Velimir Petrovi: Die essekerische Sprechart kulturno dobro grada OsijekaStudenti: Matea endeGabrijela KelemenNada Petrovieljko Mihaljevi

1. UvodMirovni sporazum u Sremskim Karlovcima (26.1.1699.): Austrija vlada SlavonijomKolonizacija Slavonije (18. i veina 19. st.)Osijek osloboen od Turaka 1687.: naseljavanje njemakih obrtnika i trgovaca (osobito iz pokrajine Wrttemberg):nastanak predgraa Novi grad (njem. Neustadt) 1792.razne nacionalnosti, viejezinost i multikulturalnostrazvoj njemakog gradskog dijalekta, nazvanog esekerski

esekerski:

izvedenica od naziva Eseker kojemu u standardnom njemakom jeziku odgovara Essegeresekerski naziv za Osijek: Essek prema Esseg (razlika u izgovoru i pisanju)Essekerischgovorili su ga pripadnici niih socijalnih slojeva neovisno o nacionalnoj pripadnosti

Paralelno s esekerskim obrazovani Osjeani koriste i njemaki razgovorni jezik austrijske varijanteNakon raspada Austro-Ugarske Monarhije i stvaranja Jugoslavije njemaki jezik uzmie (hrvatski jezik postaje jedini nastavni jezik u kolama)Brojni autori su biljeili esekersko narjeje u svrhu daljnjih istraivanja (Lujo Plein, Ernst Simons, Roda Roda)Usprkos svoenja njemakog na razinu stranog jezika u kolskim programima, esekersko narjeje je sve do Drugog svjetskog rata bilo u intenzivnoj upotrebi u Osijeku

2. Neka bitna obiljeja esekerskog narjeja2.1. PismoFunkcija esekerskog: usmena komunikacija niih socijalnih slojevaKoritenje hrvatskog pisma jer ne poznaju njemaki pravopisSlovo h oznaava tri razliita glasa: [h] u hobn, [c] u milih, [x] u puhEsekerski ne poznaje zaobljene prijeglase: en schn, tin dnn

2.2. MorfologijaUpotreba sljedeih vremenskih oblika: prezent, perfekt, preterit, pluskvamperfekt, futur I. indikativa kao i preterit i pluskvamperfekt konjunktivaPreterit se upotrebljava jedino od glagola sajn (sein)Vu pist sou long kvesn? (Wo bist du so lange gewesen?)Rod imenica se najee podudara s njihovim rodom u njemakom standardnom jeziku:tos haus (das Haus), tea ti (der Tisch), ti ponk (die Bank)

Iznimke (poklapanje s rodom hrvatskog ekvivalenta):ti vajn (das Schwein), tos milh (die Milch)Oblik mnoine se u veini sluajeva poklapa s oblikom jednine:gosn (Gasse, Gassen), ul (Schule, Schulen)Odreeni lan: ta/tea der, ti/te/tei die, tos dasNeodreeni lan za sva tri roda: aNegacija: kaJeda hoda lehtas Kvisn. (Jeder hat ein schlehtes Gewissen.)Tos voa ka lustigi Houhcajt. (Das war keine lustige Hochzeit.)

SintaksaEsekerski:ta Agata iara tifmuta, tem Martin sajn sonStand. nj.: Agathas Stiefmutter, Martins SohnNominalne fraza u dativu umjesto posesivnog genitiva

Razliite valencije pridjeva i glagolaEsekerski:tenken auf, sih kvenan aufStand. nj.: denken an, sich gewhnen an

Brkanje padeaval ih un inan troufn hob (weil ich ihnen schon getroffen habe)... An diplum is tos fon di essekama ajaveaga... ( ein Diplom ist das von die Esseker Feuerwehr...)

Namjerne reeniceUvedene veznikom tas (dass), rijetko tamit (damit):Mohns auf iharan Pingl, tasma segn(Machen Sie Ihren Binkl, dass wir sehen)

Odnosne reeniceVeznik vos (was) umjesto die, der, dassTi lajt, vozas ta Meitn kongan sajn, san nua son ktualpat iba im(Die Leute, was aus der Mette gegangen sind, sind nur so ber ihn gestolpeert)

Vremenske reenice s jednokratnom prolom radnjomVeznik von (wenn) i vi (wie) umjesto wenn, sobaldMia is a tami vuan, vi ihs faceln hop keat(Mir ist auch damisch geworden, wie ich es erzhlen gehrt habe)

Vremenske reenice za izricanje budunostiVeznik pis (bis) umjesto sobald, wennPist curik kumst, krikst a Ramprot(Bis du zurck kommst, kriegst du ein Rahmbrot)

Razliit poredak rijei, izokvirivanjeBoe moj, vis ein veat sajn(Mein Gott, wie schn wirds sein)peda hot sih rausktelt majn Unuldigkajt(Spter hat sich rausgestellt meine Unschuldigkeit)

Uestalnost etikog dativa(ih, tu, si, ia)U st.nj. samo poslije ich i duIh hob ta naime teih in da cajtung kleinzn, taz si ibard tun sakupljati priloge fia Abc-klub.Ovih sam ti dana itao...* Ich habe dir nmlich dieser Tage...

Samo indikativ u neupravnom govoru u esekerskom

Sajni Kulegn hom ksogt, taza a Krad fun a aran klukt hot.(Seine Kollegen haben gesagt, dass er eine Grte von einem Karpfen geschluckt hat.)

Vie negacijaPrauhnc net ka onkst hom(Sie brauchen keine Angst zu haben)Modalitetni glagol Pflegen (obiavati) koristi se i u prolom vremenu... Vi tos ta Hear Lampl noh a poa kude prica kflegt bot cu sogn(... wie das der Herr Lampl nach ein Paar guten Spritzern zu sagen pflegte)

LeksikaPosuenice iz hrvatskog, srpskog, maarskog, jidia, kao izvornih i jezika- vektora3 skupine posuenica u esekerskom:InternacionalizmiHrvatske, maarske rijeiNjemaki-> hrvatski-> esekerski

1) internacionalizmi, prisutni i u njemakom(in)talagent

2) hrvatske, maarske rijei, nema ih u njemakom

eparo

3) Njamki -> hrvatski -> esekerskiPegeln

Bogatstvo frazeologizama1) potpuna podudarnost s nj. st. Na svim razinama jezika:ins olde ajzn kumanas prent jo net2) podudarnost sdjelominim leksikim razlikama:am tos beac fatradn (jmdn. Das Herz verdrehn, umjesto Kopf)3) podudarnost s razlikama na morfoloko- sintaktikoj/ leksikoj razini:Am rikn foln (am Rcken fallen, umjesto auf den)

Hibridni frazemi:ike vi majke (pijan kao majka)Bogatstvo argonskih izraza za zloince, prostitutke etc:Drot (pajkan)Mu ( fufica)Solon (kidnuti)

3. Tragovi hrvatskog jezika u esekerskom narjejuCitirani primjeri govore o uzajamnom djelovanju dvaju jezika (prvenstveno na leksikoj i sintaktikoj razini) koji opstoje u istom okruenjuPoloaj hrv. jezika u osjekoj sredini mijenjao se u skladu s politikim statusom hrvatske nacije u okviru Austro-Ugarske i nakon njenog raspadaHrvatski je jezik u izvjesnoj mjeri sluio i pripadnicima drugih etnikih skupina kao sredstvo sporazumijevanja (u meujezinom dodiru bio je i primalac i davalac)

Hrvatski jezik je u esekerskom ostavio jasne tragove u okviru: leksikog i semantikog posuivanja, sintaktike valencije nekih glagola i glagolskih imenica,te na razini reenine strukture i fonolokog sustava

3.1 Leksiko posuivanjeDo posuivanja leksikih jedinica iz hrv. jezika dolazi kada govorniku tijekom komunikacije:uzmanjka njemaka rije jer ne postoji odgovarajua oznaka za neki sadraj ili,ako postoji odgovarajua oznaka, govornik je ne upotrijebi jer mu se hrvatska rije prva nametnulaLeksiko posuivanje se ostvaruje na tri osnovna naina

1) Posuena leksika jedinica rije ili grupa rijei ne prilagouje se sistemu njemakog jezika:Vu is ti lopta? (Wo ist die lopta [Ball]?) Gdje je lopta?2) Govornik prilagouje (potpuno ili djelomino) posuenu leksiku jedinicu sistemu jezika primaoca, dodajui joj njemake fleksivne morfeme:Ea hot mih kpratit. (Er hat mich gepratit [begleitet].) On me pratio.U podruju tvorbe rijei Eseker od hrvatske imenice gae i esekerske houzn tvori hibridnu sloenicu gaahouzn (gae)rodaneni = hrv. imenica roda + maarska imenica neni tetka

3) Dio leksikih jedinica Eseker doslovno prevodi s hrvatskog, iako za njih postoje u njemakom jeziku posve drukiji ekvivalenti:

Hrvatski jezikEsekersko narjejeNjemaki standardni jezikoduvijekza sto godinazaposliti sepraviti se kao dafun imafua hundat joasih antelnsih mohn, ols opseit je/schon immer/seit jeherseit hundert Jahrenangestellt werden/Arbeit findentun als ob/sich stellen

3.2 Semantiko posuivanjeGovornik postojeoj njemakoj rijei dodaje semantiki opsenijeg hrvatskog ekvivalentanpr. za esekersku rije cimlih posuuje od vieznane hrvatske rijei prilino sa znaenjem znatno i znatan broj ovo drugo znaenje, pa cimlih i prilino postaju pravi ekvivalentiIn tem jecign krih sajn a cimlih Eseka umkuman. (In dem jetztigen Krieg sind auch ziemlich [ziemlich viel] Esseker umgekommen.) I u sadanjem ratu prilino Osjeana je izgubilo ivot.

Pod utjecajem hrv. jezika Esekeri upotrebljavaju vos (to) i u znaenju atributnog tes (to) kome u standardnome njem. jeziku odgovara dass a ne was.Hrvatskom vezniku kako u znaenju da uz glagole govorenja odgovara u njem. standardnom jeziku dass, a u esekerskom tas (da) i vi (kako).Prijedlona fraza kao dopuna uz neke glagole i glagolske imenice (prijedlog takve fraze u esekerskom je doslovan prijevod hrvatskog prijedloga)

Od promjena na razini reenice, po kojima se osjeki njemaki razlikuje od standardnog njemakog jezika, valja spomenuti:poredak sloenog predikata u glavnoj i zavisnoj reenici iuvodni element zavisne reenice Poredak elemenata sloenog glagolskog predikata esto se podudara s poretkom njihovih ekvivalenata u hrv. jeziku:Ea hot kenan fil fatrogen (Er hat viel vertragen knnen) On je mogao mnogo podnijeti

U reenicama uvedenim elementom vi i u proporcionalnim reenicama s je pridjev ne stoji odmah iza uvodnog elementa kao u njemakom, ve se nalazi dalje u reenici (kao u hrvatskom)Ti hajtigi jugent vaznet, vi unc oldn vea voa, vonma jung voan. (Die heutige Jugend wei nicht, wie schwer uns alten war, als wir jung waren.) Dananja mlade ne zna kako je nama starima bilo teko kad smo bili mladi.Pod utjecajem hrv. jezika govornici esekerskog upotrebljavaju uvodne elemente kakvi u standardnom njem. jeziku ne postoje ili se upotrebljavaju u nekom drugom znaenju. npr. za hrvatsko kao da ols tas (umjesto ols op)

4. Aktualnost sadraja esekerskih tekstovanjemaki knjievni jezik dugo vremena obiljeje grada (novine, knjige)Pleinovi tekstovi: vrijeme radnje: 20-e, 30-e godine 20. st.mjesto radnje: Osijekproblematika: poloaj ena u drutvu i obitelji (Der Brieftrger Anton)...Viktoria: Jo, vajl ih tatrajmol Cvilinge gebuan hop.Anton: Mia host si gebuan? Na, o na net! Ten Fotalont uldest tu tos! Tos is tajne hajtige Mutafliht! Auf solige host a Reht tulc cu sajn....

Esekerski razgovori asociraju na njemake prie o ilanima (ruganje malograanskom mentalitetu)Stilinovievi tekstovi:Esekerie kuackihtn (Esekerske kratke prie)Koluman (Kolumne)teme: dogaaji iz prolosti u kojima je autor sudjelovaokomika proizlazi iz neoekivanih obrata

Ti retungsproh (Jezik spasitelj)...Jec hot ti Ani onfonkt cu impfn: Sou! Tu pist a vob fun Aljma unt vilst mih, a Esekerin, aus ajgani vounung raus majzn unt ernst tih net?...Ta jungi gardist aut si jec mit ofanan mund on, trat sih cu teni ondari gardistn um unt sokt: Ova ena govori kao to su govorili moji omama i otata. I oni su bili u logoru. Ona je stvarno vabica. Deki, idemo!

ZakljuakRezultat nejednakog stupnja utjecaja jezika u dodiru u Osijeku su razlike u vokabularu i izgovoru.Nestanak preduvjeta za prirodan opstanak esekerskog narjeja je politiki uzrokovan.Znaaj Pleinovih, Stilinovievih i tekstova drugih autora koji su koristili esekerski gradski idiom je u tome, da svjedoe o kulturi ivljenja esekerskih graana na poetku 20. st.