ROMANTIZAM trajanje: 18301 - 18652

- unutar romantizma javlja se Ilirizam odn. HNP (1830-18433)- značajke: sloboda, mašta, originalnost, iskrenost, pobuna- naglašen je kolektivizam i jedinstvo nacije- cilj je jačanje nacionalne svijesti i prikupljanje narodnoga blaga- 1835. počinju izlaziti Novine horvatske s knjiž. prilogom Danica- 1842. počinje izlaziti časopis Kolo

Najznačajniji autori: Gaj, Vukotinović, Vraz, Preradović, Mažuranić, Demeter i dr.

ŽANROVSKI SUSTAV ROMANTIZMALirika= najdominantnija književna vrsta

- glavni oblici su budnice i davorije, a pišu se i ode, gazele, epigrami, himne, balade, romance

- razlika između budnica i davorija je tematsko-motivske naravi, ali samo u nijansi- budnice su jednostavne pjesme, napisane s namjerom buđenja nacionalne svijesti- davorije su složenije, imaju isti cilj, a razlika je u tome što su borbenije i

programatskije, naziv potječe od imena stsl.mitološkog boga rata Davora- primjeri budnica:

Gajeva pjesma Horvatov sloga i zjedinjenje, poznatija po prvom stihu «Još Horvatska ni propala», napisana kajkavskim dijalektom, a postala je i ilirskom himnom

Demetrijeva pjesma Prosto zrakom ptica leti, to je «Pjesma Hrvata» iz Grobničkog polja, napisana štokavštinom

Štoosove pjesme Poziv u ilirsko kolo, Kip domovine leta 1831.- primjer davorije je Vukotinovićeva Pjesma Horvatov poznatija po prvom stihu «Nek

se hrušti šaka mala», pisana kajkavskim dijalektom- nakon 1840. dolazi do širenja tematike- Vraz, Preradović i Vukotinović pišu ljubavnu liriku, a pišu se i religiozna te

refleksivna poezija

EpikaPovijesni epovi: Mažuranić: Smrt Smail-age Čengića (1846)

Demeter: Grobničko polje (1842)Naracija u stihu (romantični spjevovi): Luka Botić: Bijedna Mara, Pobratimstvo

Mato Vodopić: RobinjicaAntun Pasko Kazali: ZlatkaMedo Pucić: Cvijeta

Drama na kajkavskom: Dragutin Rakovac: Duh

Ljudevit Vukotinović: Golub, Pervi i zadnji kip povijesne tragedije: Ivan Kukuljević Sakcinski: Juran i Sofija ili Turci kod Siska

- 1. hrv. povijesna tragedija

1 Početak ilirskog pokreta2 Šenoa u Glasonoši objavio članak „Naša književnost“ 3 Zabrana ilirskog imena

Dimitrija Demeter: Teuta komedija: Antun Nemčić: Kvas bez kruha ili tko će biti veliki sudac

- 1. hrv. društvena komedija pučki igrokaz: Ante Starčević: Selski prorok

Freudenreich: Graničari- 1. hrv. pučki igrokaz

salonska drama: Julije Rorauer: Maja, Olynta, SirenaIvo Vojnović: PsycheStjepan Miletić: Grof Paližna

Proza- dolazi do procvata putopisa: Matija Mažuranić: Pogled u Bosnu (1843)

Stanko Vraz: Put u gornje strane (1844)Antun Nemčić: Putositnice (1845)

- javlja se i nova vrsta – feljton: Ljudevit Vukotinović: Zimske misli (1841)- romane pišu: Antun Nemčić: Udes ljudski – nedovršen

Miroslav Kraljević: Požeški đak – 1. roman NHK (1863)- novele: Ljudevit Vukotinović: Štitonoša, Serdar-paša, Bela IV. u Iliriji

Sakcinski: Bugarin, Braća, Dva SlavenaDragojla JarnevićDemeter:povijesne - Ivo i Neda, Otac i sin; suvremene – Vijavica, Jedna noć

- književna kritika: Stanko Vraz

STANKO VRAZ- pravim imenom Jakob Frass- rodom je Slovenac iz Štajerske- oduševio se ilirskom idejom i duhom sveslavenske uzajamnosti pa napušta slovenski

jezik i počinje pisati na štokavskom- to mu posebno zamjera France Prešern i proglašava ga izdajicom- 1840. izdaje zbirku pjesama Đulabije – 1. ljub. kanconijer NHK- posvećen je samoborskoj ljepotici Ljubici Cantily- naslov označava slatke mirisne jabuke crvene kao ruže- pisane su krakovjakom – to je oblik poljske šesteračke pučke pjesme od 2 katrena s

rimom abcb- sastoje se od 4 dijela: u prvom prevladavaju vedre slike krajolika koje izražavaju

pjesnikova raspoloženja i Ljubičinu ljepotu; u drugom se isprepleće ljubav prema ženi i ljubav prema domovini; treći nastaje nakon Ljubičine udaje, prevladavaju tužni tonovi i snažan osjećaj boli; četvrti dio nastaje nakon Ljubičine smrti, a pjesnik svoju ljubav prema njoj uzdiže na razinu ljubavi prema čovječanstvu i svom narodu

- napisao je i zbirke pjesama: Glasi iz dubrave žeravinske - zbirka je ispunjena baladama i romancama u kojima

je opjevao motive preuzete iz narodnog pjesništva i europ. romantizma Gusle i tambure - zbirka je izvorne i prijevodne lirike, a sadrže i 15 satiričnih

pjesama pod nazivom Istina i šala Sanak i istina je ciklus od 47 soneta sastavljenih po uzoru na Petrarku i

Mickiewicza, njegovi soneti pisani su narodnim epskim 10-ercem- pisao je i gazele – to je oblik pjesme istočnjačkog porijekla od 8 do 13 stihova;

napisao je ciklus od 7 gazela (npr. Ždral putuje k toplom jugu)

- osim toga pisao je i satiričke pjesme (npr. Nadriknjištvo) u kojima ismijava umjetničku ispraznost preporodnih pjesnika

- začetnik je hrvatske kritike – 1846. napisao je prvu kritiku – opširan prikaz opere «Ljubav i zloba» Vatroslava Lisinskog

- 1842. s Rakovcem i Vukotinovićem pokreće časopis Kolo (do 1853.)- smatrao je da treba stvoriti književnost po vrijednosti umjetničku, a po duhu narodnu,

slavensku

SUKOB GAJ-VRAZ- Vraz, da ne našteti književnosti, nije se htio miješati u politiku, a Gaju zamjera upravo

podređivanje književnosti politici- do njihova raskida dolazi 1842. kada Vraz pokreće časopis Kolo

PETAR PRERADOVIĆ- 1844. u Zori dalmatinskoj objavljuje svoju prvu pjesmu na hj (prije je pisao njemačke

stihove pod utjecajem Byrona), budnicu Zora puca, bit će dana- napisao je 2 pjesn. zbirke: Prvenci (1846) i Nove pjesme (1851)- djelo Prvi ljudi je religiozno-filozofski spjev u kojem su dana temeljna pitanja vjere,

odn. odnos Bog-čovjek; nije ga dovršio- napisao je i dramsku poemu Kraljević Marko te operu u 4 čina Vladimir i Kosara- poeziju možemo podijeliti u 3 tematska kruga – rodoljubnu, ljubavnu i refleksivnu

o rodoljubne pjesme sadrže standardne preporodne ideje o potrebi sloge, nacionalnog buđenja i uzdizanju Slavena. S vremenom skreće prema mesijanizmu, odn. viziji slavenstva kao spasitelja svijeta. U pjesmi Oda slavjanstvu slavi sveslavenstvo, u pjesmi Pozdrav domovini ljepotu svoje zemlje, a u pjesmama Rodu o jeziku i Jezik roda moga slavi ljepotu jezika.

o u ljubavnim pjesmama izražava duboko proživljene osjećaje vezane uz gubitak bliskih osoba. Jedna od najljepših njegovih ljub. pjesama je Mrtva ljubav iz zbirke „Prvenci“ – pisana je desetercem, temeljni motiv je smrt voljene žene Pavice de Ponte, u pjesmi se javlja motiv pobjede nad smrti (ona neće sagnjiliti, niti se rastopiti, već će se pretvoriti u drago kamenje i biser)

o u refleksivnim pjesmama iznosi pitanja o životu i smislu životu, o ljubavi, sudbini i prolaznosti. Iskazuje doživljaj života kao nužnog zla u kojem ne postoji ništa do neposredne prolaznosti. Jedna od najljepših refl. pjesmama je Ljudsko srce iz zbirke „Nove pjesme“ – to je sonet, a govori o nezasitnosti ljudske čežnje, kratkotrajnosti života i prolaznosti zemaljskih strasti

- Peradović sam svoju poeziju dijeli na rodoljupke, ljubovke i različne pjesme- piše u različitim pjesn. oblicima: romance, balade, ode, poeme, soneti…- na njemački je preveo 1. pjevanje Osmana- napisao je i ciklus ljub. pjesama na njem. jeziku: Lina-Lieder- time je zaslužan za udomaćivanje popularne njem. popijevke LIED odn. stvaranje

urbane ljub. pjesme prikladne za uglazbljivanje

EPOVI 19. STOLJEĆA Dimitrija Demeter: Grobničko polje Ivan Mažuranić: Smrt Smail-age Čengića

Grobničko polje- djelo nije klasični povijesni ep, već bajronovska poema- tiskana je 1842. godine u Kolu- opjevava legendu o pobjedi Hrvata nad Mongolima na Grobniku 1242.g.- pisan je kombinacijom 12-eraca, 10-eraca i 8-eraca- sastoji se od 13 pjevanja + završno Zaslovje + Izjašnjenja (fusnote u kojima daje

dodatna objašnjenja)- sadrži i podnaslov: «Iz dnevnika Dra Demetra»- djelo je žanrovski hibrid – miješaju se epika, lirika (budnica «Pjesma Hrvata») i drama

(dramski dijalozi)- uz Byrona ga povezuje to što nema klasične epske naracije, pripovjedač je subjektivni,

a ne epski distancirani i prevladavju lirske i subjektivne asocijacije na događaj- likovi su: ugarski kralj Bela IV., hrv. knez Dragoš, Batu-kan – pravnik Džingiskana,

prikazana je njegova okrutnost, Krdžali – desna ruka Batu-kana- u prvom pjevanju imamo opis talijanskog krajolika, spominje se Petrarca, Rafael.

Kontrastira se talijanski krajolik, arkadija i Grobničko polje, pusti kamenjar- u 11. pjevanju nalazi se «Pjesma Hrvata» koja se pjeva prije juriša na Mongole,

usmjerena je protiv neravnopravnosti naroda, a govori prije svega o slobodi, pisana je osmercima

- u djelu nema opisa same bitke ni opisa junaka- na kraju spjeva vjernost Hrvata spasila je ugarsku krunu

Smrt Smail-age Čengića- romantičarski spjev (Brešić)- napisan je 1845. u Karlovcu, a tiskan 1846. u almanahu Iskra pod naslovom «Smert

Čengić age»- sastoji se od 5 pjevanja: Agovanje, Noćnik, Četa, Harač i Kob- opisuje suvremeni događaj – pogibiju Ismail-age od ruku ogorčenih Crnogoraca koja

se zbila 1840. g.- u dinamičnim prikazima akcije koristi 8-erac, u smirenijem pripovijedanju 10-erac- uzore nalazi u antičkoj tradiciji (Homeru i Vergiliju), u SHK (Gunduliću), u narodnoj

pjesmi i u modernoj europskoj poeziji (Byronu)- pripovjedač je u 3. licu, na strani je dobra, dok je perspektiva pripovijedanja

subjektivna- elementi romantizma su: fragmentarnost (spjev je sastavljen od niza slika), naglašena

liričnost, sudjelovanje prirode u radnji- elementi klasicizma su: mnoštvo figura i tropa (anafora, epifora, anadiploza),

unutrašnja ravnoteža, dakle simetrija i harmonija- elementi dubrovačke barokne tradicije su: motiv oholosti i prolaznosti, stih (osmerac),

sukob dobra i zla i temeljne kršćanske vrijednosti- elementi narodne pjesme su: stih (narodni deseterac), epiteti poput žarko sunce, brzi

konji, bijele ptice, gusle (kada Bauk svirajući gusle pjeva pjesmu o Rizvan-agi)- snaga i veličina spjeva je u tome što neznatni događaj na Balkanu prerasta i ideju

nacionalnog oslobođenja i pretvara je u sukob kršćanstva i islama, svjetla i tame, s vjerom u mogućnost uništenja zla uopće

NARACIJA U STIHU 19. STOLJEĆA Luka Botić: Bijedna Mara, Pobratimstvo Mato Vodopić: Robinjica Antun Pasko Kazali: Zlatka Medo Pucić: Cvijeta

- još se nazivaju romantičnim spjevovima- nastaju između 60-ih i 70-ih god 19.st.- u njima se pripovijeda o privatnim sudbinama junaka i junakinja, najčešće o ljub.

događajima i preprekama koje stoje na putu sreći dvoje mladih- zapreke mladima najčešće su razlike u vjeri i nacionalnosti- ti spjevovi prosvjeduju protiv vjerske netolerancije i nacionalne nejednakosti- nastaju u vrijeme represivne politike bečkog dvora neposredno nakon Bachova

apsolutizma- pisani su desetercem, fabula je pregledna, kompozicija linearna, koriste pučke motive,

stil i formu

Bijedna Mara- sastoji se od 6 pjevanja, pisan desetercem- priča o nesretnoj ljubavi kršćanke Mare i muslimana Adela (otac je šalje u samostan

gdje ona boluje i umire, Adel žaluje godinu dana i na nagovor majke ženi se Melkom)- novo u HK je zalaganje za individualno- djelo afirmira prava pojedinca da se usprotivi vrijednostima zajednice ako to njegova

individualnost traži

DRAMA 19. STOLJEĆA

Povijesna tragedija

* Ivan Kukuljević Sakcinski: Juran i Sofija ili Turci kod Siska* Dimitrija Demeter: Teuta* Mirko Bogović: Matija Gubec, kralj seljački* Franjo Marković: Karlo Drački

Juran i Sofija- 1. hrv. pov. tragedija- govori o sisačkoj pobjedi 1593. g.- to je i prvo štokavsko djelo – štokavsko narječje od tada postaje scenskim standardom

nacionalnoga glumišta- 1839. g. prikazana je amaterski u Sisku- 1840. profesionalno je izvedena u Zgb. u Stankovićevu kazalištu na Markovu trgu- sastoji se od 3 čina, pisana je prozom, osim nekoliko fragmenata pisanih osmercima- postavlja se pitanje originalnosti jer djelo asocira na jednu njem. dramu čiji je tekst

izgubljen- Sakcinski je odabrao temu o hrv. prošlosti kako bi probudio patriotizam- junaci drame postaju ilirski junaci, a u 5. prizoru 2. čina pojavljuje se mudri starac koji

pjeva kao ilirski propagator

Sakcinski je napisao još drama: Stjepko ŠubićPoraz Mongolah

Teuta- to je tragedija u 5 činova pisana epskim desetercem- objavljena je 1844. u drugom dijelu «Dramatičkih pokušenja»- smatrana je programatskom dramom cijeloga pokreta, ali je na scenu došla prekasno

(tek 1864.) kad joj je aktualnost već prošla- izražava ilirske političke nazore o potrebi jedinstva naroda slavenskoga juga- drama predstavlja vrhunac hrv. romantičarske drame, iako je klasicističko obilježje još

uvijek naglašeno (Dimitrova razapetost između ljubavi i dužnosti – Teuta je obećala udati se za njega samo ako on stekne krunu ravnu njezinoj)

- ovo djelo govori o odnosu pojedinac/narod i upućuje na važnost sloge

1895. Stjepan Miletić za HNK raspisao je natječaj za izvornu dramu i 1. mjesto osvojio je:Ivo Vojnović: „Ekvinocijo“

u najužoj konkurenciji ostao je A.T. Pavičić dramom „Simeon Veliki“ Vojnović je pisao i pov. tragedije: „Smrt majke Jugovića“

„Lazarovo vaskrsenje“„Allons enfants“

Komedija

* Antun Nemčić: Kvas bez kruha ili tko će biti veliki sudac* August Šenoa: Ljubica – komedija zablude* Josip Kozarac: Turci u Karlovcu, Tartufov unuk – komedija karaktera* J. E. Tomić: Novi red – politička komedija, Gospodin tutor* Marijan Derenčin: Tri braka, Primadona, Ladanjska opozicija – politička dramska satira

Kvas bez kruha ili tko će biti veliki sudac- u podnaslovu «Vesela igra u četiri čina»- prva hrv. društvena komedija i 1. autentična komedija nastala nakon prihvaćanja

štokavskog dijalekta za službeni knjiž. jezik- to je tipična komedija zablude u 4 čina, pisana prozom- nastala je 1846, tiskana je 1854. u Nevenu, a 1855. je prikazana- prikazuje građanski i politički život Hrvata u Križevcima- aktualizira se politička borba za vrijeme izbora (narodnjaci i mađaroni)- mađaroni su negativno prikazani, dok su narodnjaci malo idealizirani- motiv za pisanje ove drame bilo je biranje županijskih časnika – županijska mjesta

pomagala su sitnim plemićima da malo zarade- restauracija je održana 1846. u Križevcima te je i sam Nemčić nastupao kao kandidat- imena junaka simboliziraju i njihove karakterološke osobine: npr. sudac Starotinović,

advokat Vrtoglav, vlastelin Srdenić, plemići Slatković, Bezobrazić- odmah je jasno da je riječ o satiri na stvarnu restauraciju, o scenskoj groteski u kojoj

se prvi put u našoj zemlji pojavljuju ne samo politički nego i socijalni problemi Hrv. onoga vremena

Ljubica- 3 čina, pisana prozom- 1866. objavljena, 1868. prikazana i doživjela potpuni neuspjeh- nedostaci drame su: kazališna neuvjerljivost, pribjegavanje banalnim scenskim

rješenjima te uporaba rekvizitorija zastarjele romantičarske škole- to je komedija iz zgb. društvenog života- komedijski učinci temeljeni su na zabludi i neznanju (2 žene istoga imena)- predstavlja 1. pokušaj da se na sceni prikaže suvremeni zgb. život s nizom realističnih

portreta- time Šenoa najavljuje novo razdoblje – realizam

Pučki igrokaz

* Ante Starčević: Selski prorok – pojavio se 1852, no nije utjecao na razvoj žanra* Freudenreich: Graničari* J. E. Tomić: Barun Franjo Trenk, Pastorak

- termin igrokaz dolazi iz austro-njemačkog podneblja (das Spiel - igra)- to je posebna dramska vrsta koja kroz igru prikazuje politička, sociološka i

kulturološka obilježja- pridjev pučki pojavio se odmah uz oznaku kazališne vrste zbog stvaranja zajedništva

između pozornice i gledatelja- tematika je povezana sa sredinom iz koje niče- koristi se bogatstvo narodnog govora, a najbitnija značajka je ples, glazba i pjesma

Graničari ili sbor na Ilijevu- prvi pravi pučki igrokaz u Hrvata (nakon Starčevićeva «Selskog proroka»)- objavljen je i izveden 1857.g., a posvećen Josipu Jelačiću- to je prvo štokavsko dramsko djelo s autorovom oznakom da se radi o igrokazu- nosi podnaslov «izvorni narodni igrokaz s pjevanjem i plesom u 3 čina»- izvodio se do 1940. zahvaljujući improvizaciji koja se odnosila na aktualne prilike- karakteristični elementi su već spomenuta improvizacija, aktualnost teksta, mogućnost

izmjene nekih dijelova prema potrebi polit. trenutaka, pjesma, ples, gluma, glazba- „Graničari“ su tematski vezani uz seosku sredinu, ispunjeni su narodnim humorom- tim je djelom prvi put na našu pozornicu nakon Držića i Brezovačkog doveden izvorni

narodni govor- u drami nailazimo na:

sentimentalne situacije (Andrijin rastanak od kćeri i žene u zatvoru) u liku Save usredotočeni su negativni osjećaji poput zavisti i osvetoljubivosti govori i dijalozi protagonista su efektni, strastveni, njima se otkriva proživljavanje

i samoocjenjivanje osoba snažno su istaknute moralizatorske sentencije prevladava načelo kontrasta: Andrija i Sarnić (razl. stupnjevi socijalne

ljestvice)zločinac i žrtva (razl. moralni nivo)Savo (od zločinca postaje pokornik)Andrija (život mu prelazi iz sreće u nesreću i obratno)

- radnja se odvija oko Andrije Miljevića koji je nepravedno optužen za ubojstvo, a pravi ubojica Savo Čuić je pobjegao. Svi stoje na Andrijinoj strani (žena Maca, krčmar Grga, seljani) i mole suca Augusta Sarnića da ga oslobodi. August zbog dužnosti ne smije to napraviti, ali ipak popusti nakon molbi žene Franje, kćeri Priske i sobarice Karoline. Andrija je pušten ali izgubljenog razuma. Savo je vraća, moli Andriju za oprost i predaje se žandarima. Andriji se vraća zdrav razum i sve završava pjevanjem

Salonska (kozmopolitska) drama

* Julije Rorauer: Maja, Olynta, Sirena* Ivo Vojnović: Psyche* Stjepan Miletić: Grof Paližna+ Begović: Bez trećeg i Krleža: Gospoda Glembajevi

Rorauer- začetnik salonske drame u HK- pokretač radnje tih drama je novac ili preljub- opisuje aristokraciju koja se kreće u ambijentima salonskoga života- osnovni motivi su preljubi, skandali, mržnja, neobuzdane strasti, a fatalne žene imaju

presudnu ulogu

Psyche- 1889., pisana prozom- radnja je smještena u Beč, u bečke pomodne salone- razlika od ostalih vrsti drama je u tome što salonska drama traži novi tip govora –

govor likova postaje indikator emocionalnih stanja, a ne nosioc ideje

PROGRAMATSKI TEKSTOVI HNP-A

Maksimilijan Vrhovac: Poziv na sve duhovne pastire svoje biskupije- tekst objavljuje 1813.- to je poziv upućen svećenstvu na sakupljanje hrv. usmenog književnog blaga- pisan je latinskim jezikom

Antun Mihanović: Reč domovini o hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku- brošuru izdaje 1815. u Beču na kajkavskom- želi da hj dobije u životu Hrvatske ono mjesto koje drugi jezici imaju u životu svojih

naroda- jezik je izraz karaktera naroda, narodnim se jezikom najbolje može izraziti ono što se

želi

Ivan Derkos: Duh domovine nad sinovima svojim koji spavaju- brošuru objavljuje 1832. g u Zagrebu na latinskom- djelo je potaknuto potrebom buđenja nacionalne svijesti o povijesnom pravu Hrvata na

svoj jezik i državu- najbolji znak domoljublja jest njegovanje materinskog jezika- zagovara jedinstveni, tj. zajednički jezik za Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju

Janko Drašković: Disertacija ili razgovor, darovan gospodi poklisarom- brošuru je anonimno tiskao 1832. g u Karlovcu na štokavskom- to je najpotpuniji programatski tekst hnp-a i prvi politički spis u Hrvata pisan

narodnim jezikom- namijenjen je hrv. zastupnicima koji su na ugarskom saboru u Bratislavi trebali braniti

hrv. municipalna prava- izlaže političke, gospodarske i kulturne ciljeve hrv. naroda i zalaže se za

ravnopravnost hrv. jezika s ostalim jezicima monarhije, za razvitak industrije i trgovine, za humanije odnose plemića prema kmetu, itd.

Dragutin Rakovac: Mali katekizam za velike ljude- objavljuje ga 1842.g.- pisan je u obliku katekizma tehnikom pitanje-odgovor- brani dostojanstvo hrv. jezika i pravo Hrvata na samosvojnost i obranu nacionalnog

identiteta- objašnjava dva osnovna pitanja: 1. kako stvoriti književnost koja ima autonomno

značenje, a ne koja služi samo kao političko sredstvo; 2. pokušava objasniti kako Hrv. ima svoja minicipalna prava nasuprot suprotnim tvrdnjama Mađara

Ljudevit Vukotinović: Ilirizam i kroatizam- objavljuje ga 1842. g u Kolu- jasno razdvaja ta dva pojma- ilirizam je poezija, a kroatizam politika- ilirizma nema u političkom smislu, već postoji samo u literarnom smislu- kroatizam kod nas nije u jeziku, nego u srcu i u našim haljinicama – jar ako budemo

tuđu haljinu nosili nitko nas neće poznatinjemu je važan ilirizam, a komu to smeta, kaže, neka se ide s njim boriti

RAZVOJ NOVELE

1. ROMANTIZAM- novela je u HK ušla 30-ih godina 19. st.- prve novele bile su tematski usmjerene uglavnom na građu iz nacionalne prošlosti (borbe protiv Turaka, Mongola...)- začetnik novele je Ljudevit Vukotinović- novele su još pisali Demeter, Sakcinski i Jarnević

2. 50-te GODINE 19. ST (VRIJEME BACHOVA APSOLUTIZMA)- procvat doživljava hajdučko-turska novelistika i pseudopovijesna novelistika

Mirko Bogović: Hajduk GojkoLuka Botić: Dilber HasanJanko Tombor, Ivan Trnski, Ilija Okrugić

- te novele iznose izvorne događaje iz hrv. prošlosti, s primjerima junaštva, a svrha im je uzdizanje narodnog ponosa i sačuvanje vjere u budućnost- na kraju uvijek donose pouku ili poantu- postoje 4 funkcionalna tipa likova:

a) dobra i plemenita kršćanka – krasi je nestvarna ljepota, poštenje, čednost, religioznost i patriotizam

b) hrsbri vitez ili hajduk koji se bori za pravdu i za svoju dragu

c) Turčin ili poturica – silnik i tiranin koji nemilosrdno muči raju, prikazana je njegova oholost i okrutnost

d) likovi pobratima – krasi ih vjernost, oštroumnost i odanost gl. junaku

TEME H-T NOVELISTIKE1. ljubav između djevojke i mladića različitih vjera2. priča o hajduku koji se zbog nepravde odmeće u šumu3. tursko nasilje i narodni otpor4. djevojka između 2 mladića koji se bore za njezinu naklonost

- istovremeno javlju se i prvi pokušaji usmjeravanja novele prema realističkom fabuliranjuJanko Jurković: Pavao Čuturić, Timotija PatkovA. V. Tkalčević: Zagrebkinja, Nadala BakarkaVilim Korajac: Šijaci

- u tim novelama posvećuje se pažnja analizi karaktera te tematiziranju socijalnih i etičkih problema- Jurković se zauzima za realističku književnost i psihološku motivaciju karaktera, a pseudopovijesne novele svoga razdoblja naziva otrovom ubačenim u naš narod- Šenoa se zalaže za angažiranu i tendencioznu književnost, te porazno ocjenjuje tadašnju novelistiku

PUTOPIS

Matija Mažuranić: Pogled u Bosnu (1843)Stanko Vraz: Put u gornje strane (1844)Antun Nemčić: Putositnice (1845)

- Mažuranić svoj putopis nije napisao iz literarnih razloga, već se radi o polit. izvještaju koji je sastavio na nagovor i uz pomoć braće Ivana i Antuna

- Matija je s lažnim dokumentima 1839. otišao u Bosnu preko Slavonije i Srbije da izvidi prilike te da procijeni izglede za oslobađanje te ilirske krajine

- ostao je tamo oko godinu dana

- Nemčić ne putuje samo da čitatelja upozna s etnografijom i geografijom, već svoje putovanje opravdava upoznavanjem novih ljudi, traganjem za smislom pejsaža- zato često počinje beletrizirati pa njegov putopis postaje imaginativna proza- „Putositnice“ svrstavamo u subjektivni putopis – važniji je pripovjedački ton, nego ono o čemu se priča

reformator hrv. putopisa je A.G. Matoš

FELJTON

- začetnik feljtona je Ljudevit Vukotinović djelom Zimske misli, no onaj koji udara temelje modernom feljtonu je Šenoa s „Praškim listovima“- Šenoa je napisao i „Zagrebulje“ u kojima komentira aktualne negativne pojave u zgb. svakodnevici poput odnarođenosti, konformizma i licemjerja- njegovi su feljtoni imali veliki odjek u javnosti, javili su se i brojni oponašatelji poput Jorgovanića i Kovačića, no pravi Šenoin nasljednik bit će tek Matoš svojim djelima „Ogledi“, „Vidici i putovi“...- nakon Matoša feljtone pišu i Ujević, Parun, Šoljan, Pavličić i dr.

1. ESEJ Vukotinović: „Tri stvari književstva“

a) ukus: definira ga kao svojstvo duha da prepoznajemo dobro od lošegb) književna sloga: nije isto što i polit. sloga – knj. život je broba u kojoj se ne smije

suzbijati sloboda mišljenja i stvaranjac) kritika: traži od nje da bude prijateljska, a nikad zlobna ili podrugljiva

PROTOREALIZAM

VRSTE U PROTOREALIZMU

Poezija:Ivan Trnski - zbirkom Krijesnice suprotstavlja se germanizaciji; te pjesme nastojale su

aktivirati žene u borbi za narodna prava; kasnije piše prigodne pjesme s patriotskim motivima i epske pjesme

Rikard Jorgovanić - pisao je ljub. poeziju; 1. izrazito subjektivni lirski pjesnik; njegova poezija u sebi nosi neki skriven osjećaj života i pretenziju za postizanjem što većeg umj. savršenstva; napisao je balade i romance: Mladićev san i Vodeni ljiljan

Proza: novele: Adolfo Veber Tkalčević: Zagrepkinja, Nadala Bakarka

Mirko Bogović: Šilo za ognjilo, Hajduk GojkoJanko Jurković: Pavao Čuturić, Timotija PatkovIvan Perkovac: Stankovačka učiteljicaRikard Jorgovanić: Stella Raiva, Ljubav na odruA. Šenoa

romani: Jorgovanić: Mlinarska djecaMate Vodopić: Tužna JeleŠenoa

Drama:Šenoa: LjubicaFranjo Marković: Karlo DračkiJosip Freudenreich: Graničari

JANKO JURKOVIĆ: Pavao Čuturić- tom novelom u HK ulazi lik poluobrazovanog poluintelekta u tmurnoj atmosferi

zabačenog i zaostalog sela- Pavao ima visoko mišljenje o sebi i svojim sposobnostima, daleko precjenjujući svoje

mogućnosti- upoznajemo ga nakon 20 godina kada prijatelju Lovri priča o svom životu: svoje

životne poraze tumači zlim udesom, a ne svojom pretjeranom samouvjerenošću i nedovoljnom pripremljenošću

- Pavao je lik u kojem se uspostavlja ravnoteža komičnog u tragičnom (na mahove nas nasmijava, ali već drugi trenutak prisiljava da ga iskreno požalimo)

- u rečenici nema patetične poetičnosti, stil nije kićen, rečenica je jasna, precizna i sadržajna

IVAN PERKOVAC: Stankovačka učiteljica- novela govori o mladoj učiteljici Marti Božić koja dolazi u Stankovac, ali

malograđanska sredina ne prima je s oduševljenjem- piše pisma svojoj prijateljici Klari i jada joj se na malograđanštinu i neimaštinu- zbližuje se s tajanstvenim kapetanom Granošem koji je u Stankovac došao razočaran u

ljude (u ratu je izgubio ruku, a zaručnica ga je ostavila)- uskoro se i zaruče- Granoša nudi da će financirati izgradnju djevojačke škole- Marta, riješivši se usamljenosti, prekida dopisivanje s Klarom i zove je u posjet- novela je pisana epistolarnom formom: pisma Marte zapravo su imaginarni dijalozi s

udaljenim sugovornicima - junaci su društveno neupadljivi, ali ipak prožeti historijskom svakodnevicom- u starom vojniku Granoši autor stapa osobine čovjeka sklona akciji i kontemplaciji,

čovjeka koji ne troši riječi uzalud i on je prototip socijalista-utopista 70-ih godina- fabula je linearna- prostor sela zanima Perkovca prvenstveno jer su tamo uočljivije društvene promjene o

kojima je želio govoriti

RAZLIKA «STANKOV. UČITELJICE» I «BRANKE»- Šenoa ponovno prikazuje isti lik, istu temu, ali s jednom razlikom – Branka je svojim

idealima privukla grofa Belizara, a Marta vojnika Granošu- ta se razlika tumačila kao Šenoin koran natrag u odnosu na Perkovca- s druge strane Šenoa je korak naprijed – pokazuje potrebu da svi staleži prionu na

koristan rad za svoj narod

RIKARD JORGOVANIĆ: Stella Raiva- uokvirena novela- priča o patnji istoimene djevojke za izgubljenim mladićem- javlja se motiv nekrofilije - ljubav prema pokojniku- Stella Raiva je živjela običnim životom zaljubljena u Emerica. Čuvši vijest o njegovoj

iznenadnoj smrti, ona mu u svojoj tuzi odrubljuje glavu, pere je i njegovu lubanju čuva kao svetu stvar

- u noveli imamo elemente egzotičnosti (Indija), bizarnosti (Emerikova lubanja), fantastike (u ponoć se javlja njegov duh)