DaveR. Heyneck-UFO Mit Ili Stvarnost

5/12/2018 DaveR. Heyneck-UFO Mit Ili Stvarnost

1/73


2/73

Da ve R .H e yn ec kU FO , M I T r u S T V A R N O S T ?

PrlJevod djela:UFO , Fact or Ac t ion?by Dave R.Heyneck

Copyright byDave R.Heyneck 1996. IIrli

dlstribuclja zo bibllotekeNaklada Rast

CIP Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveucilisna knjiinica, Zagreb

!IIIUDK 001.94HEYNECK, Dave R.UFO~ mi t iii stvamost? I Dave R. Heyneck ; [prijevodDavonn ~orak) . . Zagreb: Zagrebacka naklada, 1998.143 sir . : i lus tr , ; 18em. - (Tajneu dzepu)Prijevod djela: UFO - fact or fiction?ISBN 953-6234-46-7981005017

DAVE R. HEYNECK

M IT III STVARNOST?

I Z AG RE BA CK A N AK LA DA IZ AGREB , 1 99 8.


3/73

M IT IL l S TV ARN OS T?

ProSlo je nesto vise od pede set godina otkako jemoderni svijet suocen s fenomenom NLO-a(neidentificiranih letecih objekata). Ostavivsi u nasojcivil izacij i dubok trag, palit ce mastu i pli jeniti pozomost igeneracije koja ce ovo nas li jede prenijeti u novo tisucljece,Pola stoljeca od rodenja NLO-a, odnosno UFO-a (Un-identified Flying Objects) otvara posebnu stranicu nazagonetkc 0 letecim tanjurima. Prilika je to koju sarnovrijerne nudi da sc misterij istrazi s odmakorn i pazljivoprosij e od vel ikih zma ikukolja gluposti, nedosljednosti inelogicnosti, te cis to medij skih izbog rnedija izazvanihprijevara, kako bi se pronasla fina prasina istine; akopostoj i. Zbog toga se ova knj iga ne bay! samo konkretni rnprob1ernorn videnj a, susreta i ii otmica, vee i povijcscu,socijalnorn te kulturoloskom pozadinorn, politickimuvjetirna, kao i globalnim kontekstom odredenogarazdoblja.

5


4/73

Brojni "dokazi"- pojam je namjerno stavljen unavodnike jer ne postoji niti jedan oko kojeg se upotpunosti s laze dovoljan broj s trucnjaka i zainteres iranihlaika - bit ce ponudeni citaocu na vlastito razmatranje iosobno zakljuCivanje. Pos tojanje neodredenih istranihsvj eta la na nebu, kao i p itanja prikrivene , fiz ick i prisutneinvazije nepoznatih bica s drugih svjetova izneseni krozbrojne teori je zavjera bit ce jednako rasclanjeni kri tickim,logickim inalit ickim pristupom postojecih dokaza. Iz togace se uociti u kolikoj mjeri ti dokazi smjestaju fenomenNLO-a unutar sireg spektra slozenijeg svijetaparanormalnog i otkrivaju s tosta 0 razvoju ljudske rase udvadesetom stoljecu,

U vecini slueajeva, istraga oko NLO-a svodila se naigru pitanja iodgovora koji se na koneu mogu svesti natemeljni upit: 'Postoje li izvanzemaljci?' Medutimprikupljeni odgovori tijekom vremena bili su tolik~raznovrsni da postoji mogucnost kako se u samomepocetku pitanje krivo postavilo. Zbog toga se u kasnijemrazdoblju pocelonaglasavati: 'Sto bi oni mogli biti?' no toje tek produbilo problematiku. U ovoj knj izi perspektivajeprosirena isa 'Zasto?' - bi izvanzemaljci postojali i biliovdje, jer je takav upi t pri li cno vazan, a krajnj e zanemarenpri ist razi NLO-a . Sa tnik Kevin Randle , vel iki i straz ivactog fenomena , j ednom je pril ikom izrekao kako je ponekadispit ivanje raspolozenj a j avnost i i li razumi jevanj e duhavremena pri licno velika pomoc u shvacanju vala videnja.

Odredeni u tjeea j, nikako zanemariv, imaj u irazlicitaukori jenjena vjerovanja, od koj ih je mozda najociglednij ionaj 0 magicnom broju sedam. Prvi leteci tanjur jeprimijecen 1947. godine, a svaka sljedeca desetogodisnjicaprava je eksplozija interesa za fenomen. Sputnik 1 jelansiran 1957., Spielbergov film Bliski susr~ti ttece vrste

6

f

prikazan 1977., Whitley Strieber je tiskao Communion1987. itd. Uz to , Ok tobarska revoluei ja se dogodi la 1917.,pa je u Sjedinjenim Americkim Drzavama oduvijek raslanapetost oko godina na sedam zbog mogucih ruskihaktivnosti vezanih za godisnjice. Zbog toga je i Apolloprogram sli je tanj a na Mjesec p lani ran za 1967. iz straha dato prvi ne ucine Rusi u s lavu pedesetogodisnjice revolucije.Ne treba stoga zaboraviti da je i svemirski program imaovelik utjecaj na percepciju fenomena NLO.

Smjestajuci tako ovu problematiku u siri kontekstparanormalnog, uocljiva je cinjenica, uz neospornidrustveni utjecaj , da prica 0 NLO-ima ima evolueiju posvedrugaciju od ostatka ove porodice. Primjer iee, u usporedbis duhovima, ta j e razlika pril icno oc igledna . Duhovi imaj upovijest, ali ne i evoluciju. Danasnje price 0 duhovimapril icno slice onima zabil jezen im pri je 2.000 godina. No tonij e sluca] i s 'Ietec im tanjurima '. U poeetku se cak ni je ni tipomisljalo na otmice izvanzemaljaea, dok su takve pricedanas uobicajena praksa.Iz sve te usporedbe i kolebanj a neospoma j e vaznost,stvarnost iamrsenost fenomena, bez obzira na perspektivuiz koje se promatra. Brojni putovi, pa cak i oni dijametralnosuprotni, cesto vode k istome cilju, rjesenju koje u sebisadrZi i st inu. J. Allen Hynek, ci je se ime cesto spominj e uzNLO-e, cesto je govorio: "Ne bih proveo niti jedan jedinitrenutak proucavaj uci NLO-e, da i st inski ne vje rujem kakoje rij ec 0 stvarnom fenomenu. I vjerujem kako napori zaistrazivanje i shvacanje, te na koncu i rjesenje oveproblematike mogu stvoriti uzviseni ucinak - pa cak iostvariti uvjete za novu revolueiju covjekova pogleda nasebe samog injegovo mjesto u svemiru."

7


5/73

. y ~ ;-~~.

8

Areclbomeduzv}ezdanaporuka.Radio-signal izopservatori ja Arclboodoslan Je u studenom1974. godlne premokuglastomezvJezdanom skupuM13, uda ljenom oko25 tlsucc svletlosnlhgodina. U porucl koJaima 1679 bltovaInformaCi ja saddani sunajvalnij i podaci 0posllJaocu, tj. IJudskojvrsti. Ukoliko porukanalde no tehnolosk,rozvllenu civlllzacUu,vel ika je rnoqucnostdo tebiti desifrirona.

JEDNADZBA CIVILIZACIJA

Pr ijeno sto uronimo u tajne letecih tanjura izvan-zernaljskih bica koja posjecuju, ili su posjecivalaplanet Zernlju, pokusat cemo se putem suvremene,da ne kazemo priznate, znanosti propitati u kolikoj je rnjeriuopce moguce da zivot nastane negdje drugdje u beskra-jima svjetova ikakve su nam sanse da s tim zivotomstupimo u kontakt . Jos je u 16. stoljecu filozof GiordanoBruno, u svome djelu 0 beskrajnosti , svemitu i svjetovima(De l'infinito, universo e mondi), napisanom 1584.godine, raspravljao 0 mogucnosti postojanja drugihplaneta na kojima bi mogao postojati zivot. Naravno,pored ove, injegove druge rasprave u to su vrijeme teskopogadale crkvenu hijerarhiju, otvoreno zagovarajuciherezu, ruseci ustaljenu krscansku kozmogoniju. Zbogtoga gaje Sveta inkvizicija dala spaliti, kako bi se zastitiou to vri jeme uvrijezeni poredak. I prije Bruna ljudski jedub bio izazvan zvjezdanim neborn, pokusavajuci stvoriti

9


6/73

--------_._ --siru sliku svijeta koji okruzuje eovjeka. No, tek srene sansom i usponom prirodnih znanosti poeela se kovatidovoljno snazna ostrica koja ce presjeci sve veze sa s tarimzabludarna i narnetnutim dogmarna . Gal ileo, Kopernik,Kepler, Newton sarno su neki od genija koji su podpr ije tnj om gubi tka vlastitog z ivota radoznalo ceprka li poprirodi stvarajuci temelje moderne znanosti. Usponomideja izestokih zamisli koje su gotovo pod pravim kutommijenjaJe zasta rje le ti jekove misli , rastao je iehnoloskinivo ljudskoga roda i za nepunih nekoliko stoljecapreplavio nas svijet i potpuno izmijenio nasu perspektivu.Danas smo IIstan ju suvremenim teleskopima prodri je ti unezamislive dubine svemira, vidjeti radanje zvijezda,osluhnuti udaljene pulsare, diviti se svjetlosti kvazara, ikonacno se zapitati 0 vlastitoj malenkosti u ovomeogromnom prostranstvu. Je Ii moguce daje sve ovo samonase i za nas stvoreno, ili imajos 'ljudi' koji iz nekog svogkutka promatraju nebeske dogadaje i postavljaju sebislicna pitanja kao i mi?

U kn jiz i Kozmos, napisanoj prema istoimeno j se rij i,poznati astronom Carl Sagan bavi se u jednome poglav ljuupravo pitanjem mogucnosti nastanka tehnoloskihcivilizacija - pripadnici kojih bi morali biti naSi vozaciletecih tanjura. Koliko je vjerojatno, pita se Sagan, da sutehnoloski napredne civilizacije kozmieka svakodnevnica,da nasa ga laksija odzvanj a naprednim civ ili zacij ama, i dase mozda jedna takva kultura nalazi ne taka daleko iupravo odasilje signale s planete koja kruzi oko zvijezdevidljive golim okom. Da li ie uz nekoliko stotina milijardizvijezda, koliko ih ima nasa galaksija Mlijecni put,moguce da sarno na nasem planetu postoji zivot? A da nespominjemo sto milijardi galaksija rasprsenih sarno uvidij ivome dijelu svemira.

Nasa bi ga laksi ja mogia posj edova ti planete mi lij uneiii cak i rnilijarde godina starije od Zemlje. Nisu li nas utom slucaju nepoznata bica, rase rodene iprije nastankanasega Suncevog sustava vee odavno trebale posjetiti?Tijekom tog silno dugog vremena za ocekivati je da senasoj maloj oazi u tami svemira trebala pribliziti baremjedna svemirska lada, promotriti s vis ina, mozda cak isletj et i promatr ana budnim okom mladih vodozemaca, r a-vnodusnih repti la , v ristecih primata i li zacudenih ljudi?Pomisao j e tol iko pri rodna da joj se tesko othrvati , dapace,intuitivno je se zeli produbiti, pa pokusati objasnitinastanak homo sapiensa putem cudnovatoga mani-pu liranja genet s k im kodom pradavnih majmuna od stranebica pristiglih sa zv ijezda . Svakome tko je barem povrsnorazmisljao 0 pitanju inteligencije, neminovno senametnula ia misao. Ipak ostaje pitanje, da li se upravonesto takvo i dogodilo. Potvrda da su se stvari takoodvijale jos uvijek nije ugledala svjetlost dana, jerproblematicna je toeka upravo neosporan, strogo iskepticki ocijenjen djelic 'dokaza' toliko daleko uvremenu koji ce nepobitno utvrditi istinitost 0 dolaskujedne izvanzemaljske kulture na nas planet. Stoga bezobzira na brojne tvrdnje 0 pradavnim astronautima idaljenemamo uvjerljive artefakte koji bi ih podrzavali. No,ostaj e cinj enica da uz ovako vel ik bro j zvij ezda, planet i nebi trebali biti ekskluzivno pravo jedne prosjecne, ni pocemu posebne zute zvijezde, koju su stanovnici trecegplaneta prozval i Sunce. Zivot bi , iz te perspekt ive , takodertrebao biti nesto sto planet u danim okolnostima mozeiznjedriti, koji ce prema teoriji evolucije na ovaj iIi onajnacin na koncu steci inteligenciju, a zatim itehnoloskinaprednu kulturu.

110


7/73

. . . .---------------_ . . . . . _ . . . . -Ipak, vrlo je tesko sa

sigumoscu i samouvje-reno tvrditi iii bib upotpunosti siguran u takavslijed dogadanja, jer jemoguce da razvoj jednenapredne civilizacije izis-kuje napor kojega nismosvjesni. Mozda se planetine radaju toliko cesto uzzvijezde imozda je nasaZemlja vrlo velika povla-

Jean Francois Champollion stica isreca za nas. Na(J 790_ - 1832. ), covjek koj i je otvorio koncu, mozda isam zivotvrata egipatske kulture desifriraviii nije nesto uobicajeno, veehijeroglifc,. mukotrpan rezultat nepo-znatih napora prirode koje nikada necerno razumjeti,Naravno, moguce je da se slozeni zivotni obliei stvarajuprilicno cesto, ali pak razvoj inteligencije, nuzan zanastanak tehnoloske civilizacije, ovisi 0malo vjerojatnomskupu slueajnosti - slicno kao stoje evolucija ljudske vrstena neki nacin ovisila 0nestanku dinosaura. I konacno, recice Sagan, civilizacije mozda nastaju, ponovo iponovo,neumoljivo i na brojnim planetima rastrkanim okovelikoga broja zvijezda, ali su opcenito vrlo nestabilne.Tek malen dio uspijeva prezivjeti svoju tehnologiju podpritiskom vlastite gluposti.

Ovakav pristup moze se detaljnije preispitati i ocijenitibroj naprednih tehnickih civilizacija koje rnozda postoje ugalaksiji, a Saganje definirao ove kulture kao one koje Silovladale radio-astronomijom. Prije nego se prepustimoegzaktnijoj racunici pozabavimo se na trenutak ovomsuvremenom granom astronornskih znanosti.

::~~~~~/~::.i,

Danas se traga za poruka-rna starih iegzoticnih civi-lizacija slicno kao sto seistrazivalo mezopotamske taj-ne, misterije Maja iInka, iiidesifriralo egipatske hijero-glife. No, ovaj su put porukeskrivene iu prostoru, a nesarno u vremenu. FrancoisChampollion, odgonetac egi-patskih hijeroglifa, posluziose kamenom 1 Z Rosette -arapski je naziv toga gradaRashid - kako bi desifriraopismo stare eivilizacije . Natome kamenu ist i je tekst bionapisan trima pismima, egi-patskim hijeroglifima, demo-tskirn - jednom vrstom poje-dnostavljenih hijeroglifa, testarogrckim na dnu,

Charnpollion je tecnobaratao ovim potonjim jezi-kom i usporedbom odgone-tnuo tajnu egipatskog pisma.Bilo je to jedno od najvecihotkrica devetnaestog stoljeca,jer je otvoren komunikacijskikanal niz vrijeme sjednom odnajfantasticnijih i dan-danasdo kraja nerazjasnjenih civili-zacija. Suvremeni astronornivjeruju da u svojim rukama

Kamen iz Rosette.Zahvajjujuei istom natpisu na tripisma, cgipatskim hijeroglifima,dernotskom igrckom, Champollionje pr oci tao eg ipatsko p ismo . U . -oznacenom dijelu napisano je imePtolomeja.

132


8/73

imaju isto takav pandan karnenu iz Rosette koji bi immogao omoguciti razgovor s mozebitnom izvan-~e~aljs~.om ~ivilizacijom. Vjeruju da postoji zajednick!Jez~ kojim bise mogli sporazumjeti s kulturama kojima jes:~J~tve~ te?noioski progreso Zajednicki jezik tihcivilizacija bila bi znanost i matematika. Prirodni suzakoni u cijelome svemiru jednaki. Kemijski elementi istisu u .~vakome dijelu svemira, kisik ima ista svojstva naZem.IJl,S~c~, kao iu maglieama milijarde godina svje-tlosti .udalje~lm: kao sto i kvantni zakoni upravljajuz~~~~a ~~baI1Ja elektrona u nasim tijeiima i jedvavidljivim zvtiezdama. Stoga bi poruka odaslana izjednogatakvoga tehnoloski naprednog okrilja bila laka zadesifriranje, vjerojatno se oslanjavsi na ovaj univerzalnijezik svemira.

Za k~m~nikaciju s tim svjetovima najpodesnijametod~ bi bila ona koja moze prijeci meduzvjezdane:azdaIJm~: dovoljnio ucinkovita da prenese velik brojmfOrmaCl]a uz malen trosak, te brza kako bi bio moguc

dijalog. I na koneu dovo.ljno up~dlj.iva da je.~e~olo~~akultura bez obzira na sVOJevolucioni put, otkrije sto pnje.Takav Je nacin prijenos informacija elektrom~gnets~mzracenjem na frekvencijama koje odgovaraju radio-valovima. Oni se krecu brzinom svjetlosti, a njima seupravo bavi radio-astronomija.

Najveci radijski opservatorij na Zemlji je sklopArecibo u Puerto Ricou koji se sastoji od velike anteneumetnute u dolinu iogromnih nosaca radio odasiijaca iprijemnika. Pored brojnih programa, na sklopu Areciboodvija se i program SETI, sto je krati~a od Sear~h forExtraterrestrial Inteligence (potraga za izvanzemaljskominteligencijom). Rijec je 0 projektu osluskivanja n.eba upotrazi za radio-porukama sa zvijezda odaslanih ~dmogucih naprednih civilizacija. Naravno, u svemirupostoje brojni izvori radio-zracenja, no eventualne ~o~einteligentnih bica uvelike bi se razlikoval~ o~ ~nr~dmhradio-valova. Kako smo spomenuli, u sebi bi vjerojatnokrile informacije zapisane univerzalnim jezikom prirode.

14 15


9/73

Snaga Areciba je tol ika da je u stanju stupiti u vezu sistovjetnirn radio-teleskoporn na planetu udaljenom15.000 svjetlosnih godina, 5to iznos i otpri like pola puta odnas do sredista nase galaksije, samo kada bi znali kuda gatocno usrnjeriti. S obzirom da ne znamo, radije smookrenuti osIuSkivanju, napeto ocekujuci poruku koja bimogla biti onakva kao sto je to prikazano u filmu Danoezavisnosti, i ii mozda kao ona iz Kontakta, ilinesto trece,u POtpunosti nezamislivo.

Vratimo se sada procjenama 0tehnoloski naprednimcivilizacijama koje bi mogle nastanjivati nasu galaksiju,kako je to iznio Sagan. Recimo da te kulture oznacimo s Nj definiramo ih kao one koje su ovladale radio-astronomijom. To je pri licno suzen kOridor , ali neminovnonuzan , je r rnozda postoje brojni svje tovi na kojima kul turesameno bara ta ju poezi jom iii su strucnjaci za jezike, alipotpuno nezainte resirani za radio-ast ronomiju . Za nas suon i potpuno glum, kao sto niti m i od ojih n ec em o n istacuti. Ncemo sada napisati kao umnozak niza faktora kojicine svojevrstan filtar, odnosno redukcijski ventil zaprevel ik raspon vj eroj atnost i; sto je yeti broj t ih faktoraye ti ce biti i konacan bro j civil izaci ja . Dakle :

N* - broj zvijezda u nasoj galaksiji Mlijecni putfp - dio zvijezda koje pos jeduju planetarne sus taven, - broj planeta u danom sustavu koji su pogodni zazivot~ - dio od pogodnih plan eta na kojima se stvarnopojavljuje zivot

16

f. - dio nastanj enih planeta na koj ima se razvi finteligentan oblik zivo ta .fc - dio planeta nas tanjenih intel igentnir rrbicima nakoj ima se razvila civil izacij a sposoboa zapocetikomunikacijufL - dio vremena t raj anj a planeta ti jekom koj eg nanjemu postoji tehnicka civilizacija

Formula, koju je izvomo postavio Frank. Drake saSveucilista Cornell konacno glasi:

Svi o v i f -o v i imaju vri jednost izmedu nula i jedan ivice oni uvelike umanjiti broj N, no mi moramo ocijenitisvaku od ovih varijabli. lako s vise iiimanje preciznostipoznajemo broj zvijezda i plane~~ih s~s~v~, daklepocetne velicine jednadzbe, potonji ~akton bit ce pm:onagadanje. Sagan je iznio svoje brojeve, no ~vatk~ Jepozvan da prema vlast itome mis lj enju un~se sV~Jebrojke,jer vrlina je jednadzbe ta sto ..ob~~aca vehk ~~p~~svemirskih djelatnos ti , od evolucije zvijezda do ~ovIJ .est~1poli tike. Mi cemo u knjiz i izni je ti Saganove broj ke jer jetesko nadmasi ti ovoga velikog barda suvremeneastronomije u promisl janju ovakvih pitanja.

Braj zvijezda u galaksiji prilicn~ je. dobro p~~znat ~izveden iz prebrojavanja repreze~tatIvn~~. po~cJa: TaJbroj iznosi otprilike nekoliko stotma ~hJardi: m~z~~~recimo reci 400 milijardi. Vecina tih zvijezda ce sjan JOS

17


10/73

Ii! I I !! I

barem milijardu inesto godina, osiguravaj uci pogodnu'klimu' za nastanak z ivota ukol iko imaju planete u svomezagrljaju.

Trenutna istrazivanja i nedavna otkrica nekolikoplaneta kod obIiZnjih zvijezda, ukazuju na vrlo cestnastanak planets kao popratne pojave u s tvaranju zvijezda.Stoga cemo uze ti da recimo svaka treca zvi jezda ti jekomsvoga s tvaranja porodi ipokoji planet. To znaci da ce nasfaktor fp biti jednak 113. U tom bi slucaju ukupan brojplanet ranih sustava bio N x fp odnosno 130 mili jardi. Akobi svaki sustav imao planeta koliko i nas dakle deset, ,ukupan broj svje tova bio bi veci od bilijun, 8 tO je, kao storece Sagan, og romna arena za kozmicke drame.

Nas sustav posjeduje nekoliko tijela na kojima bi semogao razvi ti nekakav oblik zivota ; pored Zeml je to bi bioMars, Jupiter, Jupiterov mjesec Europa, Satumov sa tel itTitan, imozda , uvjetno, Venera. Kad se zivot razvijepri lieno ga j e tesko unistiti. Osim toga, za vjerovati je damoze poprimi ti neobicne oblike U okolnostima koje naprvi pogled ostavljaju dojam surovosti ili krajnjenegostolj ubivost i. Barem za DnD sto mi smatramo zivimorganizmom. Tako su svojedobno, potpuno neocekivano,otkrivene cudne surlaste biljke u oceanima na dubinamaod nekoHko kilometara. Ako se odluCimo da broj planetapogodnih za zivot u pojedinom sustavu ne iznosi vise od2, ne bi smjeli puno pogrijesiti. U tom bi slucaju brojpogodn ih planeta bio priblizno 300 mi lij ardi (260 tocni je ,ali ovako je Iakse racunati).

Slj edeCi korak j e vee terra incognita, j er i ako znarnoda se molekulama osnova zivota lako stvara u uobica-jenim svemirskim uvjet ima, mozda postoje neki nama ne-poznati Cimbenici koji bi ovu sta ru kemi ju mogli zakoci t i ,18

)fI.'

Iz cistoga opreza i da ne bi bili uvuceni u vlastitientuzijazam dat cemo faktoru fl vrijednost 1/3:. Ta~odolazimo do 100 milijardi pogodnih planeta na kojima Jezivot niknuo barem jednom.

Eh, slijede vrijednosti koje ce biti nocna ~ora zasvakoga sklonog konkretnome i e~zaktnom. Izb.on za avevrijednosti tesko da se d~j~ SUVl.S~Odosegnuti , S ~ednestrane, mora li su se dogodi ti cudni Ipo~alo ~as tram, _ak:one nevjerojatni koraei da bi se razvila nasa danas~Jainteligencija i tehnologija. Opet, s dru~~ .str~~, n:oz~apostoje brojni drugi putovi koj i vode k civil izacij i t raze~lhsposobnosti. Na koneu se odlucuj:mo d~ umnozakvrijednosti fj x fc bude 11100, s to z n ac i da te k j edan postoplaneta na kojima nikne Zlvot,. ~~jzivot dosegne s .~eruinteligeneije. Znaci dobivamo milijardu plan.eta na.koJlm~se harem jednom stvorila civilizacija s kojom hI. moghrazmi jenit i iskustva . To je vrlo razl ic .ito ?~ . tvf( i~Je da uovome trenutku postoji mil ij ardu takvih civil izacij a.

Meduzvjezdana poruka. Svemirskc sonde Pioneer 10 iI I, sadada1cko od Sunceva sustava, nose ovu mcduzvjezdanu poruku koja ukratkoopisujc civilizaciju cuvjcka.

19


11/73

Slijedijos posljednji, vremenski faktor jednadZbe, fL'Koji postotak u vremenskome trajanju planeta je

obi lj ezen tehnickom civil izaci jom? Zemlj a j e domovinatehnoloske rase tek nekoIiko deset lieca , sto znaci da za nasplanet, koji postoji svega nekoIiko milijardi fl, iznosi11100000000, tojes t 100-milijunti dio pos totka. Vrlo, vrlomalo. A nije iskljuceno da ce neka budala sutra izazvatinukleami rat, pa da ovaj ionako malen broj otklizi ubeskonacno malo. Pre tpostavimo l i da j e to t ipican slucaj ida j e razaranje temelj ito, da ni ti j edna druga civ ili zacij a nemoze niknuti u sljedecih pet milijardi godina koliko biostalo prij e no sto Sunce umre , konacni bi broj:

N=N x fp x De X f X ~ X ( X fLiznosio pr ibli zno 1D . Dakle, tehnicke bi se civil izacij e

u ga laksi ji koj a j e pravo more zvi jezda mog le nabroj ati naprste ruku. Pa ako jos oduzmemo sebe , t amo vani nas cekadevet civil izacij a s koj ima bi mogli komunicirat i ici je bijoruke rnogli cut i. Osi rn ako, naravno, i One nisu mlade , iodluCile tek osluskivan, Dakako, ne racunamo na ogromanbraj artistick! orijentiranih kultura koje sada stvarajupredivna umjetnicka djela s kojima se ne mozemo naci nai staj valnoj dul jini, Pored ovako skept icne sl ike, na jgoramoguca vari janta j e da se ta j najveci j ednoznamenkastibroj svede na najmanj i, tojest j edan, sto bi znaci lo da srnosami i da se moramo orijentirati na poboljsanjekomunikacije medu samima sobom. U tom slucaju,bavljenje fenomenom NLO-aje zaista gubljenje vremenaizkojeg s li jedi da bi bilo bolje citat i znanstvenu fantast iku.

No uvijek postoji i druga strana, Po d pretpostavkornda visokorazvijene civiIizacije nauce zivjeti s tehnoloskimigrackama koje su s tvor ile; da se uspiju othrvati hirovitos ti

20


12/73

PClRUKE SKRIVENE UVREMENU

Tijekom cijele ljudske povijesti postojala je ucovjeku pritajena zadivljenost tajanstvenomprirodnim isiholoskim pojavama. Prvi ljudi bili suocarani iuplaseni vatrom imunjama, dok te pojave nisuobjasnjene, Jedna za drugom tajne proslosti r ijesene supotezima znanstvenog kista sadasnjosti. Vrlo dobraalegorija je Twainov roman Yankee na dvotu kraljaArthura. Samozadovoljan i znanstveno pismen yankee 19 .st. zbunio je srednjovjekovne Engleze predvidajucipomrcinu Sunca, prirodnog fenomena kojeg su se oniplasili zbog nedostatka znanja.

Medutim, brojne tajne ostale su zapletene u tkanjuproslih vremena.

Hocemo Ii ih ikada odgonetnuti?Pradavni kameni biokovi i kugle od kamena

nepoznate namjene rasprostranjene su od Kostarike do

2 3


13/73

Bliskog istoka Da II' 0 ", Je f l]el! 0 funk .oznakama iIi necemu dru clOnalnim ukrasimao dni gome? lako . ~, 0 'pnro ih znanosti prirl! . su obJasIljenJabi . 1 no precrzna g t 'mogu ttl stopostotno . , 0 ovo mkada nek rai , Siguma pa sto .~DJespekulacije. ' ga osta.Je mjesta i zaUtom 1 " .". s ucaju, kameni artefak" .

pokusa] starih civilizac" d ~I.bImogh predstav1jatiposjetima 'letecih napra lja, ~hzabI1Jeze iIi odaju pocast. ... va IlJI ovome drustvu,UBlblljI, prema nekim istraZ'" .opisao je NLO u cetiri stih 3 IVatlJ,nna, Prorok Ezekiels~p risjetio videnja 'Jahv~ ~;~,.s~oJe prve knjige, kadasJevera udario sHan vih . 0 Pogledah, kad on o saob a o . - , or, vehk oblak buk r ..VIJen sJaJem usred n e ,eCI oganjsjajnu kovinu." , ~ ga, usred ognja, nesto nalik na

-.-!

Svemirs'rib d . .. JU ro kOJegje vidikaz IZ knjigc Otvorile se Debesa J F BOlpr~rokzekiel. Tehnicki pri." um ncha.Jedan od nat; 1" ".. :lgor~lvlJlh za 0 .nauta je Erich von n"'k g vorruka bogova-astro_svetnirskih brodova nje:~~ee~, no NA.SA-in konstruktor~o putem suvremene znan Jt~n;Vode JO ~ gorljivije doka-je Dfutikenove knjige ite~:: :i t os:~~. Blumrich proucioSve tom pismu koi J 0 ISCltao prorocans tva u'Jab . 0 ~a se odnose na E kiVUUtn kolima' _ '. Ze elov Susret ssvemlrsktm brodom (?) b . . .

o - U Iizin!24

j

rijeke Kebar 569. g. pr. Kr . Cjelokupna zapazanja ovogproroka Blumrich je preveo na jezik modeme tehnologije,otkrivsi nezamislivo. Ezekielova 'Bozja kola' bila susavrsena za svemirska putovanja.

Blumrich je u svojoj knjizi Otvorise se nebesa nakrajnje jednostavan nacin od Ezekielovih stihovakonstruirao svemirsku letjelicu do detalja da mozepolet jeti izravno iz matematickih proracuna na papiru.

Njegov rad posijao je brojne nedoumice, ali ipakostaj e jednim od naj fascinantnij ih dokaza 0 neobicnimdogadajima u dalekoj nam proslosti , a koji su skriveni podvelom legendi, mitologija i religija, Zavrsavajuci svojedjelo, Blumrich je napisao: "Napretku ne vodi poricanjevee istrazivanje, ne uskogrudnost vee snosljivost, neizdvajanje vee suradnja. Nije narn zadatak ustanovitinemogucnost i , vee p ro na ci m og uc no sti. "

Postoje i drugi pradavni tekstovi koje neki NLOentuzijasti interpretiraju u kontekstu ovog fenomena.Mazda najstariji je svitak papirusa napisanog tijekomvladavine egipatskog faraona Tutmozisa III. (1504.-1450.g. proKr.), a kojegje otkrio profesor Alberto Tull , jedan oddirektora egipatskog muzeja u Vatikanu. U tekstu stoji daje " ... kiug vatre stigao s neba ... Nije imao glavu, a zadahiz njegovih uste bio je teisk. Njegovo je tijelo bilo 5m(mjere su prevedene u metricki sustav, nap. prev.)dugacko, 5m sirokx: ... Zatim se spust ilo na svoj trbuh ...Otisli su do tsreon teci mu Njegovo je velicenstvonaredilo ... bilo je istrezeno kako je sve opisano usvitcima papirusa pohranjenim u Kuci iivota. Njegovo jeveliceastvo tezmisljelo 0 dogadaju. Kada je proslonekoliko dana, broj ovih stvsti na nebu se poveceo. Sjelisu na nebu jace od samog sunca i protezali se dalje od

2 5


14/73

cetiri potpomja nebese M . .krugova. Faraonova v;'~ka o~anje ~1O po}ozaj rafnickihprem njima '" Pot I) je s.njlm na celu gJedaJanebo. " om su vetreni krugovi otisli vise u

~~ekielov dogadaj opisan 900 .kasllIJe prilicno je sliean '. go~maTutm . ill oprsima IZpretp~:: :~~i ~vit~a, paje bilo nekolikof .a .Je prorok znao zaara.onoVll pncu I prilagodio je zasvoJe religi jske potrebe.Oba slueaja daju povodar~sljanju, iako se morabiti vrlo pazljiv jer nitiTut~ozisovi pisari, nitiEzekIel nisu 'ueenr' zapromatranje nebeskih feno-mena.

Zaronimo sada josdalje u proslost, do dre-vn~g naroda koji je zivio udohnam~ Mezopotamije.Sumeram su, uz egipatskukuItw:u ~oja .skriva tajnu ~jrSJnide. Tajna ovih gradev'gr~dnje PlfalnIda, jedna od JO! uvijek nije razJjesena. inanaJstarijih civilizacija cov' ec .poceli biljeziti upravo u ~. anstva. SVO!Usu povijestsami ili uz 'pomoe sa str:1J:me ~~a SU.l slavni faraoniPir~idaIne grobnice, d a k ~ :f;~~lh sV~Jeve~~canstveneKrista. Danas jos uviiek godina pilJe rodeqja

d 'J ne znamo od kuda] tednaro Sumera, ali smo u 0 '.. e no osaokuIturom koju su nametn:Z. ~t~. s nJlhovom superiomomEufrata iTigrisa Zan' Iii 1d~vIJlmplemenima dosavsi do. un ~lVOe da su svoje bogove uvijek2 6

trazili u planinskim visinama, a kako je Mezopotamijauglavnom nizinsko podrucje, gradil i su umjetna brda -zigurate - na koja su smjestali hramove. Astronomijakojom su vladali bila je vise nego napredna za ono doba;Daniken cak tvrdi da su uspjeli izraditi proracunMjesecevih gibanja koji se od danasnjeg razlikuje za sarno0,4 sekunde. Pored prastaroga epa 'Gilgames', za ufologei pobomike Danikenovih teorija najveca senzacija Sumeranalazi se zapisana na jednoj obicnoj glinenoj plocici,Zapis je pronaden na brdu KujundZik kraj staroga gradaNinive, a radi se proracunu u kojem se koristiopetnaesteroznamenkasti broj,

.:.~:.::!~~~~~J'.U_," - .

Babilon. Rekonstrukcija hrama boga Marduka pokazuje raskos ivisokstupanj civiiizacije starih naroda. Da Iisu 'osobno' poznavaii svoje 'bogove'?

Ta vrijednost, 195955200000000, senzacionalnajezbog toga sto cakniti Grei, koji su imali vrlo razvijenumatematiku, nisu prelazili 10 000. Sve iznad te brojkesmatrano je za beskonacnost.

Vecina arheoloskih nalaza sumerske eivilizaeije idanas je zagonetka. Da li je moguce da su se pojavili'bogovi', okupili oko sebe divljake Sumerane iprenijeliim jedan dio svojeg znanja? Ti bogovi nisu imali I judskioblik, kako se to vidi iz akadskih ploca ieljefa, a svaki jenosio nekakav simbol povezan sa zvijezdom, Zvijezde su

27


15/73

I!I~I'IIIIII

!II' : 1 1II :

IIIIII

1 /i

: ; ; . , . _

prikazane na slicannacin kako bi ih midan as simbO!ieki 02-naeili - no Iesu Ii td . 0~.rs~a zvijezde? lakoDamken tvrdi da seoko tih zvijezda na -~a~ecrteii koji podsje-~aJU na planete, rijee

C je tek 0 jednostranomr .t ez i u spi/ia.ma. ---- ~o .V] .~ --- ~ mJs~enju_ NismoV C hk _~ ro j . . -es, @) zalost ' nashkarJja SPll.Jskih : O ~ . ~ . ,u stan ju pro-lJudl pnkazuje : ":-'':::~_ mknuti u Spoznajnivrio I1cabicne : --- kon.tekst tadasnjegaprcdmele i A co.vJeka i prociienr'tJbica.Crtez gore m :Jje iz spiljc njegovU vizuru sviietaTas si l i (Saha ra) . S dOvoljnom toenOSCU.glupi i da j e Oduv ijek b iI .. Znamo da nisu bilisvoga vremena, Stoga ne~eon!~fll~~1nili, pOj.edinaca ispredna pOsjetioce iz svemira p-~~cn~stJ nuzno ne ukazujunekoliko navoda iz D'" kI ~e Jpak ostaje. Evo josb d ' am enove knji Si ,u ucnost koji dje]uju dovo] _ , ~e . yecanJe neU L Jno uznemlIUjUce:~banonu postoje stak]asf k '....takozva lll t ekt iti uk". 1 omadICl StJjenia. ,OJlma Je dokr S . " ,otkrio radioaktivne izotope 1 .. .or tair, Amerikanaca llmJll1Ja. 'Ulraku su iEgiptu ronadkoje se danas mogu pro~ . ene brusene kristalne Ieeek id izvesn samo pri . ,o SI a, koji se dobivaJ'edi 1 k nmJenom cezijevano e e tro-kemijskim. U~eIuanu postoji komad s _, _ . putem,viesto 1 fino da bi se danas ukna_ kO]1~e lzraden tako

prvorazrecinoj tvornici ko 'a moga~ IStk~tl. sa rno u nekoju raspolaze vehklm iskustvom i28

strucnim znanjem,U bagdadskorn se muzeju nalaze elektricne suhe

baterije koje rade prerna galvanskorn principu. U tomistom rnuzeju izazivaju divljenje ielekt ricn i element i sbakrenim elektrodama i nekirn nepoznatim elektroli tom.

Londonsko sveuciliste pos jeduje u svom egipatskomodjelu prastaru kost koja je deset centimetara iznaddesnog zgloba strucno i uredno amputirana pod pravimkutom.

U bli skoistocnom gorju Kohistan jedan pecinski c rtezprikazu je tocan polozaj zvij ezda, koj e su one zauz imaleprije 10000 go d ina. Venera iZemlja medusobno supovezane linijama,

Na Peruanskoj visoravni pronadeni su ornamenti odplatine.

U grobu u Cu-Cuu (Kina) nadeni su d i je lov i opa sa c akoj i su izradeni od aluminija.

U Delhiju postoji stari zeljezni stup kojem ne mogun au d it i n i fosfor ni surnpor, ni utjecaj vremena.

Zai sta, je li moguce da su bogovi bili astronaut i?

Zagonetke S ovolikom tezinom mogu se nac i i u bl izojproslosti, Iz treceg stoljeca prije Krista postoje zapisividenja 'oltara' i slicnih blijestecih objekata na nebu naMediteranu. Slicnih izvjestaja ima i iz sretnijih danaRimskog Carstva. Objekti su primij eceni u bl izini rn jestaArbi, dvjestotinjak kilornetara jugoistocno od Rima, asl ici li su: " . .. brodovima .. , koji plove nebom."

Kraj Apulije, medu oblacima je viden okrugao stit;

2 9


16/73

I,'

170. g. pt. Kr. u Lanopill1lJu na apijskoj cesn, dvadesetakkil_. od Rima: " ... ugled;m je nevjerojatan spektaklflote brodova na nebu."

POvjesnicar Plinije mladi zapisao je: "U vrijemekOnzuIa Luciusa Valerija iGaja Valerija (0100 100 . g. p roKr.) gornei Jnt letio je nebom razbacujuci i'kre upredvecerje od istoka pre1lla zapadu. "

GOdine 976. dva su objekta ugledana kraj mjestaSigisburg u Njema~koj:"... 'lie," dvama velikim,ti'ovima CTVenkastehoje, u letu je ostavio plameni tragiznad crkve,"

U 13. stoljecu, 1270. godine, navodno se nekakvozracno vozilo zaplelo u zvonik crkve u Bristolu ullogleskoj. yudi 'U PUb!.ika,kOjije pokuSao osloboditi'Ieljelicu', kamenovali do sm'ti. Zatim 'U 'Palilidemonovo tijelo.

Carl Gustav Jung, pzna t j P'iholog, 0tkrio je rukopi'datiran izlnedu 1561. i 1566.godine u kojem se 'pornjnjuClVene,plave i erne kugle te disl:ovi, virleni u velikornebroju iznad Niimberga, o d m a b po ,vitanju. Padali su sneha upl"",,"u, a sveje na koncu bilo zaitvaeeno velikomi gustom izmaghcom.

U srpnju 1686. godine njemacki astronom GottfriedKirch vidio je okrugli, 'jajoe; objekt s "Po", iznadLeipziga. l.ebdio je olprilike 0,,,,"minuta pa ga je Kirchrnogao dobro promotriti. Procijenio je promjer napolovieu Pllnog ""joseca, a ""iko je jadeo bl~"tio da jepod Iliegovom ,vjetloscu mogao eitati dok disk nuenestao. Stanovnici okolnoga mjesta Sch1azus takoder suvi 3 ' : . % atravnja 1897. Ova] . I Je nase stoljece, 0 b

stig 0 .. gra e lien I konacno, .. ka revolucija,razjasnj . h loska i industrijs tnuti sve onost te no '" . odgone .znano, . da li su u stanju diti? Ciniloom koracnna, no ... sto ce se dogo 1 .ve d adalo ipredvidjeti one ssto se. og ak bio neminovan.se da je dolaz31


17/73

I i

e COMINGof the SAUCERS

8YICenneth Arnold & Ray Palmer

DOLAZAK TANJURA

LJetno je doba 1947. godine. Netom zavrseni ratjos uvijek zivo treperi u svijesti Ijudi. Medutimnad Amerikom senadvija nesto novo - nebo jepretrpano neobicnim objektima koji podsjecaju na oneopisane U opskurnoj kolekciji koju je u proslome stoljecusastavio Charles Fort nazivajuci ih Objects Seen Floating(Objekti videni u lebdenju). U razdoblju od svega. nekoliko tjedana tijekom lipnja i srpnja pristiglo je gotovotisucu prijava 0 nepoznatim objektima i cudnim svjetlimakoja paraju nebeske visine. No jedno ce videnje iz togarazdoblja postati okosnicom fenomena.

Potkraj lipnja, tocnije 24., pilot Kenneth Arnoldpoletio je s aerodroma u Chehalisu i krenuo na let krozplaninski lanac Cascade, drzava Washington. Letio jemalim avionom posebno prenamjenjenim za potragu ispasavanje u planinama, tragajuci za srusenim trans-portnim avionom C-46 koji je nestao joil u sijecnju.

33


18/73

Uzle tio je , negdj e oko 14 sati iletio od Chehalisa doYakirne, krecnci se u pravcu planine Rainer na visini od 3-3,S km . Priblii ivsi se planinskome Iancu bio je iznenadens nekoliko jarkih bljeskova svjetlosti. Bolje se zagledavsi,uocio je fonnaeiju od devet objekata u letu. Kretali su segore-dol je na nacin koji je Arnold cesto opisivao k ao 'repkineskoga zmaja koj egj e jednom vidio nosenog vj et rom',ili 'kao fonnac ija divlj ih gusaka', no poseban j e naglasakstavio na posljednju poredbu: " ... kreta!i su se poput ta-njura koji odskace 0povrsinu vode." Uz to je dodao da nitijedan avion toga vremena ne bi mogao tako letjeti.

Arnold je otvorio prozor kako hi bolje promotrio ovecudne Ietecs objekte i procijenio njihovu brzinu naotprilike 3000 km/h, Shvativsi kako je to gotovonemoguce, nanovo je procijenio reducirajuci svakornoguce pretj er ivanje. No inovaje vri jednost bila pri licnovelika - 2200 km !h - sto je znaCilo da se ovi nepoznatiIeteri strojevi krecu brzinom dva puta veccm od zvuk , Adogadaj se odvijao nekoliko mjeseci prije nego sto jeChuck Yeager prohio zvncni zid eksperimentalnomletjelicom Bell X- I i to brzinom upola manjom. Ako j e tabrz ina hila pribliZno tocna, dakle u redu ve lie ine , Arnoldje imao velik problem odredivanja udaljenos ti , Procijenioje da se neobicna fonnaeija krece na udaljenos ti od 40-akkilometara od njegova aviona, a da se sarna skupinaletjeJica proteie nekih 9 km . Naravno, sveukupna procjenaje prilicno upitna - jer su sve tri velicine _ udaljenost,duljina i brzina medusobno ovisne, pa ako je jednapogresna bit ce idruge dvije. A s obz irorn da Arnold n ijeimao nikakav refe rentni sustav s koj im bi uSporedio svojaopa ianja , a i samo je videnje trajalo pri licno kratko _cijelaslika moze biti, da se metaforicki izrazimo _ prilicnoiskrivljena.34

koi i bi ljezi sva videnja j os odU Bloecherovu katalogu ~J skim redom Arnold je. i to krona as 1 ',.pradavnih vremena vak ' '0 devetnaest videnjab . 39 a C je J s .stavlj en pod roj , S Vtoje bilo toliko znacajnozabiljezeno istoga ,dana~ t.o~a, i~azvao; sto je sest mjeseciu Amoldovu s lu ca ju ? I .s~o je 0 ilota satnika Thomasakasni je doveo do smrti iskusnoga pMantella? . . Arn ld izrekao pri opisuBila je to fraza koju Je, li 0 poput tanjura koji sebiekata koje je ugledao: "Letje 1suo~ "odbija ad vode. ,. biekata na nacin kakodn ' na gibanje 0 ;.J' , ,Opis se 0 OSl~ na oblik letjelica za koje je'skakucu' gore-dolje, a ne v mu poput bezrepogdi da slice bumerangu, neeevr 10aviona. ak uci j ednu paralelu pri je

Ovdje cemo ~a t ren~t e~~:niti pretj eranom, ali imanego krenemo dalje. ,Moze~O potonjim desetljecima.utjecaj na problematiku N. ~a U tealth _ F-1l7 koji suNairne, danas poznati aVlomaks ideni izgledaju upravo' .. , dar - na trenut VI . iihnevidljivi za ra 'S obzirom da Je nJ ovkao bumeranzi ikao da nemaJ.u rep, toii li kakva-takva 60 ih godina pos OJIrazvoj zapoeeo -tl.w "k dokopala jedne odd amencka vOJS a .mogucnost a se ., ie je rnozda ugledao I samizvanzemalj skih l~tJ.eh~a koje ~ : n U l a razvoj suvremeni~Arnold, iprema nJo~ os~o zao, tvoreno iako ce brojni. ih aviona? Pitanje ostaje 0 Nborben aviona. " . to bilo upravo tako. 0,ufolozi-amateri tvrditi da Je 1 '

Arnoldovu s ucaju,vratimo se natrag , neobicnih letecih' " e 0 kretanju ,Nakon svoje IZJav 'kako to u novinskim

objeka:a, b~ojniv su ,repo~~~, nadogradili vee ionakosenzacionalnim clancll~a. d 'd noviriara od Arnoldove. Tako je Je an 0fantasticnu pncu. dije: leteci tanjur,' ..en izraz za me .z jave stvono savrs

35


19/73

Bila je to najbolja kovanica za taj trenutak, upotpunosti hvatajuci u mrezu mastu publike. I zbog togane bi trebalo biti zabune oko toga daje Arnoldov slucaj biorodenje modeme ere NLO-a. Pa iako to nije bilo prvovidenje, kao sto nije bio niti prvi sluca] u kojemu Jekoristen izraz 'tanjur', identificiranje NLO-a kaosamostalnog fenomena ono je sto je vazno. Od togadatuma, 24. lipnja 1947. - i kao rezultat medijskeprimenosti Arnoldovu slucaju iskljucivo zbog termina'leteci tanjur' - vlada i vojska poceli su pokazivatizanimanje, a medij i su zapocef svoj voli - ne voli odnosprema NLO-ima koji se protegnUOdo danasnjih dana.

Tijekom tih par ljetnih tjedana, prijave 0videnjima supristizale iz svih dijelova sjevemoamerickog kontinenta,od Kolumbije do Kanade. Groznica letecih tanjuradodatno je poticana u medijima. Tagroznica, to uzbudenjeIjeta 1947., morale je imati veliku ulogu u Mantellovuslucaju - ociglednoj nepafuji ovoga pilota koji je zbogUZbudenjaletio suvise visoko bez kOristenja kisika, pa seonesvijestio ipoginuo u padu svoga aviona.

Prva zrtva NLO-a"Ugledao sam stvar, Kao da je od metala i ogromnihje dimenzija ... Imad mene je ikrecem u potjeru" _izrekao

je satnik Thomas F. Mantell svoje posljednje rijeCiputemradija s neba iznad Kentuckyja.Bio je 7. sijecanj 1948. godine. Nekoliko je l judi izgrada Maysvil lea nazvalo policiju kako bi prijavilo letnecega vrlo cudnog nad njihovim glavama. Okruzna je

patrola obavijestila obliznju vojnu bazu americkoga

36 , - : ,. \ . . - >; . _ . . ~ : : . '.T h om as F . M 1 !- ot el l. Prvi mucenikfenomena NLO.

37

an Air Force Base - kako bi sezrakoplovstva - o:od:. e dobila pomoc. Umeduvremenu,savjetovala, medutim J b . Irvingtona gradova. li iz Owens oroa 1 '.svjedoci s? ~~a S d da .e bilo ~u vecini slucajevanesto udalJem~lh. to ~ : r a80:100 metara ~kretalo se ioopisano kao disk promj . kruzne patrole,P I sata nakon poziva 0p rili cn o brz o. 0a k tr lnome tomju zracne bazejedan od operatora u ~n 0 . b. kt Konacno,takoder J ' e UOCIO nepoznati 0 ~e. ..Godman ... ~'k atralo cudnu letjelicu,lik . starijih casm a prom . 1neko 0 je C :' kako je neko vrijeme trap aneki i~oz dalekozor . l~;:iti. Pasivno promatranje jekonfuzija oko toga sto . .1 cetiri aviona Nacionalneprekinuto kada su se pojavi a ~ baze uputio je.garde. Glavni operator kontrole leta zracnevodu leta, ThomasaMantella, da istrazislucaj. Jedan je odaviona imao vrlomalo goriva, pa jeslet io na aerodrom, Stanford, dok supreostala tri krenulau potragu za ne~o-znatim letecim obje-ktom.

Cini se da jeMantell prilicnouzbudeno i zustrouletio u potragu,gorljivo se zureciispred svojih kolegapilota. Za preostal~dvojicu letaca koji


20/73

su se tek penjali na vi sinu od 3500 km, Mantellov j e zrako-plov vee bio tek tockica na nebu. Jedanje od pilota upitao:"Sto, dovraga, uopce trazimo?" Mantell je bio taj koji jeodgovorio iopisao objekt: "", metalan .. , ogromnihdimenzija". Ove rijeci su priblizan eitat jednoga odoperatora u kontroli leta jer razgovor nije bio sniman,Satnik Edward Ruppelt, koji je vodio istragu oko incidenta,bio je zacuden kako se nitko nije s jecao tocnih ManteIlovihrijeci,

Dvadesetpetogodisnj i iskusni pilot Thomas Mantellrekao je kako se penje na visinu od 6 Ian u pot jeri zaogromnom metalnom letjelicom. Dvojica kolega izeskadrile primijetili su da se, sto je za inace opreznogMantella bilo neshvatl jivo, primice maksimalnoj visini letadopustenoj bez koristenja kisika. Ubrzo nakon togaizgubili su s njim radio-vezu, Spustl.l i su se nize iletjeli naaerodrom Stanford. Jedan od pilota je ponovo napuniogorivo ipolet io u potragu za Mantellom. Nedugo potom,stigla je vijest da je Thomas Mantell poginuo kada senjegov avion srusio, Bila je to prva zrtva Ietecih tanjura,odnosno masovne groznice koju je u ljudima izazvalamedijska konstrukcija videnja Kennetha Amolda,

Nedavno su za j avnost otkriveni dosje i koji ukazuj u daje Mantell mozda jurio za balonom koji je nosio tajniprojekt momarice - nekakav objekt oblika tanjuraprivezanog za balon. Ipak, razne teori je ispekulacije dodanas nisu pobijene, iako se ovo objasnjenj e cini pril icnotocnim. A smrt Thomasa Mantella? Nisu ga ubiliizvanzemaljci. S pravom se moze reci da je njegova smrthil a rezultat ishitrene reakcije u kontekstu raspolozenjatoga vremena. Osim toga, pored medijske groznicefenomen su pothranjivali stari i novi neprijatelji -nacisticka Njemacka i Rusija.

38

Kraj velikoga svjetskog rata ipocetakhladnoga. nesumnjivo, po svom rode~ju~Fenomen NLO-a Je.v Zb toga morarno vidJetl'Vk vlaslllstvo, og .isklju~iv~ arnenc 0.. t 1947. iz perspektive nase zenUJekako Je lzg1edao SVIJe

-. (SAO-a - nap. prev.). . bili urnij esani uih k .' u medu prvnna. Vecina On_l O J 1 S v lisu oba svjetska rata, odfenomen letebh tanJura, prOZ1.:Jed 'J 'e godine J 'osuvijek u..' . k ncan tek pnje VI '. 6kOJih Je ~~l ~ 0 ika .e usIa u prvi svjetski rat .zivome sJecanJu. Amen J1,kuu loguu Drugom od 1939-. . . . la vrlo ve 1travn1a 1917., ngra . P 'fiiku Pa ipak usprkos~ . tako 1na aCI '.. 45. ito kako u Europl? .... k' ' americku vOjsku. d k . masmenJ'l' oja Je .hollr-:0o s OJ osloboditelja, u vrijeme pada Ber1~a. prikazlvala kao p~,og .ali SOv'etska Crvena arIUIJaAmerikanci.s~ pnhcn_O Z~aO~~l5\.auz~la grad, Cinjenic~~ebilaje ta kOJaJe 2,.~vlbnJ inatna Rusi ispricali cij elu pncucia su tek,u ~otonJI~ god. iu n'egova tijela. Prije toga,oko smrt r Hltlera 1 uklaopnJ , J k lnostima smrt i vodenagadatl 0 0 .Zapad je mogao sarno 1 . . htiele priznati kako Je, R ich no v ash nisu ~ .'Trecega etc a, , bi time pokazali svoJu, epotpuno - Jer 1 .nj ihovO znanJe. n. r dn'im danime rata. U prvlIDovisnost 0 SoV]etlma u pos J.e J . kako politickih. d' am a brzina promJena, Vposli jeratmm go m. '. . juca narocito nacin natako i drustvenih, bila J~ zapand~u sta'0 nevi neprijatelj,, ki S vez lznena a po .. koji je sovJets 1 a " stvamOm pozormcom zaHladil l j e rat protiv RU~lJ.ep_osta~. l' NLO-a. Strah da bi. . I di ih ivojnih Istrazlte Ja .paranoJu v a ~ . e biti ruskog porijekia 1 ~ senepoznate letJeilee mo.g.t. d . B v , unistiti SiedlllJeneili . t 1 1 'ne aj oze J.. vzelidestab izira 1I .. 13 koiu s,nJ1IDa , . slobodnoga sVIJe J. v k Dr v ve - penaUlCU d . ,Amenc e za "J d boko u vla ajuce

t'stl'cerno - uvukao se uponosomstrukture.

39


21/73

TehnoJogija nacistaStan neprij atelj koji je bio nedavno potncen, takoder

je igrao veliku ulogu u stvaranju price 0 nepoznatimletecim objektima. Naravno, to se odnosilo na prilienonaprednu tehnologiju koju je Njemacka razvila uoCi itijekom Drugoga svjetskog rata. Svoje vrhunskonaoruZanje dokazali su raketama VI iV2 kojima sudevastirali London idruge britanske gradove, a u to jevrij eme bilo rasprave i 0 drugim, jos mocnijim projektimana kojima mozda rade nacisti - primjerice mIaznimavionima iatomskoj bombi. Unazad gledano, pokaza lo seda to nije tek puko nagadanje, Rusi, kao iAmerikanci,'oslobodiIi' su njemacke znanstvenike cije je znanjekoris teno u stvaranju tehnologije za buducu svemirskuutrku, Jedan od projekata na kojem su nacisti radili bio jei poseban avion, cudnoga diskolikog obJika koji jeeksperimentalno 'poletio' 1945. godine, let kojega jezabiljezen kao prilicno impresivan.

Cini se kako su kasniji pokusaji da se stvori slicnaletjelica odgovarajucih performansi bili prilicnobezuspjesni. Primjer ice, Defence Production Department(Odjel za pro izvodnju obrambenih sredstava) Kanadepotvrdio je da su pokusali sagraditi Ieteci tanjur, ali jeproracunato da ne b i opravdao troskove , kako je to iz javiokanadski ministar trgovine, U to je vrijeme, dakle ranih50-tih, proracun za projekt iznosio oko 10 0 milijunadolara. "Projekt je napu.sten nakon 18 mjeseci rada, avlada je Potrosi la tek neznatan dio od predvidenog iznosa"- izjavio je C. D, Howe, tadaSinji kanadski ministartrgovine 3. pros inca 1954. Novine od 21. travnja 1953,izvij estil e su da je rnarsa ! Montgomery pregledao 'Ie teci

40

..t iur. Vrlo razvijena tehnologija TrcccgNllcistifki letec) an]. rta za neobicnc lctjclicc,Reicha skrivala je iajne poput ovog nac. dn ogonu u Maltonu utanjur.' tij ekom posje:e P~01Z::e ~~s~o gotovo je sigurn~

blizini Toronta. Ono sto Je!ldi U ~lanku se dalje govon~ . Montgomery VI 0, c disto sto Je . ideni kako je rekao a v 1 bi apan1en VI emm 1 .kako je marsa 10 z ~ , slom sa stramca1.v cemu upravo izasletjelica S ICI ne.:. v No tanjur nikada nijeznanstveno- fantasticnih casopisa. ,

, poletio. .. k . roiatne a neke prilicno' teonje ne e vJe J .Brojne su , ., I' kih letecih tanju-. 1 k razvoia zemausfantasticne izras e 0 0 ~ . ~ki znanstve-.. . tocna tvrdnja da su nJemacra'.VJeroJa~o Je . di kolikih let jelica nakon rat~nici nastavil i rad na raz:oJdu . IS d ih pokusa primijeceni. ') . d neki 0 izve en(u Americi 1 a SU. v aka imamo na urnu daka ' NLO iAka je to tocno, 1prvl - ,

41


22/73

je vee i na 'svemirskih' projekata razvijena i testirana upustinjama Novog Meksika od strane zarobljenihnjemackih strucnjaka, vrlo je lako objasniti zasto se bas utome podrucju vidjelo toliko tanjurastih NLO-a, bilo uzraku, bilo da su se srusili, Da je tijekam poratnih godinau tome podrucju bilo ispitivanja ovakvih letjelicanedvojbeno ukazu ju dokument i ko ji su otkriveni j avnosti1994, godine, Prema zapisima iz tih dosjea vidi se da je adlistopada 1947. u zraeno] bazi Wright-Patterson bilo uti jeku test iranje let je lice obl ika diska u zracnim tune l ima ,Manje je vjerojatna prica da su nacisti svoje diskolikelet je lice gradil i u suradnji s izvanzemalj cima, ili da sunastavili razvijati NLO-e sve do danas u tajnim bazarnasmjdtenim na Juinome iSjevemome polu iii duboko uunut rasnj ost i Zemlj e, Ekst remnija verzi ja ave ideje j e dasu NLO-i tajno oruzje preiivjelih nacista, financiranozlatom koje su oteli Zidovima, trenutno u pokusnoj fazi subrzanim pripremama za novo osvajanje svijeta.Usprkos oVakvim danas rasirenim vjerovanjima, uposlijeratnom vremenu bila su kratkoga vijeka, Novi jestrah rastao iz c inj enice da su nj emack i znanstvenic i kojesu Amerikanc i uzeli sebi iz Njemackoga cent ra za raketnaistraiivanja u Peenemiindeu na BaItickome moru moglibiti manje sposobni od onih koje su Rusi oteli za sebe. URusij i j e vladao reciprocan s trah,

Poslijeratna klima iaceci dezinformiranjaNjemacka je kapituIirala 7, svibnja 1945" ubrzo zatim

bila podijel jena, a ChurchilI je s ituaciju opisao spustanjemzeljezne zavjese koja je podijelila Europu, Dotadasnjisaveznici, Rusi, postali su neprijatelji, no nigdje nisu42

, kao u Sjedinjenim Drzavama,smatrani t aka opasmIDdak 'a koii se prilicno brzob straha 0 omumzma xoj ,Naravno, z og, v ld mokrati povezah su se ssirio. IstocnooJeIDac~~ soc l~a ~ tskog Saveza , Po ljska iKomunisti ckom partIJo~hv~~~~ taj sustav, Usli jedil a jeMadarska su takoder pn. . Kini na vlast dosao MaoCehoslovaeka, ,a u~~~~:t~:I~ou uplasena, da je u l~pn~uZedong, Amerika J h II tadasnji ministar vanjskih1947, George Mars aH, d predstavio MarshallovI govorom na arvar u '13 000pos ova, .. 1. dece cetiri godine .Ian kojim se tijekom s je , kih d rzavap ..' da i a obnovu onih europs I .,milijardi dolara J e z . . k unizma zbog lose ilikoje bi mogle pasti po~ utJe~aJ :~dni je rat sirio svojnikakve gospodarske sltuacIJ~' Kenne th Arnold ugledaoledeni dah .. I u tren~tku ka~a Je moze niti jedan americkile tj el ice koj e se kreeu, k~od o.ne. st raha da bi mogle biti' .., ie svoJe VI eOJe lZ ,avton, pnJavlO J _. To ie takoder varna cinjenica, jersuvremeno rusko,oruzJek t i!traziVanja ovakvih slucajeva,stavlja u odredeni konte s, su okarakterizirane kaopocetka ove pOJave .. 1Od samoga .. dnosilo kao prema matenja _fi zieke, pa se prema l lJil ll aka0d moga pocetka te letjelice' b kt i Isto su too sa ., "rum 0 ~e Ima:, v koii tadasnja tehnologija mjemogle manevrirati na,~acl~, ~ d 0 covjek time letjeti.bil tanju ostvanti, run je a . V dI a us. v krenulo u smjeru da je moz aLogicno zakljucivanje mje , bli ima energij e koji se. " posebnnn ICrijec 0, .pnm~er~~e ektru iiinecemu slicnom, vee dapojavljuju Uvldl Jlv~me sp amim time izvanzemalj skogje zasigumo materijalno, pa sporijekla. , d SAD a' iatnost da Je vIa a -Otvorena je ~~o vJerot. ucuju na mogucnostnamjerno l~gala, lZJa':'~\r o~~ ~xo ujedinili americkiizvanzemaljske mvazije, J . . . oglo doci do. 1 v ju ruske mvazije mnarod, dok, bI, u, ,s uc: ' d su strahovali od komunizmapodjela, UZlmaJUClU 0 zir a

43


23/73

unutar svojih granica. Takvo bi objasJljenje bacilo jasnijesvjetlo na dvosmislenu izjavu predsjednika HarryjaTrumana na konferenciji za novinate odrzano] 4. travnja1950. godine: "Uvjeravatn vas da leteCi tanjuri, akopretpostavimo da postoje, nisu sagradeni od strane nit ijedne sile na Zemlji."

S ohzirom da Je velik dio ljudskaga mnijenja biousredotocen u nebo uocavajuci u visinama brojnenepoznate objekte, te uz veliku dozu poslijeratnoga strahaod komunizma u zemlji koja nikada nije bila okupirana,hila je sasvim jasno da ce vlasti uskoro pokrenuti brojnaistraZivanja fenomena NLO-a. Za mnoge je to bila potvrdada americka vlada uzirna za ozbiljno Ietece tanjure _ iposredno - tezu 0 izvanzemaljcima koji tim NLO-imaupravljaju.

Nastanak projekta Plava knjigaPrvi projekt koji se bavio istrafivaJljem fenomena

NLO-a pri vladi Sjedinjenih Dnava, a zakoji sezna biojeProject Sign (Projekt znak - koji je poznatiji pod nazivomProject Saucer - Projekt tanjur). Uzrok nastanka ovogaistraiivackog tijela je cini se bilo pismo koje je poslaogeneral Twining 23. rujna 1947. Zracnim snagama.'Komisija za tanjure' osnovana je tako 30. prosinca 1947.,no pravi joj je polet dala upravo smrt Thomasa Mantella.Komisiji se pridruZio icivilni savjetnik, 1. Allen Hynek,tada profesor astronomije, ostavg] na tome polozaju tijekomsljedecih dvadeset godina. Vojskaje od njega ocekivala dabude njihov znanstveni razotkrivac ovoga problema.Medutim, onje bio uvjeren u vaznosr ireaInost predmeta it ijekom godina postao njihov vodeci civiini istrazivac,postavs] najistaknutijom figurom problema NLO-a.44


24/73

Anna. Tri fotografije koje je snimio jedan od sluzbenika kompanije zaiz Los Angelesa u bhzini mjesta Santa Anna, 3. kolovoza 1965. godine.

pozomost na prvu fotografiju na kojoj se vidi uskovitlanost pijeska ina rubu ceste,

46 47


25/73

PlaYa knjiga.SluZbeni projekt Ministarstvaobra~e sadrZi velik broj foto-~fiJa, popracenih izvjestajimaocevidaca, S obzirom daje pro-slo puno godina, danas je nemo-guce utvrditi 'istinitost' tvrdnji.No, za veliku vecinu fotografijapokazalo se da su lazne.

Hynekje unutar Projekta znak pronasao 237 slucajevavrijednih da im se posveti posebna paznja, iako nijevjerovao da potkrjepljuju teoriju 0 posjet iocima izsvemira. Medutim, ono sto je on nazvao jednom odfrakcija unutar projekta Znak, bila je odgovoma za slanjeprocjene situacije 8. kolovoza 1948. godine generaluVandenbergu, tadasnjem zapovjedniku Zracnih snaga izkojih se zakljucuje da NLO-i predstavljaju dokaz 0izvanzemaljskom zivotu. Druge su frakcije unutar projektatakvo zakljucivanje odbacile, kao i Vandenberg.

Situacija se zakomplicirala novim zakulisnim igramakadaje negdje izmedu prosinca 1948. i veljace 1949. vladapokrenula Project Grudge (projekt gundanje). Ime jeodgovaralo trenutnome raspolozenju unutar vladevezanom za problematiku NLO-a. Hynek je kasnijekomentirao kako je ispunio svoje izvjesce za Znak kada jesaznao daje projekt misteriozno preimenovan u Gundanje.~to je jos znacajnije, novi se projekt vise oslanjao nacasnike zrakoplovstva nego na civilne savjetnike.Hynekov vojni ekvivalent, satnik Edward Ruppelt,takoder je kasnije rekao kako su sve procjene bile baziranena cinjenici da NLO-i ne mogu postojati.

Kako se blizio kraj 1949. godine, vladaje ukazivala nato daje i potonji projekt podbacio i da ga nema svrhe daljeodrZavati, pa je bio zatvoren nekoliko dana pri je Novegodine. No, prava je cinjenica bila ta daje projekt nastaviodje1ovati , ali daleko od ociju javnosti . Sve se to kasnijesaznalo od samoga satnika Ruppelta koji je 16. rujna bio. pozvan da stane na celo Projekta gundanje s tim daoslobodi zracne snage ovoga problema koji je vlada josuvijek htjela istjerati na eistac. Zatrazio je dodatno osobljeinova financijska sredstva sto je u cijelosti bilo odobreno.

48 49


26/73

U travnju 1952., projekt je dobio novo ime: Plava knjiga.Hynek je nastavio biti civilnim savjetnikom unutarprojekta Playa knjiga koji je ostao javno nalicje vladinihistrazivanja NLO-a sve do ukidanja 1969. godine. Tada suileteci tanjuri dobil i nov naziv. Sam je Ruppelt skovaokraticu UFO - Unidentified Flying Objects (NLO _Nepoznati leteci objekti). Bez obzira na istinitost, odnosnoneistinitost pojava, vlada je bila uvjerena kako bi bilokakve delikatne infonnacije vezane uz NLO-e mogleprouzrociti paniku nepredvidivih razmjera ako zavrse uciviInim rukama, a potom iu javnosti. Postoji mogucnostda su bili pod utjecajem onogas to se dogodilo cuvenim emiti-ranjem Rata svjetovs u reiijiOrsona Wellesa.

Rat svjetovaU sklopu seri je Mercury

Theatre on theAir, 30. listopada1938. godine emitirana je radiodrama Rat svjetova prema istoimenu romanu H.G. Wellsaiz 1898. godine, u adaptacij i Howarda Koeha, au reZij iOrsona Wellesa koji je odigrao i glavnu ulogu. Prematome djelu, s Marsa su stigla nepoznata bica s namjeromda osvoje Zemlju.

Unovi nama i z toga doba uocljivi su cianci koji govoreo velikom valu panike koji je zahvatio istocne drzaveAmerike. Poruke koje je telegrafski prenosio AssociatedPress opisivale su uplakane i histericne zene igrupe ljudikoji se okupljaju u zaiednicko] molitvi. Kasnije, u knjiziAliens From Space, bojoik Donald Keyhoe je zapisao50

kako su desetine tisuca ljudi napusti1~ s~oje domov~ ufreneticnome egzodusu. Brojni: su ~Judl ~~stradal.~.uprometnim nesrecama, jo s je veci br~J,.naroclt~ stanJI~,

x' darima U jednoj Je od biografskihpodlegao srcanim u. " '1 ' UT llesu cak receno kako je bilo pnjava SI ovanja

ennsija 0 we . T li dimarsovskih osvajaca, koje su zapravo pocirn I JU 1 Snekakvim maskama na licim a. ."

Medutim cini se daje situacija bila donek~e~gaelJa,, .. h lIDa nekeMinistarstvo prometa nema u s~o~lm ar ,IV .posebne informacije koje sugenraju da Je postojalaik . jorski odj el za zdravstvo takoder nemaam a; nju

podataka 0 posebnopovecanom broju ne-sretnih slucajeva U to-me razdoblju. Osimtoga, tvrdnja da jepredstava bila kon-cipirana kao izvjestajs mjesta dogadanjatek je d j el omicno i st i-nita. Welles nije krioteatralnost djela, ali icinjenicu da se tije-kom svakog prekida

1reklo daje rijec 0 dra- R a t svjetovII. Ni fi lmska verzija~oma-mi sto se na koneu t o ga We l ls ovog r omana iz 1 95 3. g od in e, uizjavilo ipo zavrsetku rciiji Byrona Haskina, nije ostavila \judeprijenosa. S druge ravnodUni~, .Welles J 'e trazio medijsku pozomost za svojestrane, sam . da bi 1radio-eksperimente, pa je upozono report.er~. . 1no~ ~d ,. d nekakve panike. Senzacionahsttckl tab Ioidi, oc~. : o : , 0. d bru pricu zagrizli suudicu idali sve od sebenan j u s rvs i 0 ,u pretjerivanju.

51


27/73

Studija Hadleya Cantrila ,.panike a posluzil ' k . potvrdila Je prisutnosty " laJe aodokazda takod 'sto Je ostalo kao c ' " . , se er Idogodila,d. injemca tijekom sliedecih Y dgo ina. No Cantrilov s d ' ~ sez eset, e ra oslanjao na ~Ianknovmama, iazgovore s ljudima koii ,_ . c e u

na pr ijenos, sto j e uj edno in ie ~ su naJ~esce reagiraJina spomenuto. ~ gova slaba tocka s obzirom, Strucnjak za panicne situacii e R b 'J e opisao na sljedeci nacin: "N ..J , . . 0 e~. H,all,. situacijumediji i brojni IJ ' udi :. kajJasmJ.e objasnienie je da su'v Daslro 0 pretjerali ' ..panicnoga i divljeg ponasanja k.:J u ~cJenJlvanjubilo nekakve panike bil ' J oJ,e se dogodilo, Ako je inadglasati svoje kOclc~:~;e~~ panika novina koje su htjele

. Njegova je doZi.-votna ljubav bio planet Mars, Nastavivsirad astron G" 1'tv ' . oma "IOVannlJa Schiaparellija,S 000 je teonju 0 civilizacjji na Crve-nom planetu kojaje pobijena tek sredi-nom XX, stoljeca,

Kanalima MarsaVrlo je vjerojatno

kako je Herbert GeorgeW~lls svoj roman Ratsvje tova oh javl jen 1898godine, napisao pod utje~cajem senzacije koja je uto doba pun ila novinskeretke. A sve je pocelo1877. kada je tali jansk iastronom Giovani Schia-parelli izvijestio da jepromatrajuci Mars uvremenu dok je bi o uopoziciji, najpovoljnijempolozaju. za promatranjesa Zemlje, u060 mrezu

linija koje prekrivaju povclinu Crvenog planeta. I prijenj ega je to hilo primi jeceno, a li Tal ijan ih je vidio jasnije iu svome izvjdtaju ihnazvao canali. Ta je novost izazvalablagu senzaciju, no dvadesetak godina kasnije, toeniie1894., postat ce vijest s naslovnica idugo s njih necesilaziti.

Kanali Marsa. Karta je izradena prcrna Schiaparellijevim erteZirna.Tanke erne linije predstavljaju kanale, dok su ostalo prirodne fonnaeije.Dvije godine rani je , revni ast ronom Percival Lowell ,

nasljednik povelikog imetka, CUO je za Schiaparellijev radi saznao da zbog problema s vidoro Talijan nece mocinastaviti .svoja promatranja. Lowell je sam odlucionastavi ti loy na canale, i u tu svrhu se pripremao izgraditiposeban opservatori j. Imao je s amo dvije g od in e v re m en ajer se u listopadu 1894, Mars trebao naci u narocitopovoljnom polozaju za promatranja. Lowell nije bioobeshrabren kratkim rokom, te je poslao svojegapomocnika da preispita atmosferu u cijeloj d rz av i A r iz on iipronade povol jno mjesto gdje se na nebu ne re flekti rajusvjetla grada ia 8to vecom nadmorskom vis inom kako bizrak hio rjedi. Rje8enje je bio Flagstaff, mali grad iznadkojeg je na obliznjem brijegu podignuta zvjezdarnica.

53


28/73

, ' 1 1 ', :"

1'1. I

Stigla. je jesen 1.894. godine i vee u prvomepromatranJu Lowell je uocio kanale 0 koi ,Schiaparelli' , v ~lma Je. g~vono, .o~ah ih ucrtavsi U svoje b ilje sk e, I~. nJegovl ertezi I zapisi ohiluju finim sitnicama~~;::~~arsa i gotovo su u potpunosti saCuvani U

Te su skice bile osnova za karte Mars koibli " . a oJe supu tcirane za nJegova Zivota D '. , ' a Je na tome ostalovJeroJatno bi se zabluda 0 kanalima vrlo brz . uhala.Medutim L 0 lSP a,, ewell, nezadovoljan samo promatr ..fo I' . v anjlIna,rmu irao je zacudnu teoriJ'u kako bi bi '.tih kan ". ,. 10 ~asmo postoJanJeala, teoriju koju mje napustio do kraja zivota,Ocigle~o ~od .utjecajem gradnje velikih kanala u to~o~a, kao sto je bio Sueski, probiJ'en 1869 Lowell'inzisti da . " "Jerao , S.U.1 =: svojevrsni gradevinski pothvatmarsovske c.lvIliZ?:Clj~.Vijest je odjeknula poput bombe.

No, ono sto je uslijedilo, zarobilo je maStujavnosti.Lowell se u pocYetku zadov I' V".M . , 0~avao ClDJemcomda jeka~astanJ~n,. Promiene onoga sto je smatrao polarnimp a, uvierile su ga da Crveni planet . d .tm f ki v posje uJea os ers omotae, plave Iinije oko tih kapa podsjecalesu ga ~a vod~, zelenkaste(?) zone oCigledno su bilevegetaCl~a,SV?Jeje ideje na koncu nadogradio teorijom d~~~l po~l~ednji~k ciVil~cije osudene na propast :, . P~~Jom koia sve vise osvaja planet. Kanali sublhv,p?s~Jednje s~edstvo s kojim su Marsovci mogliprezivjen, navodnJavajuci planet vodom s polamih ka~~~'d' " ~. ~ DJenJe,zar ne? All iprilicno romanticno stoje odgovaralo tadaSnjem vremenu, '

Da hi usp';eli ' . ~~L-..;_~v J.u ~voJoJ.~, Marsovci su konstruiralimrezu kanala koja je prekrila tisuce kilometara povrsine

54

planete, kako bi svoje preostale oaze zivota opskrbilinuzno potrebnom vodom. Lowell ipak nije pretjerivao usvojim nagadanjima, izostavivsi karakteristike samibMarsovaca, Iz toga se c Ia zakljuciti, a i iz nacina na koji jehranio svoje teorije do kraja zivota, da je u njih doistavjerovao. Sto se tice Herberta G. Wellsa, uz malo sehrabrosti moze izvesti misao kako je svoj roman 0marsovskoj invaziji zamislio upravo na Lowellovoj teoriji,no pomaknuvsi pricu korak. dalje. Tako su MarsovciodustaIi od bezuspjesnog spasavanja vlastitog planetaodiucivsi osvojiti susjedni,

Javnost je hila gotovo bipnotizirana bogatstvomLowellove price. Ci m je Mars bio u povoljnom poloZajuza promatrauja, l jude je spopala prva marsomanija. No,nisu svi bili uvjereni u prieu 0 civilizaciji na Marsu ikanalima, a n a ro c it o se to odnosilo na astronome. Ca k se iA. Douglas, Lowellov pomocnik, u jednome trenutkuzapitao nije lisve to masovna psiholoska pojava, No, i uzodredenu dozu skepticizma, u vrijeme kada je Lowellumro, 1916. godine, kanali na Marsu bili su vise od teorije,bili su stvarnost. Pa i kad su s vremenom Lowelloveteorije izbJijedile iz javnosti, svijest 0 kanalima imarsovskoj civilizaciji postojala je sve do 60-tib godina,Tada je svemirska sonda Mariner prva iz neposredneblizine snimila Marsovu povrsinu, No, tekje godine 1971.Mariner 9 zapecatio sve moguce vjerojatnosti 0 kanalimasnimivsi vise ad 700 fotografija povrsine planeta nakojima se nisu vidjeli niti priblizni tragovi kanala. Tako jezavrsila velika, herojska epopeja 0jednoj izvanzemaljskojcivilizaciji. 0tome kakav je biljeg ostavila na svijest ljudii u kojoj je mjeri utjecala ba fenomen NLO-a, mozemosarno nagadati.

55


29/73

Civili U lovu na NLO"eNeza~o~oljstvo stavom vlade i vojske prema

problematIc~NLO-,ako~eje sve vHe zahvacalo populaciju,potaknulo je osmvanje brojnih civilnih istrazivackihskupina. kroz koje su oni zaneseniji htjeli dokuciti istinu,:okret J~ ~apoce~ .1950. , kada je casopis True objaviocI~ak bivsega bojnika Donalda E. Keyhoea pod nazivom!,lymg Saucers. are Rea.l (Leteci tanjuri su stvarni), a kojije ~a osnovu imao price frustr iranih bivsih pripadnikaProjekta znak. Keyhoe, koji je imao dousnika iznutra bioje j~dan o,dp :vi~ koji je vladu optuzio za prikriv~je idezmfo~lCallJ~ javnosti, Vrlo je vazno istaknuti , da jeovakva kluna bila odraz iavnosti pedesetih godina; samosu 'radika.li' Sumnj~li u svoju vladu, lojaIni grad~i su jepodrZa~~l bez o~Zlra na sve. Proci cejos dosta godina idogadaji kakav je Watergate i propitivanja Warrenove~omisije kako bi se rasirila sumnja u nepogresivulSp~~ost postupaka vlasti, Stoga su svi oni koji su sebavili NLO-ima, kritizirajuci vojsku i vladu hili obiljezenikao 'radikali', sto j e bilo prilicno opasno u ono doba,

Prva grupa civila koja se na sirem planu pocela bavitipro?lemom letecih tanjura bila je organizacija podnazrvom APRO Aerial Phenomena ResearchOrganization - Organizacija za istrsiivenje nebeskihfenomena, inicirana u Tusconu, Arizona, od strane Jima iCarol Lorenzen. Uskoro su uslijedile brojne druge koje supo~ule vladu da budno paze na njihove aktivnosti,Prvih,godina ~adaAPRO-a vlasti su budnim okom pratilisve nJez~n~d~~la~ik:evi~ihove postupke kako se kasnijemoglo vld~et~~ izvjestaja CIA-e. Ocigledno je postojaostrah da bi civilne grupe mogle otkrit i i objavit i 'nesto",

56

cega su se vlasti htjele docepati pri je i potajno korist iti uvlastite svrhe. Danas je zastupljenije stanoviste da je vladaotkrila to 'nesto' kao prilieno gorku istinu ida sestrahovito plasila da bi civilne organizacije mogle otkrititu 'istinu' iprouzrociti paniku ogromnih razmjera,

The Flying S a. uc er B ur ea u - U t ed za l e te ee t an ju r e,bila je jedna od prvih organizacija nastalih od nekolicineentuzijasta odluenih U otkrivanju prave prirode nepoznatihpojava. Medutim, zivjela je prilicno kratko za razliku odsvoga britanskog pandana British Flying Saucer Bureau,koji postoji i danas, a dio je nacionalne Britanskeorganizacije za istrazivanje NLO-a, BUFORA - BritishUFO Research Association (Britansko udruZenje zaistrazivanje NLO-a).

Medutim, najvafnija od tih prvih civilnih organizacijakoje su se bavile fenomenom, premda neke postoje idanas, osnovanaje 1956. godine. Temeljeci se na clancimaDonalda Keyhoea stvoren je National InvestigationCommitee on Aerial Phenomena (Nacionalna komisija zaistrazivanje nebeskih fenomena) - NICAP.' OsnivacNICAP-a bio je fizicar zaposlen u Mornarici SAD-a,Thomas Towsend Brown, no kasnije je vodstvo preuzeosam Keyhoe. NICAP je u svoje vrijeme bila stozernaorganizacija za proucavanje NL O fenomena, baveci sevelikim rasponom problema, ali na liniji teorije 0izvanzemaljskome porijeklu nepoznatih pojava,odrazavajuci tako Keyhoeva vjerovanja. No, danas jepoznato da je unutar organizacije postojao velik utjecajvlade kroz blisku povezanost s CIA-om, 0 rasponu kojegvjerojatno nikada necemo u potpunosti spoznati. Sigurnoje poznato da je prvi direktor CIA-e, admiral RoscoeHillenkoeter bio clan odbora NICAP-a. Tijekom godina,

57


30/73

sve dok NICAP nije ukinut 1973., kljucni clanovi oveorganizacije bili su idjelatnici CIAe, poput agenta AlanaHalla i Strucnjaka za psiholosko ratovanje pri ovojagenciji, Nicolasa de Rocheforta.

Bez obzira na razlike izmedu civilnih i vladinih organ-izacija koje su djelovale iz razlicitih pobuda, NLO.i su sepojavljivali nesmanjenom zestmom pa su pored prepri-canih videnja bili ifotografirani.

Washington 1952.Pet godina nakon prvoga vala NLO.a, fokus novih

videnja fiksirao se nad Washingtonom. Istraiivac ParisFlammonde ocijenio je to kao drugu fazu u modemoj eriN:LO-a. Pr ema Ruppeltovoj knjizi Th e Report OnUnidentified Flying Objects, tijekom sest mjeseci unovinama je bilo oko 16.000 clanaka posvecenihnepoznatim pojavama na nebu. Ova su videnja hilan aro ci to v az na iz dva razloga. Prvi j e taj sto su Zraenesnage priznale da prema videnim objektima saljuzrakoplove u izvidanje, a drugi jer su se vizualnoprimijecen] fenomeni ukazivali ina radarskim zaslonima.UNew York Titnesu od 27. srpnja 1952. objavljenje tekstu kojem se me kako su lovci Zracnih snaga bili u potjeriza jednim od objekta videnih nad Washingtonom,medutim, nije doslo do direktnog kontakta. U izvjescu zanovinare USAF (United States Air Force) je izneseno:"Jedan od pilota je pri javio kako vidi cetir i jarka svjet laispred sebe, nekih dvadesetak kilometra udaljena, no nijeuspio dovoljno ubrzati kako bi ih presreo. Pri je toga sunestala."

58

Paul R. Hill , inzenjer aeronautike, iz a kojeg je bilovise od deset godina iskustva, bio je svjedoko~ N~O-aiznad zaljeva Chesapeake. Dva nepoznata leteca objektapri brzini od, prema njegovim rijec ima, oko ~OO ~,kruzila sujedan oko drugoga isusrela se..s treelm,~OJI jedoletio nekih stotinjak metara isp~d n!~h.~orec~ takoformaciju slova V. Zatim se grupi pridruzio 1ce~~1 _N~Opa su svi zajedno nestal i prema jugu. Voj~~a je .1zJavtlakako niti jedan od njezinih zrakoplov~ ruje lebo u tovrijeme nad tim podrucjem. Tijek~m jednoga ~tkogtrenutka ovi su NLO-i usli u zabranjenu zonu leta iznadBijele knee. . .

K.a etan S. Pierman iz tvrtke Capital Airlines bi o Jeiedan :d nekoliko pilota koji su potvrdili vizualni s~retJk .. . , n na radaru u blizini Washingtona. NekolikoOJIJe praceje minuta gledao cudna svjetla ~oja ~u .se kret~vodoravno. U trenutku kada je radijem javljao ~ OVOjcudno] pojavi, jedan je od ob~ekata._nes~o fan~tlcnombrzinom. U svojoj izjavi danoj kasnije, ~Ierman Je r~ka~kako ne zn a da u su tobili leteci tanjuri, all.da.su~e obJe~kretal i brzinama s kojima se tadasnji aviom rusu mogl~

. iti Harry Barnes koii je te noci radio u kontrohIDJen . , J bi ktzracnog prometa komentirao je: "Cinilo se kao da J~0 je'cue ' kada nam je Pierman priopcavao da ce krenuti pr~~anjima iIi vidio kako zrakoplov mijenja. pravac ~ bi ihpresreo. Istoga je trenutka zvuk radara utihnuo, a pn~az sazaslona nestao." Povodom toga slucaja je~~ je o~sluzbenika Zracnih snaga izjavio kako ne znaju st? su uobjekti bili i kako nema smisla pretvarati se da znaju.

U svakom slucaiu, sluzbena je zabrinutost postoj~la.Svega sest mjeseci kasnije, 14. sijecnja 1~53., pOP~1 seputa sastala Robertsonova komisija, za koju danas znamo

59


31/73

da je potaknuta od strane CIA-e. Njezin je zadatak biodefinirati politiku vlade i vojske prema fenomenu NLO-au ozracju hladnoratovske krize i moguce prijetnje od. invazije. Pet istaknutih znanstvenika toga doba okupilo sena tjedan dana raspravljajuci 0 ovome problemu. Nakontoga javnosti je prezentirana zajednicka izjava. Receno jekako na temelju prikupljenih dokaza 0 NLO-ima nemanaznake da primijeceni fenomen predstavlja neposrednuopasnost za nacionalnu sigumost. Clanovi su takoder biliuvjereni kako nema razloga ovu pojavu smatrati stranimtijelima jer nisu sposobna za neprijateljsko djelovanje pastoga nema smisla revidirati postojeca znanstvenaobjaSnjenja.

lako je izjava komisije trebala smirit i duhove, kakocivilne, tako ivojne, ubrzo potom je izdana publikacijaJANAP 146 (Joint-Army-Navy-Airforce-Publication _Zajednicka publikacija Kopnene vojske, Momarice iZrakoplovstva) u kojoj se predvida nekoliko kazni za sveone sluzbenike vojske koji budu iznosil i infonnacije 0nepoznatim pojavama.

PrimjeCivanje washingtonskih NLO-a na radarimaponovo je impliciralo kako se radi 0cvrstim predmetima,3 uocavanje svjetala to je pri licno jasno potvrdivalo.Radar, doduse nije u potpunosti pouzdan - svakako ne u tovrijeme - no postojali su brojni slucajevi kombiniranogavizualnog i radarskog primjecivanja koji su potkrijepilis tvamost fenomena. Da ovakvi slucajevi nisu bili sarnostvar SAD-a, vidi se iz zapisa projekta Plava knjiga kojise odnosio na kolovoz 1952. i kanadsku bazuzrakoplovstva u Tokiju. No najznacajniji slucaj tihkombiniranih videnja dogodio se u americkoj bazi. Bentwaters u Engleskoj 1956: godine.

60 ,

BentwatersIzmedu 21.30 i 03.30 sati prema srednjoeuropskom

vremeou u noci izmedu 13. i 14. kolovoza primijeceni sucudni tragovi na radarima. Bilo je nekoliko uoeavanja odstrane veeeg broja svjedoka svjetala koja su se kretala vrlovelikim brzinama s nemogucim sposobnostima mane-vriranja. Pet razdvojenih slueajeva na sedam. ~lici t~radara, od kojih je jedan bio u zrakoplovu, zab~IJeze~~Jete noci. Umijesano je dvadesetak vojnika icas~a kOJ1~opsluzivali ove radarske sustave. Prvi se dogodio kada Jena GCA radaru baze Bentwaters detektiran nekakavobjekt, koji se, prema oeitanju, ~e~o, brz~o~ od 9.000km/h , Otprilike u isto vrijeme, pnnujeceno Je 1petnaestakobjekata koji su se sporije kre~li. p ,:10 ~atkomevremenu zamijeceno je jos nekoliko cudnih sVJetal~~aradaru. Iz Bentwatersa su zatrazili potvrdu ad obliznjekombinirane baze RAP-a i USAF-a u Lakenheathu. I natamosnjem radaru uocene su slicne anomalije. Bilo ~eociglednc da se ne radi 0 kvaru opreme. Ubrzo ~otom ~Lakenheatha je potvrdeno vizualno uocavanje nekihobjekta koji su manevrirali u okolici: Odlucen~ je da. dvabritanska presretaca k:renuu izvidanje. Jedan ~e ad ptlotajavio kako ima odraz na radaru nepoznatog objekta 1kakou daljini vidi svjetlo. No, ovaj je lovac .uskoro po~taolovljen. Na zemaljskim radarima uoeeno J~ kak~ objektkrufi oko aviona. Tijekom sljedecih nekohko mmuta uzradare je bez daha pracena situacija . Pilot se pokusavaootresti objekta koji mu je bio na repu, no svi su pokusajibili bezuspiesni. No, konacno, NLO je jedn~~tavno nes~o:a pilot se sigurno vratio u bazu. I do danasnjih d~ slucaJBentwaters je ostao jedan od najimptesivnijih zapisa ovevrste 0NLO-ima.

61


32/73

U Engleskoj, kapetan Peter Fletcher iprvi easnik R. L.Lemon poletjeli su s Londonskog aerodroma ujutro u 9sati 3. listopada 1953. godine. Nakon sto su prosli krozniski sloj oblaka, nasli su seu prilicno cistome zraku dobrevidljivosti. Leteci prema Parizu preko LaManch~a: prosa~ih je zrakoplov koji je zatim odrzavao pol?zaJ ls~red 1iznad njih. Tada su primijet il i jos jedan avlO~ kOJe~.~ukasnije identificirali kao objekt diskolikog oblika, .kOJlJeletio izmedu njih iprvoga zrakoplova. Promatrah su gaskoro trideset minuta. U izjavama koje su dali zabiljezenoje kako su nedvojbeno sigumi daje objekt cvrst predmet:konstrukeije od metala kakvi se koriste u zrakoplovnojindustriji, ioblika avionskog krila, samo znatno jacepoliranog. Kapetan je ~ljuCio:. '~uvojoj .~samnaest~-godisnjoj karijeri nisam nikada vidio nesto sheno tome.

Videnja pilotaPremda piloti, skupina ljudi koja ima najvece izglede

primijetiti NLO-e, nisu ohrabrivani u prijavljivanju svojihsusreta - dapace, cesto su vrlo zestoko opominjani da to necine - brojni su otkri li svoja islrustva u tim ranim danimafenomena.

Dana 27. travnja 1950. , kapetan Robert Adickes ikopilot Robert Manning za vrijeme leta zrakoplova DC3koji se kretao prema mjestu Goshen u drzavi Indiana nanekih 700 metara visine i brzinom od 300 km/h, uocili susvijetleci objekt oblika diska kako im se priblizava,Pril icno lako ih je sustigao, zatim pretekao ispustio seprema zemlji brzinom koju su piloti procijenili na nekih750 kmIh .

Bojnik Charles Scarborough bio je voda jedne eska-~le marinaca kada su susreli 16 diskolikih predmetaiznad Texasa 1952. Bojnik je bio uvjeren kako su odgova-rali na njegovu komunikaciju sa zemaljskom kontrolom iprema tome inteligentno odlucivali.

Takoder iznad Texasa, jedne noci 1952., kapetankompanije TWA, G. W . Schemel dozivio je bliski susret.Leteci na visini od 5,5 km susreo je svijetleci objekt manje?d kilometra udaljen od njegova zrakoplova. Objekt jelzn~nada krenuo prema njegovu avionu nevjerojatnombrzinom. Iskusan pilot, Schemel je pod prijetnjom sudaraodmah porinuo zrakoplovom prema zemlji. Tek kojusekundu kasnije NLO je blisko nadletio avion u prolomusvjetla . Nekoliko putnika koji nisu bil i vezani udari li suglavom 0 strop iznenada nagnutog zrakoplova. Hitrimpotezom je tako izbjegnuta velika katastrofa. Nakondogadaja Schemel je zatrazio hitno spustanje,

! I

ISusret iznad Zaljeva gusaka

Iskustvo susreta s NLO-om kapetana lamesaHowarda koji je pilotirao Boeing Stratocruiseromiznad Zaljeva gusaka na Labradoru, pri licno je P?znatslucaj. No, manje je poznato da je njegov ~uslet J.e~~od prvih s objektom koji je mijenjao obhk. Izvjestajkapetana Howarda, objavljen nepunih mjesec dana od. samoga dogadaja sadrzavao je iove rijeci: "Objektkao da je mijenjao oblik dok je letio kraj mojegazrakoplova. Gotovo poput meduze koja mijenja svo~etijelo kako bi se kretala kroz vodu. Naravno, m~guceje da se promjenaoblika manifesti~ala .~promJ~eno~kuta pod kojim smo ga promatrah pnje no sto Jenestao."

6362


33/73

Howard je poletio s aerodroma Idlewild 29. lipnja1954. na let koji BOAC-ovi (nekadaSnja britanska avio,kompanija) piloti nazivaju 'sampanjac i kavijar' let ~sjevemoatlanski let od New Yorka do Londona, lako jepredviden neprekidni let, ovom je prilikom avion biokreat, pa se Howard odlucio na dopunu gorivom u Zaljevugusaka na Labradoru. U 9.05 prema labradorskomvremenu promatrajuci kristalno cisto nebo, Howardje prviugledao 'stvar' . Njegov je prvi utisak bio 'tamna gruda '"s nekoliko manj ih koje p lesu o ko nje'. I njegov je kopilotLee Boyd ugledao cudan objekt imanje, p ra te ce , N e ko suvrijeme promatrali formaciju neobicnih letjelica. PremaHowardovim rijecima velika je stvar bila otprilike usredistu grope s manjima kojisu se nalazil i iza ispred,gotovo poput flote manjih brodova koji prate krstaricu.Dok su je gledali, velika je sredisnja letjelica pocelamijenjati oblik ~ iii se radilo a promjeni kuta fifo jeizgledalo kao promjena oblika, Tijekom 18 minutaHoward i njegov kopilot bili su praceni ovim cudnimkonvojem, u kojem je veliki objekt mijenjao oblik, a malise stalno premjestaIi. Howard je bio uvjeren da cega pitati .za broj letjelica pa ih je brojao. Izbrojao je fiestneobienihobjekata. Medutim, einilo mu se c ia ih je, prije nego ihjepoceo brojati, bilo vise. Kopilot Lee Boyd pomislio jekako su mali objekti ulazil i iizlazili iz velikog, poputaviona koji napustaju iii ulaze u hangar.

Kontrola u Zaljevu gus aka na Howardov upit jeodgovorila kako u tome predjelu nema drugih zrakoplova.Kada je 'Boyd prijavio u 5to gledaju, iz kontrole suodgovorili kako ce poslati jednog lovea-presretaca kako biustanovili 0 cemu se radi. Ostali clanovl posade prikljucilisu se kapetanu ikopilotu u promatranju cudne pojave:George Allen - navigator, Doug Cox - casnik za vezu, Dan64

Godfrey - tehnicki casnik te stjuar~ i stju~d~sa. Zapravosu stjuard i stjuardesa dosli u kabl~u .~p~~t1~kapetana 0cemu se radi jer su neki putnici pnmlj.ebli. cu~e l~t~eobjekte. Howard je kasnije re~~ ~~o Je bl~ u lskusenJ~malo promijeniti smjer leta i vidjeti lZb~l~ 0cemu s~ radi,ali nije, iz razloga sto je imao pedeset 1jednog putnika.

Ubrzo nakon toga pilot lovea je radije~ kontak~raoHowarda upitavsi ga da lisu ti objekt i jos u~ljek u z n je ga .Howard je odgovorio potvrdno 1 gotovo l~~Ogtrenutkaprimijetio kako ih nema - barem jednog dijela, Gotovopolovicaje iznenada nestala. Navigator je nave.okako.s~ semanji objekti zavukl i u onaj veci. Nedu?~~ttm, veliki seobjekt poceo naglo smanjivati, kao da bJezl ad .zrakopiovanevjerojatnom brzinom. Kroz nekoliko sekundi nepoznatajeletjelica postala toekom na nebu, a zatim nestala.

U svoJoJ izjavi Howard nije raspravljao 0 nes~objekata, no poslije se razmatrala ideja da su ove neoblC;~eletjelice pratile radio vezu iu j~ome trenutku odlucilenestati. Naravno, ako je rijec 0pnrodnome fenomenu, tadase radi 0Cistoj slucajnosti,

Dvadesetak minuta kasnije Howard je pri~m_lji~zrakoplov u Zaljevu gusaka gdje su nj,egaikopilo~ lSPl~hobavjestajci ZraCnih snaga, Ho_':Varde ~vako sazeo svojevidenje: "Stvar je bila matenJ~a. Sl~ s~ u..to.Manevrirala je injome je upravljala strana mtehgencIJ.~-kao nekakav osnovni brod na neki nacin povezan sa sVOJ~satelitima. Ne postoji racionalno objaSnjenje - o~in:' c ia jebila rijec 0 svemirskim brodovima iii leteCim.tan!uruna. Utom slucaju radilo se 0cudnim letjelicama kOJe.ms~~ovogplaneta ...Jednoga dana zasigurno cemo saznati. TaJe~danbiti iznimno vazan za ljudsku vrstu. Nadam se da eu todozivjeti."

65


34/73

Howardov slucaj nije bio jedini koji se dogodioiznad Zaljeva gusaka. Na radaruje 29. l is topada 1948.bio praeen objekt. SHeno se dogodilo i dva dana kasni-je. Te noci, 1. studenog, bio je cetiri minute pracen ob-jekt koji se kretao brzinom od 1000 kmlh.

Cetiri godine kasnije videna su eudna svjet la iznadbaze zracnih snaga u Zaijevu gusaka koja su takoderprimijecena na radaru, Na visini od, otprilike, 1200metara svjedoci su u jednome trenutku ugledali kakoje objekt postao znatno svjet li ji - stoje bilo popracenoiocitanjem na radaru. Odmah potom je svjetlo bilopriguseno, da bi u potpunosti nestalo. Sve se takovidjelo i na radaru, sto upueuje na povezanost izmeduvizualnog promatranja i onoga radarskog, I dan danaste pojave nisu razrijesene.

Najranije klasifikacijeS obzirorn na velik broj slucajeva, vee u samome

poeetku javila se potreba za klasifikacijom nepoznatihpojava koje su uocavane na nebu. U knjizi The TruthAbout Flying Saucers (Istina 0 letecim tanjurima),objavljenoj 1957. godine, Michel Aime podijelio jeove pojave na tri osnovna tipa: tanjure, objekte oblikacigare i svjetla na nebu - LITS (Light In The Sky),potkrjepljujuci svaki primjerom.

Tanjuri su bili videni iprije Amoldova slucaja ukojem se grdkom navodi kako je ovaj pilot vidiodiskolike objekte. Nairne, iz crteza Kennetha Arnoldavidi se da su njegovi NLO-i bili oblika bumeranga,odnosno poput aviona bez repa.

66

~ ~ ~. . ( 1 : : : ' ; ;; ~~ ' .110 ~ .. ~L Q... .-

,,1, .... < e M Ci~ ,i\. ~ ~ C> :.~.... - ~..C:,:;A-;. Itia ;. V1 1 1 1 1~ ~ + ~< 1 2 -- 1 =Klas1Jikadja NLO-a. Sistematizacija pojava j~ je .~ najva fn ij ihd je la tnos ti ozb il jn ij ih ufo loga , kako b i b il i u mogucnost i otkriti prevaru.

67


35/73

T~edandana prije Amoldove pustolovine, kueanica IZWashingtona, Emma Shingler vidjela je tanjure kako sekrecu velikom brzinom nad glavnim gradom. Bilo je to unOCI17. l ipnja 1947. Istragom se ustanovilo da su to ist iobjekti koje su nedaleko od knee gospode Shingler vidjeligospodin i gospoda Wheeler. Videnje leteceg diska~~javila je igospoda H. Atkins i grupa ljudi koja je~lJekom petnaestak minuta pratiia pogledom letjel icuIZDadGreen Springsa u drzavi Alabama sljedeeeg dana.Ocigledno se radilo 0 istome NLO-u. Osam do desetletecih tanjura vidio je R. D. Taylor iznad Cedar Rapidsasarno dan nakon videnja u Green Springsu.

avo su samo neki primjeri tanjura koji su vidani u timran~~ danima. Ne treba zaboraviti da Playa knjiga obilujezapisima 0ovome obliku letjelica.

Letece e i gare , takoder su cesto vidane, iako ne utolikoj mjeri kao tanjuri. Vjerojatno najpozoatiji slucaj jesusret Clarencea S. Chilesa injegovog kopilota Johna B.Whitteda koji se odigrao 23. srpnja 1948. Poletjeli su saerodroma u Houstonu, Texas na let prema Bostonu udrZavi Massachusetts. Oba pilota bili su pouzdani, sbogatim iskustvima iz rata i brojnim satima leta. Negdjeoko 2.45 ujutro, u blizini grada Montgomeryja, Alabama,ugledali su nesto slicno projektilu kako sepriblisavanji~o~ zrakoplovu DC-3. "Proslo je kraj' nasnevjerojatnom brzinom" - Chiles je kasnije rekao. "Naglosmo zaokrenuli u lijevo, a 'to' nas je mimoislo nekih?vjesto~njak ~etara s desna.' Objekt je bio oblika cigare,1 ostavljao dojam metalne konstrukcije, duljine otprilike~~.metara. Na ~amome vrhu, Chiles je ugledao nesto sto jelicilo radarskoj anteni, dokje iz 'repa' sukljao mlaz duijine10-15 metara. U trenutku kada je 'cigara' bila najblize

68

avionu, ispravila je svoj polozaj, a mlaz iz repa je biozamijenjen nekakvim cudnim zrakama. Odmah potom,'cigara' se okrenula pod pravim kutom i nestala okomitogore prema zvijezdama. Sarno je jedan od putnika biobudan u avionu, Clarence McKelvie, koji je takoderposvjedocio dogadaj. Istraga je pokazala da je satvremena ranije, slican iii isti objet! viden iznadzrakoplovne haze Robbins u blizini mjesta Macon udrzavi Georgia. Pouzdano se zna da u to vrijeme u tomepodrucju nije bilo niti jednoga vojnog zrakoplova.

LITS, odnosno svjetla na nebu, u nacelu sunajvidenije pojave, ali i one koje se znatno lakse dajuobjasniti , Bilo da su to meteori , kuglaste munje, ramisvijetleci efekti izazvani okolicom grada ili prirodnimokolisem, ljudi su eesto pod dojmom da su vidjel i NLO,ili neku nepoznatu pojavu koja na to upueuje. U vecinislucajeva nije tako, no ipak ostaje jedan dio slucajeva kojisu pril icno cvrst i ina koncu neobjaSnjivi. Po pitanjusvjetlosti, u ranoj fazi videnja, nije uvijek jasno, da Iiseradi 0 svjetlima na NLO-u, iii su svjetla sama neka vrstnepoznatih objekata, Jedan od svjedoka i istraZivaea ovogtipa fenomena, Gerald Heard nazvao je ove pojave'svjetla koja misle'. Svakako napoznatiji slu~aj onogvremena vezan uz videnje cudnih svjetala na nebu je onajkoji se dogodio u mjestu Lubbock u Texasu 25. kolovoza1951. godine. Jedan od zaposlenika u tajnome odjeluKomisije za atomsku energiju injegova zena ugledali suogroman, iprilicno brz objekt - prema izjavi ociglednokonstruirana letjelica - kako ih nadlijece jedva tristotinjak.metara iznad. Letjelica je slicila krilu bez trupa, oblikaslova V. Grupa profesora (geologije, kemije, f izike)takoder je vidjela ovu formaciju od nekih 12-36 svjetala.

69


36/73

I

IIII ! I II I'I I

Slj


37/73

pocevsi od prvog pripovjeda~a. koji i.edodao metaforicne note sVOJOJpnel,svaki je novi talog vremena s~~ku'obogaeivao' novim ~etalJl~aprekrivsi tako izvor debehm sloJer_nmaste. Naravno, ovdje je vremenskiprag bio suvise kratak, pa se vrlo lakomoze prodrijeti do srzi iotkriti realnekonture dogadaja. .

Razvoj znanstveno-fantasticnogzanra vjerojatno je bio glavnimrazlogom u prihvacanju vjerovanjao izvanzemaljcima. Neki su istrazi-vaci kljucne trenutke smjestili u1930-te i40-te godine kada je RayPalmer bio urednik magazina kao stosu Amazing Stories (Zapanjujueeprice) iFantastic Adventures (F.an-tasticne pustolovine). Palmer Jevee tada promovirao price ukojima su se pojavljivala bica sdalekih zvijezda koja posjecujuZemlju. Ovo se narocito oci-tovalo nakon Arnoldova slueajakojeg je Palmer gorl jivo smjestao ukontekst izvanzemaljskoga zivota. Uprvome broju casopisa Fate(Sudbina), iz 1948. godine, zestokoje naglasavao Arnoldovu prieu. kaodokaz posjeta izsvemira, a sam JePalm~r nakoncu bio i koautorom Arnoldove knj igeThe Coming of the Saucers. Pedesetihgodina, tanjuri su vee bili uobicajena

73

Svjetlosti slicne kao u Gorrnanovu slucaju prvi puta suprimijecene tijekom Drugoga svjetskog rata, a saveznickipilot i su ih zvali 'foo fighters'. Obje zaracene stranevjerovale su kako se radi 0 novome oru.Zju one druge,Primjerice, Associated Press je 13. prosinca 1943.izvijestio: "Kako su saveznicke trope danas imale uspjehana zapadnoj fronti, Nijemci su otkri li svoje novo oruzje -misteriozne srebme lopte koje plutaju u zraku. Pilot i suprijavili videnje ovih 'kugli' tijekom bombardiranjadijelova Reicha." Od tada se pretpostavlja da bi ta svjetlamogla biti ineki oblik plazma energije iii kuglaste munje,koje su se formirale zbog strukture iii elektriene prirodetadaSnjih zrakoplova. I zaista, postoji nekoliko modemijihslucajeva s takvim objaSnjenjem, no i dalje se u izvje-stajima 0 NLO-ima nepoznata svjet lost pril icno cestospominje.

Utjecaj znanstvene fantastikeUzevsi u obzir da je fenomen NLO-a roden i

odnjegovan u Americi , vrlo je vazno u kontekst uvuci iznanstvenu fantastiku te promotr it i utjecaj koj i je ovajfilmsko-knjizevni z a n e imao tada u zemlji. Nedvojbena jecinjenica kako je znaastvena-fantastika imala velik utjecajna problematiku NLO-a, cesto pothranjujuCi maStu ljudi,rezultat cega su bil i manji ii i veci va

Documents

DaveR. Heyneck-UFO Mit Ili Stvarnost