1. DIDAKTIKA

Rije didaktika grkog je porijekla i izvorno znai pouavanje (didasko pouavam, didaskein - pouavati). Taj naziv u pedagoku literaturu uvode Ratke i Komenski u 17. st. Ratke 1613. godine predlae da se kao bitna odrednica uspjene nastave ugradi vjetina pouavanja. To je bio glavni razlog za preuzimanje grkog izraza didaskein (pouavati). Taj izraz kasnije preuzima Komenski u Velikoj didaktici 1632. Komenski je pod pojmom didaktike u smislu vjetine pouavanja svakoga u svemu obuhvatio obrazovanje i odgoj, to pripada pojmu pedagogije uope, jer su obrazovanje i odgoj dvije osnovne pedagoke kategorije.Didaktika je grana pedagogije koja prouava ope zakonitosti obrazovanja.

2. METODIKARije metodika izvedena je od rijei METODA (Meta= cilj, sredite dolaska, usred; hodos= putovanje, kretanje, postupak..)Je sustav znanstvenog miljenja nastave nekog, sasvim odreenog, predmeta ili,sasvim odreene, srodne grupe predmeta.

3. OBRAZOVANJEObrazovanje obuhvaa u sebi znanje i sposobnosti. Obrazovanost je kvaliteta linosti koja je odreena njegovim znanjem i sposobnostima.

4. UENJEJe aktivnost kojom pojedinac postie relativno trajnu promjenu svoga ponaanja. Promjenje dakle nastaju pod utjecajem primljenih i preraenih informacijal5. OBRAZOVNI CILJ I ZADATCICilj i zadaci odgoja i obrazovanja iskazuju namjeru, intenciju odgojno obrazovnog ina. Oni su polazite, ali i ishodite svakog odgojno-obrazovnog procesa. Odgojno obrazovni proces poinje odreenom namjerom, a zavrava provjerom koliko je ta namjera ostvarena. Cilj je uopena i saeta formulacija intencije, a zadaci au razrada i konkretizacija cilja. Na didaktickoj razini ne mogu se konkretizirati odgojno-obrazovni zadatci, ali se moe dati struktura koja e praktiaru pomoi u konkretizaciji zadatka.

Obrazovni cilj s drutvbenog aspekta osigurava daljnji razovj kulturnih i civilizacijskih dostignua odreenogdrutva, a s individualnog aspekta osigurava zadovoljavanje spoznajnnih, doivljajnih i psihomotorikih interesa pojedinca.

6. ZNANJESistem ili logiki pregled injenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je pojedinac usvojio i trajno zadrao u svojoj svijesti.Stupnjevi znanja:1. Znanje prisjeanja2. Znanje prepoznavanja3. Znanje reprodukcije4. Operativno znanje5. Kreativno ili stvaralako znanje 7. INJENICEinjenice su konkretnosti, odnosno pojedinosti o objektivnoj stvarnosti koje pojedinac spoznaje perceptivnim putem.Generalizacije su pojmovi, pravila, principi, metode, definicije, dokazi, kategorije

8. SPOSOBNOSTI-PODRUJA SPOSOBNOSTISposobnost je kvaliteta linosti koja je tako formirana da uspjeno obavlja neku djelatnost.1. senzorne ili perceptivne sposobnosti zasnovane na senzornoj aktivnosti, sposobnosti osjetilnog doivljavanja 2. manualne ili praktine sposobnosti temelje se na praktinoj aktivnosti3. sposobnosti izraavanja odnose se na govor, itanje, pisanje, crtanje, slikanje, matematiko izraavanje, pjevanje, sviranje i izraavanje pokretima tijela. 4. intelektualne sposobnosti formiraju se na bazi ljudskog intelektualnog rada

9. KOMPETENCIJEKompetencije predstavljaju dinaminu kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih vjetina, znanja i razumijevanja, meuljudskih, intelektualnih i praktinih vjetina te etikih vrijednosti koje omoguuju pojedincu da aktivno i efikasno djeluje u specifinoj situaciji. Kompetencije se kontinuirano razvijaju tijekom svih ciklusa obrazovanja. Vrste kompetencija: Generike ili prenosive u razliita podruja djelovanja Podruno specifine (svojstvene odreenoj disciplini/struci) Razvoj kompetencija: Cikliki ( primarno, sekundarno i tercijarno obrazovanje) Integriran kroz sve razine obrazovanja Odreivanje kompetencija Na razini stupnjeva, studija i na razini kolegija/predmeta Ukljuenost razliitih nositelja interesa (nastavnici, diplomirani studenti, poslodavci)10. ISHODI UENJAIshodi u enja su izjave/iskazi u kojima se navodi to bi u enik trebao znati, razumjeti i/ili u initi pokazati nakon to zavri odreeni proces uenja, kao rezultat aktivnosti uenja. Ishodi uenja odreuju minimalno prihvatljiv standard (prag) prolaska u enika u obrazovnom programu/modulu/predmetu. Ishodi uenja bitan su pokazatelj transparentnosti u sustavu obrazovanja i nacionalnog kvalifikacijskog okviraISHODI U ENJA SU OPERACIONALIZACIJA KOMPETENCIJA POMOU AKTIVNOSTI KOJE SU VIDLJIVE I MJERLJIVE.11. bloomova taksonomija ishoda ucenjaIntelektualne vjestine i sposobnosti: razumijevanje, primjena, analiza, sinteza, evaluacija.12. KONGITIVNO PODRUJE, PSIHOMOTORIKO PODRUJE, AFEKTIVNO PODRUJE1.kognitivno podrucje - znanje (definirati, navesti), shvacanje (razumjeti, razjasniti), primjena (primjeniti, otkriti), analiza (analizirati, rasclaniti), sinteza (generalizirati, kombinirati), evaluacija (ocjeniti, kritizirati);2.psihomotoricko podrucje - primanje (upoznati neki fenomen, pitati, identificirati), reagiranje (sudjelovanje u raspravi, prikazati, pomoci), vrjednovanje (razlikovati, objasniti), organizacija (prihvacanje ideja, vrjednota), karakterizacija (cjelovito mjenjanje sustava vrjednota ili zivotne filozofije); 3.afektivno podrucje - imitacija, refleksno gibanje (imitacija, jednostavni pokreti), manipuliranje (usavrsavanje pojedinih pokreta), koordinacija pokreta (vizualno, koordinacija), jacanje izdrzljivosti (povecanje izdrzljivosti, snage), usavrsavanje (vjesti pokreti, povezane radnje), naturalizacija (snazni i izrazajni vjesti pokreti, vjestina, sastaviti, izgraditi)

13. faktori nastave - didakticki trokutNastavnik, ucenik, nastavni sadrzaj.

14. zadaci nastave - materijalni, funkcionalni, odgojniMATERIJALNI - stjecanje znanjaFUNKCIONALNI - razvijanje sposobnostiODGOJNI - odgojne vrijednosti: moralne, estetske, radne.15. vrste nastaveOvisi o stupnju skolovanja, obaveznosti, nastavnom programu, vremenu, broju ucenika, sistemu rada nastavnika, mjestu izvodenja, nacinu komunikacije...Redovna nastava (redovno skolovanje), dopunska nastava(poslije skole za one koji nisu naucili), produzna nastava (nastava na kraju skolske godine za one koji nisu nesto savladali), dodatna nastava (prosirivanje znanja), izborna nastava (izborni predmet - podrucje prema vlastitim interesima), fakultativna nastava (neobvezna nastava - npr. ucenje drugog stranog jezika), tecajevi odnosno seminari (dodatno ucenje - npr. tecaj crvenog kriza), dopisna nastava (nastava na daljini), televizijska skola i radio skola (emisije uskladene sa odredenim skolskim gradivom).

16. nastavni plan - raspored predmeta u nastavnom planuNastavni plan je skolski dokument u obliku tablice, a propisuje: - odgojno-obrazovna podrucja- redosljed obucavanja tih podrucja (po razredima)- tjedni broj sati za nastavni predmet

Raspored predmeta u nastavnom planu: - sukcesivni poredak - predmeti se u nekoj skoli uce po redu jedan za drugim (nauci se jedan predmet, pa se krece na drugi)- simultani poredak - istodobno proucava vise predmeta- kombinirani raspored - ili linijsko spiralni raspored.

17. nastavni program - opseg, dubina, strukturaSkolski dokument koji propisuje konkretne sadrzaje nastavnih predmeta, pa je on zapravo konkretizacija nastavnog plana.OPSEG obuhvaca sirinu znanja(cinjenice) i sposobnosti(aktivnosti) koje ucenici moraju steci na odredenom predmetuDUBINA znanja i stupanj, kvaliteta sposobnostiSTRUKTURA je redosljed nastavnog sadrzaja pojedinog predmeta u nekoliko razreda. Postoje 3 nacina rasporeda: LINIJSKI - tematika jednog predmeta se nize redosljedno (iz razreda u razred)KONCENTRICNI - koncentricnikrugovi (ponavljanje iz prethodnog razreda i prosirenje gradiva za tekuci razred) KOMBINIRANI - na pocetku god. se ucenici upoznaju sa nastavnim sadrzajem, no tijekom obrade novih sadrzaja ponavljaju nauceno u prethodnim razredima.

18. predmetno podrucje, nastavna cjelina, nastavna tema, nastavna jedinicaPREDMETNO PODRUCJE - npr. (hrv. jezik- podrucja su gramatika i knjizevnost)NASTAVNA CJELINA- sredisnja tematika prozeta nekom osnovnom idejomNASTAVNA TEMA - pojam nastave, uzi pojam cjelineNASTAVNA JEDINICA - nastavni sadrzaj namjenjen za jedan sat (ili blok-sat)

19. nastavna sredstvato su didakticki oblikovana izvorna stvarnost, ona su izvor znajna i baza za razvijanje radne sposobnosti.VIZUALNA SREDSTVA - postoje dvodimenzionalna (staticna: crtezi, slike, fotke, grafikoni, tablice, plakat; dinamicna: film, aplikacije) i trodimenzionalna (staticna: modeli, reljefi, makete: dinamicna: aparati, strojevi,instrumenti)AUDITIVNA SREDSTVA - slusni izvori znanja (verbalno, vokalno, instrumentalno)AUDIO-VIZUALNA SREDSTVA - zvucni filmovi i tv emisijeTEKSTUALNA NASTAVNA SREDSTVA - udzbenici, rijecnici...

20. nastavna pomagalaTehnicka pomagala su orudja za rad (npr. ravnalo, ploca, stafelaj, projektor)

21. nastavne metodeMETODA DEMONSTRACIJE - 1.demonstracija staticnih predmeta: izvorni materijali, model, slika; 2.demonstriranje dinamicnih prirodnih pojava: proucavanje prirodnih procesa (npr. na ekskurziji) 3.demonstriranje aktivnosti: modeliranje, slikanje, sviranje; 4.didakticke napomene o primjeni metode demonstracije: upozorenja, pristupacnost cinjenica, povezivanje s ostalim nastavnim metodama.METODA PRAKTICNIH RADOVA - 1.uvjeti za prakticni rad: elementi potrebni za izvodenje prakticnog rada- materijali, orudja; 2.struktura rakticnog rada: sastoji se od odredenog broja prakticnih operacija - npr. busenje, izrezivanje, lijepljenje, okretanje, spajanje; 3.didakticke napomene o primjeni prakticnih radova: poznavati svojstva materijala, odabrati potrebna orudja i prepoznati njihovu funkciju, uoznati strukturu prakticne radnjeMETODA CRTANJA (ILUSTRATIVNI RADOVI) - 1.crtanje kao nacin izrazavanja: dobiva se crtez - crte i linije; 2.sadrzaj crtanja u nastavi: graficki simboli, geometrijski crtez, graficko rikazivanje kvantitativnih odnosa, shematsko crtanje predmeta, shematsko prikazivanje procesa, crtanje na temelju promatranja, konkretizacija astrakcije, ilustriranje fabule; 3.didakticke napomene o metodi crtanja: stjecanje vjestine crtanja, potrebno je da nastavnik prije nastave skicira crtezMETODA PISMENIH RADOVA - nastavnik sadrzajne dijelove pise na plocu - naslov...1.vezani pismeni radovi: prepisivanje;2.poluvezani pismeni radovi: diktati, dopuna teksta, pismeni odgovori na pitanja, biljeske za vrijeme predavanja, konceptiranje (samostalno prepisivanje gradiva kod kuce), doslovno konceptiranje (citati), doslovno konceptiranje s komentiranje (na neki citat pisu vlastiti komentar), slobodno konceptiranje (parafraziranje), sazeto konceptiranje, marginalije (napomene);3.samostalni pismeni radovi: slobodno odabiranje sadrzaja i tematike i slobodno konceptiranje teksta;METODA CITANJA I RADA NA TEKSTU - 1.vrste citanja: fragmentarno, opsirno (glasno i tiho) i brzo citanje;2.rad na tekstu: citanje, misaona aktivnost, misljenje, izrazavanje, promatranje, prakticni rad;3.didakticko oblikovanje udzbenika: pisan na temelju nastavnog plana i programa, osnovna skolska knjiga, didakticki oblikovan za svakodnevnu upotrebu;METODA RAZGOVORA - 1.struktura razgovora: pitanja - odgovor;2.oblici metode razgovora: reproduktovno ponavljanje i produktivno ponavljanje;3.didakticke napomene o primjeni metode razgovora: pravilno artikulirati i usmjeriti pitanja, te traziti konkretan odgovor;METODA USMENOG IZLAGANJA - 1.oblici metode usmenog izlaganja: pripovijedanje, opisivanje, znanstveno opisivanje, umjetnicko opisivanje, obrazlozenje, objasnjenje, rasudjivanje;2.didakticke napomene o metodi usmenog izlaganja: uspostaviti pravilno i tocno jezicno izrazavanje.

22. socijalni oblici nastavnog rada DIREKTNO POUCAVANJE FRONTALNIM RADOMSAMOSTALAN RAD UCENIKA1.grupni rad ucenika2.rad u parovima3.individualni rad ucenika4.samostalan rad i nastavna tehnologija (posebno konstruiranje i programiranje opreme koja sadrzi obrazovni sadrzaj)