Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1
AKTUELNI PROJEKT:
“Kulturom dijaloga do
kulture življenja”
Pred nama je, dragi čitatelji, još jedan projekat. O kulturi dijaloga i kulturi življenja. Nikada dovoljno pouka niti o jednom niti o drugom. Kroz različite online aktivnosti nastojat ćemo što više istražiti koliko i kako građani BiH mogu, žele i znaju da žive zajedno, da komuniciraju bez uvreda i da uvažavaju jedni druge u njihovoj različitosti. Kultura se uči, stvara, njeguje, ali kulturu nerijetko i rušimo. Debatni klubovi CKD-a uvijek grade dijalog, prijateljstva, kulturnog ophođenja i ponašanja. To ćemo raditi i u narednom periodu, jer zajedno možemo sve.
UMJESTO UVODA
Umjetnost je stvorena da se osjeti, a ne da se razumije.
Zato se uvijek, kad se o umjetnosti želi govoriti razumom, obično kažu
gluposti. Drajzet
Umjesto uvoda 1
Šta je kultura dijaloga i kako je postići 2
Sarajevo kroz historiju 5
2
Rekli su o...
„Podmuklost zatamnjuje
lanac prijateljstva, a
iskrenost ga čini svjetlijim.“
(Canassatego)
„U raspravama je uvijek
najteže saznati ono o
čemu se raspravlja.“
(Sartre)
„Niko nije sasvim
obrazovan prije nego što
nauči da šuti.“
(Horacije)
„Ne pij do sitosti, ne pij do
iznemoglosti.“
(Franklin)
„Čuvajte se brbljivaca koji
žrtvuju smisao radi praznih
i gromkih riječi.“
(Balzak)
Šta je zapravo kultura
dijaloga? Postavljajući
ovo pitanje već ulazimo
u sferu dijaloga pa tako
i kulture ili nekulture.
Mnogi će reći da je
kultura dijaloga način
komuniciranja svojstven
samo javnoj sferi, medijskom prostoru, političkom životu ili
političkim debatama, ali kultura dijaloga je zapravo svaki
oblik komuniciranja u kojem je druga strana uvažena u
svom dostojanstvu.
Govoreći nekome „dobar dan“ ili mrmljajući neko nemušto
„kaao ste“ (kako ste), vi birate: pozdraviti kulturno i
započeti razgovor na uljudan i konvencionalan ili
nekonvencionalan i nimalo građanski način.
Naši razgovori na pijaci, u liftu,
na ulici ili dućanu, na svim
mjestima i u svim prilikama u
kojima komuniciramo sa drugima
mogu i ne moraju biti kultura
dijaloga. Zašto? Zato što
razgovor može biti uljudan,
„kultiviran“ ili može imati osobine
agresivnosti, neuvažavanja, godina, pozicije iz koje nam
se neko obraća, statusa i još mnogo toga. Ako je kultura
dijaloga samo jedan segment kulture općenito, a znamo
da riječ kultura potječe od latinske riječi colere, što znači
njegovati ili uzgajati, onda je kultura dijaloga dijalog koji se
brižljivo njeguje. U čovjekovoj prirodi je i srdžba, gnjev,
agresivnost, nagonsko djelovanje, ali čovjeku je
svojstveno da od rođenja svoju prirodu njeguje i da je čini
prihvatljivom drugim ljudima i običajima. Ako beba može u
majčinom naručju glasno podrignuti, dajući tako na znanje
da je kašica ili mlijeko provareno, kod odraslog čovjeka i
bez majčinog naručja bi se to pripisalo nekulturi i
nepoštivanju ljudi oko sebe.
ŠTA JE KULTURA DIJALOGA I KAKO JE POSTIĆI
AKTUELNI PROJEKT:
“Kulturom dijaloga do
kulture življenja”
3
Rekli su o ....
"Različitim vrstama
diskriminacija, iako ne
uvijek namjerno, smanjuju
se životne šanse ljudi.“
Erving Goffman
"Nama nisu potrebni
nikakvi savjeti, knjige ili
teorije, jer život sam je naš
učitelj. Ja, osobno, morala
sam najdubljim dijelom
svoje duše osjetiti, šta
znači diskriminacija. Moj
život priča priču
iskorištavanja. Radila sam
i patila gladna ... kad se
tako pogleda unatrag na
svoj život i kad se spozna
realnost, onda se u
čovjeku pojavi mržnja
prema svim tlačiteljima koji
narodu nanose svu
moguću patnju." (iz
autobiografije "Yo,
Rigoberta Menchú")
Rigoberta Menchú
“Mržnja je zima našeg
srca.”
Victor Hugo
Nekada davno djeca koja krenu u prvi razred osnovne
škole su morala sjediti na školskim stolicama sa rukama
na leđima. Bio je to način da djeca nauče da se u školi ne
može ponašati i tijelom komunicirati kao u vrtu ili parku.
Djeca uče reći: „hvala“, „izvolite“, „izvinite“, „ne mogu“,
kako držati escajg ili čašu u ruci i još mnogo toga kako bi
svoju nesputanu prirodu kultivirali. Sa kulturom se ne
rađamo, kulturu učimo. Kada smo djeca, roditelji i
vaspitači u odgojno-obrazovnim institucijama nas uče
kako da komuniciramo sa sredinom. Često, dok smo
sasvim mali, znaju reći: „nemoj da me obrukaš“.
Šta je poenta ovog zahtjeva?
Nemoj da uradiš ili kažeš nešto
što nije primjereno sredini u
kojoj se nalazimo, obrascu
komuniciranja koji vrijedi za tu
sredinu. Kada smo sasvim mali
ili kada ulazimo u neko
tinejdžersko doba, čini nam se
da roditelji pretjeruju i da od
nas zahtijevaju neke obrasce
komuniciranja koji više nisu
moderni i stoga im često prigovaramo da su staromodni i
da ne znaju kako moderan i uljudan mlad čovjek kulturno
komunicira, a još manje kako da se ponašaju. Kada majka
kaže djetetu da njene prijateljice pozdravi sa „dobar dan“ i
da tim povodom obavezno izvadi ruke iz džepova jer
pozdravlja odrasle osobe, i da ne pomisli izustiti nešto
poput: „nabaci“, „dže si“ „idel' jarane“ što bi bili neki od
obrazaca pozdravljanja među tinejdžerima, očekivano je
da će tinejdžer pomisliti da majka pretjeruje i da je
staromodna.
Da ne zna šta je kultura modernog doba. No, majka ima
na umu kultiviranje primarnih obrazaca komuniciranja koje
njeno dijete treba da usvoji u razgovoru sa starijim
osobama i da ne može biti isti način pozdravljanja za sve
grupe sa kojima se njeno dijete susretne. I još nešto
veoma važno treba naglasiti u ovim uvodnim riječima.
AKTUELNI PROJEKT:
“Kulturom dijaloga do
kulture življenja”
4
Rekli su o...
Ako je čovjekov posao da
bude čistač ulicá, trebao bi
to činiti jednako kao što je
Mikelanđelo slikao,
Betoven komponovao ili
Šekspir pisao. – Martin
Luter King
Postoje daleko bolje stvari
ispred nas nego bilo koje
stvari koje su ostale iza
nas. – Klajv Stejpls Luis
Nađi vremena za
prijateljstvo, TO JE PUT
DO SREĆE. – Majka
Tereza
Ponekad su najsnažniji oni
ljudi koji vole druge uprkos
njihovim manama; oni koji
plaču iza zatvorenih vrata i
oni koji biju bitke za koje
niko ne zna. – Anoniman
Dobrota je jezik koji gluvi
čuju, a slijepi vide. – Mark
Tven
Onaj ko nije dovoljno
hrabar da rizikuje neće
ništa postići u životu –
Muhamed Ali
http://www.mudremisli.com
/2013/12/6-odabranih-
citata/
Dok smo sasvim mali, odgojno-obrazovne institucije i
roditelji nas uče da kontroliramo agresivnost i da, kako oni
to vole reći, izbrojimo do deset prije nego odgovorimo na
neki sadržaj sa kojim se ne slažemo kako ne bismo
izgradili agresivne obrasce komuniciranja koje ćemo
kasnije koristiti kao samorazumljive.
U današnje vrijeme svi nekamo žure. Roditelji da svoj
posao što brže i bolje obave kako bi zaradili neku plaću.
Nastavnici da ispričaju učenicima nastavno gradivo.
Učenici da što prije, sa što manje rada, odgovore
nastavnicima na njihova pitanja i tako osiguraju ocjene.
Menadžeri da vide što više
rezultata rada njihovih
uposlenika. Mediji da što više
informacija, što brže, objave.
Politički lideri da što više
glasova osiguraju za naredne
izbore ne mareći kako. Dakle,
svi negdje žure i u toj žurbi
malo po malo zaboravljaju na
odgoj i kulturu općenito a sa
njom i kulturu dijaloga.
Zbog sve češćeg zaboravljanja i previđanja temeljnih
vrijednosti kulture i kulturnih obrazaca ponašanja, krenimo
zajedno u malu avanturu učenja „biti kulturan“ i „kulturno
komunicirati“.
http://www.ckdbih.com/dokumenti/kako%20unaprijedi
ti%20kulturu%20dijaloga%20bhtelecom%20FINAL.pdf
AKTUELNI PROJEKT:
“Kulturom dijaloga do
kulture življenja”
5
Zanimljivosti...
Od ovog broja Debatnih
novosti donosit ćemo
vam kreativne i
zanimljive priče o
gradovima i običajima u
BiH.
Krenućemo od glavnog
grada: Sarajevo
Susretom Istoka sa Zapadom nastalo je Sarajevo, grad
suživota i tolerancije. Ovo područje bilo je naseljeno još prije
četiri hiljade godina, o čemu svjedoče ostaci specifične
butmirske kulture. Naselje Butmir u Sarajevskom polju je
najpoznatije neolitsko prahistorijsko nalazište civilizacije na
teritoriji Balkana, koja je ovdje bila prisutna između 2400. i
2000. godine prije nove ere. Značajne arheološke iskopine iz
1893. godine otkrile su postojanje 95 zemunica, brojne
primjerke kamenog oružja, keramičkog posuđa, ljudske i
životinjske figurine te druge senzacionalne primjerke
keramičke proizvodnje.
Prastanovnici su se bavili stočarstvom, zemljoradnjom i
lovom, a pronađeni artefakti upućuju na to da su posjedovali
izvrsne zanatske vještine. Butmirska kultura nestaje krajem
trećeg i početkom drugog milenija, kada tokom velikih seoba
tadašnje Sarajevo naseljava ratoborno ilirsko pleme Dezitijati.
Iz bronzanog i željeznog doba su najveća nalazišta ilirskih
naselja pronađena na Soukbunaru, Debelom brdu, Zlatištu i u
Kotorcu. Arheološka nalazišta ukazuju na bogat duhovni život
Ilira, koji je bio zasnovan na njihovoj simbiozi s prirodom i
vjerovanjem u gorske vile i nimfe.
SARAJEVO KROZ HISTORIJU
AKTUELNI PROJEKT:
“Kulturom dijaloga do
kulture življenja”
6
Rekli su o Sarajevu...
Kada odete u Sarajevo,
ono što ćete iskusiti jeste –
život (Mike Leigh,
engleski pisac i režiser)
Na ovom svijetu postoji
mnogo gradova sa
imenom Saraj… Ali, ovaj
bosanski, obedemljeni
grad Sarajevo je
najnapredniji, ljepši i
živahniji od svih. (Evlija
Čelebija, osmanski
putopisac iz 17. stoljeća)
U Sarajevu sve ima svoju
priču i u Sarajevu ništa nije
slučajno. (Nedžad
Begović, režiser)
Nakon dugotrajnih rimsko-ilirskih ratova i neuspjeha
Batonovog ustanka protiv Rima, ova carevina zadugo
naseljava prostore današnje Bosne i Hercegovine, te
tragove rimske antičke kulture nalazimo u naselju Ilidža,
gdje su postojale termalne banje s toplom vodom u
objektima za liječenje, ali i u raskošnim vilama za
stanovanje. "Aqua S…” (pretpostavlja se da je puni naziv
bio "Aqua Sulphurae”: sumporna banja) najveća
je kolonija iz rimskog perioda i predstavljala je bogato
uređen provincijski grad, koji je bio upravni i kulturni centar
Sarajevskog polja. Do danas su sačuvani samo dijelovi
temelja zgrada, nekoliko prelijepih podnih mozaika, dijelovi
sistema podnog grijanja, kao i na teritoriju današnjeg
najužeg centra grada, između Koševskog potoka i potoka
Sušice, uz rijeku Miljacku.
Prvi pisani trag o bosanskoj državi ostavio je bizantijski car
Konstantin VII Porfirogenet u svom djelu "De
administrando imperio” (O upravljanju carstvom), u kojem
se spominje "horion Bosona” (zemljica Bosna).
Prema dokumentu koji je potpisao Bela IV 1244. godine
sarajevski kraj je pripadao župi Vrhbosna, u kojoj je bila
Crkva sv. Petra (1239) kao sjedište biskupije, a prostirao
se preko Sarajevskog polja i okolnih planinskih dijelova.
Naselje Vrhbosna nastalo je oko 1270. godine, ali se
izričito spominje u pisanim dokumentima 1379, kada je
ova oblast postala posjed moćnog feudalca Pavla
Radinovića, a kasnije vlastelinske porodice Pavlovića.
Središnja utvrda Vrhbosne bio je stari grad Hodidjed.
Postoje indicije da se ovaj stari grad nalazio na lokalitetu
današnje Bijele tabije.
AKTUELNI PROJEKT:
“Kulturom dijaloga do
kulture življenja”
7
Sarajevski svijet: pametni i
papci, pohlepni i lijepi,
umorni i mladi, mlađahni i
mahniti, bogati i jadni, jedri
i bolesni, visoki i trošni, ljuti
i lavordžije, šareni i geniji,
dijaspora i jalijaši, željovci i
pitari, djeca i odrasli, vjerni
i nevjerni, moćni i pobožni
– sve u svemu, skoro
četiristo hiljada gradskih
atoma. I da se ne lažemo,
tu nema kraja. Sarajevo se
ili voli ili ne voli.
(Aleksandar Hemon,
pisac)
Iz slavenskog
srednjovjekovlja
baštinimo stećke, od
kojih je nekolicina
poredana uz obalu
rijeke Miljacke na
Skenderiji, ispred
Zemaljskog muzeja te
na proplancima
planine Bjelašnice.
Stećci su kameni
nadgrobni
spomenici Bošnjana
krstjana, pripadnika
bogumilske Crkve
bosanske.
Natpisi na stećcima su ispisani srednjovjekovnim
bosanskim pismom – bosančicom, a pojavljuju se i motivi
flore i faune te prizori iz života lovaca, vitezova, dvorjana.
Bogumili svoje vjerovanje baštine od predaka Slavena,
koje se zadržava sve do dolaska Turaka, kada masovno,
zbog sličnosti s novom vjerom, prelaze na islam. Na
širem prostoru oko Sarajeva nalazi se 212 lokaliteta sa
oko 5000 stećaka, dok u zemlji ima više od 60.000
stećaka.
Temelje Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine,
postavile su 1462. godine Osmanlije, tokom osvajačkih
pohoda, koji će u Bosni ostati narednih 415 godina.
Tačnije, osnivač Sarajeva bio je Isa-beg Ishaković,
bosanski sandžak-beg i vojskovođa, koji je u periodu od
1440. do 1463. postavio temelje današnjeg grada
Sarajeva izgradnjom džamije na mjestu današnje Careve
džamije, hamama, drvene ćuprije, karavan-saraja, daira i
brojnih dućana. Isa-beg Ishaković je na lijevoj obali
Miljacke izgradio dvor (Konak), upravno središte po kojem
je grad dobio ime „Saray-ovasi" (Polje ispred dvora, tj.
saraja). Osmanlije su gradile i razvijale Sarajevo toliko
brzo i toliko izdašno da je već u 16. stoljeću bilo jedan od
najvećih, najbogatijih i najljepših gradova Osmanlijskog
carstva, koje se rasprostiralo na tri kontinenta, i koje je u
to vrijeme bilo najveće carstvo na svijetu.
AKTUELNI PROJEKT:
“Kulturom dijaloga do
kulture življenja”
Rekli su o Sarajevu...
8
Objektivno, Pariz je najljepši
grad na svijetu, ne može se
porediti ništa s Parizom u
Sarajevu, ali meni srce
nikada ne zadrhti u Parizu
kao u Sarajevu kada stojim u
redu u pošti. (Goran
Bregović, muzičar i
kompozitor)
Kad uđeš u kafanu i
ogledneš se za mjesto gdje
ćeš sjesti, valja ti dobro paziti
da ne zapneš za čibuke koje
pušači, sjedeći na oniskim
jastucima, ispruže do nasred
kafane. Ako nogom staneš
na čibuk ili ga samo dirneš,
može te skupo stati, jer
kvariš ćeif Sarajlija. I koliko
god je na čaršiji graja, u
kafani je tišina. Lijepo čuješ
kako krklja tekućina u
nargilama i kako vri kafa na
žeravici. (Robert
Stanhopes, putnik koji je
boravio u Sarajevu 1634.
godine)
Kako su Sarajevo gradili osvajači sa istoka, ono je
poprimalo i konture orijentalnoga grada, koje u svome
historijskom jezgru nije izgubilo ni do današnjih dana,
mada su u to vrijeme u Sarajevu građene i crkve, dvije
pravoslavne i jedna katolička, te dvije sinagoge, u
pripadajućim stilovima.
Sarajevo je, uz sve to, poznato i kao grad u kojem je
izvršen atentat na prestolonasljednika Austro-Ugarske
monarhije Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju
Hohenberg, što je bio neposredan povod za početak
Prvog svjetskog rata. Zatim slijedi period Bosne i
Hercegovine u sastavu Kraljevine Jugoslavije (1919-
1941), potom Nezavisne države Hrvatske (1941-1945) te
socijalističke Jugoslavije (1945-1991). Kruna socijalističke
Jugoslavije bile su XIV zimske olimpijske igre 1984.
godine. Digao se cijeli grad na noge i svi su pomogli kako
bi Sarajevo bilo na visini zadatka. Prema riječima
predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta Huana
Antonija Samarancha bila je to najbolje organizirana
olimpijada do tada, a Sarajevo je ušlo u malu porodicu
olimpijskih gradova.
Osam godina poslije olimpijade oči cijeloga svijeta ponovo
su bile usmjerene prema Sarajevu. Grad je bio pod
opsadom punih 1425 dana. Neki ljudi, koji nisu mogli
razumjeti ili nisu mogli podnijeti Sarajevo i sve što ono
predstavlja, uperili su svoju mržnju i oružje prema njemu.
Ipak, ono je, kao i mnogo puta prije toga, izdržalo,
nadživjelo i nadjačalo svoje neprijatelje. Grad se prkosno
podigao iz pepela, dostojno braneći titulu evropskog
Jerusalema. Sarajevo nije pobijedilo samo zato što je
opstalo, nego i što je sačuvalo svoje principe.
Danas, u svom novom-starom ruhu, ono nudi dobrodošlicu
svakom putniku dobronamjerniku i prava je poslastica za
oči i dušu onoga koji u njega kroči. Posljednjih godina
vodeći turistički svjetski časopisi (Lonely Planet, National
Geographic Traveller...) preporučuju Sarajevo kao jednu
od najprivlačnijih novih turističkih destinacija u svijetu
http://www.sarajevo-tourism.com/sarajevo-kroz-historiju .
AKTUELNI PROJEKT:
“Kulturom dijaloga do
kulture življenja”
Rekli su o Sarajevu...
10
CKD Tim
Sanja Vlaisavljević, direktorica
Jasmin Čečo, počsni član
Skupštine CKD
Zoran Marčeta, finansijski asistent
i Predsjednik Skupštine CKD
Anesa Vilić, IT asistent
Nadina Balagić, program asistent
Amela Ibrahimagić,
program asistent
Tijana Ljuboje, stalni spoljni
saradnik
Anja Gengo, stalni spoljni
saradnik
Demond Đonko
MOSTAR
Danijela Zuletović
SARAJEVO
Midhat Čaušević
TUZLA
Branka Kukić
BANJA LUKA
Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo KŠC „ Sveti Pavao“
Opća gimnazija Zenica Srednjoškolski centar
Pale Srednja zubotehnička
škola Sarajevo Gazi Husrev-begova
medresa Sarajevo Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo
Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža
KŠC - Srednja medicinska škola
Sarajevo Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović”
Ilijaš MSŠ Kakanj
Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo Gimnazija “Muhsin
Rizvić” Breza MSŠ „Hazim šabanović”
Visoko KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo
Srednja elektrotehnička
škola Mostar Srednja škola
Konjic Gimnazija Mostar
Srednja medicinska škola
Mostar Internacionalna
privatna gimnazija s
pravom javnosti Mostar
Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar
MSŠ Donji Vakuf Karađoz-begova medresa Mostar
Gimnazija „Petar Kočić“
Srbac Gimnazija Banja Luka KŠC - Opća gimnazija
Banja Luka Srednjo-
školski centar „Petar Kočić“
Zvornik Srednja elektro-
tehnička škola Prijedor
SŠC „Đuro Radmanović”
Novi Grad
Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija „Dr.
Mustafa Kamarić“ Gračanica
Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“
Tešanj Behram-begova medresa Tuzla
Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“
Kladanj Gimnazija
„Mustafa Novalić” Gradačac
Srednja tehnička škola Tešanj MSŠ „Hasan
Kikić” Gradačac Srednja
elektrotehnička škola Tuzla
Srednja škola Pere Zečevića Odžak
REGIONALNI KOORDINATORI
ONLINE DEBATE, AKTIVNOSTI I ONLINE
KOMUNIKACIJA SA ŠKOLAMA
CKD FACEBOOK STRANICA
facebook.com/groups/134200443968
DEBATOLOGIJA facebook.com/Debatologij
a STOP VRŠNJAČKOM
NASILJU I MALOLJETNIČKOM
PRESTUPNIŠTVU facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnicko
mPrestupnistvu STOP NETOLERANCIJI
U BiH facebook.com/pages/Stop
-netoleranciji-u-BiH DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE
facebook.com/debatomprotivdiskriminacije
BLOG NENASILJE http://nenasilje.blogger.ba
FORUM ISPRIČAJ SVOJU PRIČU
http://ispricajsvojupricu.freeforums.net/
Abdulah Bećirović
BRČKO
Ekonomska škola Brčko Mješovita
srednja škola Čelić
Bojana Radović
DOBOJ
Žarko Brkanlić –
počasni koordinator
11
No Škola Ime i prezime kapitena Gimnazija „Mustafa Novalić“ Gradačac Elma Delić Srednja tehnička škola Tešanj Belmin Salihbašić Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo Rijad Milić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar Tarik Lizde Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla Selma Salkanović Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar Klara Galić Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Selma Nukić Mješovita srednja škola Donji Vakuf Melika Balihodžić Gimnazija Mostar Lamija Aliman Gimnazija Banja Luka Violeta Vuletić Srednja elektrotehnička škola Amin Sejfić SŠC „Nedžad Ibrišimović“ Amina Ramić KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Melita Spahić Srednja elektrotehnička škola Anđela Knežević Srednja škola Konjic Amina Avdić Srednja ekonomska škola Brčko Dženana Kukić Srednja zubotehnička škola Sarajevo Irma Balićevac Gimnazija i srednja stručna škola „Petar Kočić“ Zorana Mičić Prva bošnjačka gimnazija Merima Kovačević Behram-begova medresa Ismail Ćidić MSŠ Kakanj Nihada Hrusto Gimnazija "Musa Ćazim Ćatić" Tešanj Almina Mujezinović MSŠ Čelić Adelisa Čaluković Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Sonja Kosanović Gazi Husrev-begova medresa Benjamin Fajić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj Rifet Turkić MSŠ Srebrenik Amila Bričić
Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Fatima Velić
Zamjenik: Tea Drmač Gimnazija Istočno Sarajevo Jovana Marković Srednja škola „28. juni“ Istočno Sarajevo Darinka Kenjić
12
IME I PREZIME TRENERA ŠKOLA MJESTO
SREDNJE ŠKOLE
Aida Muminović/Samra Šečić MSŠ Srebrenik Srebrenik
Aida Sahačić Gimnazija „Mustafa Novalić” Gradačac
Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo
Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar
Amira Sejdinović Srednja škola Pere Zečevića Odžak
Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla
Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar
Albin Softić Srednja tehnička škola Tešanj
Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla
Nikolina Knezar/Vlatko Malbašić Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka
Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica
Azra Džananović Mješovita srednja škola Donji Vakuf
Bojana Radović Doboj
Branka Barać Gimnazija Mostar
Branka Kukić Gimnazija Banja Luka
Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo
Dario Vrdoljak KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica
Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar
Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš
Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor
Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic
Dževad Genjac MSŠ „Hazim Šabanović” Visoko
Edin Balta Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo
Emilija Pavičević KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo
Fajza Gavranović Gimnazija “Muhsin Rizvić” Breza
Harun Macić Karađoz-begova medresa Mostar
Jelena Ćirić/Branka Malinić Čugalj (KLUB U MIROVANJU) SŠC Pale
Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko
Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo
Marija Stepanović Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik
Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo
Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla
Muhedin Lemeš Mješovita srednja škola Kakanj
Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj
Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić
Sabahudin Ćeman Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj
Sanja Mrđa SŠC „Đuro Radmanović” Novi Grad
Sadeta Subašić MSŠ „Hasan Kikić” Gradačac
Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo
Snežana Čokić Gimnazija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo
Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj
Vedrana Mijović Pantelić Srednja škola „28. juni” Istočno Sarajevo
Vesna Milavić Srednja medicinska škola Mostar
Žarko Brkanlić Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac
13
IME I PREZIME TRENERA FAKULTET MJESTO
Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka
Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko
Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar
Marko Kovačević Sveučilište Mostar
Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak
Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo
Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo
Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo
Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo
Zerin Vilogorac Pravni fakultet Sarajevo
Nataša Tandir Ekonomski fakultet, International Burch University Sarajevo
Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo
Sanja Tepavčević Pravni fakultet Istočno Sarajevo
Sanja Tepavčević Pravni fakultet Bijeljina
Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo
Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla
Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla
Armin Bohm Fakultet informacijskih tehnologija Mostar
14
1. juni – Međunarodni dan djece
4. juni – Međunarodni dan nevine djece žrtava agresije (priznat od UN-a)
5. juni – Svjetski dan zaštite čovjekove okoline (priznat od UN-a)
8. juni – Svjetski dan okeana; Svjetski dan oboljelih od tumora mozga
12. juni – Svjetski dan borbe protiv iskorištavanja djece za rad
14. juni – Svjetski dan donatora krvi (priznat od UN-a)
17. juni - Svjetski dan borbe protiv stvaranja pustinja i suše (priznat od
UN-a)
20. juni - Svjetski dan izbjeglica (priznat od UN-a)
21. juni – Svjetski dan muzike
23. juni - Dan javne službe (priznat od UN-a)
26. juni - Međunarodni dan borbe protiv zloupotrebe droga i nedozvoljenog
korištenja opojnih sredstava (priznat od UN-a); Međunarodni dan podrške
žrtvama zlostavljanja (priznat od UN-a)
MEĐUNARODNI PRAZNICI
U JUNU
JUNI KROZ DATUME
15
CKD FACEBOOK STRANICA
facebook.com/groups/134200443968
DEBATOLOGIJA
facebook.com/Debatologija
WEB STRANICA
http://www.ckdbih.com/
16
ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević
IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić
REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja
Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta
DTP Anesa Vilić
WEB INFO Nadina Balagić
IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga
Debatne novosti, br. 6. juni, 2015. godine
SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA
POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i
češće
Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina +387 33 203 668
TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH
[email protected] www.ckdbih.com
CKD STRANICA:
https://www.faceb
ook.com/groups/1
34200443968/?fre
f=ts
DEBATOLOGIJA:
https://www.faceb
ook.com/Debatolo
gija?fref=ts