

5rening brzine5e6nički i taktički treningrzinska izdržljivost

5e6nički i taktičkitrening

5rening brzine5e6nički i taktički trening

" 9lobodno 5e6nički i taktički trening4gra 3 0 min

;rupa <: rzinskaizdržljivost

1rijateljska utakmica

)" 9lobodno 5rening brzine

/erobni trening (= ' 2 min!

1utovanje 1utovanje

7" 9lobodno 5e6nički i taktički trening;rupa <: /erobni trening (7 ' 2min!

/erobni trening ( ' )min!4gra 8 0 min

9lobodno

>" 9lobodno 1rijateljska utakmica 5e6nički i taktičkitrening

5rening brzine5e6nički i taktički treningrzinska izdržljivost

=" 9lobodno ;rupa /: Regeneracijski

trening

;rupa : 5rening brzine4gra 3 0 min

9lobodno 5e6nički i taktički trening

" 9lobodno /erobni trening (= ' 2min!

4gra 8 20 min

o3o 4#2 test

5e6nički i taktičkitrening

5rening brzine

5e6nički i taktički trening4gra 8 20 min

angsbo i sra$nici B200D Bpre&a %jika6 200"D s opisali pripre&e @anskog

nogo&etnog ti&a za *ropsko prvenstvo 200- B*ED. akon klpske sezone igrai s se

o$&orili 1 $o 2 tje$na prije poetka pripre&a za *E. Eripre&e s trajale 18 $ana i bile s

po$ijeljene $va $ijela trajanj " $ana Btablica 1D. 9ntenzitet treninga je bio visok obje

faze pripre&a6 $ok je ekstenzitet treninga s&anjen $rgoj fazi. Ovo se po$$ara sa

principi&a taperinga.

4orisne infor&acije o taperingu iznosi i ic C!arles>ort! B%jika6 200"D6 astralski

nacionalni trener ženske reprezentacije !okej na travi i osvaja oli&pijske &e$alje 2000

#<$ne<6 svo& opis pripre&a ekipe za O9. avo$i $a je nji!ova strategija bila posti,i

vr!nac sportske for&e svi& polji&a igre6 fiziki6 &entalno6 te!niki6 taktiki i s&isl

kooperacije i ti&ske $ina&ike. a pt $o finala O96 +to s si zeli za cilj6 ekalo i! je 8

tak&ica 13 $ana. Eoseban naglasak je bio na to&e $a b$ fiziki spre&niji +to se trnir bliži kraj.

Za$nji! +est &jeseci pripre&a za O9 bilo je strktrirano oko etiri treninga tje$n

na koji&a se si&lirala sa&a igra. 4o$ ovi! treninga intenzitet je pra,en po&o, frekvencije

srca i &jerenje& laktata sa željo& $a se po$$ara sa intenziteto& elitni! tak&ica. Za$nji!

+est &jeseci specifine pripre&e bilo je po$ijeljeno na tri faze pri koje& je svaka zavr+avala

taperingom. a osnovi ovi! pripre&a poz$ano s znali $a i& je nakon perio$a treninga sa

&aksi&alni& optere,enje& potrebno 12 $o 1 $ana laganog treninga $a i& se fnkcionalne i&otorike sposobnosti vrate nor&al.

-1



5ijeko& za$nja $va tje$na pripre&a tj. taperinga frekvencija treninga je s&anjena s 1/

na K7 trenažni! je$inca. ? ovo& perio$ treninzi6 posebno si&lacije igre6 s bili visokog

intenziteta i ko&petitivni6 ali kra,eg trajanja. Eri pravljenj taperinga zeto je obzir $a

ekipa vr! for&e treba $osti,i finalni& tak&ica O96 pa bi pre&a to&e prvi tje$an natjecanja

koristio kao $io trenažnog optere,enja koji ,e po&o,i $a se to $ogo$i.

astp na O9 pokazao je $a je ekipa bila najboljoj for&i $rgo& tje$n natjecanja.

Eo+to je Lstralija bila $o&a,in O96 slije$ &e$ijske AAbkeAA je bilo potrebno ostati prize&ljen

i koncentriran na natjecanje6 a i ispniti vrije&e iz&eI tak&ica na neki nain. 5o s postigli

tako +to s nastavili sa lagani& treninzi&a i kroz natjecanje. ?loženi tr$ ro$io je zlato& na

O9.

9z svega nave$enog vi$ljiva je osnovna strktra taperinga prije veliki! natjecanja.

akon reglarne sezone slije$io bi perio$ oporavka na koji se nastavlja raz$oblje ozbiljnog

treninga pa tapering . 5ijeko& taperinga ne bi se trebao s&anjiti intenziteta treninga6 ali bi se

trebao za!tijevati nizak vol&en treninga.

-2



'. Spe"iinost taperinga , po#edini$ sportovi$a

? ovo& poglavlj osvrnt , se na pri&jere taperinga poje$ini& sportovi&a i na

razlike &eI nji&a Btablica 2D.

Tablica 2. 1rimjeri taperinga u pojedinim sportovima

5imski sportovi 4ndividualni sportovi

izdržljivosti

rzinsko3eksplozivni

individualni sportovi

9port ?ogomet Maraton /tletika 8 00 m

Razina natjecanja vr6unski sport rekreacijski sport vr6unski sport

%rsta taperinga #ksponencijalni tapering 8

brzo opadanje

@inearni tapering #ksponencijalni tapering 8

brzo opadanje

5rajanje taperinga dana 2 dan 3 2 dan

4ntenzitet 0 3 00A 0 3 00A 0300A

#kstenzitet smanjenje 0 3 70A 0 3 70A smanjenje smanjenje 0 3 70A

*rekvencija treninga 0 3 00A 70A 0 3 00A

A poboljBanja izvedbe A 0A 3 ")A

Za pri&jer s zeta $va sporta na vr!nskoj i je$an na rekreacijskoj razini. # obziro&

na $žin trajanja pripre&nog perio$a nogo&et trajanje taperinga o$ " $ana prije poetka

reglarne sezone bi se trebalo pokazati $ovoljni&. 9ntenzitet je potrebno za$ržati visoki& jer

je kljan Kza o$ržavanje postignte sportske for&e. 5o se prije svega &ože posti,i

specifini& te!niki& i taktiki& sa$ržaji&a visokog intenziteta kao i sa&o& igro& ko$ koje

bi se za!tijevala kvaliteta6 natjecateljski te&po i intenzitet. #kla$no s&anjenj ekstenziteta6

vrije&e prove$eno ovi& aktivnosti&a bi se s&anjilo. *kstenzitet je &og,e s&anjiti za

0M. %aniplacijo& ove varijable o&og,ilo bi se s&anjenje trenažnog optere,enja6 a ti&e

-3



pozitivan tijek a$aptacija na trening koji je pret!o$io taperingu i oporavak organiz&a za prv

tak&ic sezone. :rekvencija treninga je ista ili skoro ista onoj pripre&no& perio$. Eo+to

se ra$i o vr!nsko& sport potrebno je za$ržati visok frekvencij treninga6 a sa&i& ti&e +to

je nogo&et sport ko&pleksne te!nike visoka frekvencija treninga osigrava $a ko$ sporta+a

ne $oIe $o gbitka AAosje,ajaAA za sport.

Za s$ionike &aratona na rekreacijskoj razini o$re$io sa& linearni tapering trajanj

21 $an. Ervi tje$an taperinga ekstenzitet se &ože s&anjiti za 20M6 $rgi za -0M i tre,i za

0M. 9ntenzitet je potrebno za$ržati na visokoj razini jer je o$govoran za o$ržavanje aerobni!

sposobnosti. Eerio$ taperinga &araton &ože se iskoristiti $a sporta+ &e&orira te&po

koji& ,e trati toko& trke. Ovo se &ože posti,i izvo$e,i treninge tijeko& taperinga ko$

koji! te&po o$govara brzini trke. Eo+to se ra$i o rekreacijsko& sport frekvencij treninga

je &og,e s&anjiti za -0M. Ovo ,e i $alje biti $ovoljno za o$ržavanje fnkcionalni!

sposobnosti. Za razlik o$ nogo&eta ko$ kojeg se &ože oekivati6 s obziro& $a je vr!nski

sport6 pobolj+anje izve$be za 3M6 ko$ &aratona na rekreacijskoj razini &og,e je oekivati $a

se rezltat trke znaajnije pobolj+a6 za 10M.

? $isciplini tranja na -00 & o$re$io sa& eksponencijalni taperinga s brzi&

opa$anje& po+to s istraživanja pokazala $a se ovaj oblik taperinga o$nos na $rge

pokazao najefikasniji&. Zavisno o$ trenažnog optere,enja perio$a koji je pret!o$io

taperingu6 tapering trajanj o$ tri tje$na trebao bi se pokazati efikasni&. 9ntenzitet i

frekvencij treninga je potrebno za$ržati na vr!nskoj razini $ok se ekstenzitet &ože s&anjiti

za 0M. Eo+to se ra$i o sport ko$ kojeg je svaka stotinka bitna pobolj+anje rezltata o$

1$o1K/M bio bi vr!nski $oseg.

--



(. a!l#,a!

Tapering je perio$ s&anjenog trenažnog optere,enja neposre$no prije glavnog

natjecanja. Jlavni ciljevi efektivnog taperinga s $a &aksi&alno s&anji ak&lirani

fiziolo+ki i psi!olo+ki stres svako$nevnog treninga i povrati tolerancij pre&a trening i

proizve$e $aljnje a$aptacije na trening tijeko& sa&og taperinga.

Ovisno o to&e kako se trenažno optere,enje s&anjje toko& vre&ena razlikje&o

nekoliko oblika taperinga. 4o$ step taperinga optere,enje se naglo s&anjje za konstantn

vrije$nost $ok se ko$ linearnog i eksponencijalnog taperinga optere,enje progresivno

s&anjje. *ksponencijalni tapering &ože i&ati $va oblika6 onaj sa sporo& ili sa brzo&

konstanto& opa$anja trenažnog optere,enja. *ksponencijalni tapering se ve,ini sportova6

izzev bicikliz&6 pokazao kao bolje rje+enje o$ step taperinga. ? spore$bi $va oblika

eksponencijalnog taperinga6 kao bolja strategija za pobolj+anje sportske izve$be se pokazao

taperinga s protokolo& brzog opa$anja trenažnog optere,enja.

Eerio$ taperinga prate brojne kar$iovasklarne6 &etabolike6 bioke&ijske i nero&sklarne

fiziolo+ke a$aptacije koje $oprinose pobolj+anj sportske izve$be. 5 s takoIer i pozitivne

pro&jene raspoloženj i kvaliteti sna koje prate tapering . 5ijeko& taperinga trenažno

optere,enje se ne bi trebalo s&anjivati na ran intenziteta treninga.

9ntenzitet treninga je kljan para&etar za o$ržavanje a$aptacijski! svojstava tijeko&

taperinga te bi ga stoga trebalo za$ržati na istoj razini ili &alo pove,ati. Osi& toga6 kvalitetni

trening tijeko& taperinga &ože $o$atno naprije$iti fiziolo+ke a$aptacije sporta+a.

*kstenzitet treninga je glavna varijabla na ran koje se pravlja trenažni&

optere,enje&. Za ve,in sporta+a sportska izve$ba ,e se pobolj+ati slaj $a se ekstenzitet

-/



treninga s&anji za -1M $o 0M o$nos na trening koji je pret!o$io taperingu. Opti&alna

pobolj+anja sportskoj izve$bi &og se posti,i i sa &anji& i sa ve,i& s&anjenji&a

ekstenziteta.

L$aptacije izazvane treningo& ko$ sporta+a sre$njeg ranga &og se za$ržati sa

nisko& frekvencijo& treninga B30 K /0M o$nos na vrije$nosti prije taperingaD6 $ok se ko$

vr!nski! sporta+a prepora za$ržavanje frekvencije treninga na razini slinoj perio$ prije

taperinga. ? sprotno&6 postoji rizik o$ AAgbitka osje,ajaAA za sport6 posebno sportovi&a

koji sa$rže ko&pleksnije strktre gibanja.

Opti&alno trajanje taperinga glavno& varira iz&eI - $ana pa $o / tje$ana. Za

ve,in sporta+a perio$ taperinga o$ 2 tje$na pokazat ,e se korisni& +to ne znai $a kra,e ili

$že trajanje taperinga nije opti&alno za neke sporta+e6 zavisno $o nji!ovog in$ivi$alnog

profila a$aptacije na trening i vre&ena potrebnog $a se kloni &or.

:inalni i glavni cilj taperinga je naprjeIenje sportske izve$be. ealistini cilj za

taperinga bi &oglo biti pobolj+anje sportske izve$be za 3M Bglavno& iz&eI 0./ K MD.

Eobolj+anje izve$be za ov vrije$nost6 koliko go$ ona &ala bila6 &ože i&ati veliki tjecaj na

plas&an natjecanj6 posebice6 vr!nsko& sport.

-



1). 4iterat,ra

1. %ceel<6 *.6 R #an$ler6 @. B2007D. 5apering for *n$rance Lt!letes. Strengt and

!onditioning "ournal 6 2"B/D6 18K2-.

2. %jika6 9. B200"D. Tapering and #eaking for $ptimal #erformance. C!a&paign; &an

4inetics

3. Eeak Eerfor&ance B2011D. 5apering; %at form of tapering &orks best in &ic sports'

Non lineN # &reže skinto 2/. svibnja 2011. s a$rese;

!ttp;NN>>>.pponline.co.kNenc<cN027.!t&l

-. 5rner6 L.6 B2011D. 5!e #cience an$ Eractice of Eerio$ization; L rief evie>. Strengt

and !onditioning "ournal 6 33B1D6 3-K-.

/. ilson6 H.%. R ilson6 J.H. B200"D. Eraktian pristp taper ili br+enj for&e.

(ondicijski trening, 7B1D6 /8K7.

http://www.pponline.co.uk/encyc/0267.html

http://www.pponline.co.uk/encyc/0267.html

Documents

Diplomski - Tapering u Sportu - Josip Stanić