Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
0
IDEA WSDC WIFI NVO
VIJEĆE MREŽA
PRAVDE GRAD
SARAJEVO VLADA
KS
BH Telecom
Debata je
super!
Općina Centar
1
Svjetsko prvenstvo u najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu je zvanično počelo 12.06.2014. godine u čarobnoj zemlji Brazilu. Najbolji od najboljih fudbalera su našli svoje mjesto pod brazilskim nebom ujedinjeni u namjeri da baš njihova reprezentacija bude najbolja. A što i ne bi bila, kad je najbolja? Ja volim reprezentaciju BiH, ali ne samo ovu fudbalsku nego i košarkašku, rukometnu, odbojkašku, onu u sjedećoj odbojci, ma draga mi je i naša mala hokejaška reprezentacija. Zato što svi oni predstavljaju sportiste jedne i jedine mi domovine Bosne i Hercegovine. Ne mogu reći da sam zagriženi fanatik, pa da vam sada mogu iznijeti važne statistike o uspjesima (ali bez guglanja) reprezentativaca, ali ja sam na njih ponosna. Odlučiti se za karijeru sportiste, a pri tome biti iz Bosne i Hercegovine, meni se čini vrlo hrabro, pa tako bilo koji uspjeh shvatam lično, a u slučaju poraza nalazim milion opravdanja (prečka je bila prenisko, mreža je bila pregusta, linije na terenu nevidljive, lopta suviše okrugla, sudija lopove!...) i nastavljam se ponositi ljudima koji se trude ostvariti što je veći uspjeh moguće za zemlju koja ih plaća vrlo malo, a možda i nimalo. Ovoga puta ću namjerno pisati najviše o fudbau, toj igri u kojoj 22 igrača nastoje 1 loptu ubaciti u protivnički gol i pri tome izbjeći takvu situaciju u svom golu. Bosna i Hercegovina je, dakle, po prvi put od devedesetih, učestvovala na Svjetskom fudbalskom prvenstvu koje je održano u Brazilu. Prošli smo famozne kvalifikacije i bili zaista dobri, i došli na veliko takmičenje. Znamo već svi da nismo prošli dalje, ali moram priznati da su zmajevi napravili mnogo dobrih stvari kojima se svi Bosanci i Hercegovci mogu ponositi. Naravno, ne ponosimo se porazima, ali bismo za reprezentaciju trebali navijati čak i kada gubi. Kažem trebali, ali baš i ne navijamo.. Tu na vidjelo prije svega dolazi princip „Da sam ja selektor ja bih...” Kako? Poslije prvog poraza protiv Argentine većina je zaključila kako su se zmajevi lavovski borili i da im je samo nedostajalo malo sreće za pobjedu (i još neka lopta u golu Argentine, ali šta je tu je...). Iskreno, nisam
O reprezentaciji, fudbalu i principima „Da sam ja selektor ja bih…” „Nek’ i komšiji crkne krava!”
SADRŽAJ:
Riječ urednika
Postanite član CKD porodice
– BESPLATNO
Dokumenti za članstvo u
CKD-u
Predstavljamo: Publikacija
„Kreativnošću do nenasilja –
Lijepa riječ i gvozdena vrata
otvara”
Debatologija
Debatni klubovi nam pišu
DOS aktivnosti
Plan aktivnosti za juni
Regionalni koordinatori
Škole i fakulteti članovi
CKD-a
Kapiteni debatnih klubova
Riječ urednice
Aktivnosti: „Debata i kultura
dijaloga – 18 godina poslije
rata!”
O toleranciji
O ljudskim pravima
Aktivnosti: „Svi različiti, svi
jednaki!”
O diskriminaciji
Predstavljamo: Publikacija
„Kako unaprijediti kulturu
dijaloga?”
Nadina Balagić
2
mogla da vjerujem da ih niko ne napada i ne naziva gubitnicima. Istini za volju takvi smo! Kad sportisti, pisci ili bilo ko drugi dobivaju nagrade slavimo ih, dižemo u nebesa, a kad to jednom ne dobiju, izmaknemo svu našu podršku kojom smo ih digli do neba i najblaže rečeno, omogućimo im slobodan pad do zemlje. Bez padobrana. Na beton po mogućnosti. Ovoga puta smo nastavili da ih bodrimo, ali ne lezi vraže. Uslijedio je poraz od Nigerije i bezbroj teorija „Da sam ja selektor ja bih...”: igrao u formaciji 4:3:2:1, umjesto nijednog lijevog braniča stavio dvojicu, onom sudiji sa Novog Zelanda kosti polomio, onom Džeki glavu razbio, sebe objesio o prečku gola... Sve sami stručnjaci, Sušić do Sušića, a fudbalsko iskustvo im se svodi na glasno komentiranje utakmica, začinjeno brojnim psovkama, uz vokabular ograničen uglavnom na fraze „Pucaaaj!”, „I ti fudbaler, ja ti ne bih dao ni dvije nacrtane koze da čuvaš a ne loptu!”, „Ja da sam tamo, ja bih sigurno dao gol!”... Elem, bili smo na Svjetskom, hvalili reprezentaciju, uzdizali zmajeve u nebesa, izmakli podršku, gledali njihov pad, pa su onda i pobijedili, i sada su opet kao „dobri”. Do iduće prilike za spominjanje njihovih roditelja u najgorem mogućem kontekstu. U BIH, rekli bismo ništa novo... Velika sportska takmičenja navodno u ljudima bude najplemenitija osjećanja, i eto unapređuju čovjeka i duhovno i fizički. Dobro, one koji ih samo posmatraju unapređuju duhovno. Odnosno, trebalo bi tako biti. Kažu da u većini svijeta tako jeste, ali čini mi se da u BiH i komšiluku baš i nije tako. Kod nas vrijedi princip „Nek’ i komšiji crkne krava!” makar to bilo loše i po nas. Ali samo neka komšiji nije dobro. Jašta! Uglavnom, na ovo Svjetsko fudbalsko prvenstvo od komšija se plasirala Hrvatska, a Srbija jok. I hvala Bogu da se Hrvatska i BiH nisu našle u istoj grupi jer bi to možda mogao biti povod i za treći svjetski rat. Mislim, nismo odavno bili jedan od povoda rata. Prošlo je čitavih 100 godina od takve situacije. Uglavnom, kad je Hrvatska igrala utakmice, dio BiH je bio protiv njih, dio za, a kad su izgubili to je bio povod za paljenje zastava. I hrvatskih i bosanskih, jer se mi jednostavno ne volimo. Isto je bilo i sa BiH. Pa, nedavno smo ratovali. Jesmo. I bilo je strašno. Ne ponovilo se! Ali od rata je prošlo skoro 20 godina. I ništa se nije promijenilo. Umjesto oružjem, jedni druge napadamo verbalno, a nerijetko i fizički. Važniji je neuspjeh komšije od vlastitog uspjeha. Važnije je reći „Hrvati, jesu li koferi za dom spremni?” nego zajedno krenuti u bolju budućnost. Ne moramo se voljeti, ali moramo skupa živjeti. Moramo skupa krenuti u budućnost. Ako mislimo dočekati budućnost. I da ne bude zabune, što se mene tiče navijajte za Hrvatsku ili protiv nje, ali navijajte civilizirano, imajući na umu činjenicu da je Hrvatska domovina mnogih Bošnjaka i Srba. Sad više nije sve tako crno-bijelo, zar ne? Ko zna, možda za sljedeće Prvenstvo Ante Cash napiše pjesmu u kojoj su sa Hrvatskom i BiH, i Slovenija, i Crna Gora, i Srbija i Makedonija.. A naivno smo mislili da su nas poplave ujedinile...
među braćom Nema rivala
i jedni i drugi pravo do finala
a ko je prvi koga briga
to finale nećemo ni igrat’ remi u finalu može, pošteno
pjeva Maksimir pjeva Koševo
3
ZAJEDNO MOŽEMO
BITI NAJBOLJI!
Članstvom u CKD-
u, ostvarujete ne
samo pravo na
učešće u brojnim
aktivnostima već i
mogućnost da BiH
predstavljate na
internacionalnim
takmičenjima.
Brojni debatanti su
sa takmičenja
donosili najsjajnija
odličja i osvajali
vrlo vrijedne
stipendije i
školovali se u
Sjedinjenim
američkim
državama. Želite li
i vi biti dio bh.
debatnog tima, ne
zaboravite
dostaviti
popunjene
dokumente za
članstvo u Centru
za kulturu
dijaloga.
Debata je vaš prvi
korak ka uspjehu!
CKD je svim srednjim školama u BiH uputio poziv za članstvo u
jednom od najstarijih debatnih programa Regiona. Bh. debatni
program svojim članovima nudi brojne prednosti: od zanimljivih
online aktivnosti, do seminara, treninga, takmičenja, i brojnih
publikacija sa ciljem edukacije o debati, kritičkom mišljenju i
uvažavanju demokratskih principa otvorenog društva. Svi
dokumenti za članstvo u Centru za kulturu dijaloga se nalaze na
početnoj strani web stranice CKD-a: http://www.ckdbih.com/ .
Dokumente donosimo i u nastavku debatnih novosti. Sve što
trebate učiniti jeste popuniti ih i dostaviti na e-mail
[email protected] ili na adresu:
Centar za kulturu dijaloga
Fra Anđela Zvizdovića 1
71 000 Sarajevo
BiH
Sve prednosti koje CKD nudi je moguće ostvariti slanjem
dokumenata i aktivnom participacijom u aktivnostima. Članstvo je
u potpunosti besplatno!!!
4
Šta znači debatirati?
Debatirati znači:
iznositi
provjerene
stavove o
nečemu
iznositi
obrazloženje i
potkrepe
stavovima
uvažavati
sugovornika
nikada se
osobno ne
obraćati
sugovorniku
nego
govoriti o onome
o čemu je on
prethodno
govorio
postavljati
oponentu pitanje
jasno i
razgovijetno
ne tražiti od
oponenta da
odgovara na
osobna pitanja
5
Šta znači debatirati?
Ne tražiti da
oponent govori o
nečemu što nije
tema debate
Voditi računa o
predviđenom
vremenu za
izlaganje i
propitivanje
oponenta
Voditi računa da
nas dok
debatiramo
slušaju ljudi koji
možda i
ne znaju o temi
koliko i mi, ali da
nas moraju
razumjeti
Konačno i
najvažnije:
debatiramo tek
nakon što
temeljito
istražimo temu.
Bez opsežnog
istraživanja
debata je tek
puka rasprava i
nadmudrivanje.
6
Valcer kiše
Žureć pred
kišom,
pod krošnje lipe
u hitnji smo na
časak stali.
Nad nama su se
kroz cvjetno lišće
oblaci bijeli
okretali.
Zadihani,
osmjehnusmo
se.
Lipa je mrijela.
Srce se čulo
u svakom kutu
naših tijela.
Možda sam
mogao
u tom trenutku
ljubavi nešto
zauvijek reći,
al' valcer poče
.....
I ljetna kiša
dodirnu u grlu
drhtave riječi.
Enes Kišević
7
Ne robuj srce
Ne robuj srce
nikome dužni
nismo
ne tuguj rijeko
već vodom
žubori
ne bježi ptico
iz našeg srca ti si
sa svojim jatom
ostani i gori
Ne robuj srce
ti nemaš
gospodara
tvoje su rijeke
planine i polja
ne reci neću
ne znam i ne
mogu
a sve ostalo
radi šta te volja
Duško Trifunović
8
Obožavam te
Obožavam te
kao nebo noću,
O posudo tuge,
tu tvoju mirnoću
Ljubim te sve
više što mi bežiš
dalje
Čak i kada
mislim da te
tama šalje
Da bi ironično
razmak povećala
Što ga je do
neba već priroda
dala.
U divljem naletu
nasrćem i
skačem
I k’o crv lešinu ne
bih dao jačem!
I meni je mila u
očaju slepom,
Čak i ta hladnoća
što te čini lepom.
Šarl Bodler
9
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE
SVI SMO MI DRUGARI
BH. debatni
program okuplja
mlade iz cijele BiH
kontinuirano 17
godina insistirajući
na poštivanju svih
ljudskih prava,
principima
otvorenog društva,
demokratskih
oblika odlučivanja
i promovirajući
politiku nenasilja i
uzajamnog
uvažavanja.
Publikacija je
samo jedan od
načina na koje
CKD zajedno sa
srednjoškolcima i
srednjoškolskim
profesorima radi
na kreiranju
rješenja za
probleme sa
kojima se
suočavaju mladi iz
cijele BiH. Moto za
kreiranje
publikacije je bio
„Svi smo mi
drugari!”. I jesmo!
PUBLIKACIJA:
„KREATIVNOŠĆU DO NENASILJA
LIJEPA RIJEČ I GVOZDENA VRATA OTVARA”
CKD je u saradnji sa srednjoškolcima i srednjoškolskim
profesorima pripremio publikaciju:
„Kreativnošću do nenasilja
Lijepa riječ i gvozdena vrata otvara”
Publikacija je dostupna na CKD web stranici za besplatan pregled
i preuzimanje, i vjerujemo da školama u BiH može pomoći u
preveniranju i sprečavanju vršnjačkog nasilja. Publikacija nudi
jedinstven uvid u problem vršnjačkog nasilja, njegove oblike,
načine prevencije, mehanizme pomirenja između žrtve i nasilnika
kao i brojne poruke koje su kreirali mladi iz cijele BiH s ciljem
rješavanja problema vršnjačkog nasilja. Vrlo je važna uloga koju
su imali mladi u kreiranju ovog izdanja, jer su oni samostalno
kreirali brojne radionice kao i prijedloge za rješenje problema, što
je samo dio sadržaja obuhvaćenog ovim štivom. Iskreno se
nadamo da će sve škole slijediti primjer mladih debatanata i
odlučno krenuti u bobu protiv bullyinga bilo da on znači fizički
obračun, psihički pritisak ili online nasilje.
10
AKTUELNI PROJEKT: „Debata
i kultura dijaloga u BiH-18
godina poslije rata“
TOLERANCIJA
Pojam tolerancija
dolazi od grčke
riječi tolerare, što
znači podnositi.
Ona
podrazumijeva,
dakle, snošljivost i
uvažavanje tuđih
ideja, stavova i
načina života. Biti
tolerantan znači
biti osviješten o
različitosti u
odnosu na nas
same i
prihvaćanje toga u
svakodnevnom
životu. Uz ovaj se
pojam nikako ne
mogu vezati
pojmovi kao što su
stereotipi i
predrasude.
Predrasude se
odnose na
iracionalnu
sumnjičavost ili
mržnju prema
određenoj skupini
ljudi, rasi ili religiji.
http://atma.hr/toler
ancija-trpljenje-ili-
duboki-osjecaj-
razumijevanja-
razlicitosti/
Centar za kulturu dijaloga je u junu započeo implementaciju
aktivnosti koje imaju za cilj osnaživanje kritičkog mišljenja i
tolerancije za drugačija mišljenja kroz korištenje edukativne
komponente debate kao jednog od najznačajnijih oblika
neformalnog obrazovanja u BiH i svijetu, stvarajući tako
generaciju društveno svjesnih građana. Kroz različite kako
online aktivnosti, tako i aktivnosti koje zahtijevaju fizičko
prisustvo učesnika na jednom mjestu CKD nastoji
promovirati vrhunske vrijednosti debatnih vještina u BiH
ojačavajući most među mladima iz cijele BiH koji će
doprinijeti procesima pomirenja, izgradnje tolerancije i
povjerenja sa posebnim akcentom na povezivanje mladih iz
cijele BiH. Inovativnu komponetnu predstavlja nastojanje
CKD-a da se mladima omogući da postanu najbolji
ambasadori svoje lokalne zajednice u BiH i svijetu kroz
uvođenje novih metoda neformalnog obrazovanja u njihovu
edukaciju. Svim aktivnostima se nastoji educirati učesnike
za kulturu poštivanja ljudskih prava gdje se ljudska prava ne
samo priznaju nego i poštuju čime se ojačava proces
pomirenja i stvaranje povjerenja i tolerancije.
Početne aktivnosti uključuju pokretanje FB grupe „Stop
netoleranciji u BiH” čime se kroz popularnu društvenu mrežu
nastoji smanjiti netolerancija i otvoreno razgovarati o post-
ratnim problemima o kojima se uglavnom ne razgovara u
BiH. Ovu grupu administriraju članovi CKD-a, koji
usmjeravaju diskusiju, potiču razmjenu argumentiranih
stavova, ali ne dozvoljavaju vrijeđanje niti huškačku retoriku.
U grupu su dobro došli svi oni koji žele otvoreno razgovarati
bez vrijeđanja oponenata ali i bez straha od osude.
Na web stranici CKD-a je otvorena posebna sekcija u kojoj
su postavljene informacije o toku implementacije aktivnosti, i
ciljevima koji se nastoje postići.
U nastavku donosimo dio istraživanja koje je realizirao CKD
tim a u vezi sa pomirenjem, tolerancijom i ljudskim pravima.
11
AKTUELNI PROJEKT: „Debata
i kultura dijaloga u BiH-18
godina poslije rata“
LJUDSKA PRAVA
Ljudska prava su
zajamčena
svakom čovjeku
na temelju
njegova
postojanja kao
čovjeka i ona su
neotuđiva, što
znači da ne mogu
nikome biti
oduzeta.
"U političkom
rječniku pojam
'ljudska prava'
označava
cjelokupnost
prava na slobodu
koja pojedinac
može zahtijevati
na temelju svog
postojanja kao
čovjeka i koja mu
zajednica mora
pravno jamčiti iz
etičkih razloga. U
tom smislu riječ je
o ‘prirodnim’,
‘nedržavnim’,
‘urođenim’ ili
‘neotuđivim’
pravima, kroz čije
se poštivanje i
osiguranje
legitimira jedna
politička zajednica
(...)."
PUT KA POMIRENJU…
Izjava šefa Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU
Petera Sorensena povodom stogodišnjice atentata na
nadvojvodu Franca Ferdinanda u Sarajevu
Stogodišnjica atentata na nadvojvodu Franca
Ferdinanda, koja se obilježava 28. juna 2014.
godine, i koji je bio jedan u lancu događaja koji je
doveo do izbijanja Prvog svjetskog rata, predstavlja
priliku da razmislimo posebno o katastrofalnim
posljedicama politike podjele i intriga. Ona ističe
odgovornost svih zajednica i nacija da se iskreno pomire sa
svojom poviješću i da odbace pristrana tumačenja kako bi
osigurali našu zajedničku evropsku budućnost.
Dijalog, pomirenje, mir, uzajamno razumijevanje i suradnja čine
temelje našeg zajedničkog života kao Evropljana. Naše iskustvo
nakon 1945. godine, posebno među državama članicama koje su
sada jedna uz drugu u Evropskoj uniji, je da istinsko nastojanje
izgradnje povjerenja između nacionalnih zajednica iziskuje
svjesno opredjeljenje i kontinuirani naporni rad. Protok vremena
može pomoći, ali moramo se paziti da vrijeme jednostavno ne
zamrzne neprijateljstva i traume. Ova godišnjica nas podsjeća da
ne postoji posredni ili automatski put ka pomirenju. To je nešto što
se mora aktivno tražiti i za što se treba boriti, ako želimo da
Evropa uživa trajni mir i stabilnost. Ova činjenica se jasno može
vidjeti iz našeg zajedničkog povijesnog iskustva i mora nam
poslužiti kao vodič za našu evropsku budućnost.
Ova nas godišnjica također podsjeća da je posljednjih godina
postignut nedovoljan napredak u čitavom nizu političkih,
društvenih i ekonomskih oblasti u Bosni i Hercegovini. Zemlja
zaostaje za svojim susjedima jer previše vremena troši na
promoviranje međusobno natječućih naracija iz prošlosti i
bavljenjem preokupacijama koje su okrenute prema unutra, kao
što je osiguravanje funkcionerskih pozicija, postizanje
maksimalističkih zahtjeva i davanje većeg značaja simbolima
nego boljem životu građana.
12
AKTUELNI PROJEKT: „Debata
i kultura dijaloga u BiH-18
godina poslije rata“
LJUDSKA PRAVA
Koja ljudska
prava postoje?
Ljudska prava
obuhvaćaju
mnogo različitih
područja ljudskog
suživota. Zato ih
se može podijeliti
u više grupa:
Grupa 1:
Osobna prava
Grupa 2:
Politička i civilna
prava
Grupa 3:
Socijalna i
ekonomska
prava
Grupa 4:
Prava treće
generacije
PUT KA POMIRENJU…
Izjava šefa Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU
Petera Sorensena povodom stogodišnjice atentata na
nadvojvodu Franca Ferdinanda u Sarajevu
Ovo je dan kada sve zajednice u Bosni i Hercegovini trebaju
obnoviti nastojanja da se pozabave i razriješe pitanja prošlosti.
Slični izazovi su prihvaćeni i prevaziđeni u društvima koja su se
suočavala sa problemima jednako velikim kao što su problemi sa
kojima se suočava Bosna i Hercegovina. Bosna i Hercegovina
hitno treba ovu posvećenost dijalogu, konsenzusu i svježem
političkom razmišljanju i više zdravog razuma u politici, što će
pomoći zemlji da maksimalno iskoristi prilike koje se sada nude
cijeloj regiji.
Evropska unija će i dalje pomagati Bosni i Hercegovini da iskoristi
ove prilike i da krene naprijed. EU ostaje vaš pouzdan partner
zato što svi želimo Bosnu i Hercegovinu koja je sposobna
preuzeti punu ulogu koja joj s pravom pripada u stabilnoj i
prosperitetnoj Evropi. Međutim, način kako će se razriješiti ovi
izazovi zavisi od naroda BiH, i od lidera i predstavnika koje oni
izaberu.
Tekst preuzet sa:
http://europa.ba/News.aspx?newsid=7157&lang=BS
13
AKTUELNI PROJEKT: „Debata
i kultura dijaloga u BiH-18
godina poslije rata“
OSOBNA PRAVA
Prvu grupu čine tzv.
osobna prava.
Njoj pripadaju
prava čovjeka na
zaštitu od napada
svake vrste i na to
da njegovo ljudsko
dostojanstvo ostane
netaknuto. Primjer
za to je pravo na
život, što je osnova
za sva ostala prava,
i pravo na slobodan
razvoj osobe. Što
znači imati osobno
pravo na život,
možemo vidjeti i po
tome da je i u ovom
stoljeću, čak i u
demokratskim
zemljama, bilo
dopušteno nekoga
tjelesno kazniti zbog
prekršaja. Prije
samo nekoliko
desetljeća bilo je
čak sasvim
normalno da učitelj
svoje učenike
kažnjava udarcima
zbog lošeg
ponašanja! Osobna
prava su jezgra
ljudskih prava, njih
nalazimo u svim
dokumentima i
katalozima o
ljudskim pravima.
Od 9. do 12. lipnja na Franjevačkoj
teologiji u Sarajevu održala se
godišnja skupština Conciliuma i
konferencija „Teologija u
postkonfliktnom društvu – Religija i
identitet“. Konferencija je okupila
poznate međunarodne i domaće stručnjake, teologe,
filozofe, književnike i sociologe, u svrhu šire rasprave o teologiji,
politici i budućnosti religije u postkonfliktnom društvu, a pod
pokroviteljstvom Grada Sarajeva održava se povodom
stogodišnjice početka Prvoga svjetskog rata. Među izlagačima na
konferenciji bio je nizozemski teolog, bivši predsjednik
Međunarodnog društva za religije, profesor sistematske teologije
na Univerzitetu u Tilburgu(Nizozemska), Erik Borgman, s temom
„Biti evropski teolog: što to znači? Bog kao prostor nenasilnog
antagonizma“.
Za sajt Religija, politika i pomirenje s profesorom Borgmanom
razgovarali smo o značenju ove konferencije za Sarajevo, o
evropskoj multietničnosti, susretu Evrope sa islamom i
opasnostima novoga radikalizma, teologiji oslobođenja i
odgovornosti Crkve za izgradnju društva socijalne pravde i
jednakosti, odgovornosti Evrope (i Nizozemske) za rat u bivšoj
Jugoslaviji i genocid u Srebrenici, te perspektivama stvarnog
međureligijskog dijaloga.
Razgovor vodio: Franjo Šarčević
Godišnja skupština Conciliuma i konferencija „Teologija u
postkonfliktnom društvu – Religija i identitet“ održava se
upravo u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, Sarajevu. S
vaše točke gledišta, što bi ovaj događaj mogao značiti za
Sarajevo; kakvo mjesto u Vašem životu ima ovaj grad?
Sarajevo je promijenilo moj život. Tokom rata pročitao sam knjigu
"Dnevnik selidbe" autora Dževada Karahasana u prijevodu na
nizozemski jezik, čiji se naziv prevodi na engleski otprilike kao
"Diary of Removals".
14
AKTUELNI PROJEKT: „Debata
i kultura dijaloga u BiH-18
godina poslije rata“
POLITIČKA I CIVILNA PRAVA
Drugu grupu čine
politička i civilna,
odnosno
građanska prava.
Ona bi svakom
čovjeku trebala
jamčiti neometano
sudjelovanje u
političkom životu u
sklopu njegove
zajednice, bez
straha da će zbog
toga biti
neopravdano
kažnjen. Za ova
prava sloboda
mišljenja i sloboda
tiska imaju važnu
ulogu jer se u
njima ogledaju
stavovi ljudi prema
njihovoj vlasti i
njihovo
zadovoljstvo s
njom. Međutim,
ako se ti stavovi
više ne mogu
izreći bez
cenzure, onda
vlada gubi pravo
da zastupa
interese svojih
građana.
Čitajući tu knjigu naučio sam mnogo o tome što znači biti u
jednom europskom ratu, što znači biti u takvoj vrsti konflikta
poslije 1945. godine, kada smo mislili da smo takve stvari ostavili
iza sebe na neko vrijeme. Za mene je to značilo kraj
prosvjetiteljskog pogleda na historiju. Otvorenost i razumnost nisu
nužno ključne za napredak u pravom smislu riječi.Ako postoji
spas u našoj historiji, onda se on ne ostvaruje onim što nam
historija pokazuje nego onim što je skriveno u historiji kao
dragocjena tajna. Kao što nam je Isus rekao u Evanđelju po
Mateju: „Kraljevstvo je nebesko kao kad je blago skriveno na njivi:
čovjek ga pronađe, sakrije, sav radostan ode, proda sve što ima i
kupi tu njivu.” (Matej, 13:44)
Nije moje da kažem što bi kongres mogao značiti za Sarajevo.
Nadam se da je to neki znak za solidarnost, koji pokazuje našu
privrženost za pronalaženje zajedničkog puta ka naprijed. Ja se
nadam da ću mnogo naučiti o tome što se dešava u Sarajevu, u
Bosni i Hercegovini, na Balkanu, u ovom dijelu naše Evrope, jer
što god da se desi s ljudima u vašem gradu, to je veoma bitno za
mene, za sve nas. Svi smo mi u u Evropi, ali i u svijetu, u
postratnoj situaciji. Moramo ponovno stvoriti humano društvo i mi
možemo samo učiti jedni od drugih kako da to učinimo.
Za Sarajevo kažu da je evropski Jeruzalem, zbog njegove
multietničnosti i činjenice da se – kod nas se to često ističe
– bogomolje četiriju konfesija nalaze jedna uz drugu. Dok se
ta multietničnost danas u Sarajevu gubi, u Evropi, konkretno
u Nizozemskoj, ona se „pojačava“. Pred kakve izazove
današnju Evropu postavlja susret s islamom? Jesu li
monoteizmi osuđeni na konfrontaciju ili imaju dobru
perspektivu za suradnju i zajedništvo?
Volio bih naravno da monoteističke religije mogu koegzistirati u
miru i skupa raditi za dobrobit čovječanstva, jer multireligioznost
će samo rasti u suvremenom svijetu kojeg obilježavaju migracije i
miješanje kultura. Kako ja vidim, religije ponekad mogu imati
problema sa suvremenošću i religijskim razlikama, ali i
suvremenost ima svoje probleme i sa religijom i sa
raznovrsnošću.
15
AKTUELNI PROJEKT: „Debata
i kultura dijaloga u BiH-18
godina poslije rata“
SOCIJALNA I EKONOMSKA
PRAVA
Socijalna i
ekonomska
prava, koja čine
ovu grupu, u
prvom redu
osiguravaju da
svaki čovjek
bude opskrbljen
barem osnovnim
stvarima, da bi u
najmanju ruku
mogao preživjeti.
Međutim, ovim
pravima pripada i
pravo svakog
čovjeka na
obrazovanje. Ako
polazimo od toga
da životu
dostojnom
čovjeka pripada
nešto više od
samo „ne biti
gladan“, onda je
neophodno za
svakoga stvoriti
polaznu osnovu,
nakon koje bi
nešto mogao
postići.
Neke vrste suvremenih politika su agresivne spram religije, a
posebno prema ideji da religija može nešto ponuditi što se ne
može dobiti ili ostvariti na bilo koji drugi način. Drugi Vatikanski
koncil proglasio je religijsku slobodu koja podrazumijeva slobodu
učenja uvjerenja, dogmi, vlastite religije i iznošenja mišljenja o
društveno-političkim situacijama sa religijske tačke gledišta. Ovo
nije naročito očigledno i samorazumljivo mnogim vjernicima i
njihovim vođama, ali ni mnogim suvremenim liberalima.
Vjerujem u to da se religijsko nasilje može spriječiti tako što će se
ljudima dozvoliti da iznose svoja mišljenja i da istinski raspravljaju
o pitanjima i problemima o kojima se ne slažu.
Ono što trebamo jesu prave debate između religijskih uvjerenja.
Biti tek propisno ‘ljubazan’ prema drugome, to samo hrani
uzajamnu odbojnost.
U zapadnoj Europi islam nas je suočio sa pristupom koji se ne
stidi jasno pokazati religioznost. Ja mislim da to nije nužno loša
stvar. Islam je nanovo pojasnio kako praktična religioznost ima
odgovarajuće posljedice u javnoj sferi. Europska suvremenost
ima poteškoća da se tome prilagodi. To je često dovodilo
Katoličku crkvu u probleme tijekom devetnaestog i u ranim
godinama dvadesetog stoljeća, a to sada također često dovodi
islam u probleme. Ponekad je to zbog toga što se vjerski vođe i
njihovi sljedbenici ponašaju veoma užasno - što bi naravno
trebalo biti kritizirano i trebalo bi se pokušati isto promijeniti - ali
ponekad i zbog toga što suvremenost želi tolerirati samo ono što
se može razumjeti i kontrolirati. Ali religija se opire razumijevanju
s bilo koje druge točke gledišta osim svoje vlastite. Ovdje religije
imaju zajednički uzrok.
Kako gledate na rast ekstremne desnice u Evropi i sve
snažniju antiimigrantsku kampanju?
Imam pomiješana mišljenja o 'populistima' i 'ekstremnoj desnici'.
S jedne strane moramo biti jasni u stavu da rasizam i
nacionalizam ne možemo tolerirati i da ne bismo trebali surađivati
sa takvim strankama.
16
AKTUELNI PROJEKT: „Debata
i kultura dijaloga u BiH-18
godina poslije rata“
PRAVA TREĆE
GENERACIJE
Takozvana prava
treće generacije
tek se odnedavno
ubrajaju u ljudska
prava. S jedne
strane, ta prava
ukazuju na to da
ljudska prava nisu
samo puka
institucija nego da
se ona razvijaju i
mijenjaju, a s
druge strane, kroz
njih se prepoznaju
novi problemi koji
ugrožavaju pravo
na život svih ljudi
te stoga trebaju
naći svoje mjesto
u katalogu ljudskih
prava. Uz pravo
na razvoj, koje bi
trebalo pomoći
smanjenju jaza
koji vlada između
bijede i bogatstva
diljem svijeta, u
prava treće
generacije ubraja
se prije svega
pravo na zaštitu
okoliša.
U isto vrijeme, njihovi birači su također dio europskog društva i
trebali bismo uvidjeti da se mnogi ljudi osjećaju ostavljeno i
neprimijećeno od strane njihovih vlada, političara i državnih
službenika. Intelektualni i vjerski lideri nisu dali ljudima lijepu viziju
za budućnost i nisu razvili stav otvorenosti za nove, neočekivane
događaje. Mnogi ljudi u Evropi su stvarno zastrašeni, razočarani i
ljuti. To može biti opasno, jer je stvarno teško predvidjeti u što će
te emocije prerasti. Naravno da odgovorni lideri, uključujući pored
političkih i vjerske lidere, ne bi trebali da ohrabruju te emocije.
Oni bi trebali pokušati na religioznoj i vjerničkoj razini uvjeriti ljude
da ne bi trebali biti uplašeni - jer ako je Bog uz nas, tko bi to onda
mogao biti protiv nas, dok bina praktičnoj razini trebali pokazati
ljudima da se i oni uzimaju u obzir i - ako je potrebno - da će im
se pomoći.
U Vašoj doktorskoj disertaciji, i kroz cijeli teološki rad, bavite
se teologijom oslobođenja. Kolika je odgovornost Crkve za
stvaranje društva socijalne jednakosti i pravednosti? U kojoj
mjeri Crkva izdaje svoje evanđeosko poslanje šutnjom na
nepravedne društvene odnose i na one koji generiraju te
odnose?
Što se tiče mene, teologija oslobođenja ne predstavlja način da
se politizira Evanđelje. Oslobođenje protestira protiv mogućnosti
da teološke i religiozne refleksije budu ograničene na navodno
odvojenu "religioznu" sferu. Čvrsto sam uvjeren da s biblijske i
kršćanske točke gledišta nema odvojene ili izolirane religiozne
sfere. Ovo ne znači da bi religija trebala biti uglavnom društvena
ili etička i da bi crkva trebala biti organizacija društvenog
aktivizma. Nikada ne može biti odgovornost na teologiji ili crkvida
stvori društvo socijalne jednakostii pravde, jer nijedna stranka ne
stvara društvo. Društvo se stvara od strane ljudi tako što se
ponašaju društveno, u skladu sa svojom od Boga danom
prirodom. Ono što teologija oslobođenja naziva preferencijalnom
opcijom za siromašne, tj. položaj onih ranjivih, treba snažno
pritiskati našu savjest. Ono što Bog govori svijetu, On kaže kroz
siromašne, i zadatak teologije jest da analizira kako to Bog radi
danas, u našoj situaciji. I kada čujemo ono što Bog govori,
moramo izvući odgovarajuće zaključke i posljedice.
17
AKTUELNI PROJEKT: „Debata
i kultura dijaloga u BiH-18
godina poslije rata“
PRAVA TREĆE
GENERACIJE
Ta prava
predstavljaju
jamstvo da
prirodni čovjekovi
životni prostori
neće biti previše
oštećeni, ili čak
potpuno uništeni.
Nakon
Konferencije na
vrhu o zaštiti
okoliša, održane u
Riju 1992., prava
poput ljudskog
prava na zdrav
okoliš sve više
dobivaju na
važnosti –
posebno kod
dolazećih
generacija. Dakle,
vidimo da ljudska
prava nisu
utvrđena jednom
za sva vremena
nego da su upravo
dovoljno
fleksibilna da
reagiraju na nove
izazove.
http://www.ljudska
prava.eu/ljudska-
prava
Ako uistinu vjerujemo da je Bog stvorio ljude s dignitetom i
dostojanstvom, što se onda dešava s ljudima? Često se prema
njima ophodi kao da nemaju nikakvog dostojanstva, što bi nas
doista trebalo duboko zabrinuti, izstrogovjerskih razloga.
Vratimo se na prostor bivše Jugoslavije. Upoznati ste s
ratnom katastrofom 1990-ih. Kako gledate na odgovornost
Evrope za ono što se nama dešavalo?
Devedesetih godina prošlog stoljeća, bio sam za slanje
nizozemskih trupa na prostor bivše Jugoslavije, ne zbog toga što
bi oni mogli ‘riješiti’ sukob, kao što su mnogi vjerovali, nego zato
što to pokazuje činjenicu da je ostatak Evrope imao udjela u
onome što se desilo tim ljudima. Osjećam da je ostatak Evrope
napustio ljude u bivšoj Jugoslaviji, jer umjesto da smo preuzeli
svoj dio odgovornosti, pokušali smo voditi pregovore sa skroz
malo učešća. Mi smo se svi više brinuli za našu sigurnost nego za
sigurnost i dostojanstvo ljudi bivše Jugoslavije. Propustili smo da
vidimo i osjetimo da to što se dešavalo njima ustvari se dešavalo
nama, prema fundamentalnom kršćanskom stavu: "Ljubi svoga
bližnjega kao samoga sebe.„
U Srebrenici se u ljeto 1995. dogodio genocid, najveći ratni
zločin u Evropi nakon Drugoga svjetskog rata, kada su
srpski ekstremisti ubili više od 8 tisuća zarobljenih
Bošnjaka. Što Vama, kao Nizozemcu, znači Srebrenica?
Srebrenica je za mene pojam užasne tragedije u kojoj su
nizozemske trupe, koje su tada bile poslane u bivšu Jugoslaviju,
napravile fundamentalne greške. Užasne laži su tada bile
iznošene od strane vojnih lidera. Ovo ne važi samo za
Nizozemsku, nego i za ostale zemlje NATO saveza, i sve druge
zemlje, ali mene se na poseban način tiče što je Nizozemska
trebala mnogo više učiniti. Tragedije su vjerojatno neizbježne i
jednom kad se nešto dogodi ne može biti vraćeno na prethodno
stanje, ali mi bismo trebali preuzeti svoj dio odgovornosti za to i -
koliko god je to moguće - ublažiti bol onih koji su propatili. A mi
nismo ništa poduzeli povodom toga. U tom smislu, Srebrenica je
za mene jedna velika sramota.
18
AKTUELNI PROJEKT: „Debata
i kultura dijaloga u BiH-18
godina poslije rata“
REKLI SU O LJUDSKIM PRAVIMA
"Jednom za
svagda: ljudska
prava su i
ženska prava,
kao što su
ženska prava –
ljudska!“
Hillary Rodham
Clinton
"Čini mi se
razumnim - kako
filozofski, tako i
politički - da
učinimo da naša
gledišta o
ljudskim pravima,
ili barem
najtemeljnijim
ljudskim pravima,
zavise što manje
o spornim
tezama
liberalizma ili bilo
koje druge
pojedinačne
ideologije."
Bernard Williams
Nakon iskustava rata, etničkog čišćenja i genocida, koliko
teologija može doprinijeti stvarnom međureligijskom
dijalogu i izgradnji pravednog mira, te prelasku iz društva
konfrontacije u društvo suradnje?
Naravno da teologija neće riješiti probleme koji su proizvod rata,
etničkog čišćenja i genocida i mogla bi vjerojatno vrlo malo učiniti
u procesu prevladavanja te traume. U teologiji se, s moje točke
gledišta, ne radi o davanju rješenja: teologija nije praktična
disciplina nego spekulativna. Teologija se bavi razumijevanjem
onoga što se događa i koje je značenje toga što se događa, kako
za one uključene tako i općenito. Za mene, kao jednog evropskog
teologa, glavno pitanje nije kako riješiti problem Evrope, nego što
se stvarno nama događa, što nam to govori i što to nama znači „u
svjetlu Evanđelja“, kako je glasio iskaz Drugog vatikanskog
sabora. Trebali bismo reći da je čak i Bog bio uključen u sve ove
užasne situacije, ali što to onda treba da znači, kako za
razumijevanje naše situacije tako i za razumijevanje naših života i
odgovornosti? Ne bismo trebali pokušavati da saznamo istinu
zato da bismo s njome nešto dobro učinili. Umjesto toga trebali
bismo pokušati saznati istinu zato što saznavanje istine i
postupanje prema njoj jest samo po sebi nešto dobro.
TEKST PREUZET SA:
http://www.religion-and-peace.com/sr/news/eksluzivan-intervju-
sa-erikom-borgmanom-za-religiju-politiku-i-pomirenje
19
AKTUELNI PROJEKT: „Debata
i kultura dijaloga u BiH-18
godina poslije rata“
REKLI SU O LJUDSKIM PRAVIMA
"Priznavanje ljudskih
prava nije insistiranje
da svako ustane da
pomogne u
spriječavanju bilo
kakvog kršenja
ljudskog prava ne
bitno gdje se
događa. To je, radije,
priznavanje da ako
je neko u poziciji da
učini nešto
učinkovito u
spriječavanju kršenja
takvog prava, onda
taj ima dobar razlog
da učini upravo to -
razlog koji mora biti
uzet u obzir u
odlučivanju šta se
ima činiti. Još je
moguće da druge
obaveze, ili ne-
obavezujući obziri,
mogu prevagnuti
razlog za
pojedinačnim činom
u pitanju, ali razlog
nije jednostavno
uklonjen kao "da
nema veze sa
mnom". Postoji
univerzalni etički
zahtjev ovdje, a ne
jedan koji automatski
identificira gotova
djelovanja koja su
oslobođena
slučajnosti.”
Amartya Sen
PRIJEDLOZI RADIONICA U ŠKOLI SA CILJEM
PROMOVIRANJA POMIRENJA I TOLERANCIJE
PUCANJE BALONA
„Pucanje balona” je radionica
namijenjena smanjenju i uklanjanju
stereotipa i netolerancije. Učenicima
se na jednom dijelu školske table
napiše pojam Bošnjak, na drugoj
Srbin, a na trećoj Hrvat. Zatim voditelj
radionice traži da svako navede
pojmove po kojima se ove tri riječi
razlikuju. Ovi pojmovi se upisuju na
balone. Nakon što navedu određene
razlike (stereotipe), pita ih se da
unutar grupe rasprave o tome, je li
opravdano itd. Kada zajednički
rasprave o napisanom i kada uvide da
određene tvrdnje ne stoje, mogu probušiti balon koji je
predstavljao određeni stereotip, što je simboličan način da su se
riješili tog uvjerenja.
VIDIMO LI ISTO?
Radionica „Vidimo li
isto” ima za cilj učenike
educirati o različitim
pogledima na svijet, čak
i onda kada se čini da je
„njegov” pogled na svijet
jedini ispravan.
Učenicima se pokazuju
dvosmislene slike (zec –
patka), nakon što svi
kažu što su vidjeli,
raspravlja se o različitim
pogledima na isto. Važno je prenijeti poruku da je ponekad
moguće imati dva različita viđenja jedne te iste stvari (ili situacije
u životu) i da niko ne bude u krivu. Na ovaj način se kod učenika
promovira kritičko mišljenje i tolerancija za one koji ne misle isto.
20
AKTUELNI PROJEKT: „Debata
i kultura dijaloga u BiH-18
godina poslije rata“
REKLI SU O LJUDSKIM PRAVIMA:
"Zašto se borim
za ljudska
prava? Prosto
zato što ne volim
da gledam
ljudsku patnju."
Aung San Suu
Kyi
“Ljudska prava
su zapisana u
srcima ljudi; ona
su tamo bila
mnogo prije nego
su ljudi koji pišu
zakone skicirali
prve odredbe.”
Mary Robinson
JEDINSVENO BIĆE
Radionica „Jedinstveno biće” vrlo je
korisna – Na ploči ili hamer papiru
treba napraviti obris čovjeka. Učenici
mogu zajednički crtati osobu. Svaki
učenik dobije zadatak napisati svoje
ime, karakteristike svog jedinstvenog
bića te ime bića. Kasnije ih se sve pita
zašto bi se željeli susresti s tim
jedinstvenim bićem. Nakon što svaki
učenik iznese svoje razmišljanje,
učenicima se govori da nečiji izgled
nema veze s onime kakva osoba
uistinu jest te da svatko od njih ima
jedinstvene sposobnosti i talente.
Obično se ljudi druže s osobama s kojima su slični te je važno
poučavati učenike da sami biraju prijatelje, ali da trebaju poštivati
druge. Možda im neko iz razreda ne odgovara, ali tog učenika
trebaju poštivati.
APLAUZ ZA TEBE I MENE
Radionica „Aplauz za tebe i mene”
je aktivnost kojom se promovira
poštivanje različitosti i promocija
osobina po kojima smo jedinstveni.
Predavač izgovori tvrdnju. Oni/one na
koje se odnosi tvrdnja ustaju, a ostali
plješću. Npr.: Molim prvi pljesak za u
sve koji imaju bijele majice. U tom
trenutku svi koji imaju bijele majice
moraju ustati, a ostali im moraju
pljeskati. Molim pljesak za sve koji
imaju brata ili sestru. Molim pljesak za
sve koji vole čokoladu… Igra se mora
igrati toliko dugo dok svako ne zasluži
svoj pljesak.
21
AKTUELNI PROJEKT:
„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”
ŠTA JE DISKRIMINACIJA
Zakon o zabrani
diskriminacije BiH:
„Diskriminacijom, u
smislu ovog zakona,
smatraće se svako
različito postupanje,
uključujući svako
isključivanje,
ograničavanje ili
davanje prednosti
utemeljeno na
stvarnim ili
pretpostavljenim
osnovama prema bilo
kojem licu ili
grupi lica na osnovu
njihove rase, boje
kože, jezika, vjere,
etničke pripadnosti,
nacionalnog ili
socijalnog porijekla,
veze
s nacionalnom
manjinom, političkog ili
drugog uvjerenja,
imovnog stanja,
članstva u sindikatu ili
drugom udruženju,
obrazovanja,
društvenog položaja i
pola, polnog
izražavanja ili
orijentacije, kao i
svaka druga okolnost
koja ima za
svrhu ili posljedicu da
bilo kojem licu
onemogući ili ugrožava
priznavanje, uživanje
ili ostvarivanje na
ravnopravnoj
osnovi prava i sloboda
u svim oblastima
javnog života.
ZAKON O ZABRANI DISKRIMINACIJE BIH
Građani BiH vrlo malo poznaju Zakon o zabrani diskriminacije
BiH. Prema istraživanju koje je implementirao OSCE, samo jedna
od tri osobe u BiH zna da Zakon postoji, premda je usvojen još u
julu 2009. godine. Osim toga, samo u Kantonu Sarajevo preko
90% direktora osnovnih i srednjih škola kao i školskih odbora
sastavljeni od većinskog naroda i da se ne poštuje ni minimalna
kvota ostalih dovoljno govori o statusu manjina (poseban akcent
je na konstitutivnim manjinama). Nažalost, u BiH su brojni
slučajevi kršenja ljudskih prava, i zbog toga CKD implementira niz
aktivnosti koje imaju za cilj upoznati najširu javnost sa Zakonom o
zabrani diskriminacije BiH (23. Juli 2009. godine) i unaprijediti
toleranciju i međusobno razumijevanje među građanima poštujući
i promovirajući etničke, spolne, religijske kulturne i jezičke
različitosti, doprinoseći interkulturnom dijalogu kao temeljnoj
odrednici demokracije. Kroz različite aktivnosti CKD nastoji, prije
svih, građanima Općine Centar (na čijem području se
implementiraju akivnosti koje se ne realiziraju online) ali i cijele
BiH, omogućiti interakciju i učešće u gradnji evropskih principa
demokracije koji su okrenuti ka poznavanju i poštivanju temeljnih
odrednica zaštite ljudskih prava u Evropi i svijetu, ujedinjeni i
obogaćeni kroz kulturne različitosti, istovremeno razvijajući ideju
građanina Evrope. Vrlo je važno građanima omogućiti uvid u
debatu i kritičko mišljenje obrazujući ih o Zakonu o zabrani
diskriminacije u BiH, mehanizmima zaštite ljudskih prava kao i o
mogućim aktivnostima kojima će promovirati Zakon. Jedna od
prvih aktivnosti jeste pokretanje FB grupe „Debatom protiv
diskriminacije” u kojoj su već objavljeni sljedeći dokumenti
namijenjeni za diskusiju. Tekst zakona:
http://www.vladars.net/sr-SP-
Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/media/vijesti/Documents/Zakon
%20o%20zabrani%20diskriminacije%20SlGlasnik%20BiH%20bro
j%2059-09.pdf
Vodič za zaštitu od diskriminacije:
http://www.rightsforall.ba/publikacije-bs/docs-
bs/vodic_zastita_od_diskriminacije_kroz_zakon_i_institucije.pdf
A na debatologiji su već pokrenute online debate s ciljem
upoznavanja srednjoškolaca i studenata sa slučajevima kršenja
ljudskih prava.
Općina Centar
22
AKTUELNI PROJEKT:
„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”
POZITIVNA DISKRIMINACIJA
Pozitivna
diskriminacija,
obrnuta
diskriminacija
ili afirmativna
akcija je niz mjera
kojima se
smanjuju
postojeće
nejednakosti
u društvu
nastale
diskriminacijom i
(ili) drugim
oblicima nasilja.
Pozitivna
diskriminacija
nastala je u
SAD‐u pod
inicijativom
američkih
predsjednika
Kennedyja
i Johnsona, te
predsjednika
Nixona.
Razvila se tijekom
60’tih i 70’tih
godina
prošlog
stoljeća.
RADIONICE – ZAJEDNO PROTIV DISKRIMINACIJE
Radionica „Tri istine i jedna laž”.
Predavač učesnicima iznosi četiri
tvrdnje o različitim religijskim, rasnim i
etničkim skupinama. Od četiri tvrdnje
tri su istinite, a jedna nije. Učesnici
treba da prepoznaju onu koja nije
istinita. Cilj ove radionice je ukazati na
najčešće oblike diskriminacije u društvu, te kako ih prepoznati i
efikasno boriti protiv njih.
Radionica „Zakon postoji i kaže” je
radionica u kojoj predavač učesnicima
prezentira sažetak Zakona o zabrani
diskriminacije u BiH. Zatim učesnike
dijeli u dvije različite skupine. Objema
skupinama je predstavljen mogući
slučaj diskriminacije. Jedna skupina
ima zadatak da na osnovu zakona ukaže o kojoj vrsti
diskriminacije se radi, dok druga skupina ima zadatak da na
osnovu zakona pokuša dokazati da se ne radi o diskriminaciji.
Radionica „A stolica za mene?” je
radionica kojom se nastoji potaknuti suosjećanje
kod drugih i razumijevanje. Radionicu
je poželjno implementirati na
otvorenom. Potrebno je i obezbijediti
dovoljan broj stolica. (Ukupan broj
učesnika minus jedna stolica).
Učesnici trče jednu minutu i zatm brzo
zauzimaju stolice i sjedaju. Onaj ko nije zauzeo stolicu nastavlja
stajati na jednoj nozi. Za to vrijeme facilitator „skreće” pažnju
učesnika sa osobe koja stoji. (Moguće je uvesti mini zanimljive
igre kako bi se u potpunosti postiglo ignoriranje osobe koja stoji
na jednoj nozi). Osoba treba stajati na jednoj nozi sve dok neko
od učesnika koji sjede ne ponudi svoje mjesto.
Općina Centar
23
IZ PUBLIKACIJE IZDVAJAMO:
PRIČA O VUKU UNUTAR ČOVJEKA
Nekada davno, djed je svome unuku ispričao jednu životnu istinu. U duši
svakog čovjeka se vodi bitka. Kao borba između dva vuka. U duši svakoga
od nas. Jedan vuk predstavlja zlo. Predstavlja bijes, zavist, ljubomoru,
žaljenje, pohlepu, aroganciju, samosažaljenje, krivicu, grijeh, srdžbu,
inferiornost, laž, lažni ponos, egoizam…Drugi vuk predstavlja dobro.
Predstavlja ono što pruža užitak, mir, ljubav, nadu, vedrinu, poniznost,
ljubaznost, dobrotu, srdačnost, darežljivost, istinu, samoosjećanje i vjeru.
Unuk se zamisli na nekoliko trenutaka. Sve svoje misli vrijedno usmjeri u
smisao djedovih riječi, pa ga upita:
„I djede, koji vuk na kraju pobijedi?“
Djed odgovori sa smiješkom na svom starom licu:
„Pobjeđuje uvijek onaj kojeg hraniš.“
DANI OTVORENIH VRATA
KULTURE DIJALOGA U BiH
REKLI SU O MLADOSTI:
"Mladi ne znaju
dovoljno da bi bili
razumni, i zato
pokušavaju nemoguće
– i uspijevaju, s
generacije na
generaciju."
Buck, An Apple for the
Teacher: Fundamentals
for Instructional
Computing (1983.)
"Čovjek ostaje mlad dok
još može učiti, stjecati
nove navike i podnijeti
prigovor.”
Eschenbach
"Mladi nisu uvijek u
pravu, ali društvo koje
ih zapostavlja i tuče, je
uvijek u krivu."
Francois Mitterand
"Mladost je sretno doba
u kome čovjek počinje
da vjeruje u sebe, a još
nije prestao da vjeruje
drugima."
Ivo Andrić
"Mladost imamo da
bismo činili gluposti, a
starost da bismo žalili
za tim glupostima."
Ernest Hemingway
BH Telecom
24
CKD O IZBORU
NABOLJIH SEDMIČNIH I
MJESEČNIH
POBJEDNIKA
DEBATOLOGIJA
DEBATNE TEZE ZA PERIOD
02.06. – 30.06.2014.
• Za reprezentaciju treba navijati i kad
gubi i kad pobjeđuje u ma kojem
sportu da se takmiči?
• Rad na kruzeru – rješenje za mlade koji
traže posao?
• Bolje je studirati u inostranstvu nego u
BiH?
• BiH treba jednako proslaviti pobjedu
rukometaša kao što bi i pobjedu
nogometaša?
• Sve zemlje svijeta trebaju uvesti
posebne registre za sportske huligane i
onemogućiti im prisustvo na
utakmicama?
• Djeca izložena nasilju u porodici, često
na nasilje odgovaraju nasilničkim
ponašanjem u školi?
• Ko je bolji: Samsung ili Apple?
• Mladima treba ograničiti upotrebu
moderne tehnologije kako bi bila
smanjena stopa vršnjačkog nasilja koja
se vrši putem interneta?
• Nogometna reprezentacija BiH može
proći u osminu finala Svjetskog
nogometnog prvenstva u Brazilu?
• Da li je "cyberbullying" opasniji od
običnog bullyinga?
• Metalne mobilne barijere – sredstvo
koje bi BiH trebala nabaviti kako bi se
zaštitilo stanovništvo od budućih
poplava?
• BiH može ostvariti dobar rezultat na
Svjetskom prvenstvu u fudbalu?
Za mjesec juni neće
biti birani sedmični i
mjesečni pobjednici
jer učesnici online
debata nisu uvažili
pravilo o debatiranju
svake sedmice na
svim debatološkim
temama kao ni pravilo
o postavljanju
najmanje 5
komentara.
Nagrada za najboljeg
mjesečnog pobjednika
je 50,00 KM i za taj
novac možete kupiti: 1
par cipela, 1 kupaći
kostim, 2 majice dugih
rukava, 3 majice
kratkih rukava, 4
pakovanja
najkvalitetnijih
flomastera ili
rapidografa, ili 50
sladoleda i čaaak 333
čokoladne bananice.
Ili novac možete
ostaviti za kasnije ili
ga čak i udvostručiti,
utrostručiti…novim
pobjedama na
Debatologiji.
25
SREDNJA ŠKOLA ZA TEKSTIL KOŽU I DIZAJN
SARAJEVO
Škola i mjesto: JAVNA USTANOVA SREDNJA
ŠKOLA ZA TEKSTIL, KOŽU I DIZAJN
Trener: ALMA AHMETHODŽIĆ PROF.
Datum: 06.06.2014.,god
Statistički podaci:
Ukupan broj učesnika:
Muških: 3
Ženskih: 3
Mlađih od 25 godina:
Gosti (navesti imena i institucije iz kojih dolaze):
1. Almedina Pašić-Muratović pedagog i psiholog
škole
2. Učenici I-2 razreda: Haseta Anesa, Mahir,
Adan, Šehić Adi, Bajrović Elmina, Hadžić Aida,
Faris Čaušević, Dragana Ždralić, Kenan
Bozalija, Sandro Lukežić, Merisa Selimović,
Ena Rašinlić, Arnela Čaušević, Amina Musić,
Aida Suljević, Medina Kačević.
3. Gosti profesori: Almedina Pašić-Muratović
pedagog i psiholog škole i Alma Ahmethodžić
prof. kulture religija i voditelj debatne sekcije
Teza: OBRAZOVANJE JE NAJEFIKASNIJE
SREDSTVO U BORBI PROTIV SVIH VIDOVA
DISKRIMINACIJE, PREDRASUDA MEĐU
MALOLJETNICIMA
CKD ODGOVARA:
DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU
Draga prof. Alma
i dragi debatani,
CKD predlaže da
postanete stalni
debatni dopisnici
za Debatne
novosti. Na
redovnosti i
kvaliteti vaših
izvještaja mogu
vam pozavidjeti
sve velike
novinske kuće! A
ne sumnjamo ni
da će vaša
predanost biti
nagrađena već u
narednoj školskoj
godini. (Ovo smo
saznali iz vrlo
pouzdanih
izvora!)
Iskreno se
nadamo nastavku
saradnje i u
narednoj školskoj
godini!
26
AFIRAMCIJA
KRITERIJ „VRLINA JE ZNANJE.“ SOKRAT
ARGUMENT 1 OBRAZOVANJEM, USVAJANJEM
ZNANJA U ODGOJNO-OBRAZOVNIM
INSTITUCIJAMA RAZVIJAMO KRITIČKU SVIJEST,
ISTRAŽIVAČKI I TIMSKI RAD KOJI ĆE KORISTITI
UČ. U TOKU ŠKOLOVANJA A I U BUDUĆNOSTI.
Kako je čovjek umno i društveno bićE (homo
sapijens) s i radno (homo faber), moralno (homo
moralis) i itd. . Po Maks Šeleru (1874-1928 ) čovjek
za razliku od drugih živih bića uzdiže se iznad
suprotnosti organizma i okoline i to pomoću DUHA a
to ne bi bilo moguće a da čovjek nije prvenstveno
umno i društveno biće. U tome mu pomaže govor,
jezik jer riječ, govor je sredstvo koje je u nastavi
neizostavno. GOVOR/JEZIK: grč. logos govor nije
samo opća sposobnost razumjevanja i poseban jezik
nego i susret s drugim razgvor i sporazumjevanje u
granicama zajedničkog obzorja razumjevanja. Staro
je pitanje o vezi govora i mišljenja oni se izvorno
zbivaju ujedno i ne mogu se odvojiti. Vladimir,
Filipović: Filozofski rječnik, NZMH, Zagreb, 1989.,
god. str. 120. LAT. ŽIVA RIJEČ UČI. Kroz govor i
popratne vidove metoda odgoja i obrazovanja mladi
naraštaji odnosno učenici se odgajaju i obrazuju a
obrazovne, funkcionalne i odgojne ciljeve ima također
zastupljene i debata kao i nastava. Kako je debata
argumentirana rasprava u silu zamjenjuje snaga
argumenta i u kojoj je govor ono što nas spaja u
sporazumjevanju, shvatanju, razumjevanju.
NASTAVA: planirani odgojno-obrazovni proces,
temeljni dio školskog rada u kome se sprovodi odgoj i
obrazovanje učenika prema utvrđenom planu i
programu. Smisao nastave svih vrsta i stepena jeste
osposobljavanje ličnosti za samostalan i stvaralački
rad, te kulturno-produktivno korištenje slobodnog
vremena.
CKD ODGOVARA:
DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU
Fotografije
govore više od
hiljadu riječi!
Koliko mi vidimo
ne samo da su
učenici i profesori
vrijedno radili
nego su se pri
tome i dobro
zabavili. Debata i
jeste to, puno
rada i zabave. A
mi se nadamo
skorom susretu
na nekom
sastanku ili
seminaru!
27
NASTAVNI ZADACI: Kao što kroz smo rekli nastavu
se ispunjavaju zadaci ili ciljevi nastave
:obrazovani, odgojni, funkcionalni koji imaju svrhu
razvijanja rszličitih sposobnosti kod učenika,
usvajanje znanja, usvajanje vještina usvajanje navika.
Da bi dobili jednu zrelu ličnost koju karakteriše:
jedinstvo ili integritet što znači da je ličnost
jedinstvena organizacija psihofizičkih sistema, zatim
osobnost tj. da se svaki pojedinac razlikuje od svakog
drugog pojedinca i dosljednost u ponašanju što znači
da se ličnost u različitim situacijama isto ponaša a
takvo ponašanje obezbjeđuje samo njegovanje
kulture govora, kult. općenito i debata kroz koju
usvajamo i znanja i razvijamo radne navike, timski
duh, kritičku svijest da razlikujemo dobar argumet od
lošeg kao rezultat tog sveda u pojedincima/zajednici
dešava se pozitivna pomjena ne samo u stavovima
nego i ponašanju pa se ispuni onaj odgojno-
obrazovni rad u školskim ustanovama potpuno i
vremenom dobija bolji, uspješniji obrazonvi sistem a
samim tim i društvo cijelo. Ipak:„VIVA VOX DOCET“.
–„ŽIVA RIJEČ UČI“. LATINSKA IZTREKA.
ARGUMENT 2 USVAJANJEM ZNANJA UČENICI
FORMIRAJU O STAVOVE, UVJERENJA KOJI ĆE
KARAKTERISATI NJIHOVU LIČNOST U
BUDUĆNOSTI. lat. izrekom da: ŽIVA RIJEČ UČI i to
nije jedini primjer jer debata u svojim različitim
formatima poznata i primjenjivana na je još od antike
npr. Sokrat (469/378) između ostalg što je priznada
da je uveo def., indukciju, pojmova ( i Platon i
Aristotel priznali) poznat je po metodu razgovora iz
kojeg se rađa znanje a poznata kao MAIEUTIKA ili
poroditljska vještina gdje sugovornik kroz niz pitanja i
odgovora sad dolazi do isitnitog odgovora i definicije.
Sokrat je smatrao da je značaj znanja i dijaloga u
otkrivanju istine i načinu života zato u Platonovoj
Apologiji kaže:“Neispitan život nije vrijedan življenja“-
jer ispravan stav prati ispravno ponašenje odnosno
način života.
CKD ODGOVARA:
DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU
Izvještaj koji se
nalazi u ovom
broju Debatnih
novosti
predstavlja jedan
od najdetaljnije
urađenih
izvještaja kada su
u pitanju javne
debate. Želimo
još jednom
čestitati
profesorici i
debatanima koji
nas svaki mjesec
iznenade nekom
novom
zanimljivom
aktivnošću.
28
Što vodi EUDAIMONIJI stalnoj sreći u životu a ona je
karakteristika obrazovanih ljudi za koje se smatra da
imaju ispravno znanje, uvjerenja, navike samim tim i
način života i tako pozitivno djeluju i na druge u
zajednici odnosno odgajaju, obrazuju i itd. Zato
Sokrat kaže:“Vrlina je znanje“. Poznata nam je
Aristotelova izreka: „Drag mi je Platon, ali mi je još
draža istina“. Po Aristotelovu mišljenju suprotstaviti
mišljenje ne znači biti protiv čovjeka već imati
dovoljno razloga za protiv stava. Po njemu umovanje
je najviša čovjekova djelatnost DIJANOIČKA (logička)
vrlina. umovanje je kruna svih vrlina i sva tri oblika
života: filozofa koji teži istini, političara koji teži
pravednosti i onog kojim vlada užitak i koji vodi po
Aristotelu život stoke jer ne njeguje ono božansko u
sebi. Čovjek je ZOON POLITIKON-političko biće.
Etika je dio politike jer ono što je tika pojedincu to je
politika društvu a obrazovni sistem i zakone o
obrazovanju kreiraju izabrani politički predstavnici.
ARGUMENT 3 DOKAZ KOLIKO JE BITNO
ZNANJE I OBRAZOVANJE MLADIH OSOBA JE I
ČINJENICA DA EU IMA POSEBNE PROGRAME ZA
OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE MLADIH
Postojanje programa koji kroz koje se njeguje i daje
značaj znanju, univerzalnim ljudskim vrijednostima i
znanju koje rezultira efikasnim radom u zajednici.
Institucije i tijela EU-a Europski parlament
o Odbor za kulturu i obrazovanje
• Vijeće Europske unije
• Obrazovanje, mladi i kultura
• Europska komisija
o Obrazovanje i osposobljavanje
o Mladeži
o Aktivnosti Marie Curie
• Odbor regija
o Povjerenstvo za obrazovanje, mlade,
kulturu i istraživanje (EDUC)
• Europska investicijska banka
Europska investicijska banka – Sveučilišne
istraživačke aktivnosti
REKLI SU O LAŽI
DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU
"Ko laže, ne zna
kakva se posla
laća, jer mora
izmisliti 20 drugih
laži da bi održao
prvu."
Alexander Pope
"Govoriti laži
predstavlja sitnu
slabost, ali je
prava propast
lažno živjeti."
Alexander S. Neill
"Šta može hladna
i gola istina protiv
blistavih čari laži.”
Anatole France
29
NEGACIJA
ARGUMENT 1. OBRAZOVANJE, ZNANJE NIJE
NAJEFIKASNIJE SREDSTVO PROTIV SVIH
VIDOVA DISKRIMINACIJE I PREDRASUDA u prilog
tome imamo nogo poznatih ličnosto koji su
visokoobrazovani a primjer su svega lošeg od
predrasuda, nacionalizma i itd. pr. Radovan Karadžić
je bivši lider bosanskih Srba za vrijeme rata u Bosni i
Hercegovini, optužen za genocid, zločine protiv
čovječnosti, kršenja zakona ili običaja rata i teške
povrede ženevskih konvencija , doktor medicine, te
prijašnji bosansko-hercegovački političarčlan SDS
crnogorskog porijekla. ođen je 19. juna 1945. godine
u Petnjici, blizu općine Šavnik u Crnoj Gori. Nakon
završetka studija 1971. godine počinje raditi u
sarajevskoj bolnici Koševo, kao psihijatar. 1974/75
apsolvira postdiplomski studij, nakon školovanja
uZagrebu i Beogradu, na Columbia University u New
Yorku.GENERALNA SEKRETARKA UDRUŽENJA
"BH NOVINARI" BORKA RUDIĆObjavljeno
20.08.2012. u 21:11 u rubrici Pravosuđe. KAŽE:“ U
BiH nema nijedna presuda za govor mržnje“. ZATIM:
.“Problem je i što se u javnosti vrlo često pojavljuje
jezik mržnje čiji su autori javne ličnosti, ne samo
političari nego i osobe iz kulturnog i javnog života,
sportskih organizacija. Oni se često pojavljuju kao
autori jezika mržnje i širenja netrpeljivosti prema
drugačijem i drugom”, ističe Rudić.IZVOR:
http://epravo.ba/u-bih-nema-nijedna-presuda-za-
govor-mrznje/8143/
ARGUMENT 2. MEDIJI IMAJU NAJVIŠI UTICAJ NA
MLADE I SREDSTVA MASOVNIH KOMUNIKACIJA
NAJBRŽE PRENOSE NOVE INFORMACIJE,
STAVOVE KOJI SE ŽELE PROSLIJEDITI MASAMA
TEKST: Selma Boračić: Govor mržnje: Ima li
odgovornosti za izgovoreno OBJAVLJENO:
17.11.2011. GDJE SE KAŽE: Udruženje BH
novinari, u saradnji sa Vijećem za štampu BiH i u
partnerstvu sa Vijećem Evrope, organiziralo je u
četvrtak i petak u Sarajevu regionalnu konferenciju o
borbi protiv govora mržnje u jugoistočnoj Evropi pod
nazivom "Živjeti zajedno".
REKLI SU O LAŽI:
DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU
"Historičar i
romanopisac
međusobno
razmjenjuju istine,
izmišljotine i laži.
Jedan da bi oživio
ono što više ne
postoji, a drugi da
bi učinio uvjerljivim
ono što nikada nije
ni postojalo.”
Antoine de Rivarol
"Nijedna laž nije
toliko drska da se
neki anonimni
recenzent ne bi
mogao njome
poslužiti: pa on nije
odgovoran.”
Arthur
Schopenhauer
"Postoje tri vrste
laži: laž, besramna
laž i statistika.”
Benjamin Disraeli
30
Namjera konferencije je podizanje svijesti o
problemu govora mržnje u medijima, razmjena
iskustava i pronalaženje načina za rješavanje ovog
problema. Ne tako davno, i samo zbog mišljenja koje
se razlikovalo od mišljenja vrhovnog poglavara
Islamske zajednice BiH, reisu-l-uleme Mustafe
efendije Cerića, predsjednica Helsinškog komiteta za
ljudska prava BiH Vera Jovanović postala je žrtva
govora mržnje. Nazivana je pogrdnim imenima,
protjerivana iz Sarajeva, čak su joj radikalnije
pristalice svakodnevno prijetile: „Taj govor poziva na
prijetnje, poziva na to da te osobe i dalje budu
izložene napadima i prijetnjama. Ako si drugi,
drugačiji, ako slobodno misliš, onda moraš biti
spreman i da će ćeš sigurno u ovakom jednom
netolerantnom, nedemokratskom društvu biti izložen
određenim pritiscima.“ U krivičnim zakonima u BiH ne
postoji definicija pojma mržnja, te stoga tužilaštva ne
mogu pokretati tužbe protiv govora mržnje. Ukoliko
se govor mržnje prepozna kao podsticanje na
nacionalnu ili vjersku netrpeljivost, tada tek prekršioci
mogu biti sankcionisani. To nije dovoljno, smatra
pravnik i stručnjak za medije Mehmed Halilović:
„Nažalost, moram reći da su naši zakoni manjkavi.
Mi, istina, imamo Zakon o spriječavanju diskriminacije
i to djelimično može zadovoljiti te uvjete, ali naši
krivični zakoni nemaju predviđeno krivično djelo
govora mržnje, već samo rasizma, nacionalne
netrpeljivosti itd.“ Halilović upozorava da se govor
mržnje ne može vezati isključivo uz medije. On
smatra da i javne ličnosti, naročito političari, moraju
voditi više računa o javno izgovorenoj riječi: „Političari
se služe govorom mržnje, služe se i druge javne
ličnosti, također i novinari.“ IZVOR:
http://www.slobodnaevropa.org/
REKLI SU O ISTINI
DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU
"Tražiti ono što je
istinito ne znači
tražiti ono što je
poželjno."
"Protiv neugodnih
istina ima samo
jedan lijek - treba
se s njima
pomiriti.”
Albert Camus
"Šta može hladna i
gola istina protiv
blistavih čari laži.”
Anatole France
"Biti pametan znači
razlikovati istine
koje treba reći od
onih koje treba
prešutjeti.”
Antoine de Rivarol
31
ARGUMENT 3. ODGOJ I OBRAZOVANJE SU
KLJUČNI FAKTORI U RAZVOJU LIČNOSTI I
FORMIRANJU NJEFNIH STAVOVA I UVJERENJA
Da bi dobili jednu zrelu ličnost koju karakteriše:
jedinstvo ili integritet što znači da je ličnost
jedinstvena organizacija psihofizičkih sistema, zatim
osobnost tj. da se svaki pojedinac razlikuje od svakog
drugog pojedinca i dosljednost u ponašanju što znači
da se ličnost u različitim situacijama isto ponaša a
takvo ponašanje obezbjeđuje samo njegovanje
kulture govora, kult. općenito i debata kroz koju
usvajamo i znanja i razvijamo radne navike, timski
duh, kritičku svijest da razlikujemo dobar argument od
lošeg kao rezultat tog sve da u pojedincima/zajednici
dešava se pozitivna promjena ne samo u stavovima
nego i ponašanju pa se ispuni onaj odgojno-obrazovni
rad u školskim ustanovama potpuno i vremenom
dobija bolji, uspješniji obrazovni sistem a samim tim i
društvo cijelo.
Ipak:„VIVA VOX DOCET“. –„ŽIVA RIJEČ UČI“.
(latinska izreka). ODGOJ: specifična međuljudska
pojava koja omogućava povijesni kontinuitet
društvenog života kao i prenošenje i unapređivanje
kulturnih tekovina kroz niz genercija. Odgoj je više ili
manje moguć u stanovitim granicama. S odgojem
srodno je i obrazovanje i nastava. U užem smislu
odgoj jr namjerno, plansko, svrhovito djelovanje
prevenstveno na neodraslog čovjeka (dijete) radi
svjesnog i aktivnog razvijanja njegovih vrijednosnih
dispozicija i uvođenja u kulturnu stvarnost. Vladimir,
Filipović: Filozofski rječnik, NZMH, Zagreb, 1989.,
god. str. 233. OBRAZOVANJE: preobražavanje
ljudskog individuuma u pravcu razvijanja njegovih
psihofizičkih snaga i usvajanja iskustvenih sadržaja u
neprekidnom kontaktu s prirodom, društvom i
kulturnom stvarnošću. Vladimir, Filipović: Filozofski
rječnik, NZMH, Zagreb, 1989., god. str. 232
REKLI SU O ISTINI
DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU
"Kad bukne rat,
prva pogine
istina."
Arthur Ponsonby
"Ostajemo
zapanjeni kad
pomislimo kako je
mala korist od
istine na ovom
svijetu.”
Arturo Graf
"Kad bih ja imao
sve istine u svojoj
ruci oklijevao bih
da ih pokažem
ljudima, jer istina
donosi nesreću.
Sjetimo se
Galileia!”
Bernard le
Fontenelle
32
UNAKRSNO ISPITIVANJE : Pitanja i odgovori
debatanata su se uglavnom odnosila na ulogu
obrazovanja u procesu suzbijanja diskriminacije i
predrasuda kod maloljetnika gdje je afirmacijska
ekipa bila uspješnija u svom procesu argumentovanja
i CX.
VJEŽBA ARGUMENTOVANJA: Gradski prevoz
nesmetano funkcioniše na području KS
AFIRMACIJA: Amar Solunovič I-2
A1. Gradski prevoz pokriva cijeli Kanton Sarajevo
A2. Prevoz se odvija bez problema obzirom na broj
raspoloživih vozila
A3. Gradski prevoz u KS obavljaju Centrotrans
Eurolines i GRAS u dogovoru oko linija prevoza
NEGACIJA: AIDA HADŽIĆ I-2
A1 . Građani Kantona Sarajevo susreću se sa raznim
problemima u javnom prevozu: nefunkcionisanje
adekvatnog broja vozila
A2. Vozila gradskog prevoza su u lošem stanju i
uglavnom su neispravna
A3. Građani su nezaštićeni u vozilima javnog prevoza.
Pitanja publike i debatanata su se uglavnom
odnosila na redovnost vozila gradskog prevoza,
sigurnost putnika i čistoću vozila, očuvanje
zajedničkog dobra tj. vozila i strane građana.
REKLI SU O ISTINI
DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU
"Možete spriječiti
da se čuju moje
riječi, ali ne
možete spriječiti
da se čuje istina."
Camillo Cavour
"Najveći prijatelj
istine je Vrijeme,
njen najveći
neprijatelj je
Predrasuda, a
njen stalni
pratilac je
Poniznost."
Charles Caleb
Colton
"Nema ničeg
otmjenijeg i
cjenjenijeg od
vjernosti. Vjernost
i istina najsvjetlija
su savršenstva i
darovi ljudske
duše.”
Ciceron
33
REKLI SU O ISTINI:
DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU
"I uopće, tko bi to
u ovoj zemljici
Bosni,
mogao pokazati
tapiju na istinu?
Mislim - na cijelu?
Jer otkud, kolega,
molim vas, cijela
istina
u zemlji gdje je
sve, brižljivo, na
troje razlomljeno?
Ovi današnji, za
moj ukus odviše
grlati
vlasnici cijele
istine, što sebe
upotrebljavaju
kao opijum za
gomilu, sliče na
cirkusanere
koji se, kako je
poznato, hrane
dimiskijama.
I vatrom."
Marko Vešović
(Znam koliko mi
se kaže)
34
Behram-begova medresa Tuzla
Kanita Krdžalić učenica generacije
Najbolji govornik na prethodno održanom Državnom
debatnom takmičenju, Kanita Krdžalić, proglašena je
učenicom generacije u Behram-begovoj medresi u
Tuzli. Značajan broj bodova u njenoj aplikaciji donijele
su i debatne aktivnosti, takmičenja i učestvovanja na
seminarima Cnetra za kulturu dijaloga.
Kanita Krdžalić je zajedno s Ismailom Ćidićem činila
najuspješniji „debatni tandem“ našeg kluba koji je na
takmičenjima u organizaciji CKD-a imao omjer
pobjeda i poraza 19:4.
Održana tradicionalna „Debatna radionica“
6. juna 2014. godine održana je tradicionalna
„Debatna radionica“ u organizaciji debatnog kluba
Behram-begove medrese. Razlog održavanja
radionice jeste selekcija budućih debatanata koji će
biti uključeni u debatni program naše škole. Radionica
se sastojala od teorijskog dijela (pojam debate,
debatni program u BiH, ključni debatni pojmovi, Karl
Popper debatni format) i dijela na kojem su učenici-
debatanti pokazivali svoje sposobnosti brzog
snalaženja, što je svakako jedan od ključnih dijelova
debate.
Debatna radionica imala je za cilj da potakne želju za
debatovanjem, ovaj put ne samo s učenicima i
učenicama prvog razreda, nego i s učenicima i
učenicama ostalih razreda u Behram-begovoj
medresi. Nikada naš debatni klub nije brojao više
članova, što nam je izuzetno drago budući da
uspijevamo u svojoj namjeri – promociji debate i
kulture dijaloga. Cilj nam je da dodatno pojačamo
konkurenciju u našem debatnom klubu, ali i da
nastavimo s uspješnim rezultatima kako na
Regionalnim, tako i na Državnim debatnim
takmičenjima.
Radionicu su prezentirali trener debatnog kluba
Behram-begove medrese mr. Midhat Čaušević i
kapiten debatnog kluba Ismail Ćidić.
CKD ODGOVARA:
DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU
Najvredniji kapiten
debatnog kluba,
Ismail Ćidić iz
Behram-begove
medrese Tuzla nam
je poslao dvije
zaista zanimljive
vijesti. CKD od srca
čestita Kaniti
Krdžalić koja je sa
Nemanjom Ćirićem
iz Zvornika postala
još jedan učenik
generacije koji je
mnogo poena
osvojio debatujući.
Kaniti želimo mnogo
uspjeha u životu i
obavezujemo je na
redovito javljanje
CKD-u.
Sve čestitke i za
održanu radionicu i
nadamo se da će i
nove generacije
debatanata biti
uspješne kao i
dosadašnje. Ustvari,
CKD u to nimalo ne
sumnja! Sretno u
radu sa novim
generacijama.
35
Behram-begova medresa Tuzla
Nova/stara generacija debatanata Behram-begove medrese
Tuzla
Kanita Krdžalić
CKD ODGOVARA:
DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU
A da fotografija
govori više od
hiljadu riječi
pokazuje i fotografija
koju nam je poslao
Ismail Ćidić. Iskreno
nas raduje da su i
nove generacije
debatanata
zainteresirane za
debatu i jedva
čekamo nove
susrete u
2014./2015. školskoj
godini. I pozivamo
sve debatante da
kao Ismail
dostavljaju tekstove
i fotografije kao
prilog za Debatne
novosti.
Promovirajte rad
vašeg debatnog
kluba, a za
najvrednije u
narednoj školskoj
godini smo pripremili
i mnoštvo vrijednih
iznenađenja.
36
Kako saznaje DOS, prof. Branka Kukić je
privremeno napustila prostor Bosne i
Hercegovine da bi posjetila Istanbul. Svrhu
posjete ovom gradu nismo uspjeli doznati, ali iz
povjerljivih izvora saznajemo da se profesorica
ne želi vratiti u BiH. Nudimo nagradu od 50
čokoladnih bananica onome ko dostavi
informaciju zašto profesorica ne želi da se vrati u
BiH.
Kako saznaje DOS, prof. Nađa Brkić negdje skriva
vremeplov. Naime, na FB profilu profesorice su
se pojavile fotografije profesorice iz djetinjstva
koje su davno izgubljene. Profesorica tvrdi da se
radi o skeniranim fotografijama koje je već imala
u svojim albumima, ali je CKD provjerom
ustanovio fotografije nisu skenirane i da se radi o
originalnim fotografijama. Na jednoj je prikazana
profesorica Nađa kao djevojčica, a CKD je
koristeći naprednu tehnologiju otkrio odraz u oku
djevojčice – odrasla prof. Nađa koja fotografira.
Dokaze za sada nećemo objavljivati, ali molimo
profesoricu da nam se hitno javi kako bi
omogućila i CKD timu putovanje u prošlost.
ŽELITE POSTATI
AGENT DOS-a?
DEBATNA OBAVJEŠTAJNA SLUŽBA
JAVLJA...
Ukoliko želite
postati agent DOS-
a, potrebno je da
CKD-u na e-mail
adresu
izvjestaji.ckd@gma
il.com pošaljete
(ne)provjerenu
informaciju o
dešavanjima u
školi, izvan škole,
u kinu, gradu, na
livadi, a u koja su
uključeni debatanti
i treneri debatnog
programa. Ukoliko
informaciju
potkrijepite sa par
fotografija možete
steći i titulu
Specijalnog
Agenta. Iz ovoga
nećete dobiti
nikakvu imovinsku
korist, ali se
nadamo da ćemo
se svi zabaviti i
nasmijati.
37
Plan aktivnosti za juni SRETAN
ZAVRŠETAK ŠKOLSKE GODINE
Školska 2013./2014. godina je i oficijelno
završena u cijeloj Bosni i Hercegovini. CKD
svim svojim članovima, profesorima i
debatantima želi ugodan raspust i
mnogo lijepih događaja. CKD i tijekom raspusta organizira brojne
online aktivnosti u kojima debatanti mogu
osvojiti brojne nagrade. Otvorene su
nove FB stranice u kojima se nalaze detalji kako doći do nagrade i
kako učestvovati u aktivnostima koje će
biti povezane sa takmičenjima u
narednoj školskoj godini. Očekujemo da
nam se priključe i debatanti iz Regiona i zajedno ćemo se boriti protiv diskriminacije i
za toleranciju. Dobrodošli su svi
kojima je debata jedna od najdražih vannastavnih
aktivnosti. Nama sigurno jeste!
JUNI
ŠKOLSKE AKTIVNOSTI
Klupske aktivnosti u BiH
Internet debatiranje – Debatologija
Pokretanje FB stranice „Debatom protiv
diskriminacije”
Pokretanje FB stranice „Stop netoleranciji u BiH”
Priprema i štampanje mjesečnog magazina za
debatu „Debatne novosti“
Dan otvorenih vrata „Debata od srednje škole do
univerziteta i nakon njega“
Suradnja sa idebate.org – Internet debatiranje i
pisanje tekstova o debati
Evaluacija rada debatnih klubova za prethodnu
školsku godinu
STUDENTSKE AKTIVNOSTI
Debate na fakultetima
Javna debata Sarajevo School of Science and
Technology
Apliciranje na regionalna internacionalna natjecanja
38
CKD Tim
Sanja Vlaisavljević, direktorica
Jasmin Čečo, Predsjednik Skupštine
CKD
Zoran Marčeta,
finansijski asistent
Anesa Vilić, IT asistent
Nadina Balagić, program
administrator
Amela Ibrahimagić,
program asistent
Tijana Ljuboje, PR, koordinator za online i studentsku
debate
Anja Gengo, stalni spoljni
saradnik
Demond Đonko
MOSTAR
Mirzet Hamzić
SARAJEVO
Midhat Čaušević
TUZLA
Žarko Brkanlić
SRBAC
Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo KŠC „ Sveti Pavao“
Opća gimnazija Zenica Srednjoškolski centar
Pale Srednja zubotehnička
škola Sarajevo Gazi Husrev-begova
medresa Sarajevo Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo
Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža
KŠC - Srednja medicinska škola
Sarajevo Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović”
Ilijaš MSŠ Kakanj
Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo
Peta gimnazija Sarajevo Gimnazija “Muhsin
Rizvić” Breza
Srednja elektrotehnička škola Mostar Srednja škola
Konjic Gimnazija Fra Grga Martić
Mostar Gimnazija Mostar
Srednja medicinska škola
Mostar Internacionalna
privatna gimnazija s
pravom javnosti Mostar Koledž
Ujedinjenog Svijeta u Mostaru Srednja tekstilna i
poljoprivredna škola Mostar
Gimnazija „Petar Kočić“
Srbac Gimnazija Banja Luka KŠC - Opća gimnazija
Banja Luka Srednjo-
školski centar „Petar Kočić“
Zvornik Srednja elektro-
tehnička škola Prijedor
Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija „Dr.
Mustafa Kamarić“ Gračanica
Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“
Tešanj Mješovita srednja
škola Čelić Behram-begova medresa Tuzla MSŠ „Stjepana Radića“ Usora
Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“
Kladanj Srednja
elektrotehnička škola Tuzla
REGIONALNI KOORDINATORI
Tijana Ljuboje
SARAJEVO
Prirodno-matematički fakultet Banja Luka
Ekonomski fakultet Brčko Univerzitet Džemal Bijedić
Mostar Pravni fakultet Kiseljak Pravni fakultet Istočno
Sarajevo Pale Pravni fakultet Istočno
Sarajevo/Bijeljina Ekonomski fakultet
Sarajevo Elektrotehnički fakultet
Sarajevo Pravni fakultet Sarajevo
International Burch University Sarajevo
Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo Fakultet političkih nauka
Sarajevo Pravni fakultet Tuzla
Filozofski fakultet Tuzla Fakultet informacijskih
tehnologija Mostar
Abdulah Bećirović
BRČKO
Ekonomska škola Brčko
39
IME I PREZIME
KAPITENA ŠKOLA
GRAD
Adalisa Tabaković KŠC – Srednja medicinska škola Sarajevo
Ajša Rahmanović Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar
Amina Avdić Srednja škola Konjic Konjic
Ana Pavlović Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo
Anđela Knežević Srednja elektrotehnička škola Prijedor
Antonio Topalović MSŠ „Stjepana Radića“ Usora
Benjamin Fajić Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo
Boris Bjelica Gimnazija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo
Dragana Vučić SŠC „Petar Kočić“ Srbac
Edin Halilčević Srednja elektrotehnička škola Tuzla
Helena Brkanlić SŠC „Petar Kočić“ Srbac
Ismail Ćidić Behram-begova medresa Tuzla
Klara Galić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar
Meliha Balihodžić MSŠ Donji Vakuf Donji Vakuf
Nejra Mujkanović Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj
Aleksandra Mihajlović Gimnazija i srednja stručna škola „Petar Kočić“ Zvornik
Nikolina Begović SŠC Pale Pale
Rijad Milić Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo
Selma Nukić Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica
Srđan Barašin Gimnazija Banja Luka Banja Luka
Viktor Nešovski Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka
Zerina Kučinar SŠC „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš
40
IME I PREZIME TRENERA ŠKOLA MJESTO
SREDNJE ŠKOLE
Aida Muminović MSŠ Srebrenik Srebrenik
Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo
Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar
Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar Mostar
Ana Marija Ivanković Gimnazija Fra Grga Martić Mostar
Anisa Viteškić Peta gimnazija Sarajevo
Anton Šarac Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka
Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica
Bojana Radović MSŠ "Stjepana Radića" Usora
Branka Barać Gimnazija Mostar
Branka Kukić Gimnazija Banja Luka
Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo
Dario Vrdoljak KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica
Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar
Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš
Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor
Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic
Fajza Gavranović Gimnazija “Muhsin Rizvić” Breza
Greg Campbell Koledž Ujedinjenog Svijeta u Mostaru Mostar
Jelena Ćirić/Branka Malinić Čugalj (KLUB U MIROVANJU) SŠC Pale
Konstantina Mutić "Srednjoškolski centar Istočna Ilidža" Istočno Sarajevo
Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko Brčko
Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo
Marija Stepanović Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik. Zvornik
Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo
Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla
Mirzet Hamzić Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo
Muhedin Lemeš MSŠ Kakanj Kakanj
Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj
Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić
Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo
Snežana Čokić Gimnazija Istočno Sarajevo I. Sarajevo
Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj
Vesna Milavić/Seima Husković Srednja medicinska škola Mostar
Zoran Jozić Elektrotehnička škola Tuzla Tuzla
Žarko Brkanlić Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac
FAKULTETI
Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka
Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko
Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar
Marko Kovačević Sveučilište Mostar
Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak
Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo
Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo
Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo
Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo
Fuad Avdagić Prani fakultet Sarajevo
Nataša Tandir Ekonomski fakultet, International Burch University Sarajevo
Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo
Sanja Tepavčević Pravni fakultet Istočno Sarajevo
Sanja Tepavčević Pravni fakultet Bijeljina
Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo
Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla
Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla
Armin Bohm Fakultet informacijskih tehnologija Mostar
41
ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević
IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić
REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja
Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta
DTP Nadina Balagić
WEB INFO Nadina Balagić
IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga
Debatne novosti, br. 06, Juni, 2014. godine
SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA
POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i
češće
Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina +387 33 203 668 +387 33 208 370
TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH
[email protected] www.ckdbih.com
CKD STRANICA:
https://www.faceb
ook.com/groups/1
34200443968/?fre
f=ts
DEBATOLOGIJA:
https://www.faceb
ook.com/Debatolo
gija?fref=ts
IN FONDACIJA BH Telecom
Općina Centar