Detaljni plan uređenja “Staro nogometno igralište u Poreču” · visokonaponska (10kV) i niskonaponska (0,4-1,0kV) mreža kao dio ukupnog gradskog elektroopskrbnog sustava. Glavna

Naziv prostornog plana:

Urbis 72 d.d., Sv. Teodora 2, HR-52100 PulaTel: +385 52 591200, 591 301Fax: +385 52 591397E-mail: [email protected]

Poreč, 2008.

Grad Poreč

Detaljni planuređenja“Staro nogometnoigralište u Poreču”

[email protected]

www.urbis72.hr

2

Detaljni plan uređenja “Staro nogometno igralište u Poreču”Grad PorečBroj ugovora: 5474Godina: 2008.

županija: Istarska županija

grad: Grad Porečgradonačelnik: Edi Štifanić, dipl.oecc.

naziv prostornog plana: Detaljni plan uređenja “Staro nogometno igrališteu Poreču”

pravna osoba koja je izradila plan: Urbis 72 d.d. Puladirektor: Giankarlo Župić, dipl.ing.građ.

broj ugovora: 5474

godina izrade: 2008.

koordinatori plana:

stručni tim u izradi plana:

Grad PorečDamir Hrvatin, dipl.ing.arh.

Urbis 72 d.d. PulaDragan Radolović, dipl.ing.arh.

voditelj plana: Leonid Zuban, dipl.ing.arh.

Boris Petronijević, dipl.ing.arh.Dino Krizmanić, dipl.ing.arh.

planeri prometnica i infrastrukture: Barbara Peruško, dipl.ing.građ.Smiljka Mamula, dipl.ing.el.Senka Zarubica, dipl.ing.građ.

suradnik:

3

Detaljni plan uređenja “Staro nogometno igralište u Poreču”Grad PorečBroj ugovora: 5474Godina: 2008.

Program mjera za unapređenje stanjau prostoru Grada Poreča: Službeni glasnik Grada Poreča 18/05 i 18/06

Odluka gradskog vijeća Grada Porečao donošenju prostornog plana: Službeni glasnik Grada Poreča 04/08

pečat Gradskog vijeća Grada Poreča:

predsjednik Gradskog vijeća GradaPoreča: Eđidio Kodan

javna rasprava objavljena: 7.05.2007. i 29.11.2007.javni uvid održan: 14.05.2007. – 13.06.2007. i 06.12.2007 – 21.12.2007.

pečat tijela odgovornog zaprovođenje javne rasprave:

odgovorna osoba za provođenje javnerasprave:

Damir Hrvatin, dipl.ing.arh.

suglasnost temeljem odredbe čl. 45.a.Zakona o prostornom uređenju(„Narodne Novine“ br:30/94, 68/98,61/00, 32/02 i 100/04) i odredbe čl.325. Zakona o prostornom uređenju igradnji („Narodne novine“ br. 76/07)

klasa: 350-02/08 -14/2ur.broj: 531-06-08-2datum: 5. svibnja 2008.

istovjetnost ovog prostornog plana sizvornikom ovjerava:

pečat nadležnog tijela:

4

Detaljni plan uređenja “Staro nogometno igralište u Poreču”Grad PorečBroj projekta: 5474Godina: 2008.

SADRŽAJ

TEKSTUALNI DIO:

I. Obrazloženje

1. Polazišta1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti1.1.2. Prometna, TK i komunalna opremljenost1.1.3. Obveze iz planova šireg područja1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

2. Plan prostornog uređenja2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta2.2. Detaljna namjena površina2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja

površina i planiranih građevina2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža2.3.1. Idejno urbanističko rješenje prometnica2.3.2. Idejno urbanističko rješenje mreže telekomunikacija2.3.3. Idejno urbanističko rješenje elektroopskrbe2.3.4. Idejno urbanističko rješenje vodoopskrbe2.3.5. Idejno urbanističko rješenje odvodnje2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina2.4.1. Uvjeti i način gradnje2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih

vrijednosti2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

II. Odredbe za provođenje

1. Uvjeti određivanja namjene površina2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina2.1. Veličina i oblik građevnih čestica2.2. Veličina i površina građevina2.3. Namjena građevina2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici2.5. Oblikovanje građevina2.6. Uređenje građevnih čestica2.7. Izgrađenost, namjena, visina i broj etaža, te iskorištenost i gustoća

izgrađenosti – tablice 1. i 2.3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i

telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značenja3.1.2. Gradske i pristupne ulice3.1.3. Površine za javni prijevoz

5


3.1.4. Javna parkirališta3.1.5. Javne garaže3.1.6. Biciklističke staze3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opreman ja ostale prometne mreže3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i

vodova unutar prometnih i drugih javnih površina3.4.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja elektroopskrbe3.4.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja vodovodne mreže3.4.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja mreže odvodnje i pročišćavanje

otpadnih voda4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površin a5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina6. Uvjeti i način gradnje7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno - povijesnih cjelina i građevina i

ambijentalnih vrijednosti8. Mjere provedbe plana9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

PRILOZI

- Izvod iz sudskog registra- Suglasnost za upis u sudski registar- Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih inženjera- Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i

graditeljstva Republike Hrvatske na Konačni prijedlog Detaljnog planauređenja “Staro nogometno igralište u Poreču”

- Suglasnost Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Upreve za zaštitukulturne baštine (Konzervatorskog odjela u Puli ) na Konačni prijedlogDetaljnog plana uređenja “Staro nogometno igralište u Poreču”

- Prethodno mišljenje Hrvatskih voda, VGO Rijeka na Konačni prijedlogDetaljnog plana uređenja “Staro nogometno igralište u Poreču”

GRAFIČKI DIO:

1. Detaljna namjena površina M 1: 5002. Infrastrukturni sustavi i mreže2.1. Prometni sustav M 1: 5002.2. Telekomunikacije M 1: 5002.3. Elektroopskrba – srednji napon M 1: 5002.4. Elektroopskrba – niski napon M 1: 5002.5. Elektroopskrba – javna rasvjeta M 1: 5002.6. Vodoopskrba M 1: 5002.7. Odvodnja M 1: 5003. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina M 1: 5004. Uvjeti gradnje4.1 Uvjeti gradnje – garažne etaže M 1: 500

6


4.2 Uvjeti gradnje – nadzemne etaže M 1: 5004.3 Uvjeti gradnje – elementi smjernica za oblikovanje pročelja M 1: 2505. Idejno arh. rješenje prvonagrađenog rada5.1 Idejno arh. rješenje prvonagrađenog rada - tlocrti M 1: 5005.2 Idejno arh. rješenje prvonagrađenog rada – pročelja / presjeci M 1: 500

7


UVOD

Grad Poreč je svojim Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru,objavljenom u Službenom glasniku Grada Poreča br. 4/03. i 5/04. definirao namjeruomogućavanja ostvarenja ciljeva i zadataka razvoja usmjeravanjem izgradnje napodručje zvano “Staro nogometno igralište”, u neposrednoj blizini povijesne jezgregrada Poreča.

Ugovorom broj 5474 između Grada Poreča kao naručitelja i Urbisa 72 d.d.Pula kao nositelja izrade, precizirane su obveze o suradnji na izradi Detaljnog planauređenja “Staro nogometno igral ište u Poreču” (dalje u tekstu: Plan). Na osnovi togugovora pristupilo se izradi Plana, kao zakonski definiranoj podlozi za uređenjeobuhvaćenog područja.

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana

Područje obuhvaćeno Planom nalazi se u neposrednoj blizini povijesne jezgre gradaPoreča uz cestu C. Huguesa, preko puta autobusnog kolodvora, a njegova namjenadefinirana je Generalnim urbanističkim planom grada Poreča. Područje obuhvaćenoPlanom čini površinu od cca 2,5ha. Granica obuhvata Plana prikazana je ugrafičkom dijelu Plana u mjerilu 1: 500.Staro nogometno igralište smješteno je u neposrednoj blizini užeg središta grada,na perimetru koji morfološki dijeli poluotok i povijesnu jezgru od šire zon e grada.Svega je nekoliko minuta hoda udaljeno od većih gradskih ustanova (Općinski sud,Uredi državne uprave, Gradska uprava, Pučko otvoreno učilište), gospodarskihsubjekata (Riviera holding, Plava laguna), škola i predškolskih ustanova, gradskogkupališta i autobusnog kolodvora, što zonu čini iznimno privlačnom za potencijalnuinvesticiju u poslovno-stambenu građevinu s parkirališnim prostorom u podzemnojgaraži.Lokacija je jedan od osnovnih ulaza u grad i povijesnu jezgru, urbanistički iprometno predstavlja zglob okvira s cjelovitim identitetom i od osobitog je značajaza razvoj grada.U obuhvatu se nalazi sjecište glavnih prometnih pravaca u smjeru gradskog središtas pješačkim vezama prema povijesnoj jezgri i užem središtu, iz smjera gradskihstambenih zona. Uz glavnu ulaznu prometnicu s juga smješteni su autobusnastanica i taksi služba, sa sjeverne strane izgrađeno je stambeno područje iz 60 -ih i70-ih godina prošlog stoljeća, sa zapadne strane čitaju se konture nedovršenogbloka, a s istočne stoj i Ugostiteljska škola. Zaljev na zapadnoj strani nedaleko odraskrižja ulica Carla Huguesa i Istarskog razvoda otvara vrijednu vizuru na lučicu imore.Prostor je bilo potrebno oblikovati sumjereno okolnom području, prema postojećojdispoziciji osnovne prometne mreže (kolne i pješačke) i glavnim postojećimgrađevnim pravcima, u gabaritima sugeriranim prvonagrađenim radom sprovedenognatječaja za dio „Staro nogometno igrališta“.

8


Natječaj je raspisan 18. svibnja 2007. godine temeljem Odluke Nadzornog OdboraParentium d.o.o. za izgradnju grada br. 50/07 od 25.04.2007. godine.Svrha i cilj Natječaja je dobivanje najboljeg idejnog arhitektonskog rješenja lokacijekoja je predmet Natječaja, koja će poslužiti kao valjana stručna podloga za izradu iprojektne dokumentacije za uređenje područja.U raspisu natječaja Pozivni natječaj za izradu idejnog arhitektonskog rješenja„Starog nogometnog igrališta“ u Poreču, u završnim odredbama (točka 9.) stoji daće raspisivač natječaja osigurati daljnju razradu nagrađenog natje čajnog rada uskladu sa Pravilnikom o natječajima s područja arhitekture i urbanizma (NN br.112/06) i drugim važećim propisima.

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti

Gabariti okolne izgradnje neujednačeni su i svojstveni različitim fazama nastajanja.Sjeverno pročelje Ulice V. Gortana alineirano je jednokatnom izgradnjom idrvoredom palmi, što značajno doprinosi slici i karakteru mjesta. Južni dio ulice, aistovremeno i neposredni susjedi novoj izgradnji u obuhvatu, dvije su višestam benezgrade, četverokatnice, nastale 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća. Sa zapadnestrane krnji blok započinju neujednačene katnice i dvokatnice, a na zonu gledajunjihovi neuređeni vrtovi i korištenjem nastalo parkiralište. Istočnu stranu zatvaraUgostiteljska škola.Postojeće stanje u obuhvaćenom području utvrđeno je analizom i snimanjempostojećeg stanja terena i građevina, te kroz suradnju s nadležnim komunalnim ijavnim poduzećima i postojećim korisnicima prostora. U obuhvaćenom područjunalazi se nogometno igralište dimenzija 110x60m kojega svakodnevno koristemlađe kategorije lokalnog trećeligaša NK Jadrana. Zona je rubno izgrađena gušćomurbanom strukturom pretežito mješovite namjene (stambeno -poslovne) visine od Pdo P+2, uz nogometno igralište izgrađene su dvije stambene zgrade visine P+4. Uzistočni rub obuhvata nalazi se srednja ugostiteljska škola A. Štifanića.

Temeljem analiza proizlazi korištenje prostora kako slijedi:

Ukupna površina područja obuhvaćenog analizom 2,5 haPrometne površine 0,44 haMješovita namjena - stambeno-poslovna 0,81 haNogometno igralište 0,66 haUgostiteljska škola A. Štifanića 0,47 haNasuti tereni 0,12 ha

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost

Područje obuhvata Plana opremljeno je sljedećom infrastrukturom:

PROMET

Cestovni prometPodručje Staro nogometno igralište nalazi se uz jedan od glavnih prilaza povijesnojjezgri grada Poreča, svega nekoliko minuta hoda udaljeno od većine važnihustanova (Općinski sud, Uredi državne uprave, Gradska uprava, Pučko otvoreno

9


učilište), gospodarskih subjekata (Riviera holding, Plava laguna) i većeg parkirališta.Predmetno područje okruženo je sa zapadne strane ulicom Istarskog razvoda, sasjeverne strane Pionirskom i ulicom V. Gortana, s istočne strane ulicom ŽupanijeSomogy ("prespoj"), te s južne ulicom K. Huguesa.

U obuhvaćenom području odvija se samo cestovni promet.

TELEKOMUNIKACIJE

Unutar Planom obuhvaćenog područja, na dijelu zatečene izgradnje, postojipodzemna TK mreža. Ulicom istarskog razvoda položena je glavna trasa. UPionirskoj ulici postoji podzemna TK kanalizacija u koju je uvučen TK kabel.

ELEKTROENERGETIKA

Unutar Planom obuhvaćenog područja, na dijelu zatečene izgradnje, realizirana jevisokonaponska (10kV) i niskonaponska (0,4-1,0kV) mreža kao dio ukupnoggradskog elektroopskrbnog sustava. Glavna točka napajanja ovog područja jeizgrađena transformatorska stanica unutar obuhvata Plana, kod zgrade škole.

Javna rasvjeta izvedena je uz gradske ulice i ko lno-pješačke i pješačke prometnice,a povezana je na razvodni ormar uz transformatorsku stanicu koja napajapredmetno područje.

VODOOPSKRBA

Unutar Planom obuhvaćenog područja postoji izgrađeni javni sustav vodoopskrbe.

Prostornim planom uređenja Grada Poreča nije posebno određen načinvodoopskrbe predmetne zone.

Na području Grada Poreč, odnosno njegovom istočnom stranom, prolazi magistralnicjevovod ø700 koji opskrbljuje vodom Poreč i ujedno je transportno -opskrbnicjevovod gradova Pule i Rovinja. Unutar obuhvata GUP-a Poreč nalaze se četirivodospreme koje su sastavni dio regionalnog sustava Gradole, iz kojih se vodagravitacijski vodi do potrošača. Vodosprema Fazinka opskrbljuje vodomprvenstveno industrijsku zonu grada Poreča, stari grad, naselje B olnica, Poreč Jug,te hotelsko naselje Plava laguna. Ogranak vodovodne mreže iz vodospremeFazinka prolazi sjevernom granicom obuhvata detaljnog plana. Postojeći cjevovodod vodospreme Fazinka prema starom gradu je profila ø250, ogranak koji prolazikroz predmetnu zonu je profila ø80. Priključenjem novih gra đevina u zoni napostojeću vodovodnu mrežu ne bi se osigurale potrebne protočne količine vode kaoni potreban tlak u mreži. Kako bi predmetna zona dobila potrebne količine sanitarnei protupožarne vode, sukladno postojećem stanju vodovodne mreže, potrebno jeidejnim rješenjem utvrditi način vodoopskrbe do kontaktne zone i to rekonstrukcijompostojeće mreže u skladu s uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća.

ODVODNJA

Odvodnja sanitarnih otpadnih voda

Područje obuhvaćeno Planom predstavlja izgrađeno naselje te se nalazi u sklopusustava javne odvodnje sanitarnih otpadnih voda Poreč -jug. Odvodnja otpadnih

10


voda vrši se kanalima fekalne odvodnje do crpne stanice Robna kuća premamehaničkom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Debeli Rt. Pročišćenaotpadna voda završava u moru podmorskim ispustom duljine 1.000m.

Odvodnja oborinskih voda

Na Planom obuhvaćenom području nije izgrađen javni sustav odvodnje oborinskihvoda. Novoplanirani sustav odvodnje otpadn ih oborinskih voda zone ima mogućnostspajanja na oborinski kolektor izgrađen u ulici Karla Huguesa koji vodi do obalnogispusta u more.

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja

Prostorni plan uređenja Grada Poreča (Sl. glasnik Grada Poreča br. 14/02)

Odredbe Prostornog plana uređenja Grada Poreča donose slijedeće točkerelevantne za predmetnu zonu:

Točka 2.2.2.(1) Pod gradivim dijelom građevne čestice, prema ovim odredbama, smatra se diograđevne čestice u kojega se moraju smjestiti ortogonalne projekcije s vih izgradnjina građevnoj čestici i to osnovne građevine i pomoćnih građevina. U gradivi diograđevne čestice ne mora se smjestiti izgradnja koja predstavlja uređenje okućnice(građevne čestice), kao što su nenatkrivene terase, cisterne i septičke jame, s vimanje od 1 m iznad konačno zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestuneposredno uz građevinu, dijelovi građevine kao što su vijenci, oluci, erte i sličnielementi istaknuti do 50 cm izvan ravnine pročelja građevine, te i drugi zahvatiomogućeni ovim odredbama.

Točka 2.2.3.(1) Pod izgrađenošću građevne čestice, prema ovim odredbama, smatra seodnos površine izgrađenog dijela građevne čestice i sveukupne površine građevnečestice. U izgrađenost građevne čestice ubraja se ortogonalna projekcija svihizgradnji vidljivih na građevnoj čestici i to osnovne građevine i pomoćnih građevina.U izgrađenost građevne čestice ne ubraja se izgradnja koja predstavlja uređenjeokućnice (građevne čestice), kao što su nenatkrivene terase, cisterne i septičkejame, a svi manje od 1m iznad konačno zaravnatog terena na svakom pojedinommjestu neposredno uz građevinu.

Točka 2.2.4.(1) Građevinom se, prema ovim odredbama, smatra i više građevina na istojgrađevnoj čestici, ukoliko važećim propisima nije drugačije određeno.(2) Stambenom građevinom, prema ovim odredbama, smatra se građevina koja je ucjelini ili većim dijelom namijenjena stanovanju.

Točka 2.2.6.(1) Postojećom građevinom, prema ovim odredbama, smatra se građevinakoja postoji u prostoru, izgrađena na temelju i u skladu s građevnom dozvolom, ili jelegalizirana po osnovi drugih zakonskih propisa.

Točka 2.2.13.

11


(1) Oblik i veličina građevne čestice određuju se imajući u vidu namjenu i vrstugrađevina čija se gradnja na toj čestici planira, javnu prometnu površi nu s koje seosigurava neposredan pristup na građevnu česticu, susjedne građevne čestice,konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, katastarsko i zemljišno knjižno stanjezemljišta, posebne uvjete građenja i druge elemente od značaja za određivanjeoblika građevne čestice.(2) Oblik i veličina građevne čestice određuju se sukladno svim odgovarajućimvažećim propisima, tradicijskom i morfološkom oblikovanju unutar naselja i drugimuzancama.(3) Oblik i veličina građevne čestice ne može se odrediti na n ačin da se susjednimgrađevnim česticama na kojima su izgrađene postojeće građevine pogoršaju uvjetigradnje, odnosno da iste ne zadovolje uvjete gradnje određene odredbama ovogPlana.

Točka 2.2.14.(1) Veličina građevne čestice, određena u skladu s točko m 2.2.13. ovih odredbi,mora zadovoljavati sljedeće uvjete (najveća površina građevne čestice ne određujese, dok je najmanja površina građevne čestice kako slijedi):

Obalno područje, te građevinska područja naselja Nova Vas, Žbandaj i Baderna

- kod građevina stambene namjene - višestambenih građevina:- slobodnostojeće građevine najmanje 900m2- poluugrađene građevine najmanje 600m2- ugrađene građevine najmanje 600m2

(najviše 3 građevine u nizu)

- kod građevina javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene,predškolske, školske, visokoškolske, kulturne, vjerske i slične građevine):- slobodnostojeće i poluugrađene građevine najmanje 600m2

Točka 2.2.15.(1) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi građevine stambenenamjene, te graditi i građevine javne i društvene, odnosno gospodarske namjene navlastitoj građevnoj čestici.(3) U građevinama stambene namjene mogu se graditi i prostorije javne i društvenenamjene (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, kulturne, vjerske i sličnegrađevine), pod uvjetima iz točke 2.2.16. ovih odredbi.(4) U građevinama javne i društvene, odnosno gospodarske namjene mogu segraditi i prostorije stambene namjene u manjem dije lu ukupne površine građevine,te u manjem broju ukupnih funkcionalnih (stambenih i poslovnih) jedinica.

Točka 2.2.17.(1) Pod građevinama i prostorijama stambene namjene, prema ovim odredbama,smatraju se stambene građevine i prostorije koje su namijenjen e stanovanju, tesadrže prostorne elemente stana ili apartmana, definirane posebnim propisima, čijase namjena ovim Planom, u smislu stanovanja, u potpunosti izjednačava.(2) Građevine stambene namjene većim su dijelom svoje površine i većim dijelomfunkcionalnih (stambenih ili poslovnih) jedinica namijenjene stanovanju.

Točka 2.2.18.(1) Prema načinu gradnje građevine stambene namjene mogu biti

12


jednoobiteljske, obiteljske kuće, višeobiteljske, te višestambene.(5) Pod VIŠESTAMBENOM GRA ĐEVINOM, prema ovim odredbama, smatra segrađevina s najmanje 4, a najviše 16 funkcionalnih (stambenih ili poslovnih)jedinica, pri čemu se apartman može smatrati ili stambenom ili poslovnomjedinicom. Višestambenom građevinom smatra se građevina koja imazajedničko stepenište za pristup funkcionalnim (stambenim ili poslovnim)jedinicama, te najmanje 2 funkcionalne jedinice po etaži.

Točka 2.2.20.(1) Gradivi dio građevne čestice određuje se ovisno o obliku i veličinigrađevne čestice, namjeni građevine, visini i tipu izgradn je, izgrađenosti susjednihčestica, te građevnom pravcu i prirodnim uvjetima, pri čemu se naročito ne smijuoslabiti uvjeti boravka na susjednim građevnim česticama (privatnost, buka,osunčanost i sl.).(2) Gradivi dio građevne čestice za gradnju slobodnos tojeće građevinevisokogradnje određuje se tako da je građevina s jedne ili više strana određenagrađevnim pravcem, a od granice susjedne građevne čestice mora biti udaljenanajmanje 4m.

Točka 2.2.21.(1) Izvan gradivog dijela građevne čestice mogu se izv oditi građevni elementina višim etažama kao što su vijenci, oluci, strehe krovova i slični elementi istaknutido 50 cm, sve u okviru građevne čestice. Iznimno, kod gradnje na regulacijskompravcu prema javnoj prometnoj površini, izvan gradivog dijela građ evne česticemogu se, pored prethodnog, izvoditi i balkoni, loggie i sl. elementi, ali na visini većojod 4,5m od najviše nivelete dijela prometnice uz građevnu česticu. Porednavedenog, izvan regulacijskog pravca mogu se postavljati naprave za isticanjereklama, tvrtki, elementi zaštite od sunca, vitrine, rasvjetna tijela i slični elementiurbane opreme. Ovi elementi urbane opreme svojim postavljanjem ne smijuugrožavati sigurnost svih vidova prometa niti ometati prolaz pješaka. Uz pješačkeprometnice isti elementi mogu biti istaknuti s obje strane prometnice do granicekojom se osigurava nesmetan prolaz interventnih i dostavnih vozila, odnosno neugrožava sigurnost prometa.

Točka 2.2.22.(1) Građevni pravac određuje se imajući u vidu namjenu i vrstu građe vina, potreburacionalnog korištenja zemljišta, pristup s javne prometne površine, konfiguraciju idruge karakteristike zemljišta, te naročito građevne pravce susjednih postojećih iliplaniranih građevina visokogradnje, nastojeći pri tome pratiti slijed ok olne izgradnje.(2) Uvjetima gradnje može se odrediti jedan ili više građevnih pravaca. Višegrađevnih pravaca moguće je odrediti za jednu građevinu naročito:- ukoliko to zahtjeva poseban položaj građevine u odnosu na okolni prostor poputkutne dispozicije građevine u uličnom redu, blokovske izgradnje, interpolacije islično,- za pojedine dijelove građevine s različitim visinama izgradnje,- u slučaju kada je građevina sastavljena od više dijelova i sl.(3) Utvrđuje se obveza gradnje dijela građevine na g rađevnom pravcu.(4) Kod građevina niskogradnje građevni se pravac ne treba odrediti.

Točka 2.2.23.(1) Građevni pravac određuje se tako da je njegova udaljenost od regulacijskog

pravca najmanje 7m, a najviše 15m.

13


(2) Građevni pravac može biti na udaljenosti manjoj od 7m i većoj od 15m kodizuzetno nepovoljne konfiguracije terena, okruženja postojećih i planiranih građevinakojima je određen građevni pravac, rekonstrukcije postojećih građevina, izgradnjeuz javnu prometnu površinu ili drugu građevinu koja svoj om blizinom nepovoljnoutječe na okoliš, te ukoliko je to određeno prostornim planom užeg područja (detaljniplan uređenja).

Točka 2.2.24.(1) Izgrađenost građevne čestice utvrđuje se kako slijedi:Obalno područje, te građevinska područja naselja Nova Vas , Žbandaj i Baderna

- kod građevina stambene namjene - višestambenih građevina:- najmanja dozvoljena izgrađenost - 10% površine građevne čestice- najveća dozvoljena izgrađenost utvrđuje se:- slobodnostojeće građevine:

- za građevne čestice površine od 900-1200m2 - 40% površine građevnečestice

- za građevne čestice površine od1200-1500m2 - zbir 480m2 i 30%površine građevne čestice iznad 1200m2

- za građevne čestice površine iznad 1500m 2 - zbir 570m2 i 20% površinegrađevne čestice iznad 1500m2

- poluugrađene građevine:- za građevne čestice površine od 600-800m2 - 40% površine građevne

čestice- za građevne čestice površine od 800-1000m2 - zbir 320m2 i 30%

površine građevne čestice iznad 800m2


- ugrađene građevine:- za građevne čestice površine od 600-800m2 - 35% površine građevne

čestice- za građevne čestice površine od 800-1000m2 - zbir 280m2 i 20%

površine građevne čestice iznad 800m2


- kod građevina javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene,predškolske, školske, visokoškolske, kulturne, vjerske i slične gra đevine):

- najmanja dozvoljena izgrađenost 60m2- najveća dozvoljena izgrađenost utvrđuje se:

- slobodnostojeće i poluugrađene građevine- za građevne čestice površine od 600 -1000m2 - 30% površinegrađevne čestice- za građevne čestice površine od 1000 -2000m2 - zbir 300m2 i 40%površine građevne čestice iznad 1000m2- za građevne čestice površine iznad 2000m2 - zbir 700m2 i 50%površine građevne čestice iznad 2000m2

Točka 2.2.30.(2) Najviša dozvoljena visina gra đevine, prema ovim odredbama, mjeri se odvisinske kote konačno zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu

14


neposredno uz građevinu do horizontalne ravnine vanjskog presjecišta najvišihkrovnih ploha na istom tom mjestu.(3) Pod konačno zaravnatim terenom, u smislu ovih odredbi, ne smatra seulazna rampa maksimalne širine 5 metara za podzemnu garažu, locirana naoptimalnoj udaljenosti između javne prometne površine i garaže, te vanjskestepenice maksimalne širine 1,5 metara uz gra đevinu za silazak u podzemnuetažu.

Točka 2.2.31.(1) Sve građevine visokogradnje mogu imati 1 ili više podzemnih etaža.

Točka 2.2.32.(1) Nadzemnom etažom građevine, prema ovim odredbama, smatra se etaža kojojje visinska razlika između stropa i najniže točke konačno zaravnatog terenaneposredno uz građevinu veća od 1,0m.(2) Nadzemnom etažom građevine, prema ovim odredbama, smatra se potkrovljeukoliko ima 1 ili više korisnih prostorija svijetle visine najmanje 2,40m i visinenadozida najmanje 0,80m (mjereno od gornjeg ruba najviše stropne konstrukcije dounutarnjeg presjecišta krovne konstrukcije i zida).(3) Svjetla visina nadzemne etaže iznosi minimalno 2,5m.

Točka 2.2.34.(1) Najviša dozvoljena visina te najveći broj nadzemnih etaža građevina stambenenamjene iznose:Obalno područje, te građevinska područja naselja No va Vas, Žbandaj i Baderna(2) Najviša dozvoljena visina te najveći broj nadzemnih etaža građevina stambenenamjene iznose:

- za višestambenu građevinu 13m, uz najviše 4 nadzemne etaže

(3) Najviša dozvoljena visina te najveći broj nadzemnih e taža građevina ostalihnamjena iznose:

- za građevine javne i društvene namjene, gospodarske -poslovne namjene, te gospodarske-ugostiteljsko turističke namjene (osim marina)- najviša dozvoljena visina je 13m, uz najviše 4 nadzemne etaže

Točka 2.2.37.(1) Stambena građevina mora imati kose krovne plohe s pokrovom kanalicama ilisličnim materijalom, uz nagib krovnih ploha 18 -24°, odnosno krovovi mogu bitikombinirani - kosi i ravni u manjem dijelu.

Točka 2.2.42.(3) Smještaj vozila kod građevnih čest ica namijenjenih izgradnji višestambenihgrađevina može se odrediti u okviru građevne čestice u skupnim garažama kojemogu biti višeetažne ili na parkirališnim prostorima, u skladu s posebnim propisomGrada Poreča o prometu u mirovanju, kao i uobičajenim p ravilima struke. Brojparkirališnih mjesta kod ovih građevina određuje se na isti način.

Točka 2.2.60.(1) Kod interpolacije građevne čestice u izgrađenom građevinskom području ilikada su oblik i veličina građevne čestice takvi da se ne može osigurati sm ještajvozila u okviru građevne čestice ili se radi o građevnoj čestici bez neposrednogkolnog pristupa, smještaj vozila može se odrediti na posebnim gra đevnim

15


česticama namijenjenim izgradnji skupnih garaža ili parkirališnih prostora, uskladu s posebnim propisom Grada Poreča o prometu u mirovanju, kao iuobičajenim pravilima struke. Broj parkirališnih mjesta u skupnim garažama i naparkirališnim prostorima, kao i uvjeti gradnje za te zahvate, odre đuju se na istinačin.

Točka 5.14.(3) Parkirališna mjesta su minimalnih dimenzija 5,0x2,5m, a izra đena su odasfalta, travnih ploča ili granitnih kocki. Max. uzdužni i popre čni nagib parkiralištaje 5,0%.(5) Najmanji broj parkirališnih mjesta po odre đenim djelatnostima Planom senačelno utvrđuje prema tablici:DJELATNOST / SADRŽAJ 1 PARKING MJESTOvišestambene građevine - 1 stanškole - 1 učionicaTočka 9.3.8.(1) U podzoni gradskog naselja – urbanoj jezgri naselja Poreč i podzonioblikovno vrijednog područja gradske cjeline - okolnom području urbane jezgrenaselja Poreč kao nepokretnom kulturnom dobru, postoje će građevine mogu serekonstruirati, a na slobodnim gra đevnim česticama radi popunjavanja ulica iblokova interpolirati - graditi nove građevine, uz sljedeće uvjete gradnje:- izgrađenost građevne čestice - najviše 100 % površine građevne čestice,- maksimalna visina građevine - prema odredbama ovog Plana, prostornog

plana užeg područja, te ostalih propisa Grada Pore ča, ali ne više od visinenajviše postojeće susjedne građevine,

- rekonstruirane i nove građevine po gabaritu i izgledu moraju se uskladiti soblicima i veličinom postojećih susjednih građevina. Udaljenost građevineprema susjednoj građevini koja na toj strani ima otvore mora biti najmanje 3metra.

- građevina se može graditi ili rekonstruirati na granic i građevne čestice ako ste strane ta i susjedna građevina nemaju otvore. Građevina se može graditi ina regulacijskom pravcu,

- gradnja mora biti usklađena sa uvjetima iz točke 9.3.4. stavak 1. ovihodredbi.

Generalni urbanističi plan Grada Poreča (Sl. gl asnik Grada Poreča br. 11/01)

Generalnog urbanističkog plana Grada Poreča donose slijedeće točke relevantne zapredmetnu zonu:

Točka 1.7.Zone stambene namjene - stanovanje - namjenjene su gradnji, rekonstrukciji iodržavanju (dalje u tekstu: gradnja) pr venstveno stambenih građevina, u koje se premaovim odredbama svrstavaju:

- jednoobiteljske građevine,- obiteljske kuće prema odredbama posebnih propisa,- višeobiteljske građevine,- višestambene građevine.

Uz osnovnu namjenu, u njima postoji mogu ćnost gradnje i prostorija

16


gospodarskoposlovne, odnosno javne i društvene namjene, u manjem dijelu ukupnepovršine građevine, te u manjem broju ukupnih funkcionalnih (stambenih i poslovnih)jedinica.U zonama stambene namjene - stanovanje - mogu se graditi i javne kolne,kolnopješačke, servisne, pješačke i parkirališne površine, površine sportsko -rekreacijske namjene, kao i uređivati javne zelene površine, sukladno ovim odredbama.U ovim se zonama mogu graditi gra đevine za smještaj vozila i parkirališni prostori. Uzonama stambene namjene - stanovanje može se postavljati urbana oprema.U zonama stambene namjene - stanovanje - postoji okvirna mogućnost gradnje ipomoćnih građevina unutar građevnih čestica osnovne namjene čiji će se urbanističkiuvjeti gradnje odrediti prostornim planovima užeg područja. Pomoćnim građevinamasmatraju se garaže, spremišta i sli čne građevine, određene posebnom odlukom GradaPoreča.Zone stambene namjene - stanovanje - dodatno se dijele prema načinu gradnje napodzone obiteljskih građevina, podzone višestambenih građevina i podzone mješovitegradnje.U podzonama određenog načina gradnje postoji mogućnost zadržavanja u prostorupostojećih građevina (prema poglavlju 11.3. ovih odredbi) ve ć izgrađenih drugimnačinom gradnje. Novoplanirane građevine moraju se graditi prema načinu gradnje izovog Plana.

Točka 1.11.Zone mješovite namjene namjenjene su gradnji stambenih gra đevina, građevinagospodarske - poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene, te građevina javne idruštvene namjene. U zonama mješovite namjene mogu se graditi gra đevine čija jenamjena kombinirana od navedenih pojedina čnih namjena.

Točka 5.1.Odredbe o uvjetima i načinu gradnje stambenih građevina odnose se na građevinestambene namjene koje će se graditi u zonama stambene namjene-stanovanje,stambene namjene-rezidencijalno stanovanje, te mješovite namjene.Uvjeti smještaja građevina određuju se prostornim planom užeg područja na temeljuprikaza korištenja i namjene površina iz grafi čkog dijela ovog Plana, uzimajući u obzirodredbe prostornog plana šireg područja, ukupne odredbe ovog Plana, te vlasništvo nadzemljištem i ažurno stanje katastarske izmjere.Način određivanja maksimalne visine građevina određuje se u skladu s odredbamavažećeg prostornog plana šireg područja.Krovovi građevina su kosi, jednostrešni, dvostrešni ili razvijeni u više kosih krovnihploha. Izuzetno je moguća na manjoj površini krova izvedba ravnog krova, terase islično.Krovovi u pravilu moraju imati pokrov od kanalica ili sli čnog materijala, uz nagib krovnihploha prema važećim tehničkim propisima i pravilima struke (18-24° za kanalice).

Točka 5.2.Posebno se određuju neki elementi uvjeta gradnje za namjeravani zahvat u prostoru ito:U zonama stambene namjene-stanovanje, te u zonama mješovite namjen e osim upodzoni gradskog naselja (urbana jezgra naselja Pore č), grade se slobodnostojećegrađevine, dvojne i nizovi. Posebno se uvjetuje:

veličina građevne čestice –Veličina građevne čestice određuje se sukladno načinu iz točke 5.1. stavak 2.ovih odredbi. Tako određena, veličina građevne čestice mora zadovoljavatisljedeće uvjete:

- višestambene građevine:- slobodnostojeće građevine - najmanje 900m2

17


- interpolirane građevine, dvojne i nizovi- najmanje 600m2

maksimalni broj nadzemnih etaža- višestambene građevine: najviše 4 nadzemne etaže

Točka 8.16.U užem centru grada (podzona gradskog naselja - urbana jezgra naselja Poreč ipodzona oblikovno vrijednog područja gradskih i seoskih cjelina - okolno područjeurbane jezgre naselja Poreč kao nepokretna kulturna dobra, te cjelokupna pripadaju ćazona mješovite namjene) potrebno je regenerirati postoje ću strukturu, te gradogradnjomnastaviti s urbanom strukturom i vrijednostima koje grad ima. Ovaj dio grada trebafunkcionalno i oblikovno saživjeti s post ojećim urbanim prostorom, dajući mu novustrukturu formiranu suvremenim urbanisti čkim i arhitektonskim izrazom, adekvatnimvremenu nastajanja, uz ostvarenje ambijentalne vrijednosti urbanog tkiva sa svimkvalitetama karakterizacije mjesta.

Točka 11.2.3.Za rekonstrukciju postojećih i interpolaciju građevina u užem centru grada (podzonagradskog naselja - urbana jezgra naselja Poreč i podzona oblikovno vrijednog područjagradske cjeline - okolno područje urbane jezgre naselja Poreč, kao nepokretna kulturnadobra) i na područjima za koja se mora donijeti prostorni plan užeg podru čja, kao i zarekonstrukciju onih građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni ne može seizdati lokacijska (građevna) dozvola bez prethodno pribavljene suglasnosti GradaPoreča na namjeravani zahvat u prostoru.

Točka 11.2.8.Prioriteti u provedbi ovoga Plana su slijede ći:- policentrični razvoj grada, sa jasno istaknutom etapnoš ću i prioritetom centra grada uoblikovanju slike grada i gradske strukture,- realizacija prometnog rješenja razvrstanih i glavnih gradskih prometnica sa izgradnjomi rekonstrukcijom svih raskrižja, te rješavanjem prometa u mirovanju,- revitalizacija povijesne jezgre, gradske rive i planiranje izgradnje užeg centra grada,

Točka 11.3.5.Postojećom građevinom, u smislu ovih odredbi, smatra se gra đevina koja postoji uprostoru, izgrađena na temelju i u skladu s građevnom dozvolom, ili je legalizirana poosnovi drugih zakonskih propisa.

Točka 11.3.14.Rekonstruirati se ne mogu one građevine koje su prostornim planovima užegpodručja predviđene za rušenje. Građevine koje su prostornim planovima užeg podru čjapredviđene za rušenje mogu se rekonstruirati ukoliko je to omogu ćeno tim prostornimplanovima.

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja pro stora

Obzirom na opisane ambijentalne vrijednosti šireg promatranog područja, kao i većizgrađene građevine niskogradnje i visokogradnje namijenjene prvenstvenostanovanju, ali i djelatnostima gospodarske namjene, može se zaključiti da će seobuhvaćeno područje moći izgraditi i urediti uz uvjet uvažavanja ograničenja, kojase nameću na toj lokaciji, a koja će se definirati ovim Planom.Zglob urbane strukture poluotoka, jugoistočni završetak povijesne jezgre, potrebnoje dovršiti izgradnjom i urbanim prosto rom adekvatno značenju koje implicira.Postojeći ulični koridori zadani su, najprometnija i izdvojena po karakteru i

18


intenzitetu ulica je Karla Huguesa, glavni prometni kolni pristup staroj gradskoj jezgris južne strane. S nje se priključuje Ulica Istars kog razvoda i stiže se do Pionirskeulice ili Ulice V. Gortana, sekundarnih kolnih priključaka između kojih se nalaziparkiralište (oko 60 parkirnih mjesta). Novo rješenje nadovezat će se na započetiulični koridor Pionirske ulice, a Ulica K. Huguesa rekon struirat će se radi osiguranjatreće trake za desne skretače u podzemnu garažu s južne strane obuhvata.Pješački segment prometa posjeduje vlastitu logiku i trajektorije. Razmatrana zonanalazi se u polju dnevne migracije stanovništva (prema školi, radnom mjestu iparkiralištu) i posjetitelja u vrijeme turističke sezone. Današnji uzdužni pravcikretanja istok-zapad zadržavaju se, kao i oni poprečni sjever -jug, nastalikorištenjem. Budućom izgradnjom i prostornom organizacijom podići će seatraktivnost lokacije, a time i frekventnost, što znači da posebnu pažnju trebaposvetiti oblikovanju javnog prostora koji nije u funkciji samo pješačkih ulica, većpostaje artikulirani urbani boravak. Osnovni pješački pravci u novom se rješenjumeđusobno prožimaju prolazima, atrijima i hortikulturnim minijaturama. Školski trgUgostiteljske i trgovačke škole također je u poveznici javnih otvorenih prostora, štododatno uvlači grad u zonu i daje joj fokus, što je prostorno također u rješenjunatječajnog rada iskorišteno.Promet u mirovanju u manjem je dijelu organiziran. Koriste se dvije parkirnepovršine i uobičajeno je linearno parkiranje uz prometnice. Izmještanjem parkirnogfonda u dvije podzemne etaže oslobodit će se obuhvat jednog segmenta planiranja,što doprinosi boljoj artikulaciji ostalih sadržaja.

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA

Program gradnje i uređenja područja obuhvaćenog Detaljnim planom uređenja“Staro nogometno igralište u Poreču” (dalje u tekstu: Plan) definiran je kroz posebnudokumentaciju pod nazivom Program izgradnje i uređenja područja “Staronogometno igralište”. U nastavku ove točke obrazloženja navode se relevantniizvaci iz te dokumentacije.

CILJEVI I SMJERNICE RAZVITKA

Ocjena mogućnosti i ograničenja prostora

Ovim Programom planira se gradnja kompleksa stambenih građevina koje ćesadržavati poslovne prostorije s različitim djelatnostima, omogućenim važećimprostornim planovima, odnosno koje će se tek specificirati u postupku izrade idonošenja prostornog plana užeg područja za razmatranu zonu. Također, planira sei dogradnja Ugostiteljske i trgovačke škole «A. Štifanića». Sukladno morfološkimkarakteristikama okolnog područja, prostor će se oblikovati na način da se dovršiizgradnja ovoga dijela grada Poreča, kroz dispoziciju osnovne prometne mreže(kolne, pješačke, kolno-pješačke), definiranje građevnih pravaca i gabarita (tlocrtnihi visinskih), te oblikovanje otvorenih površina. Dio planiranog zahvata koji artikulirajavni interes šire zajednice predstavljat će dvije podzemne etaže garažnog prostora,

19


čiji će se način korištenja definirati u zasebnom postupku. Bivše nogometnoigralište, sa sportskim sadržajem koji također predstavlja javni interes, već izvjesnovrijeme nije u funkciji, jer su aktivnosti premještene u gradski sportski centar.

Valoriziranjem okolne izgradnje i matrice u postojećim nepreciznim konturamapostavljen je okvir urbanih pravila za novu izgradnju i buduće javne gradskeprostore kojima se plomba novoplanirane intervenci je određuje inkluzivno iekskluzivno spram zatečenog stanja. Blokovska izgradnja poluotoka ovdje se možetransformirati u slobodnije prostorne forme, već začete današnjom organizacijomzone autobusnog kolodvora i trasom cestovnog «prespoja» u funkciji prom etneprotočnosti.

Obzirom na karakter izgradnje planirane ovim Programom, a to će po gabaritu isadržaju biti građevine koje se u potpunosti uklapaju u postojeću strukturu ovogadijela grada, nije moguć nikakav utjecaj na okoliš koji bi u ekološkom smisluodstupao od današnjeg stanja korištenja šireg prostora. Određeni negativni utjecajikoji bi se mogli pojaviti upotrebom podzemne garaže spriječit će se planiranjem iprovedbom odgovarajućih tehničkih i drugih mjera za njihovo sprječavanje.

KONCEPCIJA I ORGANIZACIJA PROSTORA

U nastajanju prijedloga novog rješenja prvenstveno je razmatran identitet grada injegov rubni prostor na kojemu se nalazi obuhvat. Odlukom o integriranju tkiva nakojemu se nalazi nogometno igralište na sasvim se drugi način osvijet lila mogućnostregeneracije postojeće strukture i homogenizacije prostora u širem smislu.Prostornom analizom šire situacije Poreča najupečatljivija po karakteru i značajnaza identitet grada bila su mjesta na kojima se iz urbane matrice po granicamakazeta izdvajaju polujavna dvorišta odvojena zidom i vratima od pješačkih i kolnihsmjerova. Ta tema, transformirana i uklopljena u jednu noviju urbanu estetiku bila jeokosnica ideje o otvaranju i zatvaranju, mekom trbuhu i čvrstoj kralježnicipredloženog rješenja.

Po inventarizaciji zatečenog stanja izdvojeno je na razini mikrolokacije nekolikoreferentnih prostornih obilježja na kojima se zasniva urbanističko rješenje.Prvo je postojanje bloka kao urbane organizacije na cijelom poluotoku i njegovoraspadanje u rubnim zonama nastalo načinom korištenja (škola, autobusna i taxistanica) i izgradnjom nastalom od 60 -tih godina prošlog stoljeća. Kazeta obuhvatapoložena je usporedno sa sličnim kazetama postavljenim u razmjerno pravilnomnizanju užeg gradskog tkiva. Na zapadnom dijelu započet je blok koji nestajeizgradnjom pomoćnih građevina, a u rubnom kontaktu s nogometnim igralištemkorištenjem se ustalila pješačka veza s neorganiziranim parkiralištem. Ta pješačkaveza ima svoj kontinuitet u pravcu sjever -jug prema Ulici V. Gortana, pa jerješenjem zadržana s namjerom da se proširi i da joj se da pojačano urbanimediteranski karakter susretanja i zadržavanja. Njena logika dovela je do zatvaranjazapočetog bloka, čime je ustanovljen uravnotežen dijalog novog i s tarog; susjedstvuzapadne izgradnje nije nametnut neki drugačiji režim korištenja, a u odnosu masaotvoren je cijeli prostor starog igrališta za slobodnije planiranje. Strukturno je cjelinapovezana slijedom izlomljenog meandra koji se može iščitati tek u smjeru polaganja

20


građevina neujednačenih gabarita i razlomljenih opni solida.Svojim slogom ta linija upućuje na dvostranu orijentaciju i otvaranje prema urbanojsituaciji: s jedne strane spram sjevernog dijela i blokovskog reda primarnostambene namjene, a s druge spram rahle urbane strukture javnije po karakteru.Prva podzona organizira se oko novonastalog trga, koji je povezao postojećeparkiranje između ulica V. Gortana i Pionirske i džep među građevinama meandra ukoji se slijevaju sve njegove calette. U svojem okviru ona ima još jedan značajnielement, drvored palmi na sjevernoj fronti Ulice V. Gortana sljepljen na dugo iujednačeno pročelje katnica. Druga podzona organizira se oko trga stabala urasteru orijentiranog spram vrlo prometne ulice K. Hugu esa, na niveletineprepriječenog prodora u obuhvat. Prostorno su kolne i pješačke funkcijerazdvojene, preklopljena su njihova dva rastera, na rubnim točkama dolaze u doticaji automatski se prekidaju. Daljnjom prostornom raščlambom toj je zoni danaprecizna javna i društvena namjena (edukacijska) pored glavne stambene, što ju jepovezalo i horizontalno s postojećom Ugostiteljskom školom s istočne straneobuhvata. Treća je podzona park u susretu glavnog trga, meandra i višestambenezgrade na istočnom dijelu, zelena svježa oaza, odmorište.Odnosi perspektiva u takvom rasporedu bogati su i raznoliki, površine kojesugeriraju linije kretanja raznovrsne, a granice jasne. Pješak ima slobodu kretanja, alinijski potezi su stupnjevani, čime se razbija monotonija i stvaraju ugođaji raznolikipo karakteru.Zaustavna optička točka objekta na trgu stabala u rasteru i u namjeni je naglašenojavnog karaktera, referentna je u prostoru i trebala bi intenzivno živjeti u ravnotežiznačenjske cjeline obuhvata.

Od postojećih građevina na lokaciji planira se rušenje prizemnih garaža u Pionirskojulici i prizemnice uz ulicu K. Huguesa (građevinu sindikata umirovljenika Hrvatske ipar pomoćnih objekata).

Predloženo rješenje formira plato na niveleti cca+8,00mnv na koji se smješta junovoplanirane građevine. Ispod cijelog kompleksa nalazi se garaža na 2 etaže sacca 240-250 parkirališnih mjesta po etaži. Glavni ulaz u garažu planira se s ulice K.Huguesa, a predviđen je i sigurnosni ulaz/izlaz iz ulice V. Gortana. Garaža jeplanirana za 4 vrste korisnika: stanovnike i korisnike novoplanirane izgradnje,stanovnike povijesne jezgre, goste gradskih hotela i ostale. (U postupku izrade idonošenja prostornog plana užeg područja provjerit će se stvarna mogućnostrealizacije dijela prikazanih programskih rješenja, te se zbog tehničkih razloga –postojećih niveleta prometnica i u njima eventualno položene infrastrukturne mrežemogu očekivati manje korekcije u dijelu gabarita podzemne garaže odnosnoniveleta planiranih građevina)

U prometnom smislu ne planiraju se značajnije promjene – u načelu se zadržavapostojeći način korištenja prostora. Rekonstruira se dio Pionirske ulice, te serekonstruira i oplemenjuje zelenilom parkiralište koje spaja ulicu Pionirsku iVladimira Gortana

2.2. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA

Organizacija i namjena površina dana je ukupnim Planom, a naročito je detaljno

21


obrađena točkom 2.3. odredbi za provođenje, te u grafičkom dijelu Plana. Korištenjepostojećih i planiranih građevina i građevnih čestica mora se odvijati u skladu snjihovim namjenama, određenim ovim Planom.

Područje obuhvaćeno Planom dijeli se na građevne čestice sljedećih namjena:- stambena namjena (S)- mješovita namjena (M1, M2)- gospodarske namjene (K)- javna i društvena namjena (D4)- javne zelene površine (Z2)- kolno pješačke površine (kp)- površine infrastrukturnih sustava (IS)

Građevne čestice stambene namjene (S -1, S-2 i S-3) namijenjene su gradnjigrađevina isključivo stambene namjene. U sklopu građevina stambene namjene nepostoji mogućnost izgradnje prostorija gospodarske namjene. U sklopu građevnečestice S-3 stambene namjene postoji mogućnost gradnje i pomoćnih građevina,dok u sklopu građevnih čestica S-1 i S-2 stambene namjene ne postoji mogućnostgradnje pomoćnih građevina.

Građevne čestice mješovite namjene (M1-1, M1-2, M1-3, M2-1, M2-2, M2-3 M2-4)namijenjene su gradnji građevina mješovite namjene. Građevne čestice broj M1 -1 iM1-3 namijenjene su gradnji građevina mješovite pretežito stambene namjene. Unjima će se graditi prostorije stambene i poslovne namjene, pri čemu će udjelstambene namjene prevladavati. U poslovnom dijelu građevina mogu se obavljatiuslužne, trgovačke, ugostiteljske i slične djelatnosti pod uvjetom da svojimfunkcioniranjem neposredno ili posredno ne narušavaju uvjete sta novanja u samojgrađevini, ne narušavaju uvjete života i rada na susjednim lokacijama te nepremašuju dozvoljene vrijednosti emisija štetnih tvari i utjecaja na okoliš zastambene zone, sukladno važećim propisima (zrak, buka, otpad, otpadne vode islično). Građevne čestice broj M2-1, M2-2, M2-3 i M2-4 namijenjene su gradnjigrađevina mješovite pretežito poslovne namjene. U njima će se graditi prostorijestambeno – poslovne namjene, pri čemu će udjel poslovne namjene prevladavati. Uposlovnom dijelu građevina mogu se obavljati uslužne, trgovačke, ugostiteljske islične djelatnosti pod uvjetom da utjecaj na okoliš i okolnu izgradnju bude u okvirunaprijed navedenog.

Na građevnoj čestici M1-2 planira se izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa sapodzemnom garažom na najviše dvije etaže. Nadzemni dio građevne čestice M1 -2podijeljen je na 7 odvojenih gradivih dijelova građevne čestice (list 4.1) označenih kaoM1-2-a, M1-2-b, M1-2-c, M1-2-d, M1-2-e, M1-2-f, M1-2-g. Prethodno navedenih 7gradivih dijelova, planirani su za gradnju građevina sa poslovnom namjenom uprizemlju (uz mogućnost društvene namjene: edukacija, galerija, dječji vrtić), astambenom namjenom na katovima. Podzemni dio građevne čestice M1 -2 sadržidodatni gradivi dio građevne čestice označen kao M1 -2-h, planiran za izgradnjupodzemne garaže. Ulaz u u podzemnu garažu na građevnoj čestici M1 -2 ostvaruje seiz ulice K. Huguesa, dok je sigurnosni izlaz/ulaz ostvaren iz ulice Vladimira Gortana.Prostori na parteru čestice M1-2, koji se formiraju urbanizmom stambenoposlovnihobjekta definiraju prostor ulice, kaletta, trga i parka, te če se u skladu sa takvimidentitetom i urediti.

Građevne čestice gospodarske namjene – poslovne (K-1, K-2, K-3, K-4 i K-5)namijenjene su gradnji građevina isključivo poslovn e namjene. Djelatnosti koje će

22


se odvijati u sklopu građevina na građevnim česticama gospodarske namjene –poslovne odredit će se u postupku izdavanja građevne dozvole. One mogu bitiuslužne, trgovačke, ugostiteljske i slične, pod uvjetom da svojim funkcio niranjemneposredno ili posredno ne narušavaju uvjete stanovanja u samoj građevini, nenarušavaju uvjete života i rada na susjednim lokacijama te ne premašuju dozvoljenevrijednosti emisija štetnih tvari i utjecaja na okoliš za stambene zone, sukladnovažećim propisima (zrak, buka, otpad, otpadne vode i slično).

Građevna čestica D4-1 namijenjena je javnoj i društvenoj namjeni. Postojeća školskagrađevina na navedenoj građevnoj čestici planira se rekonstruirati radi poboljšanjafunkcionalnosti korištenja i radi potrebe za većim kapacitetima. U tu svrhu je Planompredviđeno proširenje gradivog dijela građevne čestice na jugu prema ulici K.Huguesa, na mjestu sadašnjih prizemnih svlačionica i prostora sindikata umirovljenikakoji su predviđeni za rušenje.

Građevna čestica Z2-1 namijenjena je uređenju dječjeg igrališta – koje je potrebnoopremiti adekvatnim rekvizitima, te sadnjom odgovarajućih novih autohtonih vrstabiljnog materijala.

Građevne čestice kp-1, kp-2, kp-3 i kp-4 namijenjene su uređenju, izgradnj i irekonstrukciji kolno-pješačkih površina. Građevna čestica kp -4, namijenjena jeizgradnji sigurnosnog izlaza/ulaza iz podzemne garaže u sklopu građevne česticeM1-2, te se kao takva mora ostvariti u cjelini skupa sa podzemnom garažom. Zelenepovršine u sklopu ovih građevnih čestica moraju se urediti prilikom izgradnje kolnopješačkih površina. Ozelenjavanje provesti autohtonim biljnim vrstama.

Građevna čestica broj IS-1 namijenjena je izgradnji građevine infrastrukture –transformatorske stanice.

2.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČINKORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA I PLANIRANIH GRAĐEVINA

Kvantifikacijski pokazatelji:

_obuhvat detaljnog plana cca 2,50 ha 100%

_postojeće građevine 0,46 ha 19,2%– mješovita namjena: 0,08 ha– stambena namjena: 0,18 ha– gospodarska namjena: 0,20 ha

_novoplanirana izgradnja – mješovita namjena 0,93 ha 38,9%– mješovita namjena 0,37 ha– parterne površine 0,52 ha– javna i društvena 0,03 ha– podzemna garaža (0,87 ha)

_javne zelene površine 0,06 ha 02,5%

_javna i društvena namjena (s proširenjem) 0,44 ha 18,4%

_kolno pješačke površine 0,50 ha 21,0%

23


Ukupno parkirališnih mjesta: cca 558 mjesta

_broj parkirališnih mjesta na prometnim površinama: 58

_broj garažnih mjesta: I. podzemna etaža cca 250II. podzemna etaža cca 250

2.3. PROMETNA, ULIČNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNAINFRASTRUKTURNA MREŽA

2.3.1. Idejno urbanističko rješenje prometnica

Planirano prometno rješenje predstavlja određenu rekonstrukciju odnosno dovršenjezatečenog stanja prometnica u obuhvaćenom području. Planira se regulacija spojaPionirske ulice i ulice Vladimira Gortana, dok se najznačajniji zahvat rekonstrukcijeulice K. Huguesa (kojim se osigurava ulaz/izlaz u podzemn i garažno-parkirališniprostor) nalazi u kontaktu, ali izvan obuhvaćenog područja.

Kolno-pješačke površine planiraju se na građevnim česticama kp -1, kp-2, kp-3 i kp-4.

U području obuhvaćenom Planom planira se izgradnja javnih parkirališnih površinau sklopu građevne čestice prometnice kp -2 te u okviru ukupnog profila prometnicena građevnoj čestici kp-3. Parkirališna mjesta su dimenzija 5,0x2,5m, dok su zaosobe s posebnim potrebama dimenzija su 3,0x5,0m. P lanira se i izgradnjapodzemne garaže na najviše dvije etaže na građevnoj čestici M1-2. Predviđa se dabi približni kapacitet po etaži podzemne garaže bio oko 250 parkirnih mjesta.Podzemna garaža planirana je za korisnike novoplaniranog stameno -poslovnogkompleksa na istoj građevnoj čestici kao i za pot encijalne posjetitelje, turiste igrađane grada Poreča.

Planom se predviđa osnivanje trga, ulice i uređene zazelenjene površine u sklopugrađevne čestice M1-2. Svi su ti prostori zamišljeni kao polivalentni javni – gradskiprostori u funkciji stambeno – poslovnog kompleksa koji se planira na građevnojčestici M1-2, ali i u funkciji susjedne srednje Ugostiteljsko – turističke škole i grada ucjelini.

U području obuhvaćenom Planom ne planira se izgradnja prometnih površinanamijenjenih isključivo prometu bicikala. U njemu se neće odvijati javni prijevoz nitise planiraju druge vrste prometa osim cestovnog.

2.3.2. Idejno urbanističko rješenje mreže telekomunikacija

Za kvantitetno zadovoljavanje TK potreba područja DPU -a “Staro nogometnoigralište” HT-sjedište Rijeka, sa širenjem građevnog područja ukazuje se potreba zaizgradnjom novih TK kapaciteta. Zbog kompleksnosti novih TK usluga , nova TKkorisnička mreža izvest će se podzemno.

24


Osnovu TK mreže čini tzv. mini kabelska kanalizacija, tj. sustav cijevi iodgovarajućih šahtova. U kabelsku kanalizaciju uvlače se kabeli kapaciteta itehnologija potrebnih u trenutku njihove gradnje. Kapacitet kabelske kanalizacijetreba zadovoljiti potrebe zone, na glavnim pravcima gradi se s najmanje tri cijevi(min promjera 50 mm), a na sekundarnim dvije.

Unutar područja se predviđa podzemna distributivna telekomunikacijska kanalizacija(DTK) sa cijevima, kapaciteta jedne parice po stanu i dodatno za poslovne prostore.Koridori za telekomunikacijsku mrežu se predviđaju u sklopu ostale infrastrukture ito na javnim mjestima kao što su ceste , nogostupi i sl. , sukladno za tu vrsturadova.

Planira se 60ptp/100 stalnih stanovnika, odnosno 40ptp/100 privremenihstanovnika.

Na području obuhvata planira se približno 385 stalni h stanovnika, što sa sobompovlači 231ptp.

Za poslovne prostore predviđa se cca 30ptp.

Sveukupno (stambeno+poslovno) iznosi 260ptp.

Orijentacione jedinične cijene planirane TK mreže su slijedeće:

-izrada korisničke kabelske kanalizacije (kabelski zde nci i plastične cijevi)

1 km a 20.000 EUR

-izrada korisničke TK mreže. Polaganje kabela u kabelsku kanalizaciju

1 km a 5.500 EUR

2.3.3. Idejno urbanističko rješenje elektroopskrbe

Za napajanje područja koje obuhvaća DPU” Staro nogom etno igralište” potrebno jeplanirati novu trafostanicu 10(20)/0,4 kV.

Ukoliko se nova TS gradi kao samostojeća građevina, za njenu gradnju treba seformirati nova katastarska čestica min površine cca 50m 2 (7x7) s osiguranimpristupom s javne prometne površine širine minimalno 3m.

Planirana TS će se povezati sa SN 20kV kabelskim vodom sa postojećom TS kodškole.

Predviđena je i izgradnja odgovarajuće primarne NN mreže sa dovoljnim brojem NNizlaza iz nove TS .

Trase kabelske mreže predviđene su po ja vnim površinama.

25


Novu primarnu niskonaponsku mrežu potrebno izvoditi sa kabelima tipa PP00 -A4x150mm2 ; 0,6/1kV.

Niskonaponska energetska mreža izvest će se podzemno u zajednički rov, duž ulicapromatrane zone.

Radi osiguranja kvalitetnijeg i sigurnije g napajanja po niskom naponu, predviđena jeizgradnja i povezivanje primarne niskonaponske mreže u prsten tj. s mogućnošćudvostranog ili višestranog napajanja.

Sabirne su ceste u naselju svrstane u klasu javne rasvjete “C”. Staze , okoliši, javnezelene površine i prolazi svrstani su u klasu rasvjete “D”. Rasvjeta klase “C” imastupove visine h=6m, s djelomično zasjenjenim svjetiljkama i izvorima svjetlostiNaVT. Klasa rasvjete “D” ima stupove visine h= 3 - 4m, s nezasjenjenim svjetiljkamai izvorima svjetlosti NaVT. Stupovi javne rasvjete u pravilu će se postavljati upločnicima uz granice parcele.

2.3.4. Idejno urbanističko rješenje vodoopskrbe

Za područje obuhvaćeno planom potrebno je osigurati dovoljnu količinu vode zaplanski period od min. 15-20 godina i osnovne grupe potrošača, a to su:- potrošnja vode za domaćinstva (podmirenje životnih potreba)- potrošnja vode u komunalne svrhe- potrošnja vode za gašenje požara

Da bi se osigurale potrebne količine vode za nove objekte u obuhvatu plana potrebno jerekonstruirati dio postojeće vodovodne mreže kojoj predmetna zona gravitira.

Sva planirana vodovodna mreža predviđena je kao prstenasti sustav raspodjele vode,što znači da su svi cjevovodi međusobno povezani. Takav način izvedbe vodovodnemreže osigurava:- na svim mjestima vodovodne mreže dotok iz dva smjera- stalnu cirkulaciju vode u sustavu što onemogućuje nastajanje ustaljene vode- u slučaju neispravnosti samo manji dio potrošača ostaje bez vode- raspodjela tlakova duž sustava je jednolična

Budući da važeća zakonska regulativa propisuje zaštitu naselja koja imaju izgrađenvodoopskrbni sustav hidrantskom mrežom, usvaja se minimalni profil planiranevodovodne mreže koji će zadovoljiti propisanu protupožarnu zaštitu u pogleduminimalne protočne količine vode od Q= 10l/s i minimalnog potrebnog tlaka od 2.5bara. Na cjevovod će se ugraditi nadzemni hidranti na međusobnoj udaljenostimanjoj od 150 metara.

Razvod planirane vodovodne mreže prati planom predviđene prometnice i ostalejavne površine (parkirališta, pješačke površine).

Sve trase vodovodne mreže određene su orjentaciono, te će se prilikom izradeglavnih i izvedbenih projekata odrediti točan položaj svih instalacija infrastrukture kakosituacijski tako i visinski.

26


Hidraulički proračun- vodoopskrba

Potrebne količine vode za područje obuhvaćeno planom su dobivene analizompotreba pojedinih potrošača na kraju planskog razdoblja koje za projektiranjevodoopskrbnog sustava iznosi min. 20 godina. Proračun mjerodavne količine vode zasanitarne potrebe neće obrađivati postojeću izgradnju nego će uzeti u obzirnovoplaniranu izgradnju odnosno novi predviđeni broj stanovnika.

Potrošnja vode za sanitarne potrebeZa hidrauličko dimenzioniranje planiranog vodoopskrbnog cjevovoda koristit će sestandardi specifične potrošnje vode po osobi u jednom danu ovisno o kategorijipotrošača.- stambeno kolektivna izgradnja qspec = 200 l/stan/dan- poslovni prostori qspec = 200 l/prostor/danMjerodavne količina vode za dimenzioniranje vodoopskrbnog c jevovoda jemaksimalna satna potrošnja tj. količina vode koja se troši u satu najveće potrošnje.

Za ukupni broj novih potrošača cca. N= 440 E.S.

Specifična potrošnja vode po stanovniku: qspec = 200 l/dan

- srednja dnevna potrošnja vode iznosi:Qdne.sred.= qspec x N = 200 x 440 = 88 000 l/dan=80.0 m 3/dan

- maksimalna dnevna potrošnja vode iznosi:Qmax.dan = Qdne.sred. x 1.7 = 80.0 x 1.7 = 136 m 3/danQsat.sr. = Qmax.dan/24 = 136 / 24 = 5,66 m3/h

- maksimalna satna potrošnja vode iznosi:Qsat.max= Qsat.sr x 2.4= 5,66 x 2.4 = 13,58m 3/hQsat.max= 13,58 x 1000/ 3600 = 3,77 l/s

U ukupnu potrošnju vode potrebno je dodati i potrošnju vode za vlastite potrebecjevovoda, a koja iznosi 5-10% srednje dnevne potrošnje.

Protupožarna potrošnja

Zaštitu naselja hidrantskom mrežom potrebno je projektirati prema važećoj zakonskojregulativi koja obrađuje područje zaštite od požara te mrežu dimenzionirati na osnovupropisane količine vode i potrebnog tlaka. Minimalna propisana protočna količinavode iznosi Q=10 l/s, uz najmanji tlak od 2,5 bara.

2.3.5. Idejno urbanističko rješenje odvodnje

GUP-om grada Poreča predviđen je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda,odnosno posebni sustav za tehnološku i kućansku otpadnu vodu, t e poseban sustavza oborinske otpadne vode. U zoni obuhvata DPU -a ne postoji takav sustavodvodnje otpadnih voda, odnosno postoji samo sustav fekalne odvodnje. Ovimplanom predviđa se izgradnja sustava oborinske odvodnje.

27



U zoni obuhvata postoji javni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda koji odvodiotpadnu vodu na crpnu stanicu Robna kuća koja se nalazi južnije od obuhvata ovogplana do uređaja za pročišćavanje Debeli Rt. Sadašnji sustav zadovoljava potrebeodvodnje, kako je predviđeno planom doći će do izgradnje novih višestambenihobjekata i podzemne garaže te će iz tog razloga biti potrebno rekonstruirati i u nekimsegmentima izmjestiti postojeću mrežu sanitarnih otpadnih voda kako je dano ugrafičkim prilozima ovog plana.

U planirani javni sustav odvodnje otpadnih voda naselja nije dozvoljeno ispuštatizauljene, kisele i lužnate otpadne vode. Sve vode koje se ispuštaju u sanitarnukanalizaciju moraju prije ispuštanja biti svedene na nivo kvalitete kućanskihotpadnih voda tj. moraju biti u skladu s graničnim vrijednostima pokazatelja idopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari za ispuštanje u sustav javneodvodnje prema „Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugihtvari u otpadnim vodama“. U proračun za dimenzioniranje sustava fekalna otpadnevode uzeto je opterećenje postojećeg i budućeg stanovništva koje obitava uobuhvatu Plana.

Usvojeni minimalni profil cjevovoda za odvodnju sanitarnih otpadnih voda za manjeogranke je Φ200, a za glavni odvodni kolektor Φ250.


Oborinske vode planiraju se odvoditi sa svih postojećih i planiranih prometni ca te spovršina platoa, parkinga i krovova građevina s građevinskih parcela koje seneposredno priključuju na javne prometnice. Oborinska odvodnja predmetnogpodručja će se riješiti na način da se sve oborinske vode sakupljaju sa slivnihpodručja te gravitacijskim kolektorima odvode u more.

Čiste oborinske vode sa krovova građevina, zelenih i pješačkih površina upuštat ćese u sustav odvodnje. Onečišćene oborinske vode sa parkirnih i manipulativnihpovršina koje su zagađene naftom i naftnim derivatima moraju se pročistiti prijekonačne dispozicije na izvoru zagađenja preko separatora ulja i masti.

Sva oborinska kanalizacija planira se izgraditi u trupu planiranih prometnica, ausvojeni minimalni promjer cjevovoda je 300.

Sve trase oborinske kanalizacije usklađene su sa „Studijom odvodnje oborinskihotpadnih voda na području grada Poreča“(Fluming d.o.o., 2003.g.), te će se prilikomizrade glavnih i izvedbenih projekata odrediti točan položaj svih instalacijainfrastrukture.

Hidraulički proračun - odvodnja


Zona obuhvata plana (novoplanirana izgradnja)

Ukupni broj potrošača cca. N= 440 E.S

28


Specifična potrošnja vode po stanovniku: qspec = 200 l/dan

-srednja dnevna potrošnja vode iznosi:Qdne.sred.= qspec x N = 200 x 440= 88 000 l/dan = 88m 3/dan

-maksimalna dnevna potrošnja vode iznosi:Qmax.dan = Qdne.sred. x 1.7 = 88 x 1,7 = 149,6 m3/danQsat.sr. = Qmax.dan/24 = 149,6 / 24 = 6,23 m3/h

-maksimalna satna potrošnja vode iznosi:Qsat.max= Qsat.sr x 2.4= 6,23 x 2.4 =14,952 m 3/hQsat.max= 14,952 x 1000/ 3600 = 4,15 l/s


Za mjerodavni intenzitet oborina koristit će se ITP krivulja za dvogodišnji povratniperiod. Predmetno područje pri određivanju mjerodavnih količina oborinskih voda zadimenzioniranje objekata za sakupljanje i odvodnju oborinskih voda treba u svomvećinskom dijelu promatrati kao urbanu cjelinu sa malim udjelom prirodnih i zelenihpovršina. Pri dimenzioniranju glavnih kanala tj. za proračun vršnog (maksimalnog)protoka oborinskih voda koristit će se racionalna metoda: Q = C * i * AQ - vršni protok (l/s)i - intenzitet oborina (l/s/ha)A - slivna površina (ha)C - koeficijent otjecanja

Koeficijent otjecanja ovisi o karakteristikama slivne površine, a iznosi:

Za ulice: asfalt => 0,7 do 0,95beton => 0,80 do 0,95

Za šetnice: betonske ili asfaltirane => 0,75 do 0,85 Za uređene otvorene javne i hortikulturne površine: 0,10 do 0,35

Za slivna površine uzet će se kombinacija različitih vrsta površina pa je koef.otjecanja: Csr = (C1*A1 + C2*A2 + ...+ Cn*An) / A1 + A2 + ... + An

Slivne površine ovisno o namjeni :

A= 7900m2 – mješovita izgradnjaA= 5300m2 – prometna površinaA= 5600m2 – uređene otvorene i javne otvorene hortikulturne površine

2.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I GRAĐEVINA

2.4.1. Uvjeti i način gradnje

Uvjeti i način gradnje određeni su u skladu sa zakonskom regulativom i uvjetima izprostornih planova šireg područja, pri čemu se uvažavala namjena zone i njenpoložaj u širem prostoru. Gradnja građevina i uređenje površina obavljat će setemeljem tehničke dokumentacije prema važ ećem Zakonu o prostornom uređenju i

29


gradnji (NN 76/07), u skladu sa zakonom i odredbama ovoga Plana.

Područje obuhvaćeno Planom uključeno je u zaštićeno obalno područje mora premaZakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07), Ono se nalazi u zonimaksimalnog intenziteta 7o MSK prema seizmološkoj karti te u 1. klimatskoj zoni. Zapodručje obuhvaćeno Planom propisana je najviša dopuštena razina vanjske bukeLAeq od 55dBA danju i 45dBA noću.

Veličina i oblik građevnih čestica dani su kroz grafičkog dio Plana.

Gradivi dio građevne čestice dan je kroz grafički dio Plana.

Izgrađenost i iskorištenost građevne čestice utvrđeni su koeficijentom izgrađenosti(k-ig) i koeficijentom iskorištenosti (k -is) koji su dani u odredbama za provođenje.

Maksimalni broj nadzemnih etaža i maksimalna visina građevina određeni su utablici 1. odredbi za provođenje. Maksimalni broj podzemnih etaža građevinaodređen je u tablici 2. odredbi za provođenje.

Položaj obaveznih građevnih pravaca za novoplanirane građevine i prošire njapostojećih dan je kroz grafički dio Plana. Postojeće građevine pri eventualnimrekonstrukcijama moraju poštivati svoj sadašnji građevni pravac spram javne kolneprometnice.

Kod arhitektonskog oblikovanja novoplaniranih građevina, potrebno je poštivatikontinuitet razvoja šireg gradskog prostora Poreča. Također radi što kvalitetnijeguklapanja u okolni prostor, garažno – parkirališni prostor planira se u najviše 2podzemne (podrumske) etaže, pri čemu je poželjno da završni sloj konačnouređenih vanjskih platoa iznad tih podzemnih etaža prati nivelete rubnih uličnihpoteza.

Kod oblikovanja građevina moraju se izvoditi kvalitetni detalji, primjenjivati proporcijei koristiti materijali karakteristični za lokalnu klimu i tradiciju. Gabariti novih građevinamoraju se oblikovati u odnosu prema pripadajućoj čestici, te prema organizacijivanjskih površina u širem okruženju. Gabariti novih građevina na parceli M1 -2moraju se oblikovati prema priloženom idejnom rješenju prvonagrađenognatječajnog rada.

Na građevnim česticama K-1, M2-2 i M2-4 omogućava se gradnja pomoćnihgrađevina, dok na građevnim česticama M1 -3, M2-1, M2-3, S-3, K-3, K-4 i K-5 nijedozvoljena gradnja novih pomoćnih građevina kao ni proširivanje postojećih. Načestici M1-2, na platou iznad parkirališne podrumske etaže, omogućava se gradnjanatkrivenih-zatvorenih sigurnosnih protupožarnih izlaza iz garaže. Gradnjasigurnosnih izlaza omogućava se i izvan markica unutar kojih je moguće razvittlocrt objekta. Sigurnosni se izlazi moraju suvremeno o blikovati kako bi se što boljeuklopili u rješenje objekata i platoa.

Građevne čestice M2-1, M2-2, M2-4, K-1, M1-1, K-4, M1-3, M2-3, K-4, S-3, K-5 i D4-1mogu se ograditi. Oko građevne čestice M1-2 ne smiju se graditi nove ograde, aneizgrađeni dijelovi vanjskih platoa iznad podzemnih (podrumskih) etaža garažno –parkirališnog prostora moraju se urediti isključivo kao javni – gradski prostor.Iznimno se mogu izvoditi nužne s igurnosne ograde.

30


Vodove infrastrukture ukopati, a mikrotrase odabrati tako da se najmanje ugrozi žiljevrednijih stablašica. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini saditi nisko isrednje visoko grmlje, trajnice i travnjake čiji korijenov sistem ne prelazi dubinu 0,5m.Izbjegavati sadnju stablašica na udaljenosti manjoj od 2,0 m od podzemneinfrastrukture.

Kod izrade tehničke dokumentacije treba poštivati Pravilnik o osiguranjupristupačnosti građevina osobama sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN151/05) te ostale važeće propise koji reguliraju potrebe osoba smanjene pokretljivostiu prostoru.

Detaljni uvjeti i način gradnje propisani su odredbama za provođenje ovoga Plana.

2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno -povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnihvrijednosti

U području obuhvata Plana ne postoje prirodne i kulturno-povijesne vrijednostiregistrirane u smislu važećih propisa. Čitavo obuhvaćeno područje predstavljaodređenu ambijentalnu vrijednost čija se zaštita provodi prema sveukupnimprostornim rješenjima iz ovoga Plana.

2.5. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Postojeće i planirane građevine moraju se koristiti u skladu s važećim propisima ozaštiti okoliša.

Odlaganje smeća i ostalog otpada vršit će se prema odgovarajućem propisu ouvjetima za izgradnju prostora i uređaja za prikupljanje i odno šenje otpadnih materijaiz građevina, kao i prema važećim propisima na području Grada Poreča.

Zbrinjavanje i evakuacija sanitarno-fekalnih voda vršit će se tako da se otpadne vode,prije ispuštanja u sustav odvodnje, pročiste do stupnja da se zadovolje kr iteriji zapojedina zagađivala prema važećem propisu (u fekalnu kanalizaciju dozvoljeno jeupuštati samo otpadne vode koje su na nivou kućnih otpadnih voda).Na otvorenim ili slično uređenim površinama, gdje su mogući izljevi masti, ulja i drugihzagađivača, potrebno je izgraditi mastolove (separatore masti) i pjeskolove te tek takopročišćenu vodu ispuštati u sustav odvodnje oborinskih voda.Za poslovne djelatnosti određene posebnim propisom potrebno je utvrditivodopravne uvjete.

31


II ODREDBE ZA PROVOĐENJE

OPĆE ODREDBE

0.1.(1) Detaljni plan uređenja "Staro nogometno igralište“ u Poreču (daljnjem

tekstu : Plan) je dugoročni prostorno -planski dokument, koji u skladu sa ciljevima izadacima utvrđenim važećim prostornim planovima šireg područja - Prostorni planuređenja Grada Poreča /"Sl.glasnik Grada Poreča", br. 14/02. i 8/06./ i Generalnimurbanističkim planom grada Poreča („Sl.glasnik Grada Poreča“, br. 11/01. i 9/07.), teProgramom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuje smjernice za uređe njeprostora, osnove uvjeta korištenja, uređenja i zaštite prostora na dijelu područjaužeg centra grada Poreča.

(2) Planom se utvrđuju dugoročne osnove organiziranja i uređivanja prostoranavedenog područja u skladu sa ciljevima i zadacima društveno - gospodarskograzvoja Grada Poreča, a posebno:

- osnovna podjela prostora po namjeni, s uvjetima njegovog uređivanja,- sustav infrastrukturnih koridora i građevina, te njihovo povezivanje sasustavom susjednog i šireg područja,- mjere očuvanja i zaštite integralnih vrijednosti prostora, te prirodnih iambijentalnih vrijednosti,- mjere zaštite i unapređivanja okoliša,- mjere provedbe Plana.

0.2.(1) Plan je izrađen u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju

(NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04.), Zakona o prostornom uređenju i gradnji(„Narodne novine”, br. 76/07.), Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN106/98. 39/04. 45/04 i 163/04.) i drugim propisima.

(2) Svi elementi na temelju kojih će se izdavati akti kojima se odobravagradnja, a koji nisu posebno navedeni u ovom Planu, određuju se na temeljuodredbi važećeg prostornog plana šireg područja.

0.3.(1) Plan se donosi za područje obuhvata prikazano u grafičkom dijelu Plana,

ukupne površine cca 2,5 ha.(2) Plan se donosi za:- dio naselja Poreč,- dio Mjesnog odbora "Joakim Rakovac“,- dio katastarske općine Poreč,- dio građevinskog područja naselja Poreč,- za dio zone „mješovite“ namjene sukladno GUP-u.(3) Za područje obuhvata Plana propisana je najviša dopuštena razina

vanjske buke u skladu sa važećim propisima.

0.4.

32


(1) U tekstualnom dijelu i odredbama za provođenje Plana koriste sepojmovi, sukladni važećim propisima i prostor nim planovima šireg područja.

(2) Koeficijent izgrađenosti, kig je odnos izgrađene površine zemljišta podgrađevinom i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom jevertikalna projekcija zatvorenih dijelova svih građevina na građevnoj čestici, kojauključuje i sve istaknute dijelove građevina kao što su nadstrešnice, balkoni, erkeri,strehe, krovni i ostali istaci i vijenci. Parkirališta, manipulacijske površine, prilazigrađevinama, interni putevi, rampe, cisterne i spremnici, izgradnja koja predstavljauređenje okućnice (građevne čestice) - popločenja na tlu, nenatkrivene prizemneterase, koji su svi manje od 1 m iznad konačno zaravnatog terena na svakompojedinom mjestu neposredno uz građevinu, te potporni zidovi i nasipi premakonfiguraciji terena, izuzeti su iz proračuna koeficijenta izgrađenosti građevnečestice. Izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od utvrđenog gradivogdijela građevne čestice.

(3) Koeficijent iskorištenosti, kis je odnos ukupne brutto izgrađenepovršine građevine i površine građevne čestice.

(4) Koeficijent iskorištenosti, Kis je odnos zbroja pojedinačnih kis i zbrojagrađevnih čestica.

(5) Gustoća izgrađenosti, Gig je odnos zbroja pojedinačnih kig i zbrojagrađevnih čestica.

(6) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno napovršini, odnosno najviše 1 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjerenona najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma (ispodpoda kata ili krova).

(7) Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalaziispod poda prizemlja, odnosno kojoj je visinska razlika između stropa i najniže točkekonačno zaravnatog terena neposredno uz građevinu manja od 1 m.

(8) Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznadprizemlja.

(9) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata ineposredno ispod kosog krova.

(10) Visina građevine mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena nanjegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do gornjeg ruba stropnekonstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja.

(11) Ukupna visina građevine V mjeri se od konačno zaravnatog iuređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najvišetočke krova (sljemena). Pod konačno zaravnatim terenom ne smatra se vanjskostubište najveće dopuštene širine 1,5 m uz građevinu, za silazak u podzemnu etažu,ni rampa za silazak u podzemnu etažu ako služi za parkiranje vozila. U najvišudopuštenu visinu ne računaju se strojarnice dizala, strojarske instalacije i uređaji islični elementi.

(12) Nadzemna etaža građevine je djelomično ukopana etaža kojoj jevisinska razlika između stropa i najniže točke konačno zaravnatog terenaneposredno uz građevinu veća od 1 m, te svaka etaža izgrađena nad takvometažom.

(13) Najviši dopušteni broj etaža građevine E je najveći dopušteni brojnadzemnih etaža iz prethodnog stavka. Najviša etaža može se izvesti kao

33


potkrovna etaža sa skošenim stropom ili kao etaža s ravnom stropnom pločom.Iznad ravne stropne ploče najviše etaže dopuštena je izvedba ravnog krova ili kosogjednostrešnog, dvostrešnog ili višestrešnog krova. Gradnja nadozida nijedopuštena, a najveća dopuštena unutarnja visina tako dobivenog prostora iznosi2,40 m.

(14) Gradivi dio građevne čestice jest dio građevne čestice unutar kojegse moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih izgradnji na građevnoj čestici i toosnovne građevine i pomoćnih građevina. U gradivi dio građevne čestice ne morase smjestiti izgradnja koja predstavlja uređenje okućnice (neizgrađenog dijelagrađevne čestice), kao što su nenatkrivene terase, cisterne i septičke jame, koji sumanje od 1 m iznad konačno zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestuneposredno uz građevinu, te dijelovi građevine kao što su vijenci, oluci i sličnielementi istaknuti do 50 cm izvan ravnine pročelja građevine i drugi zahvatiomogućeni ovim odredbama. Gradivi dio građevne čestice u pravilu je veći ili jednakod dopuštene izgrađenosti građevne čestice, zbog fleksibilnosti smještaja građevinaosnovne namjene i pomoćnih građevina.

(15) Regulacijski pravac jest granica građevne čestice prema javnojprometnoj površini. Građevna čestica može imati 1 ili više regulacijskih pravaca.

(16) Građevni pravac jest obvezni pravac kojim se odre đuje položajgrađevine na građevnoj čestici na način da se duž njega gradi najistaknutiji diopročelja građevine. Planom su na pojedinim građevnim česticama određeni jedan iliviše građevnih pravaca. Utvrđuje se obveza gradnje dijela građevine na građevnompravcu.

(17) Građevina javne i društvene namjene jest građevina koja je u cjelininamijenjena upravnoj, socijalnoj, zdravstvenoj, predškolskoj, školskoj, obrazovnoj,kulturnoj, vjerskoj i sličnoj djelatnosti. Građevinom javne i društvene namjenesmatra se i više građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko važećim propisima nijedrugačije određeno. U građevinama javne i društvene mogu se graditi i prostorijestambene namjene u manjem dijelu ukupne površine građevine.

(18) Stambena građevina jest građevina koja je u cjelini ili većim dijelomnamijenjena stanovanju.

(19) Obiteljska kuća jest isključivo stambena građevina s dvije stambenejedinice.

(20) Višeobiteljska građevina jest građevina s najmanje dvije, a najviše petstambenih, odnosno funkcionalnih jedinica.

(21) Pomoćna građevina jest građevina za smještaj vozila - garaža,spremište, drvarnica i slična građevina koja ne predstavlja uređenje okućnice, a kojase gradi na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji osnovne građevine neke drugenamjene. Pomoćnom građevinom smatra se i cisterna, spremnik i slična građevina,ukoliko je njena visina na najnižoj točki konačno zaravnatog terena uz građevinuviša od 1 m.

(22) Postojeća građevina jest građevina koja postoji u prostoru, izgrađena,kojoj se legalnost može dokazati temeljem pripadajućeg akta o gradnji iliodgovarajućeg propisa.

0.5.(1) Površine namijenjene za promet u mirovanju (površine za parkiranje

34


vozila) dimenzioniraju se sukladno planskim veličinama i prometnom rješenju.Osnovno načelo rješavanja prometa u mirovanju je planiranje u okvirima građevnečestice osnovne namjene na kojoj će se ostvariti namjeravani zahvat u prostoru,odnosno za koju se izdaje akt kojim se dozvoljava gradnja.

(2) Iznimno od stavka 1., ove točke, promet u mirovanju za pos tojećegrađevine osim na vlastitim parcelama, rješava se korištenjem javnih parkiralištaplaniranih ovim Planom, u njihovoj neposrednoj blizini.

(3) Ovim Planom određene su, osim površina za promet u mirovanju izstavka 1. ove točke, dodatne javne površine namijenjene za promet u mirovanju.

(4) Standardi u pogledu broja parkirališnih mjesta u odnosu na broj korisnikapodručja obuhvata Plana rješavaju se ukupnim odredbama ovoga Plana, posebnimpropisima i posebnom odlukom Grada Poreča (promet, komunalni red i slično).

0.6.(1) Uvjeti uređenja, gradnje, korištenja i zaštite površina i građevina određeni

ovim Planom predstavljaju okvir za pribavljanje akata kojima se dozvoljava gradnja.

0.7.(1) Zahvati uređenja površina, gradnje i rekonstrukcije građevina na površini,

odnosno iznad ili ispod površine zemlje unutar obuhvata Plana kojima se mijenjastanje u prostoru moraju biti u skladu s odredbama ovog Plana, prostornimplanovima šireg područja, te posebnim uvjetima utvrđenim na temelju zakona idrugih propisa.

1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

1.1.(1) Organizacija i namjena površina dana je ukupnim Planom, a naročito je

detaljno obrađena točkom 2.3. ovih odredbi za provođenje, te u grafičkom dijeluPlana.

(2) Korištenje postojećih i planiranih građ evina i građevnih čestica mora seodvijati u skladu s njihovim namjenama, određenim ovim Planom.

1.2.(1) Područje obuhvata Plana dijeli se na građevne čestice sljedećih namjena

u skladu s grafičkim dijelom Plana, list br.1:- stambena namjena (S),- mješovita namjena (M1, M2),- gospodarske namjene (K),- javna i društvena namjena (D4),- javne zelene površine (Z2),- kolno pješačke površine (kp),- površine infrastrukturnih sustava (IS).

35


2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIHČESTICA I GRAĐEVINA

2.0.1.(1) Planom se detaljno razrađuje prostor u skladu s ciljevima prostornog

razvitka područja obuhvata u razdoblju za koje se Plan donosi. Na područjuobuhvata Plana primjenjivat će se odredbe za provođenje Plana, kao i odredbe zaprovođenje prostornog plana šireg područja koje nisu posebno definirane ovimodredbama.

(2) Intervencije u prostoru vrše se prema Zakonu o prostornom uređenju igradnji (NN 76/07), u skladu s odredbama ovog Plana, te na temelju posebnihuvjeta koji se utvrđuju u skladu sa zakonom.

2.0.2.(1) Područje obuhvata Plana uključeno je u zaštićeno obalno područje mora

prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07).

2.0.3.(1) Područje obuhvata Plana se nalazi u zoni maksimalnog intenziteta 7 o

MSK prema seizmološkoj karti.

2.0.4.(1) Područje obuhvata Plana se nalazi u 1. klimatskoj zoni.

2.0.5.(1) Za područje obuhvata Plana propisana je najviša dopuštena razina

vanjske buke LAeq od 55dBA danju i 45dBA noću.

2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

2.1.1.(1) Veličina i oblik građevnih čestica vidljivi su iz grafičkog dijela Plana, te iz

tabelarnog prikaza točka 2.7.

2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

2.2.1.(1) Gradivi dio građevne čestice vidljiv je iz grafičkog dijela Plana. U

gradivom dijelu građevne čestice izgradit će se građevina, koja može bitisastavljena i od više građevnih jedinica koje su funkcionalno i tehnološki povezaneu jednu funkcionalnu cjelinu za određenu namjenu.

2.2.2.(1) Maksimalna izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od njenog

gradivog dijela. Ukoliko je minimalna izgrađenost čestice veća od njenog gradivogdijela, minimalna izgrađenost određuje se tako da je jednaka gradivom dijelu

36


čestice.

2.2.3.(1) Izgrađenost i iskorištenost građevne čestice utvrđuje se koeficije ntom

izgrađenosti (k-ig) i koeficijentom iskorištenosti (k -is) koji su utvrđeni u tablici 1. ovihodredbi.

2.2.4.(1) Pod konačno zaravnatim terenom ne smatra se vanjsko stubište najveće

dopuštene širine 1,5 m uz građevinu, za silazak u podzemnu etažu, ni rampa zasilazak u podzemnu etažu ako služi za parkiranje vozila. U najvišu dopuštenu visinune računaju se strojarnice dizala, strojarske instalacije i uređaji i slični elementi.

(2) Iznimno pojmovniku iz točke 0.4., visina i ukupna visina građevina nagrađevnoj čestici broj M1-2 mjeri se od završnog sloja konačno uređenih platoaiznad podzemnih etaža garaže.

(3) Na gradivom dijelu građevne čestice M1 -2-a, čija se visina i ukupnavisina mjeri od završnog sloja konačno uređenih platoa iznad podzemnih eta ža,dopušta se jedna stambena etaža ispod nivoa platoa odnosno u nivou garaže, te uravnini sa terenom prema postojećem nedovršenom bloku na zapadnoj međiparcele M1-2.

2.2.5.(1) Maksimalni broj nadzemnih etaža i maksimalna visina građevina

određeni su u tablici 1. ovih odredbi.(2) Maksimalni broj podzemnih etaža građevina određen je u točki 2.7.2. i

tablici 2. ovih odredbi.

2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Stambena namjena

2.3.1.(1) Građevne čestice stambene namjene (građevne čestice prema grafičkom

dijelu Plana S-1, S-2, S-3) namijenjene su gradnji građevina isključivo stambenenamjene.

(2) U sklopu građevina stambene namjene ne postoji mogućnost izgradnjeprostorija gospodarske namjene.

(3) U sklopu građevne čestice S-3 stambene namjene postoji mogućnostgradnje i pomoćnih građevina u skladu s točkom 2.6. ovih odredbi, dok u sklopugrađevnih čestica S-1 i S-2 stambene namjene ne postoji mogućnost gradnjepomoćnih građevina.

Mješovita namjena

2.3.2.(1) Građevne čestice mješovite namjene (građevne čestice pr ema grafičkom

dijelu Plana M1-1, M1-3, M2-1, M2-2, M2-3, M2-4) namijenjene su gradnji građevina

37


mješovite namjene.(2) Građevna čestica mješovite namjene M1 -2 (prema grafičkom dijelu

Plana) namijenjena je gradnji građevina mješovite namjene. U prostorijamaprizemlja dopušta se osim poslovne i društvena namjena (edukacija, galerija, dječjivrtić).

(3) Građevne čestice broj M1-1 i M1-3 namijenjene su gradnji građevinamješovite pretežito stambene namjene. U njima će se graditi prostorije stambene iposlovne namjene, pri čemu će udjel stambene namjene prevladavati. U poslovnomdijelu građevina mogu se obavljati uslužne, trgovačke, ugostiteljske i sličnedjelatnosti pod uvjetom da svojim funkcioniranjem neposredno ili posredno:

- ne narušavaju uvjete stanovanja u samoj građevini,- ne narušavaju uvjete života i rada na susjednim lokacijama,- ne premašuju dozvoljene vrijednosti emisija štetnih tvari i utjecaja na okolišza stambene zone, sukladno važećim propisima (zrak, buka, otpad, otpadnevode i slično).(4) Građevne čestice broj M2-1, M2-2, M2-3 i M2-4 namijenjene su gradnji

građevina mješovite pretežito poslovne namjene. U njima će se graditi prostorijestambeno – poslovne namjene, pri čemu će udjel poslovne namjene prevladavati. Uposlovnom dijelu građevina mogu se obavljati uslužne, trgovačke, ugostiteljske islične djelatnosti pod uvjetom da svojim funkcioniranjem neposredno ili posredno:

- ne narušavaju uvjete stanovanja u samoj građevini- ne narušavaju uvjete života i rada na susjednim lokacijama- ne premašuju dozvoljene vrijednosti emisija štetnih tvari i utjecaja na okolišza stambene zone, sukladno važećim propisima (zrak, buka, otpad,otpadne vode i sl.).

2.3.3.(1) Na građevnoj čestici M1-2 planira se izgradnja stambeno-poslovnog

kompleksa sa podzemnom garažom na najviše dvije etaže.(2) Uvjeti gradnje na građevnoj čestici M1-2 u grafičkom dijelu plana dati su

odvojeno za nadzemni i podzemni dio građevne čestice.(3) Nadzemni dio građevne čestice M1-2 podijeljen je na 7 odvojenih gradivih

dijelova građevne čestice (list 4.2) označenih kao M1 -2-a, M1-2-b, M1-2-c, M1-2-d,M1-2-e, M1-2-f, M1-2-g.Gradivi dio M1-2-g, građevne čestice M1-2 namijenjen je za izgradnju javnog idruštvenog edukacijskog objekta, dok su gradivi dijelovi M1 -2-a, M1-2-b, M1-2-c, M1-2-d, M1-2-e, M1-2-f, planirani za gradnju građevina sa poslovnom namjenom uprizemlju uz mogućnost društvene namjene (edukacija, galerija, dječji vrtić) , astambenom namjenom na katovima. Ostale površine platoa uredit će se u ulicu,calette, trg te zazelenjene površine.

(4) Podzemni dio građevne čestice M1-2 sadrži dodatni gradivi dio građevnečestice (list 4.1) označen kao M1-2-h, planiran za izgradnju podzemne garaže.

(5) Ulaz u u podzemnu garažu na građevnoj čestici M1 -2 ostvaruje se iz uliceK. Huguesa, dok je sigurnosni izlaz/ulaz ostvaren iz ulice Vladimira Gortana.

(6) Ostali parametri vezani uz izgradnju na građevnoj čestici M1 -2 dani su utablici 1. (točka 2.7.).

38


Gospodarska namjena

2.3.4.(1) Građevne čestice gospodarske namjene -poslovne (građevne čestice

prema grafičkom dijelu Plana od K -1, K-2, K-3, K-4, K-5) namijenjene su gradnjigrađevina isključivo poslovne namjene.

(2) Djelatnost koje će se odvijati u sklopu građevina na građevnim česticamagospodarske namjene -poslovne odrediti će e u postupku izdavanja odobrenja zagrađenje.

(3) U građevinama gospodarske namjene - poslovne mogu se obavljatiuslužne, trgovačke, ugostiteljske i slične djelatnosti pod uvjetom da svojimfunkcioniranjem neposredno ili posredno:

- ne narušavaju uvjete u samoj građevini- ne narušavaju uvjete života i rada na susjednim lokacijama- ne premašuju dozvoljene vrijednosti emisija štetnih tvari i utjecaja na okolišza stambene zone, sukladno važećim propisima (zrak, buka, otpad,otpadne vode i slično).

Javna i društvena namjena

2.3.5.(1) Građevna čestica D4-1 namijenjena je javnoj i društvenoj namjeni.(2) Postojeća školska građevina na navedenoj građevnoj čestici planira se

rekonstruirati radi poboljšanja funkcionalnosti korištenja i radi potrebe za većimkapacitetima. U tu svrhu je Planom predviđeno proširenje gradivog dijela građevnečestice na jugu prema ulici K. Huguesa, na mjestu sadašnjih prizemnih svlačionica iprostora sindikata umirovljenika koji su predviđeni za rušenje.

Javne zelene površine

2.3.6.(1) Građevna čestica Z2-1 namijenjena je uređenju dječjeg igrališta – koje je

potrebno opremiti adekvatnim rekvizitima, te sadnjom odgovarajućih novihautohtonih vrsta biljnog materijala u skladu s točkom 4. ovih Odredbi.

Kolno pješačke površine

2.3.7.(1) Građevne čestice kp-1, kp-2, kp-3 i kp-4 namijenjene su uređenju, izgradnji

i rekonstrukciji kolno-pješačkih površina(2) Građevna čestica kp-4, namijenjena je izgradnji sigurnosnog izlaza/ulaza iz

podzemne garaže u sklopu građevne čestice M1 -2, te se kao takva mora ostvariti ucjelini skupa sa podzemnom garažom.

(3) Zelene površine u sklopu ovih građevnih čestica moraju se urediti prilikomizgradnje kolno pješačkih površina. Ozelenjavanje provesti autohtonim biljnimvrstama.

39


Površine infrastrukturnih sustava

2.3.8.(1) Građevna čestica broj IS-1 namijenjena je izgradnji građevine

infrastrukture – transformatorske stanice.

2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

2.4.1.(1) Položaj obaveznih građevnih pravaca za novoplanirane građevine i

proširenja postojećih vidljiv je u grafičkom dijelu Plana, list br. 4.2. Postojećegrađevine pri eventualnim rekonstrukcijama moraju poštovati svoj sadašnji građevnipravac spram javne kolne prometnice.

(2) Izvan obaveznog građevnog pravca mogu se izvod iti strehe krovova,vijenci, oluci i slični arhitektonski elementi i istaci na fasadi u širini max. 50 cm, sve uokviru građevne čestice.

2.4.2.(1) Svi dijelovi građevine moraju se smjestiti u gradivi dio građevne čestice,

kako podzemni, tako i nadzemni (uključujući balkone, loggie i sl.), osim zahvata kojipredstavljaju uređenje okućnice, navedenih u točki 2.6. ovih odredbi.

2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

2.5.1.(1) Planom se omogućava fleksibilnost arhitektonskog oblikovanja

novoplaniranih građevina, uz poštivanje kontinuiteta razvoja šireg gradskog prostoraPoreča.

(2) Na građevnoj čestici broj M1 -2 smjernice za oblikovanje građevinasadržane su u prvonagrađenom radu sprovedenog natječaja za lokaciju «Staronogometno igralište», što je vidljivo u grafičko m dijelu Plana listovi br 5.1 -5.2.

(3) Na zapadnoj strani građevinske čestice M1 -2, gradivi dio M1-2-a, zatvarase započeti blok longitudinalnim nizom u pravcu sjever -jug, koji meandrira u vertikalifasadne raščlambe iznad prizemne etaže. Na razini priz emlja prema ulici linija jeuvučenog trijema iza kojeg se u unutrašnjosti bloka formira zajedničko dvorište kaomjesto susreta i druženja stanara (vidljivo u grafičkom dijelu Plana, list br. 4.2 i listbr. 4.3). Krovovi su kombinacija dvostrešnog krova i t erasa na ravnom krovu.

(4) Izgradnja na gradivim dijelovima: M1-2-b, M1-2-c, M1-2-d, M1-2-e, M1-2-f,zapravo je otvoreni meandar u parternom čitanju, potpuno propusan; sastavljen odšest sekvenci diferenciranih lomljenim solidima otvorenim za vizure prema gradu,parku i trgovima, sa većim terasama-lođama na fasadi kako bi se dobila što jemoguće više atrijska organizacija unutrašnjeg prostora. Objekt na gradivom dijeluM1-2-f je dodatno raščlanjen na dva dijela iznad prizemne etaže (vidljivo ugrafičkom dijelu Plana, list br. 4.2 i list br. 4.3). Krovovi su slagani tradicionalno, ali ujednoj novoj logici lomljenja solida, pa se cjelokupna masa doima vrlo suvremenom.Takvim oblikovanjem reminiscira se primorska caletta, njezine stisnute i propuštenevizure, skrivena ili zaklonjena mjesta susreta i sastajanja. Linije caletta koje se

40


formiraju između pojedinih građevina su također lomljene solidima tih objekata takoda njihova širina nije konstantna nego varira, s time da njihova najmanja svijetlaširina ne smije biti manja od 3,5m. Tako stvorene calette protežu se po čitavoj visiniobjekta, te nije dozvoljeno međusobno spajanje građevina na gornjim etažama.

(5) Samostojeća građevina na gradivom dijelu M1 -2-g slobodnija je u svojemoblikovanju, korištenju i primjeni materijala, koje je podređeno stvaranjufunkcionalno prilagodljive površine koja se lako može transformirati za razne oblikekorištenja po predloženom modelu. Izdizanjem osnovnog volumena na kat i timeoslobađanjem dijela prizemlja svara se natkrive ni javni prostor partera kaoekstenzija sadržaja unutar objekta.

(6) Radi što kvalitetnijeg uklapanja u okolni prostor, garažno – parkirališniprostor na građevinskoj čestici M1-2 planira se u najviše 2 podzemne (podrumske)etaže, pri čemu je poželjno da završni sloj konačno uređenih vanjskih platoa iznadtih podzemnih etaža prati nivelete rubnih uličnih poteza.

(7) Kod odabira materijala na građevinskoj čestici M1 -2 treba slijeditismjernice sadržane u prvonagrađenom radu sprovedenog natječaja za lokaciju«Staro nogometno igralište».

(8) Kod rekonstrukcije i dogradnje postojeće školske građevine nagrađevinskoj čestici D4-1 treba slijediti smjernice sadržane u prvonagrađenom radusprovedenog natječaja za lokaciju «Staro nogometno igralište» , te volumenprigradnje školi odmaknuti od postojeće školske zgrade. Kao element uvjeta gradnjedan je pravac koji određuje zonu formiranja tople veze između volumena prigradnješkoli i postojeće školske zgrade.

2.5.2.(1) Odabir materijala kao i oblikovanje ostalih građ evina (sve osim

građevinske čestice M1-2) ostavlja se na stručnu prosudbu projektantu pod uvjetomda isto mora udovoljiti sveukupnim odredbama ovog Plana.

(2) Kod oblikovanja građevina moraju se primjenjivati proporcije i koristitimaterijali karakteristični za lokalnu klimu i tradiciju. Gabariti novih građevina morajuse oblikovati u odnosu prema pripadajućoj čestici, te prema organizaciji vanjskihpovršina u širem okruženju.

(3) Krovovi mogu biti jednovodni ili razvijeni u više kosih krovnih ploha nagibaizmeđu 18 i 22° ovisno o tipu pokrova, odnosno izvedeni kombinacijom kosog iravnog krova. Dijelovi građevina kao i specifične građevine (infrastruktura npr.) moguimati i drukčije krovove odgovarajućeg nagiba, usklađene s primijenjenimarhitektonskim izrazom.

2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

2.6.1.(1) Na građevnim česticama K-1, M2-2, M2-4 omogućava se gradnja

pomoćnih građevina.(2) Na građevnim česticama M1-3, M2-1, M2-3, S-3, K-3, K-4, K-5 nije

dozvoljena gradnja novih pomoćnih građevina kao ni prošir ivanje postojećih.(3) Pojam pomoćna građevina u ovim odredbama odnosi se isključivo na

spremišta, koja se ne mogu koristiti za stanovanje niti turistički smještaj, kao ni

41


smještaj motornih vozila.(4) Pomoćne građevine iz stavka 1. ove točke moraju zad ovoljavati sljedeće

uvjete:- smještaj: u pozadini građevne čestice uz stražnju granicu- površina: max. 20 m2

- visina: max. 2,5 m- broj etaža: 1

2.6.2.(1) Građevne čestice M2-1, K-1, M2-2, M2-4, K-1, M1-1, K-5, M1-3, M2-3, K-4,

S-3, D4-1 mogu biti ograđene.(2) Oko građevne čestice M1-2 ne smiju se graditi nove ograde, a neizgrađeni

dijelovi vanjskih platoa iznad podzemnih (podrumskih) etaža garažno – parkirališnogprostora moraju se urediti isključivo kao javni – gradski prostor. Iznimno, dozvolj avase izvođenje nužnih sigurnosnih ograda sukladno važećim propisima, te ograde nazapadnoj međi parcele.

(3) Ograde oko građevnih čestica iz stavka 1. ove točke treba izvestikombinacijom zidanog dijela i zelene živice. Max visina zidanog dijela na smij eprelaziti visinu od 1m, a ukupno sa zelenom živicom 2m. Visina ograde mjeri se odkote konačno uređenog terena i to:

- kod ograde na regulacijskom pravcu od terena uz ogradu izvan građevnečestice,

- kod drugih ograda (prema susjednim građevnim česticama ) od terena uzogradu unutar građevne čestice.

(4) Sigurnosne ograde oko rampe za garažu potrebno je izvesti sukladnovažećim propisima.

2.6.3.(1) Na području obuhvata ovog Plana ne mogu se graditi nove cisterne za

vodu niti sabirne jame.(2) Eventualne postojeće cisterne za vodu mogu se zadržati u prostoru.(3) Eventualne postojeće sabirne jame ne mogu se zadržati u prostoru.

2.6.4.(1) Pješačke staze unutar čestica, kao i vanjske površine obraditi na način iz

točke 3.1.7. ovih odredbi. Vanjske površine i pješačke staze mogu biti djelomičnonatkrivene (pergola, tenda ili slično) visine max. 3,0m do vijenca. Pješačke stazemogu se prema potrebi izvoditi i na građevnim česticama na kojima će se urediti ilizadržati površine zelenila.

2.6.5.(1) Vodove infrastrukture ukopati, a mikrotrase odabrati tako da se najmanje

ugrozi žilje vrednijih stablašica. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini saditinisko i srednje visoko grmlje, trajnice i travnjake čiji korijenov sistem ne prelazi dubinu0,5m. Izbjegavati sadnju stablašica na udaljenosti manjoj od 2,0m od podzemneinfrastrukture.

(2) Sve čestice na kojima će se graditi, kao i prometne površine urediti i

42


oblikovati uz maksimalno moguću upotrebu visokog i niskog raslinja prvenstvenoprimorskog karaktera.

2.6.6.(1) Kod izrade tehničke dokumentacije treba poštivati sve važeće propise i

normative koji reguliraju potrebe osoba smanjene pokretljivosti u prostoru.

43

2.7. IZGRAĐENOST, NAMJENA, VISINA I BROJ ETAŽA, TE ISKORIŠTENOST I GUSTOĆA IZGRAĐENOSTI

2.7.1.TABLICA 1. - Izgrađenost, namjena, visina, broj etaža - NADZEMNO

kig kis

brojgrađ.čestice

približnapovršinagr. čestice(m2)

oznakagradivogdijelagrađ.čestice

površinagradivogdijelagrad.ćestice(m2)

min max min maxnamjena građevine Visina

(m)

Ukupnavisina(m)

max brojnadzemnihetaža

MJEŠOVITA NAMJENA

M1-1 107.87 - postojeće

0.64 - postojeće

1.30 - stambeno poslovnapretežito stambena postojeća postojeća

postojeće(2)

M1-2-a 1096.33 stambeno poslovnapretežito stambena 11 13 3

M1-2-b 329.27 stambeno poslovnapretežito stambena 13 15 4

M1-2-c 448.14 stambeno poslovnapretežito stambena 13 15 4

M1-2-d 458.46 stambeno poslovnapretežito stambena 13 15 4

M1-2-e 345.96 stambeno poslovnapretežito stambena 13 15 3

M1-2-f 923.35

- 0.37 - 1.30

stambeno poslovnapretežito stambena 13 15 4

M1-2 9055.95

M1-2-g 266.60 0.03 0.06 javna i društvenakulturna 10 12 2


0.94 - postojeće

1.80 - stambeno poslovnapretežito stambena postojeća postojeća

postojeće(2)


0.33 - postojeće

0.63 - stambeno poslovnapretežito poslovna postojeća postojeća

postojeće(2)

44


0.40 - postojeće


postojeće(2)


0.86 - postojeće


postojeće(2)


0.38 0.48 postojeće

0.38 0.96 stambeno poslovnapretežito poslovna 8 10 2

STAMBENA NAMJENA

S-1 942.47 - postojeće

0.27 - postojeće

1.37 - višestambenagrađevina postojeća postojeća

postojeće(5)

S-2 761.56 - - 0.5 - 3 višestambenagrađevina postojeća postojeća

postojeće(6)

S-3 174.16 - postojeće

0.47 - postojeće

0.84 - obiteljska kućaugrađena postojeća postojeća

postojeće(2)

GOSPODARSKA NAMJENA – POSLOVNA

K-1 304.50 - postojeće

0.47 - postojeće

0.94 - poslovna namjena postojećapostojeća postojeće

(2)


1 - postojeće


(2)

K-3 897,85 - postojeće

0.55 - postojeće


(3)


0.65 - postojeće


(3)


0.82 - postojeće


(2)JAVNA i DRUŠTVENA NAMJENA

D4-1 4438.92 - postojeće

0.15 0.21 postojeće

0.45 0.63 škola postojeća postojećapostojeće(3)

JAVNE ZELENE POVRŠINE

Z2-1 547.77 - - - - - dječje igralište - - -

45

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

IS-1 93.60 - - 0.29 - 0.29 trafostanica 3 5 1

KOLNO PJEŠAČKE POVRŠINE

kp-1 1214.28 - - - - - kolno - pješačkapovršina - - -




2.7.2.(1) Sve postojeće građevine mogu zadržati podzemne (podrumske) etaže, ukoliko ih imaju.(2) Na građevnoj čestici broj D4-1 (javna i društvena namjena – škola) ovim se Planom omogućava gradnja 1 podzemne etaže u

gradivom dijelu građevne čestice označenom u grafičkom dijelu Plana, a planirane za dogradnju postojeće građevine.(3) Na građevnoj čestici broj M1-2 ovim se Planom omogućava gradnja podzemnih etaža prema tablici 2. ovih odredbi.

TABLICA 2. – Maksimalni broj podzemnih etaža

kig kisbrojgrađ.čestice

približnapovršinagr. čestice(m2)

oznakagradivogdijelagrađ.čestice

površinagradivogdijelagrad.čestice min max min max

namjena građevine Visina(m)

Ukupnavisina(m)

max brojpodzemnih etaža

MJEŠOVITA NAMJENA

M1-2 9128.86 M1-2-h 8734.13 - 0.95 - 1.90 podzemna garaža 8 - 2

46


Obzirom da se obuhvaćeno područje nalazi unutar okolnog područja urbanejezgre Poreča, u kojemu se visina građevina interpoliranih u urbane blokoveutvrđuje do visine postojećih susjednih građevina, visina građevina u gradivimdijelovima M1-2-b, M1-2-c, M1-2-d i M1-2-f određena s 13m može biti i veća ali neveća od 15m.

Gig = 0.49Kis = 1.65Gst (netto) = 323 st/haGust (ukupno netto) = 218 st/haGbst (bruto) = 173 st/haGnst = 152 st/ha

Gst, Gust, Gbst, Gnst – gustoća stanovanjaGst (netto) = odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih čestica za

stambene građevineGust(ukupno netto) = odnos broja stanovnika i zbroja površina gr ađevnihčestica za stambene građevine i prateće stambene funkcije (ulice,parkirališta, zelene površine i dječja igrališta)Gbst(bruto) = odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih čestica G ust išire stambene funkcije (sabirne ulice, parkovi, osno vna škola, površine zarekreaciju)Gnst = odnos broja stanovnika površine obuhvata prostornog plana

3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOMI TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM

3.0.1.(1) Mjesto i način opremanja zemljišta p rometnom i uličnom infrastrukturnom

mrežom opisani su u odgovarajućem poglavlju tekstualnog dijela Plana kojiobrađuje problematiku prometa te u grafičkom dijelu Plana.3.0.2.

(1) Mjesto i način opremanja zemljišta komunalnom i telekomunikacijskominfrastrukturnom mrežom opisani su u odgovarajućem poglavlju tekstualnog dijelaPlana koji obrađuje problematiku infrastrukturne opremljenosti te u grafičkom dijeluPlana

3.0.3.(1) Planirana urbanistička rješenja infrastrukture zadovoljit će planerske

potrebe obuhvaćenog područja na razini standarda koji se primjenjuje u vrijemeizrade ovog Plana.

(2) Sve trase mreža infrastrukture određene su načelno, te se njihov prikaz ugrafičkom dijelu Plana smatra shematskim, dok će se njihova mikrolokacija odreditiprilikom izrade daljnje zakonom propisane tehničke dokumentacije.

(3) Rješenja koja će se primijeniti kroz izradu daljnje, zakonom propisane,tehničke dokumentacije mogu imati manja odstupanja od planiranih, ukoliko se

47


ukaže opravdana potreba zbog tehničko -tehnološkog napretka, odnosno budućihnovih saznanja.

3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE IULIČNE MREŽE

3.1.2. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značenja

(1) Shodno prostornom planu šireg područja, u području obuhvaćenomPlanom ne nalaze se glavne gradske ulice, niti ceste nadmjesnog značenja.

3.1.3. Gradske i pristupne ulice

(1) Planiranim prometnim rješenjem ne planiraju se nove trase gradskih ipristupnih ulica.

(2) Postojeća ulična mreža planira se dovršiti rekonstrukcij om Pionirske ulicei njezinim spajanjem s ulicom Vladimira Gortana, uz prometne karakteristike premarješenjima iz ovoga Plana.

(3) Najznačajniji zahvat rekonstrukcije ulice K. Huguesa (kojim se osiguravaulaz/izlaz u podzemni garažno-parkirališni prostor) nalazi se izvan obuhvaćenogpodručja.

(4) Kolno-pješačke površine planiraju se na građevnim česticama kp -1, kp-2,kp-3 i kp-4.

3.1.3. Površine za javni prijevoz

(1) U području obuhvata Plana neće se odvijati javni prijevoz.

3.1.4. Javna parkirališta

(1) U području obuhvaćenom Planom planira se izgradnja javnih parkirališnihpovršina u sklopu građevne čestice cesta kp -2, te u profilima prometnica nagrađevne čestice kp-3.

(2) Parkirališne površine u sklopu građevne čestice kp -2 potrebno je ureditiozelenjavanjem, odnosno neasfaltiranjem površine ukoliko se to ne smatra nužnim.U svrhu zaštite od atmosferskih utjecaja, moguće je postavljanje pergolak, kojemoraju biti ujednačene i usaglašene sa arhiektonskim rješenjem šireg područja.

(3) Parkirališna mjesta su dimenzija 5,0 x 2,5 m, dok za invalidskeautomobile dimenzije su 3,0 x 5,0 a izgrađena su od travnih ploča, ili izuzetnoasfaltirana.

3.1.5. Javne garaže

(1) U području obuhvata Plana planira se izgradnja podzemne garaže nanajviše dvije etaže na građevnoj čestici M1-2. Predviđa se da bi približni kapacitetpo etaži podzemne garaže bio oko 240 -250 parkirnih mjesta. Podzemna garaža

48


planirana je za korisnike novoplaniranog stameno -poslovnog kompleksa na dotičnojgrađevnoj čestici kao i za potencija lne posjetitelje, turiste i građane grada Poreča.

(2) Ulaz i izlaz iz podzemne garaže planira iz ulice K. Huguesa putemposebnog odvojka. Sigurnosni izlaz/ulaz iz garaže planira se putem rampe nagrađevnoj čestici kp-4, koja se spaja na ulicu Vladimira Gor tana.

3.1.6. Biciklističke staze

(1) U području obuhvata Plana ne planira se izgradnja prometnih površinanamijenjenih isključivo prometu bicikala.

3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine

(1) Na građevnoj čestici broj M1-2 smjernice za oblikovanje neizgrađenihdijelova vanjskog platoa sadržane su u prvonagrađenom radu sprovedenognatječaja za lokaciju «Staro nogometno igralište», što je vidljivo u grafičkom dijeluPlana listovi br 5.1 i list br. 5.2.

(2) Urbanističko rješenje na čestici M1 -2 formira plato na koji se smještajunovoplanirane građevine. Lamele kamene obrade u naizmjeničnim širinama 4 (5) i 1m (kameni slog i kameni mozaik) vučene su longitudinalno u smjeru zapad -istok iprekidane su tematskim varijacijama prilagođenima za situacije pješačke ulice, trga,parka i zelenog trga koji se formiraju u sprezi s pravcima i tijelima izgradnje. Prekidisu zeleni otoci s klupama, drvored, zeleni tepisi s pergolom i klupom, svjetlicipodzemne garaže i raster stabala. Pokos prema Ugostiteljskoj ško li na susjednojgrađevnoj čestici D4-1, zeleni je potez koji se nastavlja iz parka, curi prema zelenomtrgu i završava okvirom zelenog zida s južne strane obuhvata. Školskom trguosigurava se pješačko-servisni pristup stubama s partera.

(3) Sve neizgarđene površine iz stavka 1. ove točke planiraju se isključivo kaojavni – gradski prostor.

(4) Odabir materijala kao i odnos popločenih i ozelenjenih površina sadržan jeu smjernicama prvonagrađenog rada sprovedenog natječaja za lokaciju «Staronogometno igralište».

(5) Na građevnoj čestici M1-2, na platou iznad parkirališne podrumskeetaže, omogućava se gradnja natkrivenih -zatvorenih sigurnosnohih protupožarnihizlaza iz garaže. Gradnja sigurnosnih izlaza omogućava se i izvan markica unutarkojih je moguće razvit tlocrt objekta. Sigurnosni se izlazi moraju suvremenooblikovati kako bi se što bolje uklopili u rješenje objekata i platoa.

3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA OSTALEPROMETNE MREŽE

(1) Na području obuhvaćenom Planom ne planiraju s e druge vrste prometaosim cestovnog.

49


3.3. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE i OPREMANJATELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

(1) Projektiranje i izvođenje telekomunikacijske mreže mora biti u skladu saZakonom o telekomunikacijama i važećim tehničkim propisima i uv jetima iz oblastitelekomunikacija.

(2) Kapacitet TK kanalizacije, tj. broj cijevi mora biti predviđen tako dazadovolji potrebe TK kabela sa svrhom TK priključaka, kao i za uvođenje KDS idrugih informatičko-komunikacijskih sustava u budućnosti (ISDN, ADS L..)

(3) Nova mreža se treba graditi u kabelskoj cijevnoj kanalizaciji, koja setreba pružati duž prometnih i drugih javnih površina, a u pravilu gdje je mogućepločnicima.

(4) Duž kabelske TK kanalizacije na odgovarajućim mjestima se morajuizgraditi kabelski zdenci.

(5) Za izgradnju TK kanalizacije, koriste se plastične cijevi.(6) Trasa TK kanalizacije i mreže unutar područja obuhvaćenog Planom

mora biti odabrana tako da uz najmanje troškove obuhvati i omogući kvalitetanpodzemni TK priključak za sve građevine. Za kvalitetan telekomunikacijski priključakgrađevina, građevine moraju imati izgrađenu:

- telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni građevine,- priključni telefonski ormar u građevini,- kvalitetno izvedeno uzemljenje telefonskog ormara,- privodne cijevi od granice građevinske parcele do telefonskog ormara.(7) Trasa TK mreže mora biti u odnosu na ostalu komunalnu infrastrukturu

smještena na način da su primijenjeni propisi i uvjeti o međusobnim položajnimrazmacima, a sa ciljem onemogućavanja smetnji i zaštite TK kapaciteta.

3.4. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE i OPREMANJA KOMUNALNEINFRASTRUKTURNE MREŽE i VODOVA UNUTAR PROMETNIH i DRUGIHJAVNIH POVRŠINA

3.4.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja elektroopskrbe

(1) Sva kabelska srednjenaponska mreža gradi se 20kV, kabelima XHE 49A3x(1x150mm2).

(2) Niskonaponska mreža gradi se kabelima PP00/A 4x150 i PP00/A4x50mm2

(3) Niskonaponska priključna mreža izvodi se iz SSRO do kabelsko -priključnih ili priključno-mjernih ormarića na granici građevne čestice.

(4) Obzirom na dinamiku izgradnje sva se elektroenergetska mreža izvodi seu kabelskoj kanalizaciji.

(5) NN mreža treba biti projektirana i građena u skladu s granskim normamaHEP-a, dok javna rasvjeta treba biti projektirana u skla du s preporukama CIE.

(6) Prilikom gradnje TS-a, mora se izvesti nepropusna uljna jama koja možeprikupiti cjelokupni sadržaj ulja. Dokaz o nepropusnosti uljne jame mora se dostavtitiprilikom tehničkog pregleda.

50


3.4.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja vodovodne mreže

(1) Priključenje građevina na sustav opskrbe pitkom vodom izvest će se podslijedećim uvjetima:

- priključak građevne čestice na vodovodnu mrežu u pravilu se izvodiizgradnjom tipskog šahta s vodomjerom na srednjem dijelu građevn ečestice, oko 1 metar iza regulacijskog pravca (ukoliko se ne podudarajuregulacijski pravac i građevni pravac), te priključivanjem na najbliži cjevovod,prema uvjetima i suglasnosti nadležnog trgovačkog društva,- vodovodni priključak se polaže na lako p istupačno mjesto prema utvrđenimuvjetima i suglasnosti nadležnog trgovačkog društva,- vodovodne priključke treba u pravilu izvoditi okomito na os cjevovoda,- križanje priključka s drugim instalacijama gradi se u pravilu pod pravimkutom, pri čemu se vodovodni priključak mora položiti iznad kanalizacije.

3.4.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja mreže odvodnje ipročišćavanje otpadnih voda

3.4.3.1.(1) Priključak građevne čestice na mrežu odvodnje otpadnih voda, kao i

oborinskih voda, u pravilu se izvodi spojem na šaht mreže standardiziranim cijevimaodgovarajuće kvalitete i profila te s propisanim padom, a sve sukladno posebnimpropisima.

(2) Svi kanalizacijski objekti moraju biti potpuno vodonepro pusni.(3) Priključenje sanitarno-potrošnih i oborinskih voda građevnih čestica svih

namjena i ostalih čestica izvest će se u sustav javne odvodnje, koji se planira kaoodvojeni sustav oborinske i fekalne odvodnje, s potrebnim propisnim uređajima zapročišćavanje i separatorima za masti i ulja.

(4) U sklopu izrade projektne dokumentacije svih građevina potrebno jeobvezno izraditi glavni projekt odvodnje i pročišćavanja otpadnih i oborinskih voda.Odvodnju riješiti razdjelnim sustavom, odnosno odvojiti oborinske od sanitarnopotrošnih voda i voda iz dijela građevine u kojem se vrši priprema hrane.

(5) Kanalizacijski sustav otpadnih i oborinskih voda i sve građevinepredvidjeti i izvesti vodotijesno.

(6) Prije izdavanja akta kojim se dozvoljava uporaba građevine, potrebno jepredočiti zapisnik o provedenom ispitivanju protočnosti i vodonepropusnosti izvedenogsustava odvodnje. Zapisnik mora biti ovjeren od izvođača radova i nadzornoginženjera.

(7) Vlasnici građevnih čestica omogućit će trajno nesmetani pristuprevizijskim oknima kanalizacijskog cjevo voda, kako bi se sustav mogao kontrolirati iodržavati.

(8) Iznad gabarita kanalizacijskog cjevovoda ne dopušta se izgradnjakonstrukcijskih elemenata građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina(temelja, stupova, nosivih zidova i drugih konstrukcijskih elemenata).

(9) Poklopci revizijskih okana moraju ostati dostupni i vidljivi na svimpovršinama unutar obuhvata Plana.

(10) Spremnici goriva za naftu (lož ulje) moraju biti dvostjenski s

51


pokazivačem nivoa tekućine ili jednostjenski smješteni u vodotijesn oj tankvanivolumena dostatnog da prihvati cjelokupni sadržaj spremnika u slučaju havarije.Plašt spremnika goriva i cijevni razvod goriva potrebno je antikorozivno zaštititi. Uslučaju da se cijevni razvod goriva od spremnika do kotlovnice ukapa, potre bno ga jepoložiti u vodotijesne energetske kanale ili unutar zaštitne cijevi s mogućnošćukontrole propuštanja goriva.

(11) Prije izdavanja akata kojim se dozvoljava uporaba građevina potrebno jepredočiti zapisnik, potpisan od izvođača radova i nadzorno g inženjera, o provedenomispitivanju vodonepropusnosti izvedene tankvane, ukoliko se izvede jednostjenskispremnik goriva.

(12) Smještaj kotlovnice treba predvidjeti na nepropusnoj podlozi spredviđenom tankvanom volumena dovoljnog za prihvat sve količi ne ulja u slučajuistjecanja iz kotla.

3.4.3.2.(1) Prije priključka na javni sustav odvodnje otpadnih voda izvesti kontrolno

okno cca 1 metar od ruba građevne čestice.(2) Otpadne sanitarno potrošne vode treba upustiti u sustav javne odvodnje.(3) Sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda potrebno je dimenzionirati na

temelju odgovarajućeg hidrauličkog proračuna, koji mora biti predočen u tehničkojdokumentaciji. Treba voditi računa da efluent mora udovoljavati graničnimvrijednostima pokazatelja i dopuštenim koncentracijama opasnih i drugih tvari utehnološkim otpadnim vodama propisanih člankom 2. Pravilnika o graničnimvrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (Narodnenovine, broj 40/99) i članku 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika ograničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama(Narodne novine, broj 6/01), odnosno važećem propisu za ispuštanje u sustav javnekanalizacije.

(4) Otpadne vode iz kuhinje odgovarajuće pročistiti i upust iti u sustav javneodvodnje. Prije priključka predvidjeti kontrolno okno za uzimanje uzoraka vode.

3.4.3.3.(1) Prije upuštanja oborinskih voda u javnu oborinsku kanalizaciju sa

parkirnih i manipulativnih površina koje su veće od 400m 2 (ekvivalent = 15 parkirnihmjesta) potrebno ih je prethodno pročistiti putem separatora.

(2) Usvojeni min. profil cjevovoda javne oborinske odvodnje je 300mm.Objekti za sakupljanje površinskih oborinskih voda – slivnici na javnimprometnicama moraju imati taložnicu -pjeskolov.

(3) Čiste oborinske vode s krovnih površina građevine mogu se upustitiizravno u javni sustav oborinske odvodnje. Oborinske krovne vode građevinetrafostanice kao uvjetno čiste prihvatiti putem oluka i olučnih vertikala i upustiti u teren.

(4) Nije dozvoljeno ispuštanje voda s predmetne građevne čestice na susjednei druge čestice.

52


4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH I DRUGIH POVRŠINA

4.0.(1) U području obuhvata Plana planiraju se javne zelene površine na

građevnoj čestici Z2-1, te u sklopu javnih prometnih površina kako je prikazano ugrafičkom dijelu Plana.

4.1.(1) Ozelenjavanje planiranih građevnih čestica potrebno je izvesti

autohtonim mediteranskim biljnim vrstama:stablašice: alepski bor (Pinus halepensis),maslina (Olea eupropeae ), bor

pinjol (Pinus pinea), cedar (Cedrus atlantica, Cedrus deodara, Cedrus libani),čempres (Cupresus sempervirans), tisa (Taxus baccata), magnolija (Magnoliagrandiflora), lipa,

grmlje: tobirac (Pittosporum tobira), lovorvišnja (Prunus laurocerasus),mirta(Myrtus comunis), oleandar ( Nerium oleander), šimšir (Buxus sempervirens),božikovina (Ilex aquifolium),mediteranske trajnice: lavanda (Lavandula angustifolia), ružmarin (Rosmarinusofficinalis), žalfija (Salvia officinalis), i sl.

4.2.(1) Smjernice za postavljanje manjih prijenosnih građevina i naprava na

javnim površinama određene su primjenom odgovarajuće odluke Grada Poreča.

4.3.(1) Elementi urbane opreme (klupe, košare za smeće i sl.), reklamne ploče i

stupovi, umjetnički radovi itd. mogu se p ostavljati slobodno na javnim površinamapazeći da ne remete slobodan tok komunikacija i prometa.

5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA IGRAĐEVINA

(1) Cjelokupno područje obuhvata Plana predstavlja vrijednu i osjetljivugrađevnu cjelinu. Uvjeti njenog uređenja dati su ovim odredbama za provođenje,kao i Planom u cjelini.

6. UVJETI I NAČIN GRADNJE

6.1.(1) Građevne čestice S-1, S-2, S-3, K-1, K-2, K-3, K-4, K-5, M1-1, M1-3, M2-

1, M2-2, M2-3 namijenjene su održavanju postojećih građevina te se na njimamogu izvoditi manji zahvati sanacije. Na navedenim građevnim česticama postojećevišestambene građevine mogu se rekonstruirati unutar postojećeg gabarita.

(2) U stambenom dijelu građevnih čestica M1 -1, M1-3, M2-1, M2-2, planiranje obiteljski tip stambene namjene, a u stambenom dijelu građevnih čestica M2 -3

53


višeobiteljski tip stambene izgradnje. U stambenom dijelu građevne čestice M1 -2planira se višestambeni tip stambene izgradnje.

(3) Na građevnoj čestici S-3 planiran je višeobiteljski tip stambene namjene,a na građevnim česticama S-1, S-2 višestambeni tip stambene namjene.

(4) Na građevnim česticama K-1, K-2, K-3, K-4, K-5, ne postoje uvjeti zagradnju stambenih prostorija.

(5) Građevna čestica M1-2 namijenjena je izgradnji poslovno-stambenogkompleksa kojeg čine podzemna garaža, 6 višestambenih građevina s poslovnimprostorom u prizemlju, te trg, kao što je prikazano i u grafičkom dijelu Plana na listu4.1 i 4.2, te u odredbama za provođenje – tablice 1. i 2. i točka 2.3.

(6) Građevne čestice D4-1 i M2-4 namijenjene su rekonstrukciji. Građevnačestica D4-1 namijenjena je za rekonstrukciju i proširenje srednje Turističko -ugostiteljske škole A. Štifanića, a građevna parcela M2 -4 namjenjena jerekonstrukciji i dogradnji u poslovno stambeni objekt, kao što je prikazano i ugrafičkom dijelu Plana na listu 4.2, te u tekstualnom dijelu Plana u tablici iodredbama (točka 2.3).

(7) Građevna čestica broj IS-1 namijenjena je izgradnji građevineinfrastrukture – transformatorske stanice.

(8) Prilikom izrade glavnih projekata (za ishođenje građevne dozvole)projektant je dužan pridržavati se posebnih propisa iz područja zaštite okoliša,vodoprivrede, zdravstva, zaštite od požara i drugih, kako slijedi:

Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07),Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07); Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš(NN 59/00, 136/04 i 85/06),Zakon o zaštiti od buke (NN 20/03); Pravilnik o najvišim dopuštenimrazinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04),Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04); Uredba o graničnim vrijednostima emisijeonečišćenja tvari u zraku iz stacioniranih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03,100/04) ,Zakon o otpadu (NN 178/04),Zakon o vodama (NN 107/95, 150/05); Državni plan za zaštitu voda (NN8/99), Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari uotpadnim vodama (NN 40/99), Pravilnik o izdavanju vodoprivrednih akata(NN 28/96),Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 27/99); Pravilnik o objektima koji po svojojveličini i namjeni ne predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi i njihovu okolinu(NN 24/87),Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93, 33/05); Pravilnik o građevinama zakoje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara(NN 35/94); Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 34/94 i 142/03);Pravilnik o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara(NN 158/03); Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN100/99),Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/9 5); Pravilnik ozapaljivim tekućinama (NN 54/99); Pravilnik o izgradnji postrojenja za tekućinaftni plin i o uskladištavanju i pretakanju tekućeg naftnog plina (NN 158/03),Zakon o javnim cestama (NN 100/96); Pravilnik o minimalnim uvjetima za

54


projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 34/92)Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03 – pročišćeni tekst,

82/04,110/04 i 178/04)Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07)U slučaju promjene pojedinog navedenog propisa, ko d provedbe Planaprimjenjivat će se odgovarajući važeći propis.(9) Projektant je dužan pridržavati se i drugih posebnih propisa značajnih za

oblast prostornog uređenja i građenja.

6.2.(1) Zapaljive tekućine i plinovi moraju se držati u spremnicima koji

odgovaraju propisanim tehničkim uvjetima i standardima. Spremnici koji služe zaskladištenje zapaljivih tekućina i plinova mogu se postavljati samo na mjestima kojeodobri nadležno tijelo.

6.1.(1) Uvjeti za sklanjanje osoba od ratnih opasnosti i elementa rnih nepogoda

temeljit će se na važećim propisima.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO -POVIJESNIH CJELINA IGRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

(1) U području obuhvata Plana ne postoje prirodne i kulturno -povijesnevrijednosti registrirane u smislu važećih propisa.

(2) Čitavo područje obuhvata predstavlja određenu ambijentalnu vrijednostčija se zaštita provodi prema sveukupnim prostornim rješenjima iz ovoga Plana.

8. MJERE PROVEDBE PLANA

(1) Izgradnja građevina i uređenje prostora, a potom i nj ihovo korištenje napodručju obuhvata Plana vršit će se u skladu s Planom predviđenom namjenompovršina, te na osnovi važećih zakonskih propisa izdavat će se odobrenja za građenjeza svaki pojedini namjeravani zahvat u prostoru.

(2) Ne mogu se izdati odobrenja za građenje potrebni za gradnju građevinena građevnoj čestici broj M1-2 prije nego se izdaju odobrenja za građenje potrebnaza rekonstrukciju (osiguranje prilaza u podzemnu garažu) pristupne ulice K.Huguesa.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJEC AJA NA OKOLIŠ

9.0.1.(1) Postojeće i planirane građevine moraju se koristiti u skladu s važećim

propisima o zaštiti okoliša.

55


9.0.2.(1) Odlaganje smeća i ostalog otpada vršit će se prema odgovarajućem

propisu o uvjetima za izgradnju prostora i uređaja za prikupljanje i odnošenje otpadnihmaterija iz građevina, kao i prema važećim propisima na području Grada Poreča.

9.0.3.(1) Zbrinjavanje i evakuacija sanitarno -fekalnih voda vršit će se tako da

se otpadne vode, prije ispuštanja u sustav odvodnje, pročis te do stupnja da sezadovolje kriteriji za pojedina zagađivala prema važećem propisu (u fekalnukanalizaciju dozvoljeno je upuštati samo otpadne vode koje su na nivoukućnih otpadnih voda).

(2) Na otvorenim ili slično uređenim površinama, gdje su mogući i zljevimasti, ulja i drugih zagađivača, potrebno je izgraditi mastolove (separatoremasti) i pjeskolove te tek tako pročišćenu vodu ispuštati u sustav odvodnjeoborinskih voda.

(3) Za poslovne djelatnosti određene posebnim propisom potrebno jeutvrditi vodopravne uvjete.

9.1. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNAPLANIRANOJ NAMJENI

(1) Postojeće građevine čija je namjena protivna planiranoj namjeni ne moguse rekonstruirati, već je Planom predviđeno njihovo uklanjanje (građevne česticeM1-2, D4-1).

56


PRILOZI

- Izvod iz sudskog registra- Suglasnost za upis u sudski registar- Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih inženjera- Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i

graditeljstva Republike Hrvatske na Konačn i prijedlog Detaljnogplana uređenja “Staro nogometno igralište u Poreču”

- Suglasnost Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Upreve zazaštitu kulturne baštine (Konzervatorskog odjela u Puli) naKonačni prijedlog Detaljnog plana uređenja “Staro nogometnoigralište u Poreču”

- Prethodno mišljenje Hrvatskih voda, VGO Rijeka na Konačniprijedlog Detaljnog plana uređenja “Staro nogometno igralište uPoreču”

Documents

Detaljni plan uređenja “Staro nogometno igralište u Poreču” · visokonaponska (10kV) i niskonaponska (0,4-1,0kV) mreža kao dio ukupnog gradskog elektroopskrbnog sustava. Glavna