datum / rujan 2019. · datum / rujan 2019. nositelj zahvata / ina - industrija nafte d. d., zagreb naziv dokumenta / ela orat zaŠtite okoliŠa za o jenu o potrei projene utjeaja

datum / rujan 2019.

nositelj zahvata / INA - INDUSTRIJA NAFTE d. d., Zagreb

naziv dokumenta / ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA IZMJENU NAFTNO-RUDARSKIH ZAHVATA NA EKSPLOATACIJSKOM POLJU UGLJIKOVODIKA „ŽUTICA“ - RAZRADNA BUŠOTINA RAVNEŠ-2 S RADNIM PROSTOROM ZA SMJEŠTAJ BUŠAĆEG POSTROJENJA

Nositelj zahvata: INA - INDUSTRIJA NAFTE d. d., Zagreb

Av. V. Holjevca 10, 10 020 Zagreb

Ovlaštenik: DVOKUT-ECRO d. o. o. Trnjanska 37, 10 000 Zagreb

Naziv dokumenta: ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ

ZA IZMJENU NAFTNO-RUDARSKIH ZAHVATA NA EKSPLOATACIJSKOM POLJU

UGLJIKOVODIKA „ŽUTICA“ - RAZRADNA BUŠOTINA RAVNEŠ-2 S RADNIM PROSTOROM

ZA SMJEŠTAJ BUŠAĆEG POSTROJENJA

Ugovor: U032_18

Verzija: Za pokretanje postupka OPUO

Datum: rujan 2019.

Poslano: Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, 27.9.2019.

Voditelj izrade: Tomislav Hriberšek, mag.geol. Uvod, podaci o nositelju zahvata, podaci o lokaciji, opis zahvata, vode

Stručni suradnici (zaposleni voditelji

stručnih poslova/

stručnjaci ovlaštenika

– suglasnost u

dodatku):

Ines Geci, mag. geol. Vode Ivan Juratek, mag. ing. prosp. arch. Krajobraz, kulturno-povijesna baština Daniela Klaić Jančijev, mag. biol. Zaštićena prirodna područja, biljni i životinjski svijet, ekološka mreža RH mr.sc. Konrad Kiš, mag. ing. silv. Šumarstvo i lovstvo Imelda Pavelić, mag. ing. agr. Tlo, otpad Igor Anić, dipl. ing. geoteh., univ. spec. oecoing. Otpad Mario Pokrivač, mag. ing. traff., struč. spec. ing. sec. Promet i infrastruktura, akcidenti, buka Vjeran Magjarević, mag. phys. geophys. Zrak, klimatske promjene

Ostali zaposleni

stručni suradnici

ovlaštenika:

Najla Baković, mag.oecol Zaštićena prirodna područja, biljni i životinjski svijet, ekološka mreža RH Sven Jambrušić, bacc. ing.evol. sust Zrak, klimatske promjene

Konzultacije i podaci: INA - INDUSTRIJA NAFTE d. d., Zagreb Av. V. Holjevca 10, 10 020 Zagreb

Direktorica: Marta Brkić, mag. ing. prosp. arch.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA IZMJENU

NAFTNO-RUDARSKIH ZAHVATA NA EKSPLOATACIJSKOM POLJU UGLJIKOVODIKA „ŽUTICA“ - RAZRADNA

BUŠOTINA RAVNEŠ-2 S RADNIM PROSTOROM ZA SMJEŠTAJ BUŠAĆEG POSTROJENJA

S A D R Ž A J

1. UVOD 4

2. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA 6

3. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA 7

3.1 TOČAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPIS ZAHVATA IZ UREDBE ........................................ 7

3.2 OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA ............................................................................................ 7

3.2.1 OPIS POSTOJEĆEG STANJA ................................................................................................... 9

3.2.2 BUŠOTINSKI RADNI PROSTOR RV-2 ZA SMJEŠTAJ BUŠAĆEG POSTROJENJA ......................12

3.2.3 IZRADA KANALA BUŠOTINE................................................................................................17

3.2.4 PRIVOĐENJE BUŠOTINE EKSPLOATACIJI ............................................................................21

3.2.5 AKTIVNOSTI ZAŠTITE OKOLIŠA ...........................................................................................26

3.2.6 PREDVIĐENO PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA ........................................................................27

3.2.7 SANACIJA BUŠOTINE I BUŠOTINSKOG RADNOG PROSTORA .............................................27

3.3 VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U PROCES.......................................................................28

3.4 TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG POSTUPKA TE EMISIJE U OKOLIŠ .......................29

3.5 POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA ..............31

3.6 PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJA .................................................................................................31

4. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA 32

4.1 PODACI O LOKACIJI ZAHVATA ...................................................................................................32

4.2 PROSTORNI PLANOVI .................................................................................................................33

4.2.1 PROSTORNI PLAN ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ........................................................................34

4.2.2 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA IVANIĆ GRADA .......................................................37

4.3 OPIS STANJA SASTAVNICA OKOLIŠA NA KOJE BI ZAHVAT MOGAO IMATI UTJECAJ ..................39

4.3.1 KLIMA I KLIMATSKE PROMJENE .........................................................................................39

4.3.2 VODE ..................................................................................................................................42

4.3.3 ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE ........................................................................................50

4.3.4 BIORAZNOLIKOST ...............................................................................................................51

4.3.5 EKOLOŠKA MREŽA..............................................................................................................55

4.3.6 TLO I POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE ...................................................................................56

4.3.7 ŠUMARSTVO ......................................................................................................................58

4.3.8 LOVSTVO ............................................................................................................................60

4.3.9 KRAJOBRAZ ........................................................................................................................62

4.3.10 KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA .......................................................................................63

4.3.11 NASELJA I STANOVNIŠTVO .................................................................................................64




4.3.12 PROMETNE ZNAČAJKE .......................................................................................................64

4.3.13 OSTALA INFRASTRUKTURA ................................................................................................65

5. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 67

5.1 SAŽETI OPIS UTJECAJA ...............................................................................................................67

5.1.1 KLIMATSKE PROMJENE ......................................................................................................67

5.1.2 UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA ..........................................................................................70

5.1.3 UTJECAJ NA VODE I VODNA TIJELA ....................................................................................71

5.1.4 UTJECAJ NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE, BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET ......................74

5.1.5 UTJECAJ NA EKOLOŠKU MREŽU .........................................................................................75

5.1.6 UTJECAJ NA TLO .................................................................................................................75

5.1.7 UTJECAJ NA ŠUMARSTVO I LOVSTVO ................................................................................76

5.1.8 UTJECAJ NA KRAJOBRAZ ....................................................................................................78

5.1.9 UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINU ..................................................................78

5.1.10 UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO .............................................................................................79

5.1.11 UTJECAJ NA PROMET .........................................................................................................79

5.1.12 UTJECAJ OD POVEĆANE RAZINE BUKE ...............................................................................81

5.1.13 GOSPODARENJE OTPADOM ...............................................................................................82

5.1.14 UTJECAJ U SLUČAJU IZNENADNOG DOGAĐAJA .................................................................84

5.2 OBILJEŽJA UTJECAJA ..................................................................................................................86

5.3 VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA ........................................................87

6. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA 88

6.1 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA ........................................................................................88

6.2 PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ...............................................................88

7. IZVORI PODATAKA 89

7.1 POPIS DOKUMENTACIJSKOG MATERIJALA ................................................................................89

7.2 POPIS LITERATURE .....................................................................................................................89

7.3 POPIS PRAVNIH PROPISA ...........................................................................................................90

8. DODACI 92




G R A F I Č K I P R I K A Z I Grafički prikaz 3-1: Prikaz planiranih zahvata unutar granica EPU „Žutica“ ............................................................................... 8

Grafički prikaz 3-2: Prikaz bušotine RV-2 unutar E.P. Žutica na katastarskoj podlozi i DOF-u .................................................. 10

Grafički prikaz 3-3: Površinski obuhvat horizonta „3“ .............................................................................................................. 11

Grafički prikaz 3-4: Obuhvat bušotinskog radnog prostora na ortofoto i katastarskoj podlozi ................................................ 13

Grafički prikaz 3-5: Raspored opreme na bušotinskom radnom prostoru bušaćeg postrojenja .............................................. 16

Grafički prikaz 3-6: Shematski prikaz bušaćeg postrojenja s alatom za bušenje ...................................................................... 18

Grafički prikaz 3-7.: Konstrukcija bušotine Rv-2 ....................................................................................................................... 21

Grafički prikaz 3-8.: Tipska shema proizvodne naftne bušotine opremljene sustavom dubinske sisaljke ............................... 22

Grafički prikaz 3-9. Shematski prikaz tipske bušotinske glave i erupcijskog uređaja................................................................ 23

Grafički prikaz 3-10.: Shematski prikaz rasporeda nadzemne opreme tipske naftne bušotine................................................ 24

Grafički prikaz 3-11: Sabirno-otpremni sustav eksploatacijskog polja ugljikovodika „Žutica“ ................................................. 26

Grafički prikaz 4-1: Prikaz planiranog zahvata na topografskoj podlozi ................................................................................... 33

Grafički prikaz 4-2: Izvod iz PP Sisačko-moslavačke županije – Kartografski prikaz 4.2. Proizvodnja i transportni sustav nafte i plina .......................................................................................................................................................................................... 36

Grafički prikaz 4-3: Izvod iz PPU Grada Ivanić Grada – Kartografski prikaz 3.2. Infrastrukturni sustavi i mreže, nafta i plin.... 38

Grafički prikaz 4-4: Promjena srednje godišnje temperature zraka (na 2 m iznad tla) za razdoblje P1 (2011.-2040.) i za razdoblje P2 (2041.-2070.) u odnosu na referentno razdoblje P0 (1971.-2000.) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom ...................................................................................................................................................................... 40

Grafički prikaz 4-5: Promjena srednje godišnje ukupne količine oborine (%) za razdoblje P1 (2011.-2040.) i za razdoblje P2 (2041.-2070.) u odnosu na referentno razdoblje P0 (1971.-2000.) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom ................................................................................................................................................................................................. 41

Grafički prikaz 4-6: Vodotoci na promatranom području ......................................................................................................... 43

Grafički prikaz 4-7: Poplavne površine ..................................................................................................................................... 45

Grafički prikaz 4-8: Prostorni položaj površinskih vodnih tijela u odnosu na lokaciju planiranog zahvata............................... 47

Grafički prikaz 4-9: Zaštićena područja prirode na širem području planiranog zahvata .......................................................... 51

Grafički prikaz 4-11: Stanišni tipovi na širem području planiranog zahvata ............................................................................. 53

Grafički prikaz 4-10: Karta staništa na području EPU Žutica ..................................................................................................... 54

Grafički prikaz 4-12: Izvod iz karte ekološke mreže .................................................................................................................. 56

Grafički prikaz 4-13: Poljoprivredne površine .......................................................................................................................... 58

Grafički prikaz 4-14: Gospodarska podjela državnih šuma na području obuhvata zahvata ..................................................... 59

Grafički prikaz 4-15: Trasa naftovoda u odnosu na odsjeke gospodarske jedinice 146 - Žutica ............................................... 60

Grafički prikaz 4-16: Državno lovište I/10 Žutica ...................................................................................................................... 61

Grafički prikaz 4-17: Mreža prometnica na širem području (plava oznaka: lokacija zahvata) .................................................. 64




Grafički prikaz 4-18: Postojeća infrastruktura na promatranom područj ................................................................................. 66

Grafički prikaz 5-1: Prodor isplačnog filtrata u okolne stijene .................................................................................................. 72

Grafički prikaz 5-2: Shematski prikaz toka tekuće faze (tehnološka otpadna voda) tijekom izrade bušotine .......................... 83

T A B L I C E Tablica 3-1: Površina obuhvata EPU „Žutica“ ............................................................................................................................. 9

Tablica 3-2: Fizikalna svojstva nafte ......................................................................................................................................... 12

Tablica 3-3: Sastav plina otopljenog u nafti .............................................................................................................................. 12

Tablica 3-4: Osnovne karakteristike bušaćeg postrojenja National-402 .................................................................................. 17

Tablica 3-5.:Parametri cementne kaše i cementnog kamena .................................................................................................. 20

Tablica 3-6: Gustoća i količina isplake za izradu bušotine Rv-2 ................................................................................................ 28

Tablica 3-7.: Planirana količina isplačnog materijala i aditiva kod izrade bušotine Rv-2 .......................................................... 28

Tablica 3-8: Predviđene vrste i procjene količine otpada tijekom izrade jedne nove bušotine na EPU „Žutica“ ..................... 29

Tablica 3-9: Predviđene vrste i količine otpada tijekom izgradnje priključnih naftovoda od jedne bušotine na EPU „Žutica“ do sabirno-otpremnog sustava polja............................................................................................................................................. 29

Tablica 3-10: Volumen nabušenog materijala kod izrade bušotine Rv-2 ................................................................................. 30

Tablica 3-11.: Volumen tekuće faze kod izrade bušotine Rv-2 ................................................................................................. 30

Tablica 4-1: Prostorni planovi ................................................................................................................................................... 34

Tablica 4-2: Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima .......................................................................................... 42

Tablica 4-3: Karakteristike površinskog vodnog tijela CSRN0215_001 lateralni kanal Deanovac ............................................. 47

Tablica 4-4: Stanje vodnog tijela CSRN0215_001 lateralni kanal Deanovac ............................................................................. 49

Tablica 4-5: Karakteristike i stanje vodnih tijela podzemne vode ............................................................................................ 50

Tablica 4-6: Ciljne vrste i stanišni tipovi POVS HR2000465 Žutica ............................................................................................ 55

Tablica 4-7. Tip tla na lokaciji zahvata ...................................................................................................................................... 56

Tablica 4-8: Osnovni podaci o glavnim vrstama divljači državnog lovišta I/10 - Žutica ............................................................ 61

Tablica 4-9: Stanovništvo po Gradovima .................................................................................................................................. 64

Tablica 5-1: Ocjene osjetljivosti i izloženosti na klimatske promjene ....................................................................................... 67

Tablica 5-2: Procjene osjetljivosti zahvata na klimatske promjene .......................................................................................... 67

Tablica 5-3: Procjene izloženosti zahvata klimatskim promjenama ......................................................................................... 69

Tablica 5-4: Ocjene ranjivosti na klimatske promjene .............................................................................................................. 69

Tablica 5-5: Analiza ranjivosti zahvata na klimatske promjene ................................................................................................ 70

Tablica 5-6: Obilježja utjecaja ................................................................................................................................................... 86




4

1. UVOD

Predmet ovog Elaborata zaštite okoliša su naftno-rudarski zahvati na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Žutica“. Planirani naftno-rudarski zahvati obuhvaćaju izvođenje:

• uređenje bušotinskog radnog prostora (BRP) razradne bušotine Ravneš-2 (Rv-2) - plato veličine 130 x 100 m, za smještaj bušaćeg postrojenja;

• izradu kanala bušotine Ravneš-2 (Rv-2);

• u slučaju negativnog ishoda ispitivanja razradne bušotine Rv-2 - likvidaciju kanala bušotine i saniranje bušotinskog radnog prostora te vraćanje zemljišta vlasniku na daljnju uporabu;

• u slučaju pozitivnog ishoda ispitivanja razradne bušotine Rv-2 - smanjenje površine bušotinskog radnog prostora na optimalnu veličinu za smještaj opreme za pridobivanje ugljikovodika (80 x 70 m); izgradnju priključnog naftovoda promjera DN 80 (3“) od bušotine Rv-2 do MS-9 (L= 3.705 m).

Ovim Elaboratom, također je obrađena izmjena granica eksploatacijskog polja ugljikovodika (EPU) „Žutica“ koja se odnosi na usklađenje granica EPU „Žutica“. Nove granice odobrene su od strane Ministarstva gospodarstva, Uprave za energetiku i rudarstvo Rješenjem o utvrđivanju eksploatacijskog polja ugljikovodika „Žutica“ (KLASA: UP/I-310-01/14-03/149; URBROJ: 526-04-02/2-14-08 od 22. prosinca 2014. godine) na području Grada Ivanić-Grada i Općine Križ u Zagrebačkoj županiji (Dodatak 3).

Aktivnosti vezane uz eksploataciju ugljikovodika na naftno-plinskom polju „Žutica“ nalaze se u djelokrugu organizacijske jedinice Proizvodna regija središnja Hrvatska.

Eksploatacijsko polje ugljikovodika „Žutica“ nalazi se oko 45 km jugoistočno od Grada Zagreba. Na sjeveru je omeđeno autocestom Zagreb – Lipovac te rijekom Savom na jugu. S autocestom je povezano asfaltnom cestom duljine 2,5 km. Zapadnu prirodnu granicu čini rijeka Lonja, a istočnu granicu rijeka Česma.

Temeljem rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike (KLASA: UP/I-310-01/17-03/139; URBROJ: 517-13-1-1-2/1180-17-2 od 11. prosinca 2017. godine) do završetka postupka usklađivanja granica eksploatacijskog polja ugljikovodika „Žutica“ s prostorno planskom dokumentacijom, na snazi ostaju granice eksploatacijskog polja ugljikovodika „Žutica“ utvrđene rješenjem Republičkog sekretarijata za privredu (Broj: 07-2660/2-1967., od 6. lipnja 1967. godine), isključivo za potrebe prostorno planskog planiranja.

Temeljem Odluke Ministarstva zaštite okoliša i energetike (KLASA: UP/I-310-01/17-03/14; URBROJ: 517-13-1-3/1191-17-5 od 12. srpnja 2017. godine) i Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o davanju koncesije (KLASA: UP/I-310-01/17-03/14; URBROJ: 517-13-18-11 od 7. ožujka 2018. godine, sklopljen je Ugovor o koncesiji za eksploataciju mineralnih sirovina na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Žutica“ (KLASA: UP/I-310-01/17-03/14; URBROJ: 517-13-18-12 od 27. travnja 2018. godine) na rok do 31. prosinca 2041. godine.

U posljednjem provjerenom Elaboratu o rezervama ugljikovodika eksploatacijskog polja „Žutica“, naftno-plinsko polje „Žutica“, 23. obnova, prikazano je stanje rezervi na dan 31. 12. 2017. (Broj: 50308575/07-06-18/001/2059) te je temeljem njega izdano Rješenje kojim se potvrđuju količine i




5

kakvoća rezervi ugljikovodika na eksploatacijskom polju „Žutica“, naftno-plinsko polje „Žutica“ (KLASA: UP/I-310-01/18-03/83; URBROJ: 517-06-3-1-19-8 od 25. veljače 2019. godine).

Od strane Ministarstva zaštite okoliša i energetike izdana je Suglasnost (Klasa: UP/i-310-01/19-03/157, Urbroj: 517-06-3-2-19-2, Zagreb, 27. rujna 2019.) na Idejni projekt – zahvat u prostoru razradna/eksploatacijska bušotina Ravneš 2 (Rv-2) s radnim prostorom za smještaj bušaćeg postrojenja na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Žutica“ (Dodatak 7).

Novi rudarski zahvati se u potpunosti uklapaju u postojeću tehnologiju pridobivanja nafte i plina na ostalim eksploatacijskim poljima tvrtke INA-Industrija nafte d.d. koja su obuhvaćena „Cjelovitom studijom o utjecaju na okoliš tehnoloških objekata INA-Industrija nafte – Naftaplina na području Općine Ivanić Grad“ koja je izrađena 1993. godine od strane INA – Inženjering za naftu i plin d.o.o. Zagreb, a prihvaćena 17. veljače 1995. godine.

Za planirane naftno-rudarske zahvate na EPU „Žutica“ potrebno je provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17), Prilogu II. – popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo, točka:

• 2.5. Cjevovodi za prijenos:

- nafte i naftnih derivata, plina (visokotlačni plinovodi) i kemikalije

…

• 10.12. Istražne i druge duboke bušotine izuzev bušotina koje služe za ispitivanje tla/geotehničke istražne bušotine

• 13. Izmjena zahvata iz Priloga I. i II. koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš – a vezano za točku 40. Priloga I. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17).

Sukladno stavku 1. članka 25. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17), postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš uključuje i prethodnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Nositelj zahvata je naftna kompanija INA - INDUSTRIJA NAFTE d. d., Zagreb., a izrada Elaborata ugovorena je kako bi se, sukladno članku 27. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17) u sklopu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocijenilo je li za predmetni zahvat potrebno (ili nije potrebno) provesti procjenu utjecaja na okoliš.

Elaborat zaštite okoliša izrađen je na temelju Idejnog projekta: zahvat u prostoru eksploatacijska bušotina Ravneš-2 (Rv-2) s radnim prostorom za smještaj bušaćeg postrojenja na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Žutica“, broj projekta: 05/2019 (INA d. d., Zagreb, srpanj 2019).




6

2. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Naziv i sjedište tvrtke: INA - INDUSTRIJA NAFTE d. d., Zagreb Av. V. Holjevca 10, 10 020 Zagreb

OIB: 27759560625

Odgovorna osoba: Diana Prpić, dipl. ing., direktorica održivog razvoja i ZZSO

IPNP

Telefon: (01) 645 0214

E-mail: [email protected]

Kontakt osoba: Ivo Omrčen, dipl. ing., vodeći stručnjak za održivi razvoj i

ZZSO

Telefon: 098 323 980

E-mail: [email protected]




7

3. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

3.1 TOČAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPIS ZAHVATA IZ UREDBE

Za planirane naftno-rudarske zahvate na EPU „Žutica“ potrebno je provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17), Prilogu II. – popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo, točke:

• 2.5. Cjevovodi za prijenos:

- nafte i naftnih derivata, plina (visokotlačni plinovodi) i kemikalije

…

• 10.12. Istražne i druge duboke bušotine izuzev bušotina koje služe za ispitivanje tla/geotehničke istražne bušotine

• 13. Izmjena zahvata iz Priloga I. i II. koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš – a vezano za točku 40. Priloga I. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17).

3.2 OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA

Ovim Elaboratom zaštite okoliša obuhvaćeni i su sljedeći naftno-rudarski zahvati, koji su locirani na sjevernom dijelu EPU „Žutica“:

• uređenje bušotinskog radnog prostora (BRP) razradne bušotine Ravneš-2 (Rv-2) - plato veličine 130 x 100 m, za smještaj bušaćeg postrojenja;

• izradu kanala bušotine razradne Ravneš-2 (Rv-2);

• u slučaju negativnog ishoda ispitivanja razradne bušotine Rv-2 - likvidaciju kanala bušotine i saniranje bušotinskog radnog prostora te vraćanje zemljišta vlasniku na daljnju uporabu;

• u slučaju pozitivnog ishoda ispitivanja razradne bušotine Rv-2 - smanjenje površine bušotinskog radnog prostora na optimalnu veličinu za smještaj opreme za pridobivanje ugljikovodika (80 x 70 m); izgradnju priključnog naftovoda promjera DN 80 (3“) od bušotine Rv-2 do MS-9 (L= 3.705 m).

Poglavlja 3.2.1. Opis postojećeg stanja do 3.6. Prikaz varijantnih rješenja, su preuzeta iz Idejnog projekta: zahvati u prostoru na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Žutica“, broj projekta: 05/2019 (INA d. d., Zagreb, srpanj 2019).

Na grafičkom prikazu u nastavku vidljiv je prostorni raspored bušotinskog radnog prostora, pristupnog puta i predviđenog naftovoda unutar granica EPU „Žutica“.




8

Grafički prikaz 3-1: Prikaz planiranih zahvata unutar granica EPU „Žutica“

Izvori podataka: Idejni projekt (INA - INDUSTRIJA NAFTE d. d., srpanj 2019.), DGU WMS DOF




9

Usklađenje granica EPU „Žutica“ (2014. god.) uzrokovalo je smanjenje obuhvata granica na jugu i zapadu, odnosno povećanja obuhvata na sjeveru i istoku u odnosu na granice EPU „Žutica“ iz 1967. god.

Odnos površina granica EPU „Žutica“ prikazan je u sljedećoj tablici.

Tablica 3-1: Površina obuhvata EPU „Žutica“

Granica EPU „Žutica“ Površina (km2)

Granica iz 1967. god. 56

Granica iz 2014. god. 55,95

Izvori podataka: Idejni projekt (INA - INDUSTRIJA NAFTE d. d., srpanj 2019.)

Naftno rudarski radovi obuhvaćeni ovim Elaboratom smješteni su na sjeveru obuhvata EPU „Žutica“, u dijelu gdje je došlo do usklađenja granica EPU Grafički prikaz 3-1).

S obzirom da su granice EPU „Žutica“ već potvrđene od strane Ministarstva gospodarstva, Uprave za energetiku i rudarstvo Rješenjem o utvrđivanju eksploatacijskog polja ugljikovodika „Žutica“ (KLASA: UP/I-310-01/14-03/149; URBROJ: 526-04-02/2-14-08 od 22. prosinca 2014. godine) na području Grada Ivanić-Grada i Općine Križ u Zagrebačkoj županiji (Dodatak 3). Za nove zahvate (koji nisu obuhvaćeni ovim Elaboratom) koji će biti planirani unutar potvrđenih granica EPU „Žutica“ provodit će se zasebni postupci sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš.

3.2.1 OPIS POSTOJEĆEG STANJA

Ležište ugljikovodika

Izdvojeni lokalitet Ravneš pripada središnjem dijelu Savske potoline („Duboka Sava“) koja regionalno predstavlja jugozapadni rub Panonskog bazena. Prospekt se nalazi na sjevernom rubu eksploatacijskog polja Žutica, čija su glavna ležišta ugljikovodika pješčane serije (Iva, Okoli i Poljana pješčenjaci) gornjomiocenske starosti.

Bušotina Ravneš-2 (Rv-2) definirana je temeljem dodatne seizmičke interpretacije i atributne analize postojećih 2D i 3D seizmičkih podataka središnjeg dijela Savske potoline („Duboka Sava“) te je utvrđena seizmička anomalija u Poljana i Okoli pješčenjacima, već elaboriranim ležištima polja Žutica. Na temelju provedenih atributnih analiza izdvojeno je zasebno geološko tijelo koje predstavlja tipičnu stratigrafsku zamku prodeltnog tipa, koja u korelaciji s poljem Žutica odgovara seriji A1-3 (donji pont) u naftnom zasićenju. Lokacija bušotine Ravneš-2 unutar eksploatacijskog polja Žutica prikazana je na sljedećem grafičkom prikazu.




10

Grafički prikaz 3-2: Prikaz bušotine RV-2 unutar E.P. Žutica na katastarskoj podlozi i DOF-u

Izvori podataka: Idejni projekt (INA - INDUSTRIJA NAFTE d. d., srpanj 2019.), DGU WMS DOF

Projektom bušotine predviđeno je probušiti naslage Lonja formacije (pliocen i kvartar), Široko polje formacije (gornji pont), Kloštar Ivanić formacije (donji pont) te završiti bušenje unutar Ivanić Grad formacije (gornji panon), točnije u članu Donjo Šarampovski lapor. Prognozirana konačna dubina kanala bušotine je 2 230 m MD +/- 50 m.

Bušotina ima za primarni cilj probušiti predviđeno ležište nafte donjeg dijela Poljana pješčenjaka (horizont „3“ - Grafički prikaz 3-3). Kao sekundarni cilj, projektom je predviđeno probušiti i utvrditi ležišta nafte u gornjem dijelu Okoli pješčenjaka i Iva pješčenjacima. Potencijalna ležišta pripadaju litološki ekraniziranim slojnim ležištima u stratigrafskim zamkama.




11

Obzirom na kompleksnu geološku građu, podaci koji će biti dobiveni bušenjem bušotine Rv-2 pridonijet će kvalitetnijoj procjeni ovog područja te povećati buduću proizvodnju polja Žutica.

Grafički prikaz 3-3: Površinski obuhvat horizonta „3“

Izvori: Idejni projekt (INA - INDUSTRIJA NAFTE d. d., srpanj 2019.), DGU WMS DOF

Procjena iscrpka plina i nafte




12

U slučaju pozitivnih rezultata bušotine Rv-2 te potvrde zasićenosti ciljanih nivoa ugljikovodicima, procjenjuje se početno dnevno pridobivanje u količini od oko 28 m3/d nafte te oko 3 600 m3/dan plina.

Sastav fluida

Očekivana svojstva nafte procijenjena su temeljem karakteristika fluida na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Žutica“ (Tablica 3-2). Podaci o fizikalnim svojstvima nafte preuzeti su iz „Elaborata o rezervama ugljikovodika eksploatacijskog polja Žutica“, naftno-plinsko polje Žutica (Oznaka: 50308575/07-06-18/001/2059).

Tablica 3-2: Fizikalna svojstva nafte

Izvor podataka: Idejni projekt (INA - INDUSTRIJA NAFTE d. d., srpanj 2019.)

Očekivana svojstva plina procijenjena su temeljem karakteristika fluida na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Žutica“ (Tablica 3-3). Podaci o komponentnom sastavu plina otopljenog u nafti preuzeti su iz „Elaborata o rezervama ugljikovodika eksploatacijskog polja Žutica“, naftno-plinsko polje Žutica (Oznaka: 50308575/07-06-18/001/2059).

Tablica 3-3: Sastav plina otopljenog u nafti


3.2.2 BUŠOTINSKI RADNI PROSTOR RV-2 ZA SMJEŠTAJ BUŠAĆEG POSTROJENJA

Lokacija bušotine Rv-2




13

Bušotina Ravneš-2 nalazit će se na području Zagrebačke županije, Grada Ivanić-Grada, katastarska Općina Caginec, s koordinatama E = 495 792,34; N = 5 059 341,15 (HTRS 96/TM) te nadmorskom visinom od 100 m.

Budući bušotinski radni prostor (BRP) bušotine Rv-2, nalazi se na udaljenosti cca 1 930 metara od najbližih kuća, a do njega će se pristupati postojećim putem 3319 k.o. Caginec i novoizrađenim pristupnim putem duljine cca. 1.005 m.

Trenutna namjena terena na kojem će se urediti BRP je poljoprivredno obradivo zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske.

Na grafičkom prikazu niže vidljiv je obuhvat BRP-a na katastarskoj podlozi u k.o. Caginec (k.č. 3243). Unutar površine obuhvata zahvata, bušotinski radni prostor (BRP) zauzima površinu od 13 000 m2 (130 x 100 m), pristupni put 5.025 m2 (1.005 x 5), a preostali dio služi kao deponij iskopanog humusa i zemlje.

Grafički prikaz 3-4: Obuhvat bušotinskog radnog prostora na ortofoto i katastarskoj podlozi

Izvori: Idejni projekt (INA - INDUSTRIJA NAFTE d. d., srpanj 2019.), DGU WMS Katastarske čestice i

katastarske općine i DOF

Izgradnja bušotinskog radnog prostora

Za potrebe izrade bušotine Rv-2 površina obuhvata će se urediti skidanjem humusa, nasipavanjem kamenog materijala i zbijanjem na potrebnu stišljivost. Preostala površina izvan BRP-a i pristupnog puta iskoristiti će se za odlaganje humusa i viška zemlje iz iskopa.




14

U fazi izrade kanala bušotine, Bušotinski radni prostor (BRP) zauzima površinu veličine 130 x 100 m, a sačinjavaju ga sljedeći elementi:

• ušće bušotine – dimenzija 3,5 x 3,0 x 2,4 m (širina x duljina x dubina);

• temelji bušaćeg postrojenja površine (P = 1 380 m2);

• temelji spremnika za gorivo (P = 48 m2);

• betonski bazen za izdvajanje krutih čestica iz isplake („sand-trap“) – dimenzija 3,5 x 12,75 x 1,7 do 2,2 m (širina x duljina x dubina);

• isplačna jama (V = 1 200 m3);

• sabirna (septička) jama (V = 5 m3),

• pristupni put (cca. 1 005 m).

Izgradnja bušotinskog radnog prostora za smještaj bušaćeg postrojenja i normalno odvijanje tehnološkog procesa izrade bušotine, podrazumijeva sljedeće aktivnosti:

• uređenje bušotinskog radnog prostora (BRP) – plato izveden od nasipa kamenog materijala na kojem se odvijaju sve aktivnosti na izgradnji bušotine. Kameni materijal se zbija do propisanog modula zbijenosti;

• izradu ušća bušotine – armirano betonskog otvorenog bazena, unutarnjih dimenzija 3,0 x 2,5 metra, dubine cca. 2,0 metra, na čijem dnu se nalazi uvodna čelična cijev, čiji donji kraj je na dubini do 18 metara od razine radnog prostora;

• izradu temelja bušaćeg tornja - oko ušća bušotine postavljaju se na propisano zbijenu podlogu armirano betonske ploče (tzv. talpe) dimenzija 3,0 x 1,0 x 0,14 m, posložene jedna do druge;

• izradu temelja postrojenja – prostora na kojem se postavlja bušače postrojenje, na cijelom prostoru postavljaju se armirano betonske ploče, posložene jedna do druge na podlogu propisane zbijenosti. Između ploča izvodi se odvodni sustav izrađen od betonskih kanala koji završava u armirano betonskom bazenu – „sand-trapu“;

• izradu „sand-trapa“ – otvorenog ukopanog armirano-betonskog spremnika zapremine oko 60 m3 u kojem završava sustav betonskih kanala koji pokriva popločeni prostor postrojenja. Bazen je podijeljen na dva dijela, od kojih veći služi za prihvat krutih čestica iz nabušenog materijala dok je manji predviđen za prihvat tekućine iz sustava odvodnih kanala te dijela tekućina iz većeg bazena preko preljeva. Manji bazen je povezan betonskim kanalom s isplačnom jamom (sprečavanje izlijevanja iz bazena na radni prostor);

• uređenje prostora za smještaj skladišnih kontejnera i kontejnera smještaj radnika;

• izrada isplačne jame (V= 1 200 m3)– uklanja se zemljani sloj do dubine oko 2,5 m od nivoa ostatka lokacije. Po obodu deponije formira se zemljani nasip visine 0,5 m nagiba 1:1. Na dno jame i bočne stranice postavlja se vodonepropusna PEHD folija. Po vrhu nasipa isplačne jame postavlja se zaštitna ograda;




15

• uređenje prostora za smještaj spremnika goriva – površine na BRP-u za privremeni smještaj spremnika goriva. Na propisano zbijenu podlogu postavljaju se armirano betonske ploče (talpe) posložene jedna do druge. Na ovako pripremljenu površinu postavljaju se 2 čelična rešetkasta nosača na koje se poprečno postavljaju 3 prenosiva dvoplošna spremnika za dizelsko gorivo, svaki zapremnine 20 m³. Rešetkasti nosači i rezervoari su dio bušaćeg postrojenja;

• iskop jama za ispitivanje bušotine (dvije baklje) – služi za spaljivanje pridobivenog plina prilikom ispitivanja bušotine;

• izradu piezometra – bunara koji služi za definiranje nultog stanja kvalitete podzemnih voda, uzimanje uzoraka za kemijsku analizu te praćenje kvalitete podzemnih voda tijekom izrade bušotine;

• izradu sabirne (septičke) jame (V=5 m3) za potrebe prikupljanja otpadnih voda iz kontejnera za smještaj i rad djelatnika.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA IZMJENU NAFTNO-RUDARSKIH ZAHVATA NA EKSPLOATACIJSKOM POLJU

UGLJIKOVODIKA „ŽUTICA“ - RAZRADNA BUŠOTINA RAVNEŠ-2 S RADNIM PROSTOROM ZA SMJEŠTAJ BUŠAĆEG POSTROJENJA

16

Grafički prikaz 3-5: Raspored opreme na bušotinskom radnom prostoru bušaćeg postrojenja

Izvor: Idejni projekt (INA - INDUSTRIJA NAFTE d. d., srpanj 2019.), DGU WMS DOF




17

Izgradnja pristupnog puta

Za korištenje bušotinskog radnog prostora Rv-2, izgraditi će se pristupni put dužine cca. 1 005 m, širine kolnika 3,5 m i obostranim bankinama od 0,75m (ukupno 5 m). Kod spajanja pristupnog puta i lokalnog puta (3319 k.o. Caginec) izgradit će se proširenje iz smjera istoka radi lakšeg ulaska transportnih vozila. Pristupni put će biti izgrađen korištenjem kamenog materijala.

3.2.3 IZRADA KANALA BUŠOTINE

Bušenje će se izvoditi s tipskim prenosivim bušaćim postrojenjem namijenjenim za rad na kopnu. Rudarski radovi bušenja i ispitivanja na predmetnoj lokaciji će se izvoditi prema projektu izrade bušotine sukladno zakonskoj regulativi.

Bušaće postrojenje

Bušače postrojenje služi za bušenje bušotine, a osnovne karakteristike bušaćeg postrojenja National-402 dana su u sljedećoj tablici.

Tablica 3-4: Osnovne karakteristike bušaćeg postrojenja National-402

Karakteristika National-402

Radna nosivost tornja, t 280

Snaga postrojenja dizalice, HP 750

Visina postrojenja (vrh tornja), m 44,5

Dimenzije baze postrojenja 20 x 10

Izvor: Idejni projekt (INA - INDUSTRIJA NAFTE d. d., srpanj 2019.)

Postrojenje je rastavljivog tipa – montira/demontira se na lokaciji.

Postrojenje se u pravilu sastoji od noseće strukture, koloturnog sustava, dizalice, pogonskih motora, prijenosnika, vrtaćeg stola, isplačnih sisaljki, isplačne glave, sustava za pripremu i pročišćavanje isplake, cijevnih alatki, dlijeta, te drugog alata.

Bušotina će se izrađivati bušaćim alatom, ovješenim o kuku, uz rotaciju bušaćim alatom u svrhu razrušavanja stijenja, a tako izbušeni materijal (krhotine) će se podizati s dna i iznositi na površinu pomoću radnog fluida (isplake). Krhotine će se na površini izdvajati iz isplake na vibratorima. Izdvojene krhotine će se odlagati u predviđeni betonski bazen, a potom će se odlagati na privremenom odlagalištu na samoj lokaciji.

Na sljedećem grafičkom prikazu shematski je prikazano bušaće postrojenje s alatom za bušenje.




18

Grafički prikaz 3-6: Shematski prikaz bušaćeg postrojenja s alatom za bušenje





19

Izrada kanala bušotine

Bušotina će se izrađivati rotacijom bušaćeg alata uz cirkulaciju radnog fluida, u svrhu razrušavanja stijene, a tako izbušeni materijal (krhotine) će se podizati s dna i iznositi na površinu pomoću radnog fluida (isplake). Krhotine će se na površini izdvajati iz isplake na vibratorima i odlagati u predviđen betonski bazen, a potom će se odlagati na privremenom odlagalištu na samoj lokaciji. Bušotina će se izraditi u više faza, od većeg promjera bušenja prema manjem.

Sustav za ispiranje

Bušenje se izvodi rotacijom bušaćeg alata uz cirkulaciju bušotine radnog fluida (isplaka) u svrhu razrušavanja stijene. Cirkulacija se odvija u zatvorenom sustavu koji se sastoji od sljedećih elemenata:

• isplačni bazeni,

• isplačne sisaljke,

• tlačni vodovi,

• bušaći niz,

• dlijeto,

• prstenasti prostor bušotine,

• izljevna cijev,

• sustav pročišćavanja.

Pod nazivom radni fluidi za izradu bušotine podrazumijevamo sve radne fluide u procesu izrade i osvajanja bušotine (isplaka, otežana voda).

U sklopu bušotinskog radnog prostora izrađuje se isplačna jama dovoljnog kapaciteta (V=1.200 m3) za prihvat najveće očekivane količine radnoga fluida (isplake) iz procesa izrade bušotine.

Isplačna jama se radi od vodonepropusnoga materijala (glina na površini jame uz upotrebu vodonepropusne folije, a prostor oko isplačne jame zaštićen je ogradom.

Bušotinski radni prostor se izvodi na način koji će osigurati prihvat i transport onečišćene oborinske vode i vode iz procesa izrade bušotine (pranje i čišćenje) sustavom nepropusnih betoniranih kanala do isplačne jame.

Sustav pročišćavanja isplake

Primarni cilj djelotvorne kontrole čvrstih čestica je uklanjanje što je moguće više nabušenih čestica stijene iz isplake. Stupanj čišćenja isplake od nabušenih čestica i količine materijala za otežavanje čini važnu ulogu u troškovima razrjeđivanja, odlaganja radnih fluida i otpada.

Sustav za pročišćavanje isplake i nabušenih čestica na postrojenu sastoji se od dva vibratora, odvajača pijeska (tzv. desander), odvajača mulja (tzv. desilter), uređaja za čišćenje isplake (tzv. mud cleaner), uređaja za flokulaciju, izdvajanje barita i fino pročišćavanje isplake (tzv. flock jedinica) i isplačne jame.




20

Konstrukcija bušotine

U svrhu raskrivanja i privođenja proizvodnji plinsko-kondenzatnog ležišta projektirana je konstrukcija bušotine koja podrazumijeva izradu kanala bušotine u više faza. Faza bušenja podrazumijeva bušenje dlijetom određenog promjera nakon čega se u izbušeni kanal ugrađuju zaštitne cijevi, a prostor između zaštitnih cijevi i kanala bušotine popunjava se cementnom kašom od dna do ušća bušotine ili od dna do dubine određene projektom izrade bušotine. Stvrdnjavanjem cementne kaše nastaje cementni kamen. Tako cementirane zaštitne cijevi osiguravaju stabilnost kanala bušotine, kontrolu tlakova, uvjete naprezanja u z.c., sprečavaju komunikacija ležišnih fluida između formacija duž kanala bušotine.

Po završetku jedne faze bušenja, izrada kanala bušotine se nastavlja bušenjem dlijetom manjeg promjera od onog u prethodnoj fazi nakon čega se u kanal bušotine ugrađuju zaštitne cijevi također manjeg promjera od cijevi ugrađenih u prethodnoj fazi koje se potom cementiraju. Izrada kanala bušotine nastavlja se po istom principu sve do postizanja konačne dubine bušotine.

Odabir i ugradnja kolona zaštitnih cijevi kao konstruktivnih elemenata bušotine, te njihova cementacija, temeljeni su na slijedećim podacima i parametrima:

• geološkom profilu,

• gradijentu pornog tlaka i tlaka raspucavanja stijena,

• slojnom fluidu,

• sigurnosnim koeficijentima,

• proračunima naprezanja,

• programiranim tehnološkim zahtjevima u najnepovoljnijim bušotinskim uvjetima,

• položaju i svojstvima ležišta.

Za potrebe cementacije pri izradi bušotine koristi se tehnološka voda koja će se dopremati cisternama te prihvaćati u spremnicima koji su sastavni dio opreme za bušaće postrojenje.

Predviđena ukupno potrebna količina cementne kaše za bušotinu Rv-2 iznosi 68 m3.

Parametri cementne kaše, dani su u sljedećoj tablici.

Tablica 3-5.:Parametri cementne kaše i cementnog kamena

Promjer kolone z.c. (inch)

Vrst cementne

kaše

Volumen (m3)

Gustoća (kg/m3)

Gubitak vode

(ml/1000PSI/30min)

Izdvajanje vode (ml/250 ml)

Tlačna čvrstoća (bar/24 sata)

13 3/8'' Repna cem. kaša 18 1885-1900 < 1500 < 1.4 > 70

Vršna cem. kaša 20 1700-1750 < 300 < 1.0 > 70

Repna cem kaša 10 1885-1900 < 200 < 1.0 > 70

5 1/2'' Repna 20 1700-1750 < 100 < 0,5 > 120

9 5/8”


Na sljedećem grafičkom prikazu prikazana je konstrukcija bušotine Rv-2.




21

Grafički prikaz 3-7.: Konstrukcija bušotine Rv-2


3.2.4 PRIVOĐENJE BUŠOTINE EKSPLOATACIJI

Na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Žutica“ nakon izrade kanala bušotine Rv-2, ukoliko se dokaže komercijalno otkriće, planira se privođenje bušotine eksploataciji što podrazumijeva sljedeće:

• bušotina Rv-2 će se opremiti površinskom i dubinskom opremom za pridobivanje nafte,

• bušotinski radni prostor svesti će se na optimalnu veličinu za pridobivanje nafte (70 x 30 m).

Dubinska eksploatacijska oprema

Na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Žutica“ na bušotinama s nedovoljnom energijom ležišta za samostalno iznošenje fluida primjenjuje se mehaničko podizanje bušotinskih fluida dubinskom opremom. Dubinska usadna sisaljka (DUS) ugrađuje se na klipnim šipkama koje su pogonjene elektromotorom njihalice ili LRP jedinice i na taj način dolazi do pomaka klipa dubinske usadne sisaljke u cilindru. Pomoću usisnog i tlačnog ventila na DUS-u dolazi do tlačenja fluida i njegovog




22

podizanja kroz proizvodni niz nazivnog promjera 73,02 mm na površinu. Proizvedeni fluid otprema se priključnim naftovodom u sabirni sustav.

Na sljedećem grafičkom prikazu vidljiva je tipska shema opremanja naftne bušotine na EPU „Žutica“.

PLINSKO SIDRO Š - 1

KRATKI TUBING

Naziv i karakteristika opreme

PROIZVODNA OPREMA U BUŠOTINI

GLATKA ŠIPKA 1 1/4"

KRATKA KLIPNA ŠIPKA 7/8"

KLIPNA ŠIPKA 7/8"

KLIPNA ŠIPKA 5/8"

KLIPNA ŠIPKA 3/4"

DUBINSKA USADNA SISALJKA

NIZ TUBINGA 73,02

SJEDIŠTE US-e

PRIJELAZ 60,32 M X 73,02 M

TUBING 73,02 (2 7/8'')

PRIJELAZ 73,02,M X 60,32 M

PRIJELAZ 60,32 M X 73,02,Ž3

4

PROIZVODNJA NAFTE I PLINA

PROIZVODNA TEHNIČKO STANJE BUŠOTINE

KRATKI TUBING 73,02 EU

10

1

2

5

7

TUBING VJEŠALICA + PRIJELAZ m x m 73,02 EU

Red.

Broj

6

13

9

8

11

12

14

15

16

11

13

8

2

1

3

4

5,6,7

10

9

12

14

16

15

Grafički prikaz 3-8.: Tipska shema proizvodne naftne bušotine opremljene sustavom dubinske sisaljke





23

Površinska oprema bušotine

Nakon ugradnji svake kolone na ušću bušotine će se svaka od zaštitnih kolona položiti u čelično kućište - „bušotinsku glavu“, a kako je prikazano na shemi tipske konstrukcije bušotinske glave kojom se osigurava stabilnost i izolacija svih formiranih međuprostora bušotine, tj. kontrola ležišnih tlakova.

Erupcijski uređaj osigurava siguran rad bušotine te mogućnost otvaranja i zatvaranja protoka plina iz bušotine. Sastoji se od zapornih organa (zasuna).

Na grafičkom prikazu niže prikazana je shema bušotinske glave i erupcijskog uređaja koji će biti primijenjen na bušotini Ravneš-2.

Grafički prikaz 3-9. Shematski prikaz tipske bušotinske glave i erupcijskog uređaja





24

Izgradnja BRP za eksploataciju

Nakon opremanja bušotine Rv-2 površinskom i dubinskom opremom za pridobivanje nafte pomoću dubinske usadne sisaljke, bušotinski radni prostor svesti će se na optimalnu veličinu za pridobivanje nafte (70 x 30 m).

Planiranu opremu na BRP naftne bušotine čine:

• erupcijski uređaj,

• dubinska sisaljka,

• priključni naftovod,

• AK uređaj,

• sustav za doziranje kemikalija (DPA),

• elektoenergetski sustav (TS),

• sustav nadzora i upravljanja procesom.

Na sljedećem grafičkom prikazu shematski je prikazana tipska oprema na bušotinskom radnom prostoru naftne bušotine.

TS

DPA

PN

KV

temelj njihalice

TSPNKVDPA dozirno pumpni agregat

kabelski vodpriključni naftovodtransformatorska stanica

Grafički prikaz 3-10.: Shematski prikaz rasporeda nadzemne opreme tipske naftne bušotine





25

Građevinski radovi na izgradnji bušotinskog radnog prostora za eksploataciju obuhvaćaju:

• izgradnju platoa pravokutnog oblika dimenzija 70 x 30, plato se nasipava do određene visine kamenim materijalom i zbija do propisanog modula zbijenosti, ovisno o vrsti opterećenja. Na platou se izvode potrebna opločenja;

• izgradnju temelja za njihalicu (mogućnost) , DPA, nosače cjevovoda, rasvjetnog stupa i sl.;

• iskope i zatrpavanja rovova za cjevovode i kabele koji se ugrađuju unutar platoa bušotinskog radnog prostora (dubine i presjeci iskopanih rovova predviđeni su na temelju propisa i pravila struke, a konačna dimenzija rovova će se odrediti u skladu s posebnim uvjetima iz lokacijske dozvole).

IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA

Izgradnjom priključnog naftovoda spojit će se bušotina Rv-2 na sabirno-otpremni sustav polja „Žutica“.

Radovi na izgradnji priključnih naftovoda podrazumijevaju sljedeće aktivnosti:

• iskop zemljanog rova (širina 80 cm, dubina 100 cm) od bušotine Rv-2 do ulaznog razdjelnika bušotina na MS-9 (L= 3 705 m);

• polaganje naftovoda promjera DN 80 (3“), nazivnog tlaka do 50 bar, materijala prema Grade B prema API 5L, u iskopani rov i polaganje elektrovoda u zajednički rov;

• nadzemno spajanje čeličnih cijevi s erupcijskim uređajem,

Na prolazu naftovoda ispod korita vodotoka izvode se uobičajeni građevinski radovi koji obuhvaćaju:

• izradu (po potrebi) zaštitnog, uzvodnog nasipa od materijala iz iskopa rova pri čemu se može pokazati potreba za obilazni tok vode obodnim jarkom ili čeličnim cijevima. Nakon toga izvodi se ispumpavanje preostale vode i izrada rova za polaganje cjevovoda,

• strojni iskop rova za polaganje cjevovoda se izvodi precizno prema visinskim kotama,

• nakon polaganja cjevovoda, pristupa se strojnom zatrpavanju rova pri čemu treba paziti da se ne ošteti zaštitna izolacija. Na širini 2,5 m uzvodno i nizvodno od osi cjevovoda oblaže se dno i stranica vodotoka zemljom debljine 10 cm i busenima u sloju 30 cm ili grubo i fino planiranje uz zasijavanje trase za sprečavanje erozije. Obloge stranica i dna vodotoka se izvode u skladu s vodopravnim uvjetima.

Uklanjanje zaštitnih zemljanih nasipa i reguliranje normalnog protoka.

Novi rudarski zahvati se u potpunosti uklapaju u postojeću tehnologiju pridobivanja nafte i plina na ostalim eksploatacijskim poljima tvrtke INA-Industrija nafte d. d. (Grafički prikaz 4-18).

Sabirno-otpremni sustav eksploatacijskog polja ugljikovodika „Žutica“ sastoji se od osam mjernih stanica (MS), jedne otpremne stanice (OS), centralne plinske stanice (CPS) i kompresorske stanice (KS) Žutica, priključnih naftovoda, tlačnih naftovoda i plinovoda, magistralnog naftovoda OS Žutica - Hrastilnica, kolektorskih slanovoda i vodovoda za dopremu slatke vode Dubrovčak - OS Žutica te centralne otpadne jame Žutica. Na grafičkom prikazu niže prikazana je blok shema sabirno-otpremnog sustava na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Žutica“.




26

Grafički prikaz 3-11: Sabirno-otpremni sustav eksploatacijskog polja ugljikovodika „Žutica“


3.2.5 AKTIVNOSTI ZAŠTITE OKOLIŠA

Tijekom izrade bušotine, idejnim projektom predviđene su sljedeće aktivnosti zaštite okoliša:

• baklje koje će se koristiti za ispitivanje/spaljivanje plina (cca 20-tak sati tijekom izrade i ispitivanja bušotine) nalazit će se u jamama oko kojih je zemljani nasip.

• kemikalije potrebne za proces bušenja, koje se dostavljaju u vrećama, na bušaćem postrojenju držati će se u određenom skladišnom prostoru, zaštićene od utjecaja kiše, dok će se ispod kemikalija koje se nalaze u bačvama i karnistrima nalaziti metalne tacne kako bi se spriječilo njihovo izlijevanje na tlo. S kemikalijama se postupa sukladno sigurnosno tehničkom listu (STL) na hrvatskom jeziku, koji je usklađen sa zahtjevima uredbi REACH i CLP te ovjeren od strane HZTA (Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping);

• u slučaju privođenja eksploataciji bušotine Rav-2, ovisno o analizi pridobivene kapljevine, odredit će se potreba za doziranjem određene kemikalije putem dozirno-pumpnog agregata koji će biti instaliran na bušotinskom radnom prostoru;

• nakon pročišćavanja isplake u uređaju za flokulaciju (iskorištenog tehnološkog fluida) filtrirana tekuća faza odvest će se na Centralnu otpadnu jamu Žutica;

• ispod isplačne jame i prostora za privremeni prihvat solidifikata postavlja se PEHD folija – kako bi se osigurala nepropusnost,

• u isplačnu jamu na lokaciji ne odlažu se ugljikovodici, ulja i kruti otpadni materijal,




27

• sanacija ugušćenog materijala iz isplačne jame obavit će se nakon odvoza tekuće faze tako da se kompletna masa krutog materijala obradi na samoj lokaciji u neopasni materijal;

• nakon gravitacijskog odvajanja tekuće i krute faze u isplačnoj jami, preostala tekuća faza iz isplačne jame se pročišćava pomoću flock jedinice i cisternama odvozi na Centralnu otpadnu jamu Žutica, dok se kruta faza solidificira i neutralizira te konačno prema planu sanacije deponira u isplačnoj jami.

3.2.6 PREDVIĐENO PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA

Planiranim projektom predviđeno je praćenje agroekološkog stanja tla i podzemne vode o čemu će se voditi dokumentacija propisana važećim Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 9/14) i Uredbom o standardu kakvoće vode (NN 73/13, 151/14, 78/15).

Nakon agroekološke analize nultog stanja - stanje okoliša pratit će se:

• u fazi izrade bušotine,

• nakon likvidacije lokacije.

Za potrebe radilišta bušit će se dvije piezometarske bušotine (Φ = 140 mm, dubina cca 25-50 m). Piezometri će biti unutar lokacije, a koristit će se za uzimanje uzoraka vode za analizu.

Uzorke vode za analizu uzet će se iz piezometara i obuhvatnog kanala prije i nakon završetka izrade bušotine te jednom tijekom izrade bušotine.

Na radnom prostoru uzet će se uzorak tla za agroekološku analizu, jedan na lokaciji, a drugi oko 300 m udaljeno od lokacije prije početka gradnje radnog prostora – nulto stanje.

Uzorci za agroekološke analize tla nakon rudarskih radova uzet će se na istim mjestima kao što je to navedeno za nulto stanje.

3.2.7 SANACIJA BUŠOTINE I BUŠOTINSKOG RADNOG PROSTORA

Nakon izrade kanala bušotine, osvajanja i provođenja svih projektiranih ispitivanja te analize dobivenih rezultata, donijet će se jedna od dvije moguće odluke:

• Dobiveni rezultati pokazuju da nije utvrđeno komercijalno otkriće rezervi ugljikovodika i da se ide u sanaciju - napuštanje bušotine i bušotinskog radnog prostora.

• Dobiveni rezultati potvrđuju komercijalno otkriće ugljikovodika te će se nastaviti aktivnosti privođenja eksploataciji bušotine opremanjem i izgradnjom sabirno-transportnog sustava.

U slučaju kada nije utvrđeno komercijalno otkriće, bušotina će se likvidirati i sanirati BRP prema projektu razradne eksploatacijske bušotine, izradit će se Projekt izrade bušotine za trajno uklanjanje bušotine prema članku 135. Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (NN 52/18, 52/19), te Glavnom tipskom rudarskom projektom „Sanacija isplačnih jama u INA-Naftaplinu“ (travanj 1990. godine).




28

3.3 VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U PROCES

Pod nazivom radni fluidi za izradu bušotine podrazumijevamo sve radne fluide u procesu izrade i osvajanja bušotine (isplaka, otežana voda).

Za izradu bušotine Rv-2 koristit će se isplaka na bazi vode (engl. Water-Based Mud, WBM). Tipovi isplake po promjerima bušenja prikazani su u tablici niže.

Tablica 3-6: Gustoća i količina isplake za izradu bušotine Rv-2

Promjer kanala,

mm (inch)Dubina bušenja Tip isplake

Gustoća,

kg/dm3

Volumen,

m3

444,50 (17 1/2") 0 - 100 Bentonitna suspenzija 1,05 - 1,16 170

311,15 (12 1/4") 100 - 700 Bentonitno polimerna 1,05 - 1,20 333

215,90 (8 1/2") 700 - 2320 KCl polimerna 1,05 - 1,18 344

Ukupno: 847

Rv-2


U tablicama niže dana je planirana ukupna količina i vrsta aditiva i materijala kod izrade bušotine Rv-2.

Tablica 3-7.: Planirana količina isplačnog materijala i aditiva kod izrade bušotine Rv-2

Naziv proizvoda Ukupna Količina (kg)

BENTONIT 22 000

SODA KALCINIRANA 900

SODA KAUSTIČNA 825

GELEX 50

SODA BIKARBONA 275

DEXTRIDE E 1 450

DEFOAM W 300 416

STARCIDE 75

PAC- R 700

PAC- L 2 150

FILTER CHECK 1 525

AVA ZR 5000 500

KALIJEV HIDROKSID 1 175

KALIJEV KLORID KCl 21 000

BARACOR 95 416

BARAZAN D 600

DESCO CHROME FREE 692

BARACARB 5 7 000

BARACARB 25 7 000

BARACARB 50 7 000




29

SOL INDUSTRIJSKA NaCl 3 000

VAPNO HIDRATIZIRANO 125

AVACARB ME 4 000

BARIT 15 000

CYPAN 499

INTAFLOW (CaCO3) 1 000

AVALIG 950

VISCO 83 XLV 850

AVAFLUID NP 150

AVATENSO 400

DEBLOCK S-LT 800

INTASOL FMC 1 320

VISCO XC 84 (Xantam Gum) 250

N - DRILL HT PLUS 748


3.4 TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG POSTUPKA TE EMISIJE U OKOLIŠ

Predviđene vrste i količine otpada tijekom izrade jedne nove bušotine na EP „Žutica“, klasificirane su prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) i prikazane su u tablici (Tablica 3-8), a tijekom izgradnje priključnog naftovoda i spajanja na eksploatacijski sustav u tablici (Tablica 3-9).

Tablica 3-8: Predviđene vrste i procjene količine otpada tijekom izrade jedne nove bušotine na EPU „Žutica“

Ključni broj

Naziv otpada Količina Obrada/zbrinjavanje

20 03 01 miješani komunalni otpad 1.000 kg Izvođač radova - ovlašteni sakupljač

13 02 05* neklorirana motorna, strojna i maziva ulja, na bazi minerala

1.300 l Izvođač radova - ovlašteni sakupljač

15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima;

1.500 kg Investitor – ovlašteni sakupljač

15 02 02*

apsorbensi i filterski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu specificirani na drugi način, tkanina i sredstva za brisanje i upijanje, zaštitna odjeća onečišćena opasnim tvarima).

500 kg Izvođač radova - ovlašteni sakupljač

15 01 01 papirna i kartonska ambalaža 800 kg Investitor – ovlašteni sakupljač

15 01 02 plastična ambalaža (karnisteri, bagovi, najlon) 1.000 kg Investitor – ovlašteni sakupljač

15 01 03 drvena ambalaža 1.000 kg Investitor – ovlašteni sakupljač

17 04 05 metal (dijelovi opreme, alat) 1.000 kg Izvođač radova - ovlašteni sakupljač


Tablica 3-9: Predviđene vrste i količine otpada tijekom izgradnje priključnih naftovoda od jedne bušotine na EPU „Žutica“ do sabirno-otpremnog sustava polja




30

Ključni broj Naziv otpada Količina Obrada/zbrinjavanje

20 03 01 miješani komunalni otpad 200 kg Izvođač radova

15 01 03 drveni materijal 400 kg Izvođač radova

15 01 01 papirna ambalaža 100 kg Izvođač radova

15 01 02 plastične trake, najlon i kape 100 kg Izvođač radova


Količina i sastav ispuštenih plinova na baklji tijekom ispitivanja bušotine bit će u izravnoj vezi sa sastavom ulaznog plina na baklju. Ova emisija u okoliš bit će vremenski ograničena plina (oko 20-tak sati tijekom izrade i ispitivanja bušotine).

Nakon završetka izrade bušotine ispIaka (tekuća faza) se odlaže u isplačnu jamu gdje dolazi do gravitacijskog razdvajanja krute i tekuće faze. Nakon razdvajanja, preostala tekuća faza (872 m3) iz isplačne jame se pročišćava pomoću flock jedinice i cisternama odvozi na centralnu otpadnu jamu (COJ Žutica).

Tijekom izvođenja bušotine RV-2, iz isplake se kontinuirano izdvaja nabušeni materijal (krhotine razrušenih stijena) u približnoj količini od 582 m3. Sanacija ugušćenog materijala iz isplačne jame obavit će se nakon odvoza tekuće faze tako da se kompletna masa krutog materijala obradi na samoj lokaciji u neopasni materijal. Kruta faza se solidificira i neutralizira miješanjem s pijeskom i vapnom , te se odlaže na privremenoj deponiji za odlaganje nabušenog materijala te se konačno prema planu sanacije deponira u isplačnoj jami.

Tablica 3-10: Volumen nabušenog materijala kod izrade bušotine Rv-2

Nabušene čestice

Približne količine, m3

Promjer kolone z.c. UKUPNO

17 1/2" 12 1/4" 8 1/2"

Volumen bušotine + 10% 17 50 62 129

Mokre nabušene čestice 44,2 130 161,2 335,4

Mokre č. (centrifuga., hidrocikloni) 15,5 45,5 56,4 117,4

Ukupno mokre čestice 59,7 175,5 217,6 581,8


Tablica 3-11.: Volumen tekuće faze kod izrade bušotine Rv-2

Iskorišteni fluid

Približne količine, m3

Promjer kolone z.c. UKUPNO

17 1/2" 12 1/4" 8 1/2"

Iskorištena isplaka 170 333 344 847

Ponovo iskorišteni fluid -50 0 0 -50

Pranje čišćenje cementacija 20 20 20 60

Vodena otopina soli (KCl) - - 15 15

Tekuća faza za odvoz 140 353 379 872





31

3.5 POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA

Za realizaciju ovog zahvata nisu potrebne druge aktivnosti.

3.6 PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJA

Nisu razmatrana varijantna rješenja zahvata.




32

4. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

4.1 PODACI O LOKACIJI ZAHVATA

Prema administrativnom upravno-teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske lokacija zahvata nalazi se na području Zagrebačke županije, tj. na području jedinice lokalne samouprave Grada Ivanić Grad (k.o. Caginec, k.o. Šarampov).

Teren je ravničarski, blago valovit s neznatnim razlikama u nadmorskoj visini od 97 do 101 m. Prekriveno je šumom, ispresijecano plitkim jarcima, koji su gotovo tijekom cijele godine puni vode. U kišnom razdoblju i kod viših vodostaja, teren je često poplavljen. Budući bušotinski radni prostor bušotine Rv-2, nalazi se na udaljenosti cca 1.930 metara od najbližih kuća, a do njega će se pristupati postojećim putem 3319 k.o. Caginec i novoizrađenim pristupnim putem duljine cca. 1.005 m.




33

Grafički prikaz 4-1: Prikaz naftno – rudarskih radova na topografskoj podlozi

Izvor podataka: Idejni projekt (INA - INDUSTRIJA NAFTE d. d., srpanj 2019.), WMS DGU

4.2 PROSTORNI PLANOVI

Prostorni planovi kojima se propisuje gospodarenje prostorom na predmetnoj lokaciji navedeni su u sljedećoj tablici.

https://geoportal.dgu.hr/




34

Tablica 4-1: Prostorni planovi

Prostorni plan Zagrebačke županije Glasnik Zagrebačke županije broj 3/02, 6/02 (ispravak), 8/05, 8/07,

4/10, 10/11, 14/12 (pročišćeni tekst), 27/15 i 31/15 (pročišćeni tekst)

Prostorni plan uređenja Grada Ivanić Grada

Službeni glasnik Grada Ivanić-Grada broj 6/05, 10/09, 11/09 (pročišćeni

tekst), 10/10 (ispravak Odluke),1/13 (ispravak Odluke), 1/13, 6/14,

10/14 (ispravak Odluke), 3/15 (pročišćeni tekst), 3/17 i 5/17 (pročišćeni

tekst)

Izvor podataka: https://ispu.mgipu.hr/ (na dan 7.08.2019.)

4.2.1 PROSTORNI PLAN ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

(Glasnik Zagrebačke županije broj 3/02, 6/02 (ispravak), 8/05, 8/07, 4/10, 10/11, 14/12 (pročišćeni tekst), 27/15 i 31/15 (pročišćeni tekst))

U Odredbama za provođenje, u poglavlju 3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru, navodi se sljedeće:

3.4. Eksploatacija mineralnih sirovina

Članak 62.

Na prostoru obuhvata ovog Plana vrši se, ili planira eksploatacija sljedećih mineralnih sirovina: …

nafta i plin,

…

Članak 62.

Eksploatacija mineralnih sirovina prema ovom Planu planira se na postojećim legalnim eksploatacijskim poljima. Na ovim poljima moguće je prostornim planovima uređenja velikih gradova, gradova i općina planirati eksploataciju više vrsta mineralnih sirovina.

…

U Prostornom planu Zagrebačke županije, u poglavlju 6. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru, , navodi se sljedeće:

6.2. Energetski sustav

6.2.1. Eksploatacija, prerada i transport nafte i plina i plinoopskrba

Analiza grafičkog dijela Plana

Prema kartografskom prikazu Kartografski prikaz 4.2. Proizvodnja i transportni sustav nafte i plina PP Zagrebačke županije (Grafički prikaz 4-2), planirani zahvat se djelomično nalazi izvan granica površine za iskorištavanje mineralnih sirovina nafte i plina. Međutim, eksploatacijsko polje ugljikovodika „Žutica“ odobreno je Rješenjem o utvrđivanju eksploatacijskog polja ugljikovodika „Žutica“ (KLASA: UP/I-310-01/14-03/149; URBROJ: 526-04-02/2-14-08 od 22. prosinca 2014. godine) na području Grada Ivanić-Grada i Općine Križ u Zagrebačkoj županiji.




35

U tijeku je postupak VII. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije, u sklopu kojih su ucrtane granice eksploatacijskog polja ugljikovodika „Žutica“ utvrđene navedenim rješenjem. Održana je javna rasprava, ali se zbog dobivenih primjedbi ista mora ponoviti. Donošenje VII. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije očekuje se do kraja 2019. godine.

Temeljem rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike (KLASA: UP/I-310-01/17-03/139; URBROJ: 517-13-1-1-2/1180-17-2 od 11. prosinca 2017. godine) do završetka postupka usklađivanja granica, s prostorno planskom dokumentacijom, na snazi ostaju granice eksploatacijskog polja ugljikovodika „Žutica“ utvrđene rješenjem Republičkog sekretarijata za privredu (Broj: 07-2660/2-1967., od 6. lipnja 1967. godine), isključivo za potrebe prostorno planskog planiranja.




36

Grafički prikaz 4-2: Izvod iz PP Sisačko-moslavačke županije – Kartografski prikaz 4.2. Proizvodnja i transportni sustav nafte i plina

Izvor: Prostorni plan Zagrebačke županije




37

4.2.2 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA IVANIĆ GRADA

(Službeni glasnik Grada Ivanić-Grada broj 6/05, 10/09, 11/09 (pročišćeni tekst), 10/10 (ispravak Odluke),1/13 (ispravak Odluke), 1/13, 6/14, 10/14 (ispravak Odluke), 3/15 (pročišćeni tekst), 3/17 i 5/17 (pročišćeni tekst))

U odredbama za provođenje, u poglavlju 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti, navodi se sljedeće:

3.3. Gospodarske djelatnosti: eksploatacija mineralnih sirovina – nafta i plin (E1), geotermalna voda (E2), glina

Članak 48a

(1) Iskorištavanje mineralne sirovine – nafte i plina zadržava se u okvirima postojećih prostora unutar eksploatacijskog polja ugljikovodika Ivanić, Ježevo, Kloštar, Šumećani, Bunjani i Žutica sa ukupnom veličinom cca 6695 ha.

…

(4) Mikrolokacija istražne bušotine na terenu određuje se u skladu s važećim propisima. Udaljenost osi bušotine od zaštitnog pojasa plovnog kanala, željeznice, dalekovoda opće namjene, javnih objekata i stambenih zgrada, mora iznositi najmanje onoliko koliko iznosi visina tornja uvećana za 10%. Od ruba pojasa autoceste, magistralne, regionalne ili lokalne ceste, te ulice ili druge javne prometne površine u naselju, udaljenost osi bušotine mora iznositi najmanje 30 metara. Odredbe ove točke odnose se i na Prostornim planom predviđene objekte ili površine.

(5) Planirani rudarski objekti za eksploataciju ugljikovodika i geotermalne vode u energetske svrhe ne smiju

biti udaljeni manje od:

- 30 m od ruba javnih objekata i stambenih zgrada,

- 10 m od ruba pojasa javnih prometnica i zaštitnog pojasa dalekovoda i telefonskih linija.

…

(9) Poseban uvjet koji treba ostvariti unutar eksploatacijskih polja jeste zaštita zemljišta, voda i podzemnih voda od zagađenja naftom ili tehnološkom vodom u procesu eksploatacije, odnosno kod akcidentnih situacija, što se osigurava u skladu posebnim propisima u okviru projektne dokumentacije za svako pojedino eksploatacijsko polje.

Analiza grafičkog dijela Plana

Prema kartografskom prikazu 3.2. Infrastrukturni sustavi i mreže, nafta i plin, planirani zahvat se nalazi unutar granica eksploatacijskog polja ugljikovodika (Grafički prikaz 4-3).




38

Grafički prikaz 4-3: Izvod iz PPU Grada Ivanić Grada – Kartografski prikaz 3.2. Infrastrukturni sustavi i mreže, nafta i plin

Izvor: Prostorni plan Grada Ivanić Grada




39

4.3 OPIS STANJA SASTAVNICA OKOLIŠA NA KOJE BI ZAHVAT MOGAO IMATI UTJECAJ

4.3.1 KLIMA I KLIMATSKE PROMJENE

Klima

Šire područje planiranog zahvata pripada umjereno toploj kišnoj klimi. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, koja uvažava bitne odlike srednjeg godišnjeg hoda temperature zraka i količine oborine, područje Zagrebačke županije nosi oznaku Cfwbx”. To je oznaka za klimu sa srednjom mjesečnom temperaturom najhladnijeg mjeseca višom od -3°C i nižom od 18°C (oznaka C). Najtopliji mjesec u godini ima srednju temperaturu nižu od 22°C, a više od četiri mjeseca u godini imaju srednju mjesečnu temperaturu višu od 10°C (oznaka b). Tijekom godine nema izrazito suhih mjeseci, a mjesec s najmanje oborine u hladnom je dijelu godine (oznaka fw). U godišnjem hodu oborine javljaju se dva maksimuma (oznaka „x”).

Oborinski maksimumi ostvaruju se u jesen i proljeće, a srednja godišnja temperatura u Ivanić-Gradu iznosi 10.9°C. Srednje godišnje temperature za 80-godišnji prosjek (1862. - 1941.) su najniže u siječnju i veljači (oko 0°C), a najviše u srpnju i kolovozu (oko 21°C). Godišnja amplituda iznosi 21.7°C1

Klimatske promjene

Kao posljedica prirodnih, ali i antropogenih utjecaja, klima nekog područja varira tijekom vremena (godina, dekada, stoljeća i tisućljeća), a navedene varijacije nazivaju se klimatskim promjenama.

Tijekom 50-godišnjeg razdoblja (1961. - 2010.) trendovi temperature zraka (srednje, srednje minimalne i srednje maksimalne) pokazuju zatopljenje (pojavu viših temperatura) na području cijele Hrvatske. Trendovi su pozitivni i signifikantni, a promjene su veće u kontinentalnom dijelu zemlje nego na obali i u dalmatinskoj unutrašnjosti.

Najveći doprinos ukupnom pozitivnom trendu temperature zraka dali su ljetni trendovi, a porastu srednjih maksimalnih temperatura podjednako su doprinijeli i trendovi za zimu i proljeće.

Trendovi godišnjih količina oborina tijekom razdoblja 1961. - 2010. na području Republike Hrvatske pokazuju prevladavajuće nesignifikantne trendove, koji su pozitivni u istočnim ravničarskim krajevima i negativni u ostalim područjima Hrvatske. Statistički značajno smanjenje utvrđeno je na postajama u planinskom području Gorskog kotara i u Istri, kao i na južnom priobalju. Godišnje negativne trendove uglavnom su uzrokovali trendovi smanjenja količina oborina u ljetnim mjesecima. Ljetna oborina ima jasno istaknut negativni trend u cijeloj zemlji te je na određenom broju mjernih postaja to smanjenje i statistički značajno.

U sklopu izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070.2 analizirani su rezultati numeričkih integracija regionalnog klimatskog modela RegCM. Klimatske promjene u budućnosti modelirane su prema RCP4.5 i RCP8.5 scenariju IPCC-a3. Scenarij RCP4.5 karakterizira srednja razina koncentracija stakleničkih plinova uz očekivanja

1 Strategija razvoja turizma Ivanić-Grada 2018-2023 2 Izvor: Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. (Bijela knjiga),

MZOE, studeni 2017. 3 IPCC - Međuvladin panel o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change)




40

njihovog smanjenja u budućnosti, koja bi dosegla vrhunac oko 2040. godine. Scenarij RCP8.5 karakterizira kontinuirano povećanje koncentracije stakleničkih plinova, koja bi do 2100. godine bila i do tri puta viša od današnje. Projekcije promjena temperature zraka i količine oborina prikazane su na grafičkim prikazima (Grafički prikaz 4-4 i Grafički prikaz 4-5).

Grafički prikaz 4-4: Promjena srednje godišnje temperature zraka (na 2 m iznad tla) za razdoblje P1 (2011.-2040.) i za razdoblje P2 (2041.-2070.) u odnosu na referentno razdoblje P0 (1971.-2000.) u srednjaku

ansambla iz četiri integracije RegCM modelom Izvor: Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracije na

prostornoj rezoluciji od 12,5 km, MZOE, studeni 2017.




41

Grafički prikaz 4-5: Promjena srednje godišnje ukupne količine oborine (%) za razdoblje P1 (2011.-2040.) i za razdoblje P2 (2041.-2070.) u odnosu na referentno razdoblje P0 (1971.-2000.) u srednjaku ansambla iz četiri

integracije RegCM modelom Izvor: Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracije na

prostornoj rezoluciji od 12,5 km, MZOE, studeni 2017.

Iako postoji još mnoštvo nepoznanica vezanih za učinke klimatskih promjena i stupnja ranjivosti pojedinih sektora, jasno je da klimatske promjene mogu imati utjecaj na široki opseg ljudskih djelatnosti i gotovo sve sastavnice okoliša. Republika Hrvatska već je duže vrijeme izložena negativnim učincima klimatskih promjena koje rezultiraju, među ostalim, i značajnim ekonomskim gubicima. Najbolji način djelovanja je prilagodba klimatskim promjenama što podrazumijeva poduzimanje određenog skupa aktivnosti s ciljem smanjenja ranjivosti prirodnih i društvenih sustava na klimatske promjene, povećanja njihove sposobnosti oporavka nakon učinaka klimatskih promjena, ali i iskorištavanja potencijalnih pozitivnih učinaka koji također mogu biti posljedica klimatskih promjena.

Kvaliteta zraka

Prema važećoj Uredbi o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 1/14), Zagrebačka županija uvrštena je u zonu HR 1.

Praćenje kvalitete zraka u RH provodi se u okviru državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka i lokalnih mreža za praćenje kvalitete zraka u županijama i gradovima koje uključuju i mjerne postaje posebne namjene. Na područjima na kojima postoji mali broj mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka, kao što je područje Međimurske županije na kojem nema postaja koje su u sklopu državne mreže, procjena razine onečišćenja dobiva se modeliranjem koje omogućava analizu prostorne razdiobe na velikoj prostornoj i vremenskoj skali.

Analiza podataka o onečišćujućim tvarima u zraku zone HR 1 pokazala je kako je onečišćenost zraka s obzirom na sumporov dioksid, dušikove okside, lebdeće čestice, ugljikov monoksid, benzen i teške metale dovoljno niska, te je kvaliteta zraka prema razini onečišćujućih tvari u području cijele zone HR




42

1 ocjenjena kao kvaliteta I. kategorije, a s obzirom na ozon u zraku kao kvaliteta II. kategorije pri čemu se razina onečišćenosti za ozon odnosi na zaštitu vegetacije.

Tablica 4-2: Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima

zona HR 1

s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi

SO2 < GPP

NO2 < DPP

PM10 < GPP

Benzen, benzo(a) piren

< DPP

Pb, As, Cd, Ni < DPP

CO < DPP

O3 > DC

Hg < GV

s obzirom na zaštitu vegetacije

SO2 < DPP

NOx < GPP

AOT404 parametar

> DC

DPP – donji prag procjene, GPP – gornji prag procjene,

DC – dugoročni cilj za prizemni ozon AOT40 parametar., GV – granična vrijednost.

Izvor: Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2017. godinu, HAOP, studeni 2018.

4.3.2 VODE

Lokacija planiranog zahvata prema Odluci o granicama vodnih područja (NN 79/10) pripada vodnom području rijeke Dunav. Prema Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10 i 31/13), lokacija zahvata pripada području malog slivai „Lonja-Trebež“. Teren je ravničarski, ispresijecan plitkim jarcima (Grafički prikaz 4-6), koji su gotovo tijekom cijele godine puni vode. U kišnom razdoblju i kod viših vodostaja, teren je često poplavljen.

4 AOT40 - parametar koji označava zbroj razlike između jednosatnih koncentracija prizemnog ozona viših od 80 µg/m3 i 80

µg/m3 tijekom određenog razdoblja (npr. od 1.svibnja do 31. srpnja svake godine za zaštitu vegetacije), uzimajući u obzir

samo jednosatne vrijednosti izmjerene svaki dan između 8:00 i 20:00 po srednjoeuropskom vremenu




43

Grafički prikaz 4-6: Vodotoci na promatranom području




44

Poplavna područja

Prema prostornim podacima dobivenim od strane Hrvatskih voda (dio Prethodne procjene rizika od poplava) dio trase planiranog naftovoda nalazi se u području velike vjerojatnosti poplavljivanja, dok je ostatak zahvata na području s malom vjerojatnošću poplavljivanja (1.000 godišnje povratno razdoblje). Prema Prethodnoj procjeni rizika od poplava (Hrvatske vode, 2013.) karte opasnosti od poplava ukazuju na moguće obuhvate tri specifična poplavna scenarija:

• poplave velike vjerojatnosti pojavljivanja (povratno razdoblje 25 godina)

• poplave srednje vjerojatnosti pojavljivanje (povratno razdoblje 100 godina),

• poplave male vjerojatnosti pojavljivanja (povratno razdoblje 1.000 godina) uključujući poplave uslijed mogućih rušenja nasipa na većim vodotocima te rušenja visokih brana - umjetne poplave), za fluvijalne (riječne) poplave te bujične poplave.




45

Grafički prikaz 4-7: Poplavne površine

Izvor podataka: Hrvatske vode

Vodna tijela

Prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016.-2021. najbliža vodna tijela su sljedeća:

• Površinska vodna tijela – tekućice:




46

o CSRN0215_001 lateralni kanal Deanovac (križanje s trasom naftovoda na dvije lokacije),

o CSRN0273_001 lateralni kanal Križ – oko 510 m istočno od najbliže točke zahvata i o CSRN0400_001 Lonjica – oko 880 m zapadno od najbliže točke zahvata

• Vodno tijelo podzemne vode: o CSGI_28 Lekenik-Lužani.

Prostorni položaj površinskih vodnih tijela – tekućica u odnosu na lokaciju planiranog zahvata prikazan je u nastavku (Grafički prikaz 4-8).




47

Grafički prikaz 4-8: Prostorni položaj površinskih vodnih tijela u odnosu na lokaciju planiranog zahvata Izvor podataka: Hrvatske vode

U tablici u nastavku (Tablica 4-3) prikazane su karakteristike i stanje vodnog tijela s kojim planirani zahvat dolazi u kontakt, to je vodno tijelo CSRN0215_001 lateralni kanal Deanovac. Ostala vodna tijela su predaleko da bi planirani zahvat imao na njih utjecaj te su izuzeta iz daljnjeg razmatranja. Vodno tijelo CSRN0215_001 lateralni kanal Deanovac izdvojeno je kao izmijenjeno vodno tijelo

Tablica 4-3: Karakteristike površinskog vodnog tijela CSRN0215_001 lateralni kanal Deanovac

Opći podaci vodnog tijela CSRN0215_001




48

Šifra vodnog tijela CSRN0215_001

Naziv vodnog tijela lateralni kanal Deanovac

Kategorija vodnog tijela Tekućica / River

Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A)

Dužina vodnog tijela 13.4 km + 110 km

Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered)

Vodno područje rijeke Dunav

Podsliv rijeke Save

Ekoregija Panonska

Države Nacionalno (HR)

Obaveza izvješćivanja EU

Tjela podzemne vode CSGI-28, CSGN-25

Zaštićena područja HR2000465, HRCM_41033000*

Izvor: Hrvatske vode

U tablici u nastavku prikazano je stanje površinskog vodnog tijela CSRN0215_001 lateralni kanal Deanovac koje se nalazi u vrlo dobrom stanju.




49

Tablica 4-4: Stanje vodnog tijela CSRN0215_001 lateralni kanal Deanovac

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0215_001

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE

CILJEVA OKOLIŠA Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima


Vodno tijelo podzemne vode

Prema prostornim podacima dobivenim od Hrvatskih voda planirani zahvat smješten je na vodnom tijelu podzemne vode CSGI_28 Lekenik-Lužani.

U tablici niže prikazane su karakteristike i stanje vodnog tijela podzemne vode CSGI_28 Lekenik-Lužani (Tablica 4-5). Ukupno stanje predmetnog vodnog tijela ocijenjeno je kao dobro.




50

Tablica 4-5: Karakteristike i stanje vodnih tijela podzemne vode

Kod CSGI_28

Ime tijela podzemnih voda Lekenik-Lužani

Poroznost međuzrnska

Površina (km2) 3 444

Obnovljive zalihe (*106 m3/god) 366

Prirodna ranjivost 53% područja umjerene do povišene

ranjivosti

Državna pripadnost grupiranog vodnog tijela podzemne vode

HR/BiH

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro


Zone sanitarne zaštite

Planirani zahvat smješten je izvan zona sanitarne zaštite izvorišta. Najbliža zona sanitarne zaštite (izvorište Prerovec) udaljena je preko 16 km zapadno.

4.3.3 ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE

Lokacija planiranog zahvata ne nalazi se unutar zaštićenih područja prirode. Najbliže zaštićeno područje je Park prirode Lonjsko polje (oko 9,3 km južno od najbliže točke zahvata) (Grafički prikaz 4-9).




51

Grafički prikaz 4-9: Zaštićena područja prirode na širem području planiranog zahvata

Izvori: WFS informacijskog sustava zaštite prirode (www.bioportal.hr)

4.3.4 BIORAZNOLIKOST

Prema Karti kopnenih nešumskih staništa RH 2016 (www.bioportal.hr), u širem području od 200 m oko lokacija planiranog zahvata nalaze se sljedeći stanišni tipovi i njihovi mozaici (Grafički prikaz 4-10):

• A.2.4. Kanali,

• A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi,

• C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe,

• D.1.2.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva,

www.bioportal.hr




52

• E. Šume,

• I.1.4. Ruderalne zajednice kontinentalnih krajeva,

• I.2.1. Mozaici kultiviranih površina i

• J. Izgrađena i industrijska staništa.

Od šumskih stanišnih tipova u širem području od 200 m oko lokacije planiranog zahvata, prema Karti staništa RH 2014. (www.bioportal.hr), nalaze se stanišni tipovi E.2.1. Poplavne šume crne johe i poljskog jasena, E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka i E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume.

Prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) na Popisu svih ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske (Prilog II Pravilnika) od utvrđenih staništa u širem području planiranog zahvata nalaze se sljedeći stanišni tipovi:

• A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi,

• C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe,

• E.2.1. Poplavne šume crne johe i poljskog jasena,

• E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka i

• E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume.




53

Grafički prikaz 4-10: Stanišni tipovi na širem području planiranog zahvata


www.bioportal.hr




54

Stanišni tipovi zastupljeni u širem području EPU Žutica prikazani su u nastavku (Grafički prikaz 4-11).

Grafički prikaz 4-11: Karta staništa na području EPU Žutica


www.bioportal.hr




55

4.3.5 EKOLOŠKA MREŽA

Lokacija bušotinskog radnog prostora i pristupne ceste nalazi se izvan ekološke mreže. Oko 700 m planiranog priključnog naftovoda nalazi se u području ekološke mreže značajnom za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2000465 Žutica (Grafički prikaz 4-12). Lokacija bušotine nalazi se oko 1,1 km sjeverno od POVS HR2000465 Žutica. Drugo najbliže područje ekološke mreže je područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice, a koje se nalazi oko 6,8 km zapadno od najbliže točke planiranog zahvata.

POVS HR2000465 Žutica prostire se na površini od 4659,6408 ha. Najveći dio površine ovo područja prekrivaju šumske listopadne sastojine (oko 63%) i šikare (oko 26%), dok su ostali stanišni tipovi nešto manje zastupljeni. Ovo područje se prostire duž kanala Lonja-Strug te predstavlja retencijsko područje za poplavne vode rijeke Save. Ciljne vrste i stanišni tipovi ovog područja prikazani su u tablici u nastavku.

Tablica 4-6: Ciljne vrste i stanišni tipovi POVS HR2000465 Žutica

Područje EM Kategorija za ciljnu vrstu / stanišni tip

Hrvatski naziv vrste / hrvatski naziv staništa Znanstveni naziv vrste / šifra stanišnog tipa

HR2000465 Žutica

1 piškur Misgurnus fossilis

1 veliki vodenjak Triturus carnifex

1 crveni mukač Bombina bombina

1 barska kornjača Emys orbicularis

1 dabar Castor fiber

1 vidra Lutra lutra

1 veliki panonski vodenjak Triturus dobrogicus

1 crnka Umbra krameri

1 Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli

9160

1 Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)

91E0*

1 Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia

91F0

1 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion

3150

Oznake: 1 = međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ * = prioritetni stanišni tip

Izvor: Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15)




56

Grafički prikaz 4-12: Izvod iz karte ekološke mreže Izvor: WFS informacijskog sustava zaštite prirode (www.bioportal.hr)

4.3.6 TLO I POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

Prema namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske5 planirani zahvat nalazi se na području na kojemu je močvarno glejno tlo dominantan tip tla (Tablica 4-7).

Tablica 4-7. Tip tla na lokaciji zahvata

Jedinice tla Pogodnost

tla Podklasa pogodnosti Sastav i struktura

Broj Dominantna Ostale jedinice

5 Izvor: Bogunović, M., Vidaček Z., Racz Z., Husnjak S., Sraka M. (1996): Namjenska pedološka karta Hrvatske (Assignmental soil map of

Croatia) M 1 : 300 000, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju Zagreb

www.bioportal.hr




57

65.

Močvarno glejno

vertično - Glejna, - Tresetna

N-2

n - nagib terena 0-1% v – stagnirajuće površinske vode V – visoka razina podzemne vode dr1 – vrlo slaba dreniranost vt (vertičnost) > 30% gline p3 – jaka osjetljivost na kemijske polutante

Izvor podataka: Namjenska pedološka karta Hrvatske (Bogunović i dr., 1996.) M 1:300 000, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju, Zagreb.

Prema prethodno navedenoj namjenskoj pedološkoj karti planirani zahvat se nalazi na tlu klasificiranom kao trajno nepogodno (N-2).

Močvarni glejno tlo

Euglej je tlo s jasno izraženim znacima prekomjernog vlaženja. Karakterizira ga humusni A, a horizont plići od 50 cm ili tresetni (T) horizont plići od 30 cm. G horizont je jasno izdiferenciran na Gso i Gr pothorizonte. Matičnu podlogu uglavnom čine pleistocenski i holocenski sedimenti, a javlja se uz centralne zone riječnih dolina, depresije i niže položaje reljefa s plitkom, stagnirajućom površinskom i (ili) podzemnom vodom. Geneza eugleja uvjetovana je prvenstveno povremenim prekomjernim vlaženjem površinskom (podzemnom) vodom. Periodička godišnja izmjena mokre i suhe faze doprinosi redukcijsko-oksidacijskim procesima na način da su u oksidacijskim uvjetima rđaste i mrke boje sadržane u unutaršnjosti agregata (u gornjem i većem dijelu profila), dok pri redukcijskim procesima, u zoni potpune saturacije tla, površinska boja agregata varira od bjelkasto-sive do plavkaste ili zelenkaste.

Trenutna namjena terena na kojem će se urediti BRP, pristupni put te dijelom naftovod je poljoprivredno obradivo zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske.




58

Grafički prikaz 4-13: Poljoprivredne površine

Izvor: DGU WMS DOF

4.3.7 ŠUMARSTVO

Obuhvat zahvata uglavnom se ne nalazi unutar šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske, osim manjeg dijela koji se odnosi na budući priključni naftovod koji će (u slučaju pozitivnog ishoda ispitivanja bušotine) voditi od bušotine Rv-2 do mjerne stanice MS-9 u duljini od 3.705 metara, od čega će oko 2.042 m proći kroz šumsko područje (grafički prikaz 4-14).

U smislu gospodarske podjele, dio priključnog naftovoda koji prolazi šumskim područjem nalazi se na području Uprave šuma Podružnice Zagreb, šumarije Novoselec, gospodarske jedinice 146 - Žutica. Na užem području obuhvata zahvata nema privatnih šuma. Detaljnijim uvidom u ortofoto snimku Državne geodetske uprave i javnih podataka "Hrvatskih šuma" d. o. o., razvidno je kako je koridor za




59

izgradnju priključnog naftovoda već iskrčen te se u postojećoj gospodarskoj razdiobi vodi kao odsjeci 78 3, 78 4, 78 1, 91 3, 91 1, 95 3, 95 4, 94 2 i 94 4 (grafički prikaz 4-15).6

Grafički prikaz 4-14: Gospodarska podjela državnih šuma na području obuhvata zahvata

Izvor: WMS "Hrvatskih šuma" d. o. o., WMS DGU

Prema podacima stare karte staništa informacijskog sustava zaštite prirode (Bioportal), šume na području obuhvata zahvata su poplavne šume hrasta lužnjaka (sveza Alno-Quercion roboris) s prevladavajućom biljnom zajednicom hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae-Quercetum roboris) u kojoj dominiraju sljedeće vrse drveća: hrast lužnjak (Quercus robur), crna joha (Alnus glutinosa), poljski jasen (Fraxinus angustifolia), nizinski brijest (Ulmus minor), vez (Ulmus laevis), crna topola (Populus nigra), bijela topola (Populus alba) te razne vrste voćkarica.

6 Ovakvo označavanje odsjeka u suprotnosti je s Pravilnikom o uređivanju šuma (NN 97/18, 101/18), koji u članku 4. stavku (3) propisuje

kako se odsjeci označavaju slovima. U Prilogu I Pravilnika propisuje se način označavanja neobraslog proizvodnog i neplodnog zemljišta.

Budući da iskrčeni koridor formalno spada u kategoriju neobraslog neproizvodnog šumskog zemljišta (s obzirom na to da je s ortofoto

snimke razvidno kako je širina koridora veća od 5 m), navedeni odsjeci trebali su biti označeni oznakom za naftovod (nf), čime bi se

nedvosmisleno naglasilo kako je riječ o koridoru za izgradnju naftovoda.




60

Grafički prikaz 4-15: Trasa naftovoda u odnosu na odsjeke gospodarske jedinice 146 - Žutica

Izvor: WMS "Hrvatskih šuma" d. o. o., WMS DGU

S dijelova 2. i 3. prethodnog grafičkog prikaza vidljivo je kako trasa naftovoda na dva mjesta presijeca postojeće šumske ceste (odsjeci 78 1 i 94 3).

4.3.8 LOVSTVO

Područje obuhvata zahvata u potpunosti se nalazi unutar obuhvata državnog lovišta I/10 Žutica (Grafički prikaz 4-16). Lovište je otvorenog tipa, ukupne površine 9.173 ha, a prema uvjetima u kojima divljač obitava riječ je o lovištu nizinskog reljefnog karaktera. Ovlaštenik prava lova je lovačko društvo "Fazan" iz Topolja, a lovnogospodarska osnova izrađena je za razdoblje 1. travnja 2016. do 31. ožujka 2026.

Javni podaci Središnje lovne evidencije pri Ministarstvu poljoprivrede ne sadrže iskaz površina za ovo lovište. U sljedećoj tablici prikazani su osnovni podaci o glavnim vrstama divljači. Iz prikazanih podataka vidljivo je da na području lovišta obitavaju tri vrste krupne divljači (jelen obični, srna obična i divlja svinja) te da su uvjeti u lovištu najpovoljniji za obitavanje divlje svinje (I. bonitet) te se gospodarski kapacitet procjenjuje na čak 546 grla. Za ostale vrste krupne divljači također su povoljni uvjeti za život (II. bonitet), dok je lovište manje pogodno za sitne vrste dlakave i pernatu divljač (III. bonitet za običnoga zeca i fazana). S obzirom na prikazano, može se zaključiti kako je predmetno lovište bogato divljačju te kako na širem području obuhvata zahvata postoje povoljni uvjeti za lov.




61

Očevidnik lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata navodi kako se na području lovišta nalazi 195 čeka, 2 zatvorene čeke, 34 hranilišta za krupnu divljač, 8 hranilišta za sitnu divljač, 17 solišta i 10 spremišta za hranu.

Tablica 4-8: Osnovni podaci o glavnim vrstama divljači državnog lovišta I/10 - Žutica

LGO-2

I/10 Žutica

vrsta divljači gospodarski

kapacitet matični

fond prirast bonitet koeficijent prirasta

broj divljači/100

ha

jelen obični (Cervus elaphus) 116 grla 96 grla 20 grla

II. (nizinsko s poplavama)

0,5 na broj košuta starijih od 2 lovne godine 4 grla

srna obična (Capreolus capreolus) 65 grla 52 grla 13 grla

II. (nizinsko s poplavama) 0,6 4 grla

svinja divlja (Sus scrofa) 546 grla 156 grla 390 grla I. (brdsko)

5 na broj krmača starijih od jedne godine 4 grla

zec obični (Lepus europaeus) 85 repova

60 repova

25 repova III. (nizinsko)

5 na 100 ha LPP (0,42 na ukupan broj u rasplodnom fondu) 12 repova

fazan - gnjetlovi (Phasianus colchicus) 154 kljunova 84 kljuna

70 kljunova III. (nizinsko)

10 na 100 ha LPP (1 na broj koka u rasplodnom fondu) 12 kljunova

Izvor: Središnja lovna evidencija pri Ministarstvu poljoprivrede

Grafički prikaz 4-16: Državno lovište I/10 Žutica

Izvor: Središnja lovna evidencija pri Ministarstvu poljoprivrede




62

4.3.9 KRAJOBRAZ

Lokacija zahvata nalazi se na nizinskom području jugoistočno od Ivanić Grada. Krajobrazne značajke određene su zaravnatim reljefom na kojem se nalaze poljoprivredne površine, šumska područja i antropogeni elementi krajobraza: auto cesta, kanali i prometnice manjeg intenziteta, naselja, a mjestimično i industrijski elementi bušaćih naftnih postrojenja.

U sjevernom dijelu područja, odnosno sjeverno od auto ceste koja se proteže u smjeru I-Z nalazi se područje dominantno agrarnih značajki. Ivanić Grad s okolnim selima nalazi se na zapadu, a istočni dio prekriven je poljoprivrednim površinama manjeg obuhvata u nepravilnim rasporedu. Južno od auto ceste, gdje se nalazi i lokacija zahvata izdvajaju se dva područja: Oranice intenzivne namjene i velikog prostornog obuhvata i šumsko područje. Šumsko područje je gust sklop bjelogoričnih velikog prostornog obuhvata. Unutar šumskog područja i na rubnim područjima oranica nalazi se niz bušotinskih radnih prostora.

Struktura krajobraza je umjereno dinamična zbog relativne zaravnatosti terena i dominantne poljoprivredne proizvodnje intenzivne namjene. Glavna os gibanja je auto cesta koja ima ulogu nositelja pomičnih vizura na okolno područje. Najveća frekvencija statičnih vizura je iz okolnih naselja: Ivanić Grada, Križa, Graberja Ivanićkog te Lijevog i Desnog Dubrovčaka.

Prema Odredbama za provođenje Prostornog plana uređenja Grada Ivanić Grad (Službeni glasnik Grada Ivanić-Grada broj 6/05, 10/09, 11/09 (pročišćeni tekst), 10/10 (ispravak Odluke),1/13 (ispravak Odluke), 1/13, 6/14, 10/14 (ispravak Odluke), 3/15 (pročišćeni tekst), 3/17 i 5/17 (pročišćeni tekst)) navodi se:

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 69.

…

(4) Južni dio teritorija Grada, na prostoru između autoceste, istočne i južne strane Grada, do županijske ceste Ž-3041 (Posavski Bregi – Lijevi Dubrovčak, uključivo prisavski pojas na potezu Lijevi Dubrovčak – Prečno širine 500 m – 1000 m (sa naseljima Lijevi Dubrovčak, Prerovec i Prečno) definiran je Prostornim planom Zagrebačke županije kao krajobrazna cjelina regionalnog značaja (2. kategorija kulturnog krajolika). Preostali dio teritorija Grada Ivanić-Grad, a posebno područja sjeverno od autoceste A-3, Planom je definiran kao 3. kategorija kulturnog krajolika.

Sukladno navedenim informacijama lokacija zahvata, kao i cijeli dio grada južno od autoceste vrednovan je kao krajobrazna cjelina II. kategorije. odnosno prema članku 8.a navedenih Odredbi plana to je područje III. kategorije (najmanje) osjetljivosti.

Lokacija zahvata odnosno BRP nalazi se na rubnom, sjevernom dijelu, šumskog prostora odnosno na oraničnoj površini. Površinski pokrov sveden je na poljoprivrednu monokulturu. Lokacija BRP-a zbog zaravnatosti terena, djelomične zaklonjenosti šumom i udaljenosti od oko 1 km je tek djelomično vidljiva pogledima s auto-ceste. još je veća udaljenost prema naseljima što za posljedicu ima još manju vizualnu izloženost. Planirani naftovod u sjevernoj polovici prolazi agrarnim površinama, a u južnoj prolazi šumskim područjem koristeći postojeći koridor glavnog šumskog puta.




63

4.3.10 KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA

Prostornim planom Zagrebačke županije te Prostornim planovima uređenja Grada Ivanić Grada, kulturna dobra definirana su simbolima. Budući da se u blizini nalazi i naselje Križ inventarizacijom je obuhvaćen u PPUO Križ. Temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, 90/18) definirani su zaštićeni i preventivno zaštićeni elementi kulturne baštine. Oni su navedeni u Registru kulturnih dobara čija je online verzija javno dostupna na internetskim stranicama Ministarstva kulture7.

Na području lokacije zahvata, kao i u radijusu od 3000 m, ne nalaze se kulturna dobra evidentirana prostornim planovima ili zakonski zaštićena.

U području širem od toga nalaze se brojna kulturna dobra zaštićena. Od onih koja se nalaze u Registru kulturnih dobara mogu se izdvojiti:

Graberje Ivanićko

P-5556 - Tehnološki park Industrije nafte "Petica" - kulturno – povijesna cjelina

Ivanić-Grad

Z-2071 - Crkva sv. Jakova - nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-1587 - Crkva sv. Petra - nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-2709 - Kulturno-povijesna cjelina Ivanić-Grada

Z-4670 - Zgrada Kundek, Kundekova 2 i 4 - nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-5380 - Zgrada Magistrata - nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Lijevi Dubrovčak

Z-1573 - Crkva sv. Nikole - nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

P-5127 - Zgrada stare škole - nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Križ

Z-1895 - Crkva sv. Križa - nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-3648 - Kulturno-povijesna cjelina naselja Križ

7 https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212




64

4.3.11 NASELJA I STANOVNIŠTVO

Planirani zahvat nalazi se na području Zagrebačke županije, na administrativnom području Grada Ivanić Grada.

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine na području Grada Ivanić-Grada živi 14.548 stanovnika što je oko 1% manje nego 2001. godine. Gustoća naseljenosti na ovom području iznosi 83,8 st/km2 i veća je od prosječne gustoće naseljenosti Republike Hrvatske koja iznosi 75,8 st/km2.

Tablica 4-9: Stanovništvo po Gradovima

Grad

Broj stanovnika 2001. godine

Broj stanovnika 2011. godine

Indeks popisne promjene 2011./2001.

Gustoća naseljenosti 2011. godine (st/km2)

Površina (km2)

Ivanić-Grad

14.723 14.548 0,988 83,8 173,6

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku (https://www.dzs.hr/)

4.3.12 PROMETNE ZNAČAJKE

Planirani zahvat nalazi se južno od autoceste A3, dok je na užem području je prisutna mreža nerazvrstanih cesta (Grafički prikaz 4-17).

Grafički prikaz 4-17: Mreža prometnica na širem području (plava oznaka: lokacija zahvata)

Izvor: https://map.hak.hr/?lang=hr&s=mireo;roadmap;mid;I;6;12;0;;1&z=14&c=45.406492347908966,17.025040090

084076&r=45.405287147960564,17.030533254146576 (pristupljeno 12.8.2019.)

https://www.dzs.hr/




65

4.3.13 OSTALA INFRASTRUKTURA

Na grafičkom prikazu niže vidljiva je postojeća infrastruktura eksploatacijskih polja ugljikovodika Žutica (Grafički prikaz 4-18).




66

Grafički prikaz 4-18: Postojeća infrastruktura na promatranom područj

Izvor: Izvor: Prostorni plan Grada Ivanić Grada




67

5. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

5.1 SAŽETI OPIS UTJECAJA

5.1.1 KLIMATSKE PROMJENE

Utjecaj zahvata na klimatske promjene

Tijekom građevinskih radova koji će biti kratkotrajnog karaktera koristit će se razna mehanizacija čijim će radom doći do povećanih emisija stakleničkih plinova (ugljikov (IV) oksid, dušikovi oksidi, sumporov (IV) oksid). Kako će korištenje građevinske mehanizacije biti lokalnog karaktera i vremenski ograničeno, može se zaključiti da će utjecaj zahvata na klimatske promjene tijekom izgradnje biti zanemariv.

Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Prema smjernicama Europske komisije za voditelje projekata (Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene8) procjeni rizika projekta na određene klimatske promjene prethodi procjena ranjivosti odnosno procjena izloženosti i analiza osjetljivosti projekta na široki raspon klimatskih varijabli i sekundarnih učinaka klimatskih promjena.

Analiza osjetljivosti i procjena izloženosti na trenutne i buduće klimatske promjene procjenjuje se s obzirom na četiri zasebne grane. To su imovina i procesi na lokaciji, ulazne stavke u proces, izlazne stavke iz procesa i prometna povezanost tj. transport. Svakoj klimatskoj varijabli za svaku od izdvojene grane dodjeljuje se ocjena (Tablica 5-1).

Tablica 5-1: Ocjene osjetljivosti i izloženosti na klimatske promjene

Visoka 3

Umjerena 2

Zanemariva 1

Tablica 5-2: Procjene osjetljivosti zahvata na klimatske promjene

ANALIZA OSJETLJIVOSTI (AO)

Imo

vin

a i p

roce

si n

a

loka

ciji

Ula

zne

sta

vke

u

pro

ces

Izla

zne

sta

vke

iz

pro

cesa

Pro

me

tna

po

veza

no

st

PR

IMA

RN

I

UTJ

ECA

JI Promjene prosječnih (god/sez/mj) temperatura zraka 1 1 1 1

Promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih temperatura zraka 2 2 2 1

Promjene prosječnih (god/sez/mj) količina oborina 1 1 1 1

8 Izvor: Neformalni dokument – Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjiivih ulaganja na klimatske promjene (Non-

paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient)




68

ANALIZA OSJETLJIVOSTI (AO)

Imo

vin

a i p

roce

si n

a

loka

ciji

Ula

zne

sta

vke

u

pro

ces

Izla

zne

sta

vke

iz

pro

cesa

Pro

me

tna

po

veza

no

st

Promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih količina oborina 2 1 1 2

Promjene prosječnih brzina vjetra 1 1 1 1

Promjene maksimalnih brzina vjetrova 1 1 1 1

Promjene vlažnosti zraka 1 1 1 1

Promjene intenziteta i trajanja Sunčevog zračenje 2 2 2 1

SEK

UN

DA

RN

I UTJ

ECA

JI

Porast razine mora (uz lokalne pomake tla) 1 1 1 1

Promjene temperature mora i voda 1 1 1 1

Dostupnost vodnih resursa 1 1 1 1

Pojave oluja (trase i intenzitet) uključujući i olujne uspore 1 1 1 1

Poplave 1 1 1 1

Promjena pH vrijednosti oceana 1 1 1 1

Pješčane oluje 1 1 1 1

Erozija obale 1 1 1 1

Erozija tla 1 1 1 1

Zaslanjivanje tla 1 1 1 1

Nekontrolirani požari u prirodi 2 2 2 2

Kvaliteta zraka 1 1 1 1

Nestabilnost tla (klizišta, odroni, lavine) 1 1 1 1

Efekt urbanih toplinskih otoka 1 1 1 1

Promjene u trajanju pojedinih sezona 1 1 1 1

Nakon analize osjetljivosti zahvata na klimatske promjene, procjenjuje se izloženost zahvata na klimatske promjene. Procjena izloženosti obrađuje se za sadašnje i buduće stanje na lokaciji planiranog zahvata (Tablica 5-3).




69

Tablica 5-3: Procjene izloženosti zahvata klimatskim promjenama9

SADAŠNJA IZLOŽENOST BUDUĆA IZLOŽENOST

PROCJENA IZLOŽENOSTI (PI)

Imo

vin

a i p

roce

si n

a

loka

ciji

Ula

zne

sta

vke

u

pro

ces

Izla

zne

sta

vke

iz

pro

cesa

Pro

me

tna

po

veza

no

st

Imo

vin

a i p

roce

si n

a

loka

ciji

Ula

zne

sta

vke

u

pro

ces

Izla

zne

sta

vke

iz

pro

cesa

Pro

me

tna

po

veza

no

st

(tra

nsp

ort

)

Promjene u učestalosti i intenzitetu

ekstremnih temperatura zraka 2 2 2 1 2 2 2 1

Promjene u učestalosti i intenzitetu

ekstremnih količina oborina 2 1 1 2 2 1 1 2

Promjene intenziteta i trajanja Sunčevog

zračenje 1 1 1 1 2 1 1 1

Nekontrolirani požari u prirodi 1 1 1 1 1 1 1 1

Ranjivost zahvata određuje umnožak ocjene izloženosti zahvata pojedinom utjecaju i ocjene osjetljivost zahvata na isti utjecaj (Tablica 5-4). Odnosno,

V = S × E

gdje je: V – ranjivost, S – osjetljivost, E – izloženost

Tablica 5-4: Ocjene ranjivosti na klimatske promjene

Osjetljivost

1 2 3

Izlo

žen

ost

1 1 2 3

2 2 4 6

3 3 6 9

Prema dobivenim rezultatima određuje se referentna i buduća razina ranjivosti projekta na određene utjecaje klimatskih promjena. U nastavku je prikazana Analiza ranjivosti za planiranog zahvata na klimatske promjene (Tablica 5-5).

9 Procjena izloženosti ocjenjuje se za one klimatske varijable na koje je zahvat umjereno ili visoko osjetljiv




70

Tablica 5-5: Analiza ranjivosti zahvata na klimatske promjene

SADAŠNJA RANJIVOST BUDUĆA RANJIVOST

ANALIZA RANJIVOSTI (AR)

Imo

vin

a i p

roce

si n

a

loka

ciji

Ula

zne

sta

vke

u p

roce

s

Izla

zne

sta

vke

iz p

roce

sa

Pro

me

tna

po

veza

no

st

Imo

vin

a i p

roce

si n

a

loka

ciji

Ula

zne

sta

vke

u p

roce

s

(vo

da,

en

erg

ija

, ost

alo

)

Izla

zne

sta

vke

iz p

roce

sa

(pro

izvo

di i

trž

ište

)

Pro

me

tna

po

veza

no

st

(tra

nsp

ort

)

Promjene u učestalosti i

intenzitetu ekstremnih

temperatura zraka

4 4 4 1 4 4 4 1

Promjene u učestalosti i

intenzitetu ekstremnih količina

oborina

4 1 1 4 4 1 1 4

Promjene intenziteta i trajanja

Sunčevog zračenje 2 2 2 1 4 2 2 1

Nekontrolirani požari u prirodi 2 2 2 2 3 2 2 2

Na temelju procjene ranjivosti zahvata (sadašnje i buduće stanje) izrađuje se procjena rizika. Procjena rizika izrađuje se za one aspekte kod kojih je tablicom analize ranjivosti zahvata na klimatske promjene dobivena visoka ranjivost. U ovom slučaju nije utvrđena visoka ranjivost ni za jedan učinak odnosno opasnost te se stoga ne izrađuje tablica procjene rizika.

5.1.2 UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA

Utjecaj tijekom izgradnje

Tijekom izvođenja građevinskih radova izgradnje mogući su negativni utjecaji na kvalitetu zraka zbog:

• nastajanja ispušnih plinova vozila i mehanizacije koja će se koristiti na gradilištu,

• povećanih količina prašine koja će nastajati tijekom izvođenja građevinskih radova,

• kretanja kamiona, radnih strojeva i sl. Prašina se stvara prilikom rada transportnih sredstava, utovara i istovara te na radnim površinama. Negativan utjecaj emisija prašine na kvalitetu zraka je lokalnog i privremenog karaktera te niskog i zanemarivog intenziteta. Određenim mjerama i odgovornim postupanjem (npr. prilagođenom brzinom kretanja vozila) moguće ih je jedino ograničiti, odnosno smanjiti.

Izgaranjem fosilnih goriva i mehanizacije vozila korištenih pri izvođenju radova nastaju ispušni plinovi, no s obzirom na ograničen vremenski period izvođenja radova količina emitiranih ispušnih plinova neće imati značajan utjecaj na kvalitetu zraka okolnog područja.

Tijekom ispitivanja bušotine bit će postavljena horizontalna baklja kojom se spaljuju pridobivene količine nafte i plina (približno 20 sati rada tijekom izrade i ispitivanja bušotine). Ove emisije nisu značajne s aspekta utjecaja na kvalitetu zraka budući da je period spaljivanja vrlo kratak. Temeljem gore navedenih zaključaka procjenjuje se da je s obzirom na moguće utjecaje na zrak planirani zahvat prihvatljiv.




71

Utjecaj tijekom korištenja

Tijekom korištenja zahvata ne očekuje se utjecaj na kvalitetu zraka.

5.1.3 UTJECAJ NA VODE I VODNA TIJELA


Planirani zahvat obuhvaća: uređenje bušotinskog radnog prostora (BRP), izradu i opremanje bušotine, privođenje bušotine eksploataciji (u slučaju komercijalnog otkrića) te izgradnju priključnog naftovoda kojim će se transportirati pridobiveni ugljikovodici.

Svi suvremeni procesi bušenja obuhvaćaju odstranjivanje čestica stijena s dna bušotine ispiranjem, istovremeno s bušenjem stijena. Za ispiranje upotrebljavaju se različite tekućine (obična voda, morska voda, posebno pripremljene tekućine i dr.) koje se općenito nazivaju isplakama. Glavni zadaci isplake su:

• hlađenje i podmazivanje dlijeta i kolone bušaćih alatki,

• odstranjivanje krhotina probušenih stijena s dna bušotine i njihovo iznošenje na površinu,

• podržavanje čestica probušenih stijena u stanju lebdjenja u slučajevima prekida kružnog toka isplake u bušotini,

• savladavanje tlakova u podzemlju pri izradi kanala bušotine,

• oblaganje zidova kanala bušotine nepropusnim, gustim i elastičnim oblogom (oblaganje propusnih slojeva),

• održavanje stabilnosti bušotine.

Kao radni fluidi kod izvedbe bušotine koristit će se isplaka na bazi vode. U sklopu bušotinskog radnog prostora izrađuje se isplačna jama dovoljnoga kapaciteta za prihvat maksimalne količine radnoga fluida (isplake) iz procesa izrade bušotine. Isplačna jama se radi od vodonepropusnoga materijala (glina na površini jame uz upotrebu vodonepropusne folije, a prostor oko isplačne jame zaštićen je ogradom.

Sustav za pripremu, protiskivanje i pročišćavanje bušaćeg fluida, predviđen ovim projektom, omogućuje da se bušaći fluid održava kontinuirano u cirkulaciji, a po pročišćavanju i odvajanju krutih čestica od tekućine (na vibracijskom situ) ista se u recirkulaciji ponovno isplačnom sisaljkom protiskuje u bušotinu.

Isplaka se sastoji od tekuće i čvrste faze. Kruta faza se najčešće sastoji od gline, krhotina stijena, oteživača i materijala za saniranje gubitaka. Tijekom izrade bušotine, hidrostatski tlak isplačnog stupca je veći od pornog tlaka u okolnim stijenama. Zbog razlike u tlakovima tekuća faza isplake (isplačni filtrat) počinje infiltrirati u propusne i porozne stijene. U poroznim će stijenama, doći do filtriranja, tj. odvajanja tekuće faze koja plitko ulazi u porozne stijene, dok će se na obodu stijena stvarati tzv. isplačni kolač, odnosno oblog, sastavljen od čvrstih čestica iz isplake. U cilju poboljšanja glinene obloge tj. smanjenja filtracije koristi se: bentonit, prirodni i sintetički polimeri i dr. Isplačni kolač ima vrlo nisku propusnost (praktički je nepropustan), te kada se jednom formira sprječava daljnju infiltraciju isplačnog filtrata u okolnu stijenu. Prodor filtrata u vrlo poroznim i propusnim




72

stijenama zbog brzog formiranja isplačnog kolača blokira daljnje prodiranje filtrata (sukladno grafičkom prikazu u nastavku).

Grafički prikaz 5-1: Prodor isplačnog filtrata u okolne stijene Izvor: Effects of drilling mud on the borehole environment, www.uni-miskolc.hu

Nakon bušenja svakog intervala kanala bušotine određenim promjerom dlijeta, ugrađuje se odgovarajući promjer zaštitnih cijevi, a prostor između cijevi i izbušenog kanala bušotine popuni se cementnom kašom (tj. nakon stvrdnjavanja cementnim kamenom). Na taj način se osiguravaju i zadovoljavaju geološki i fizikalni uvjeti (stabilnost kanala i naprezanja materijala) kontrole tlakova, tj. sprečavanja komunikacija ležišnih fluida između naslaga po dubini.

Krhotine će se na površini izdvajati iz isplake na vibratorima. Izdvojene krhotine će se odlagati u predviđeni betonski bazen, a potom će se odlagati na privremenom odlagalištu na samoj lokaciji.

Bušotinski radni prostor se izvodi na način koji će osigurati prihvat i transport onečišćene oborinske vode i vode iz procesa izrade bušotine (pranje i čišćenje) sustavom nepropusnih betoniranih kanala do isplačne jame (koja će biti izvedena kao vodonepropusna).

Opasni otpadni fluidi (kiseline), ukoliko će ih biti potrebno primijeniti u fazi ispitivanja bušotine, nakon stimulacijskih radova na sloju ne ispuštaju se nekontrolirano u okoliš, već se prihvaćaju u zatvorene metalne spremnike, pripremaju za odvoz – neutralizacijom i odvoze na COJ Žutica.

Tekuća faza iz isplačne jame (preostala nakon razdvajanja krute i tekuće faze) se pročišćava pomoću flock jedinice i cisternama odvozi na COJ Žutica. Kruta faza se, nakon odvoza tekuće faze, solidificira i neutralizira te potom, prema planu sanacije, deponira u isplačnoj jami.

Gorivo za potrebe rada strojeva bit će smješteno na propisano zbijenu podlogu gdje će se postaviti armirano betonske ploče (talpe) posložene jedna do druge. Na ovako pripremljenu površinu postavit će se 2 čelična rešetkasta nosača na koje se poprečno postavljaju 3 prenosiva dvoplošna spremnika za dizelsko gorivo, svaki zapremnine 20 m³.




73

Sanitarne otpadne vode prikupljat će se u nepropusnoj sabirnoj jami koja će se prazniti putem za to ovlaštene pravne osobe.

Za praćenje stanja podzemnih voda predviđena je izvedba dva piezometra koji će služiti za definiranje nultog stanja kakvoće podzemnih voda te, praćenje kakvoće podzemnih voda tijekom izrade bušotine te nakon završetka izrade bušotine. Uzorke vode za analizu uzet će se i iz obuhvatnog kanala prije i nakon završetka izrade bušotine te jednom tijekom izrade bušotine.

Uzimajući u obzir prospisno zbrinjavanje svih materijala i kemikalija pridobivenih i korištenih u postupku izrade BRP-a i izrade bušotine, ne očekuju se negativni utjecaji tijekom svođenja bušotinskog radnog prostora na optimalnu veličinu za pridobivanje nafte (70 x 30 m).

Do negativnih utjecaja može doći isključivo uslijed akcidentnih situacija uzrokovanih erupcijom, havarijom postrojenja/opreme te ljudskim faktorom. Sustav preventera (BOP), zajedno s ostalom opremom primjenjuje se za zatvaranje ušća bušotine i omogućavanje kontrole izbacivanja fluida prije nego dođe do erupcije. U slučaju iznenadnog događaja - havarija postrojenja i ispuštanja nafte ili kemikalija u okoliš postupa se prema „Postupku pripravnosti i odziva kod izvanrednih događaja u Istraživanju i proizvodnji nafte i plina“ (oznaka: HSE10_INA1_US1) u kojem je detaljno obrađen postupak sprečavanja širenja onečišćenja, sanacije i vraćanja zemljišta / vodotokova u prvobitno stanje. Za sanaciju onečišćenja uvijek se angažira ovlaštena tvrtka.

S obzirom na primijenjenu tehnologiju bušenja i zbrinjavanja materijala ne očekuje se negativni utjecaj na stanje vodnog tijela podzemne vode (CSGI_28 Lekenik-Lužani) i najbližih površinskih vodnih tijela tijekom redovitog rada pri izgradnji planiranog zahvata.

U slučaju komercijalnog otkrića ugljikovodika nastavit će se aktivnosti koje uključuju i izgradnju priključnog naftovoda koji se križa na dvije lokacije s vodnim tijelom CSRN0215_001 lateralni kanal Deanovac.

Radovi na prelasku vodnog tijela CSRN0215_001 lateralni kanal Deanovac (Planom upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. izdvojeno kao izmijenjeno vodno tijelo) uključivat će izradu privremenog uzvodnog nasipa pri čemu se može pokazati potreba za obilazni tok vode koji se izvodi obodnim jarkom ili čeličnim cijevima. Pritom će doći do lokaliziranog i privremenog negativnog utjecaja na hiodromorfološko stanje predmetnog vodnog tijela na lokaciji izvođenja radova. Nakon polaganja cijevi u rov korito će se vratiti u stanje blisko zatečenom koristeći zemljani materijal. Kako bi se spriječila erozija obale, obale se nakon završetka radova zatravljuju. Navedeni negativni utjecaj bit će lokaliziran i privremen te neće dovesti do pogoršanja stanja hidromorfoloških elemenata vodnog tijela CSRN0215_001 lateralni kanal Deanovac.

Tijekom građevinskih radova na vodotoku doći će do manjeg zamućenja vode zbog disperziranog sedimenta, no navedeni utjecaj bit će privremen i slab te neće dovesti do izmjene postojećeg stanja vodnog tijela CSRN0215_001 lateralni kanal Deanovac.

Svi mogući negativni utjecaji na površinske i podzemne vode tijekom izvođenja radova na izgradnji mogu se izbjeći pravilnom organizacijom gradilišta i pridržavanjem propisa i uvjeta građenja što je i predviđeno Idejnim projektom.


Priključnim naftovodom pridobiveni ugljikovodici otpremaju se od ušća bušotine do sabirno-otpremnog sustav polja „Žutica“ gdje se nastavlja daljnja obrada pridobivenih sirovina (nije predmet planiranog zahvata).




74

Do negativnih utjecaja može doći isključivo uslijed iznendanih događaja uzrokovanih erupcijom, havarijom postrojenja/opreme te ljudskim faktorom. U slučaju iznenadnog događaja (havarija postrojenja i ispuštanja nafte ili kemikalija u okoliš) planirano je postupanje sukladno „Postupku pripravnosti i odziva kod izvanrednih događaja u Istraživanju i proizvodnji nafte i plina“ (oznaka: HSE10_INA1_US1) u kojem je detaljno obrađen postupak sprečavanja širenja onečišćenja, sanacije i vraćanja zemljišta te vodotoka u zatečeno stanje. Navedenim dokumentom je predviđeno da bi za sanaciju onečišćenja bila angažirana ovlaštena tvrtka.

Planirani naftovodi bit će ukopani u zemlju do propisne dubine, a karakteristike cijevi i izvedba radova njihovog postavljanja onemogućit će curenje nafte i naftnog plina. Stoga se ne očekuje negativni utjecaj na stanje vodnog tijela podzemne vode (CSGI_28 Lekenik-Lužani) i najbližih površinskih vodnih tijela (CDRN0527_001 Lovska i CDRN0388_001 Jamarička rijeka) tijekom redovitog korištenja planiranog zahvata.

5.1.4 UTJECAJ NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE, BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET

Zaštićena područja prirode

Utjecaj tijekom izgradnje i korištenja

Lokacija planiranog zahvata ne nalazi se unutar zaštićenog područja prirode. S obzirom na narav zahvata i mali doseg mogućih utjecaja, može se zaključiti da se ne očekuje negativni utjecaj na Park prirode Lonjsko polje (koji je udaljen oko 9,3 km južno od najbliže točke zahvata).

Bioraznolikost


Tijekom izgradnje bušotinskog radnog prostora i pristupnog puta doći će do prenamjene površina u obuhvatu zahvata (pretežito oranica). U slučaju negativnog ishoda ispitivanja bušotine, ove površine će se u cijelosti sanirati i vratiti u zatečeno stanje. Ukoliko ishod razradne bušotine bude pozitivan, bušotinski radni prostor će se trajno smanjiti na veličinu 80 x 70 m te će se izgraditi priključni naftovod.

Koridor planiranog naftovoda nalazi se dijelom na poljoprivrednim površinama (oko 1,6 km). Ostatak koridora planiranog naftovoda prati postojeće trase infrastrukture (postojeći vodovi), a koje su prekrivene travnatom vegetacijom koja se redovito kosi (u svrhu sprječavanja sukcesije). Budući da se planirani naftovod na nekim dijelovima približava šumskom sklopu, na dijelu trase naftovoda bit će potrebno trajno uklanjanje pojedinačnih stabala koja se nalaze uz sam rub šumskih sastojina. Stoga se, na lokacijama uklanjanja pojedinačnih stabala, očekuje lokalizirano intenziviranje rubnog efekta. Budući da se radi samo o pojedinačnim stablima, navedeni utjecaj bit će lokaliziran i slab. Na ostalim lokacijama očekuje se obnova prethodno postojeće travnjačke vegetacije.

Tijekom radova na premošćivanju manjih kanala u koridoru planiranog naftovoda, doći će do privremenog oštećenja prisutnih stanišnih tipova u obuhvatu radova. Budući da se radi o kanalima koji su samo povremeno ispunjeni vodom te su siromašni faunom, ovaj utjecaj bit će privremen i slab.

Širenje prašine na okolnu vegetaciju tijekom izvođenja radova bit će privremeno i lokalizirano na usku zonu gradnje te stoga zanemarivog intenziteta.




75

Izvođenjem radova doći će do ometanja lokalno prisutne faune zbog povećanja buke i vibracija te prisutnosti ljudi što će predstavljati privremen, lokaliziran i slab do umjeren utjecaj.

Pravilnim izvođenjem građevinskih radova u skladu s propisima i pravilima struke moguće je spriječiti potencijalno negativan utjecaj na staništa uslijed nekontroliranog izlijevanja opasnih tvari (strojnih ulja ili goriva) iz korištene mehanizacije.


Budući da izvedba zahvata onemogućuje curenje iscrpljenih sirovina u okoliš, ne očekuju se značajni negativni utjecaji tijekom redovitog korištenja planiranog zahvata.

5.1.5 UTJECAJ NA EKOLOŠKU MREŽU


Koridor planiranog naftovoda u POVS HR2000465 Žutica prati postojeće trase infrastrukture (postojeći vodovi), a koje su prekrivene travnatom vegetacijom koja se redovito kosi (u svrhu sprječavanja sukcesije). Budući da se planirani naftovod na nekim dijelovima približava šumskom sklopu (ciljni stanišni tip 91F0) bit će potrebno trajno uklanjanje pojedinačnih stabala koja se nalaze uz sam rub šumskih sastojina. Stoga se, na lokacijama uklanjanja pojedinačnih stabala, očekuje lokalizirano intenziviranje rubnog efekta. Navedeni utjecaj bit će lokaliziran i slab, te neće dovesti do narušavanja povoljnog statusa ciljnog stanišnog tipa 91F0.

Ne očekuju se negativni utjecaji na ciljne vrste faune budući da se ne očekuje njihovo prisustvo u blizini lokacije planiranog zahvata.

Može se zaključiti da se ne očekuju značajni negativni utjecaji na povoljan status ciljnih vrsta i ciljnih stanišnih tipova, kao ni na cjelovitost POVS HR2000465 Žutica tijekom izgradnje planiranog zahvata.


Budući da izvedba zahvata onemogućuje curenje iscrpljenih sirovina u okoliš, ne očekuju se negativni utjecaji na povoljan status ciljnih vrsta i ciljnih stanišnih tipova kao ni na cjelovitost POVS HR2000465 Žutica tijekom redovitog korištenja planiranog zahvata.

5.1.6 UTJECAJ NA TLO


Najznačajniji utjecaji realizacije predmetnog zahvata očekuju se tokom provođenja građevinskih radova, budući da isti uključuju iskop tla i odstranjivanje površinskog plodnog sloja tla (humusa). Do navedenih utjecaja dolazi izvođenjem građevinskih radova na sljedećem:

• uređenju bušotinskih radnih prostora (BRP) za smještaj bušaćeg postrojenja tipa – plato veličine 130 x 100 m, za smještaj bušaćeg postrojenja,

• izgradnji pristupnog puta do bušotinskog radnog prostora Kz-43 (duljine oko 1.005 m i širine od 5 m),

• izgradnji priključnog naftovoda (iskop zemljanog rova; širina 80 cm, dubina 100 cm, duljine 3.705 m),




76

Pri rukovanju građevinskim strojevima i mehanizacijom može doći do nekontroliranog izlijevanja štetnih tekućina (goriva, ulja, masti i sl.) u tlo, što se može uspješno izbjeći primjenom odgovarajućih tehničkih mjera zaštite, prikladnom organizacijom radilišta te opreznim i odgovornim rukovanjem strojevima.

Moguće onečišćenje tla otpadom regulirano je odgovornim ponašanjem i gospodarenjem nastalog otpada u skladu sa zakonskim zahtjevima. Otpad se odvojeno skuplja (po porijeklu i svojstvima) te se predaje osobi koja ima odgovarajuću dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17). S obzirom na navedeno utjecaji na tlo lokalizirani i ograničeni na područje oko bušotine te linijski i privremeni na području postavljenja priključnog naftovoda.


Cijeli sustav izvođenja radova (postrojenje i tehnologija) je zatvoren, tj. projektiran je i izveden tako da bude siguran za okoliš, a samim time i za tlo kao njegovu sastavnicu. Moguća onečišćenje tla u najvećoj mjeri ovise o akcidentnim tj. izvanrednim situacijama i zbog ljudske pogreške (nepostojanje, nepridržavanje sigurnosnih postupaka i/ili više sile, i dr.) kao što opisano u poglavlju Utjecaji u slučaju akcidenata.

Planiranim projektom predviđeno je praćenje agroekološkog stanja tla o čemu će se voditi dokumentacija propisana Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 9/14) te Uredbom o standardu kakvoće vode (NN 73/13, 151/14, 78/15, 61/16, 80/18).

Agroekološka analiza tla provesti će se prije početka radova, na radnom prostoru. Uzrokovanje tla za potrebu agroekološke analize nultog stanja tla provesti će se na lokaciji zahvata i na lokaciji udaljenoj oko 300 m od lokacije zahvata. Uzorci za agroekološke analize tla nakon rudarskih radova uzet će se na istim mjestima kao što je to navedeno za nulto stanje.

O svim aktivnostima izvoditelj radova mora voditi dokumentaciju propisanu odredbama zakona iz područja zaštite okoliša, voda i postupanja s otpadom. Nakon agroekološke analize nultog stanja - stanje okoliša pratit će se:

• u fazi izrade bušotine,

• nakon likvidacije lokacije.

S obzirom na navedeno tijekom korištenja predmetnog zahvata ne očekuju se negativni utjecaji na tlo, a moguća onečišćenje tla isključivo ovise o akcidentnim tj. izvanrednim situacijama.

5.1.7 UTJECAJ NA ŠUMARSTVO I LOVSTVO

Šumarstvo


Samo dio zahvata (priključni naftovod) nalazi se unutar šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske. Do utjecaja će doći jedino u slučaju pozitivnog ishoda ispitivanja bušotine, odnosno otkrića ležišta ugljikovodika.

Koridor za izgradnju, odnosno polaganje potencijalnog naftovoda već je iskrčen te se u osnovi gospodarenja vodi kao odsjeci 78 3, 78 4, 91 3, 95 3 i 94 4. Koridor djelomično presijeca odsjeke




77

(vjerojatno također koridore linijske infrastrukture, prosjeke ili svijetle pruge što se ne može zaključiti zbog nepravilnog označavanja odsjeka) 94 3, 94 2, 95 4, 91 1, 78 1 i 78 5.

Budući da će u slučaju negativnog ishoda ispitivanja bušotine izostati bilo kakav utjecaj na šume i šumarstvo okolnoga područja, procjena utjecaja odnosi se isključivo za slučaj pozitivnog ishoda ispitivanja bušotine, u kojem slučaju će doći do izgradnje spomenutog naftovoda.

Tijekom izgradnje naftovoda neće doći do dodatnog uklanjanja šumskih površina, budući da je već iskrčen koridor širine 30 m u tu svrhu. Tijekom izvođenja radova povećat će se opasnost od izbijanja požara, no taj će se rizik svesti na prihvatljivu razinu održavanjem ispravnosti uređaja, vozila i opreme te pridržavanjem svih sigurnosnih propisa i mjera zaštite od požara. Prilikom rada teških strojeva i vozila može doći do dodatne degradacije šumskog tla i oštećenja postojećih šumskih prometnica. Tijekom radova treba maksimalno koristiti postojeće šumske prometnice na način da se tlo oštećuje u najmanjoj mogućoj mjeri, a sva eventualna oštećenja šumske infrastrukture potrebno je sanirati.


Nakon završetka faze izgradnje naftovod će se zatrpati, a postojeći koridor održavati za potrebe servisiranja naftovoda i intervencija u slučaju iznenadnih događaja te se na njemu više neće uzgajati šuma, odnosno trajno će ostati u kategoriji neobraslog neproizvodnog šumskog zemljišta. Ne očekuje se utjecaj na šume, šumsko zemljište i infrastrukturu u fazi korištenja.

Lovstvo


Prilikom izvođenja radova uređenja bušotinskog radnog prostora, izrade kanala bušotine te eventualne izgradnje priključnog naftovoda u slučaju pozitivnog ishoda doći će do manjeg negativnog utjecaja na divljač i lovnu djelatnost šireg područja obuhvata zahvata zbog rastjerivanja životinjskih vrsta koje će prouzročiti povećana prisutnost ljudi te buka koju će generirati radni strojevi, vozila i oprema tijekom radova izgradnje. Ovaj će utjecaj biti prostorno i vremenski ograničen i prestat će nakon faze izvođenja radova, nakon čega će divljač ponovo zaposjesti promatrano područje.

S obzirom na to da je koridor za polaganje naftovoda već iskrčen i uspostavljen, neće doći do premještanja pojedinih lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata. Moguć je evantualan negativni utjecaj manjeg intenziteta u vidu svjestlosnog onečišćenja, ukoliko će se radovi odvijati tijekom noći. Trajan negativan utjecaj malog intenziteta u vidu fragmentacije staništa i rastjerivanja divljači bukom koju će generirati rad bušotine Rv-2 u slučaju pozitivnog ishoda bit će, s obzirom na veličinu i karakter objekta, u prihvatljivim okvirima.


U fazi korištenja prestat će svi negativni utjecaji koji su bili prisutni tijekom izgradnje. Koridor će ostati trajno otvoren za potrebe održavanja i servisiranja naftovoda, tako da se na šumskim rubovima mogu formirati manje remize za sitnu divljač čime će zahvat u fazi korištenja imati mali pozitivan utjecaj. Pozitivan utjecaj očitovat će se i u vidu boljih uvjeta za izvođenje lova u smislu bolje preglednosti terena koju će koridor naftovoda omogućiti.

U fazi korištenja zahvata neće doći do dodatnih negativnih utjecaja na divljač i lovnu djelatnost šireg područja obuhvata zahvata.




78

5.1.8 UTJECAJ NA KRAJOBRAZ


Tijekom izgradnje zahvata u užem području lokacije zahvata, koje je sačinjeno od šumskog pokrova uz šumski put u slučaju južnog dijela naftovoda i oranice u slučaju dijela naftovoda i BRP-a, dogodit će se sljedeće promjene koje će utjecati na promjenu krajobraznih značajki:

- izgradnja pristupnog puta u duljini 950 m

- izgradit će bušotinski radni prostor s platoom veličine 130 x 100 m, za smještaj bušaćeg postrojenja

- u slučaju pozitivnog ishoda ispitivanja bušotine Rv-2 – smanjit će se površina bušotinskog radnog prostora na optimalnu veličinu za smještaj opreme za pridobivanje ugljikovodika (80 x 70 m) uz izgradnju priključnog naftovoda promjera DN 80 (3“) od bušotine Rv-2 do MS-9 (L= 3.705 m).

- ostali elementi zahvata nemaju potencijalni utjecaj na promjenu krajobraznih značajki

Izvedbom planiranog zahvata doći će do lokalnih promjena u krajobraznim značajkama.

Uklonit će se površinski pokrov- šuma u dimenzijama radnog prostora te u opsegu izgradnje puta, i naftovoda. Budući da se radi pretežno o oraničnoj površini intenzivne namjene ta promjena je malog značaja. U slučaju prolaska naftovoda kroz šumu iskorištava se postojeći koridor puta i iz tog razloga je snaga potencijalnog utjecaja znatno umanjena.

U prostoru će privremeno biti prisutna buka i prašina što je s obzirom na udaljenost od naselja beznačajna promjena. Promjena će biti kratkog trajanja i malog opsega.

Izgradnjom i radom BRP-a nastat će novi tehnogeni krajobrazni elementi kontekstualno različiti od okolice. Navedene promjene mogu se smatrati narušavanjem krajobraznih značajki, a olakotna okolnost je što se u blizini i u širem području nalaze isti zahvati te neće doći do značajne promjene krajobraznog konteksta područja.

Lokacija zahvata je vizualno djelomično izolirana od ostatka područja što se može razmatrati kao pozitivna okolnost. Vidljiva je iz neposredne blizine i auto-ceste, a iz udaljenih područja je zaklanja šumski pokrov.

5.1.9 UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINU


Sukladno potencijalnom utjecaju planiranog zahvata na elemente kulturno-povijesne baštine definirane su zone izravnog i neizravnog utjecaja prema kojima je izvršena i inventarizacija kulturne baštine.

Izravnom zonom utjecaja smatra se zona udaljenosti zahvata do 250 m od elementa kulturne baštine. U toj zoni moguće su direktne fizičke destrukcije uzrokovane izgradnjom zahvata i radom mehanizacije te snažni utjecaji na kulturološki kontekst elementa kulturne baštine. Zonom neizravnog utjecaja smatra se zona od 250 do 500 m udaljenosti od elementa kulturne baštine. U toj zoni je moguće narušavanje kulturološkog konteksta elementa kulturne baštine.




79

U zoni izravnog i neizravnog utjecaja ne nalaze se elementi kulturno-povijesne baštine evidentirani PP dokumentacijom, a također ni elementi navedeni u Registru kulturnih dobara.

Planirani zahvat se ne nalazi u zonama izravnog i neizravnog utjecaja na elemente kulturno-povijesne baštine. Iz tog razloga se smatra da će negativan utjecaj tijekom izgradnje i za vrijeme korištenja zahvata izostati.

Temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17 i 90/18) ukoliko se prilikom izvođenja radova naiđe na elemente kulturne baštine, a prije svega na arheološke nalaze, potrebno je obustaviti radove i obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel te postupati sukladno daljnjim uputama navedenog odjela.

5.1.10 UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO


Najbliži stambeni objekt BRP-u nalazi se oko 1.900 m u naselju Caginec, sjeverno od autoceste A3. Naselje Hrastilinica nalazi se JI, na udaljenosti oko 2.500 m te je između BRP-a i naselja gusti pojas šumske vegetacije. Najbliži stambeni objekt u Ivanić-Gradu nalazi se oko 4 km SI od lokacije BRP-a. Zbog udaljenosti od stambenih objekata ne očekuju se izravni utjecaji na stanovništvo tijekom radova na lokaciji planiranog zahvata. Lokacija planiranog zahvata vizualno je zaklonjena šumskim pokrovom, autocestom te se ne očekuje narušavanje vizualnog identiteta prostora.

Tijekom izgradnje, svakodnevni život stanovništva u naseljima mogu eventualno poremetiti kretanja građevinskih strojeva i vozila. Negativan utjecaj očitovat će se u smanjenoj mogućnosti nesmetanog korištenja prometnica tijekom transporta materijala i opreme. Mehanizacijska pomagala i strojevi koji će povremeno prometovati kroz naselja usporavat će i ometati prometnu protočnost te stvarati određenu buku i zastoje. Također, mogli bi oštećivati kolnik i nanositi na isti ostatke zemlje i neisprane ostatke građevinskog materijala. Navedeni će utjecaji biti privremeni, trajat će do završetka radova te neće biti izraženi.

Može se zaključiti da izgradnjom planiranog zahvata neće doći do značajnog negativnog utjecaja na kvalitetu života lokalnog stanovništva.


Tijekom eksploatacije utjecaj na stanovništvo je zanemariv, zbog dovoljne udaljenosti od naselja i zaklonjenosti šumom planiranih postrojenja u sklopu planiranog zahvata.

5.1.11 UTJECAJ NA PROMET


Za vrijeme izvođenja radova, zbog pojačane frekvencije vanjskog transporta materijala i tehnike, može doći do privremenog ometanja u odvijanju prometa (što će zahtijevati posebnu pažnju i prateću službu, osobito prilikom eventualnog transporta posebnih tereta). Moguće je nanošenje zemlje i ostalog građevnog materijala na prometnice i poteškoće u odvijanju prometa. Nakon završetka radova potrebno je sanirati sva eventualna oštećenja na postojećoj prometnoj mreži. Radi se o kratkotrajnom i slabom utjecaju samo za vrijeme izvođenja radova.




80

S obzirom na posebna pravila regulacije cestovnog prometa na prilaznim prometnicama, utjecaj na promet ocijenjen je kao minimalno negativan, kratkotrajan i u prihvatljivim granicama za zonu planiranog zahvata. To znači da u redovnom radu promet vozila u i iz područja zahvata neće utjecati na normalno odvijanje prometa na širem području zahvata.

Za korištenje bušotinskog radnog prostora Rv-2, izgraditi će se pristupni put dužine cca. 1 005 m, širine kolnika 3,5 m i obostranim bankinama od 0,75m (ukupno 5m). Kod spajanja pristupnog puta i lokalnog puta (3319 k.o. Caginec) izgradit će se proširenje iz smjera istoka radi lakšeg ulaska transportnih vozila. Pristupni put će biti izgrađen korištenjem kamenog materijala.


Negativni utjecaji na odvijanje prometa mogući su jedino u slučaju iznenadnog događaja kada može doći do prevrtanja, sudara, zakrčenja prometa i sl. koji mogu remetiti normalno odvijanje prometa.




81

5.1.12 UTJECAJ OD POVEĆANE RAZINE BUKE

Utjecaj tijekom izgradnje i bušenja

Povećanje razine buke na području zahvata bit će privremeno uzrokovano radom strojeva prilikom pripreme BRP-a, iskopa rovova za naftovod, izgradnje pristupnog puta, radom bušaćeg postrojenja tijekom izrade bušotine, te radom remontnog postrojenja tijekom radova na opremanju i održavanju bušotine.

Na lokaciji planiranih zahvata odvijat će se uobičajene aktivnosti na izgradnji, a neizbježna buka koja će pri tome nastajati bit će posljedica rada teških građevinskih strojeva i mehanizacije kao konstante svakodnevnog procesa. Kako su većina tih izvora mobilni, njihove se pozicije mijenjaju. Sam intenzitet ukupne buke varirat će tijekom dana ovisno o etapi izgradnje, međutim, građevinski radovi biti će vremenski ograničeni. Povremena razina buke bušaćeg postrojenja u neposrednoj blizini može biti iznad 85 dB, što je u području štetnog utjecaja na sluh ako se ne koriste zaštitna sredstva za zaštitu sluha.

Povećanje razine buke na lokaciji BRP-a privremeno će biti uzrokovano radom građevinskih strojeva kod izrade radnog prostora i bušaćeg postrojenja tijekom izrade kanala bušotine. S obzirom da se najbliži stambeni objekt nalazi na udaljenosti od oko 1.900 m, ne očekuje se negativan utjecaj na stanovništvo. Glavni utjecaj buke bit će na radnom prostoru kod izrade bušotine uzrokovano radom motora na bušaćem postrojenju te kod cementacije kolone radom agregata. Toj buci će najviše biti izloženi radnici koji moraju koristiti ušne štitnike (antifon) ili kombinaciju zaštitnih čepića za uši i antifona.

Najviša dopuštena razina vanjske buke koja se javlja kao posljedica rada gradilišta prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) iznosi 65 dB(A). Ekvivalentni nivo trajnog zvuka od 85 dB usvojen je kao granica štetnog djelovanja na sluh. Povremena razina buke na radnim mjestima vođe smjene, klinaša, odnosno na radnom podištu tornja iznosi između 94 i 84 dB, što je u području štetnog utjecaja na sluh ako se ne koriste zaštitna sredstva za zaštitu sluha.

Na temelju ranije provedenih proračuna na sličnim projektima, a promatrajući bušotinu kao točkasti izvor zvuka odnosno buke, dobivena je očekivana razina buke od 65 dB (A) za zonu radijusa 58 m, odnosno 55 dB (A) za zonu radijusa 82 m. Ispitivanjima je utvrđeno da, tijekom eksploatacije ugljikovodika, pri normalnom radu proizvodne bušotine razina buke je u dozvoljenim granicama oko 50 dB (A).

U razdoblju od 08,00 do 18,00 sati dopušta se prekoračenje dopuštene razine buke za dodatnih 5 dB(A). Pri obavljanju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prelaziti vrijednost od 40 dB(A). Iznimno je dopušteno prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB(A) u noćnom periodu, u slučaju ako to zahtjeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć odnosno dva dana tijekom razdoblja od 30 dana. O iznimnom prekoračenju dopuštenih razina buke izvođač radova je obavezan pismenim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju i upisati u građevinski dnevnik.

Tijekom provedbe bušenja razina buke kreće se kao i kod većine postrojenja koja koriste motorne pogone. Sama buka je prisutna u svim fazama izrade, opremanja i proizvodnog testiranja bušotina. Veliki dio buke dolazi i od rada raznih redukcijskih ventila, turbina, crpnih i kompresorskih postrojenja, postrojenja za hlađenje i drugog, koja se može kretati u rasponu od 75- 115 dB(A) ovisno o proizvođaču i literaturnom izvoru. Razina buke ne prelazi vrijednosti uobičajene za bušaće radove u




82

naftnom rudarstvu. Buka i vibracije na BRP-u također se javljaju i kao posljedica rada strojeva te rada i gibanja utovarno transportnih sredstava, u rasponu od 60- 80 dB(A). Svi izvori buke su smješteni unutar granica planiranog zahvata.


Tijekom eksploatacije ugljikovodika buku stvara dozirno-pumpni agregat (DPA), ali je ona u dozvoljenim granicama. Svi navedeni izvori buke prvenstveno mogu imati utjecaj na djelatnike na samoj lokaciji zahvata i na lokalnu faunu budući da u neposrednoj blizini nema stambenih objekata. Prema tome, izradom bušotine i njezinim privođenjem proizvodnji, odnosno planiranim zahvatom, stanje buke na granici zone u kojoj se nalazi bušotinski krug neće prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči prema prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Buka motora građevinskih strojeva i teretnih vozila varira ovisno o stanju i održavanju motora, opterećenju vozila i karakteristikama podloge kojom se stroj ili vozilo kreće.

Pri ispravnom radu opreme i uz primjenu svih mjera zaštite od buke, tijekom rada ne očekuje se negativan utjecaj povećanom razinom buke. Također, ukoliko se prilikom mjerenja razine buke utvrdi da razina buke prelazi propisane granice, bit će potrebno poduzeti dodatne mjere zaštite od buke.

U izvanrednim situacijama razine buke nisu zakonom ograničene. Članak 1. Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18) kaže da se odredbe zakona ne odnose se na buku koja nastaje pri uklanjanju posljedica elementarnih nepogoda i pri drugim izvanrednim događajima ili okolnostima koje mogu izazvati veće materijalne štete, ugrožavati zdravlje i živote ljudi te narušavati čovjekovu okolinu u većim razmjerima.

5.1.13 GOSPODARENJE OTPADOM


Predviđene vrste i količine otpada tijekom izrade jedne nove bušotine na EP „Žutica“, klasificirane su prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) i prikazane su u tablicama (Tablica 3-8, Tablica 3-9).

Otpad koji nastaje na lokaciji zahvata zbrinjava se odmah po nastanku putem za to ovlaštene tvrtke s kojom INA d. d. ima ugovor.

Opasni otpad sakupljat će se odvojeno i skladištiti u posebnim kontejnerima te uz prateći list predati ovlaštenom skupljaču koji ima odgovarajuću dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19).

Nakon završetka izrade bušotine ispIaka se odlaže u isplačnu jamu gdje dolazi do gravitacijskog razdvajanja krute i tekuće faze. Nakon razdvajanja, preostala tekuća faza (872 m3) iz isplačne jame se pročišćava pomoću flock jedinice i cisternama odvozi na centralnu otpadnu jamu Žutica (COJ Žutica) (Grafički prikaz 5-2). Kruta faza (582 m3)se nakon odvoza tekuće faze solidificira i neutralizira te konačno prema planu sanacije deponira u isplačnoj jami.




83

Grafički prikaz 5-2: Shematski prikaz toka tekuće faze (tehnološka otpadna voda) tijekom izrade bušotine


Opasni otpadni fluidi (kiseline), ukoliko će ih biti potrebno primijeniti u fazi ispitivanja bušotine, nakon stimulacijskih radova na sloju ne ispuštaju se nekontrolirano u okoliš, već se prihvaćaju u zatvorene metalne spremnike, pripremaju za odvoz – neutralizacijom i odvoze na COJ Žutica.

COJ Žutica služi za zbrinjavanje i regeneraciju tehnoloških fluida nastalih tijekom izvođenja rudarskih radova, čišćenja procesnih posuda, sanacije puknuća cjevovoda, kao i ostalih akcidenata ili radova na sabirno-otpremnom sustavu. Fluid se prije istakanja neutralizira, nakon čega se u otpadnoj jami sedimentira, pri čemu krute čestice ostaju na dnu, a nafta i slojna voda se centrifugalnom sisaljkom otpremaju na otpremnu stanicu Žutica.

U isplačnu jamu na lokacijama BRP-a neće se odlagati se ugljikovodici, ulja i niti kruti otpadni materijal.

Kako bi se osigurala nepropusnost podloge ispod isplačne jame i prostora za privremeni prihvat solidifikata postavit će se vodonepropusni materijal (glina na površini jame uz upotrebu vodonepropusne folije).


Ostali prisutni otpad koji nastaje na lokaciji zahvata tijekom korištenja, odvojeno će se sakupljati, potom predavati ovlaštenom sakupljaču koji ima odgovarajuću dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19).

S obzirom da će se zbrinjavanje otpada vršiti predajom otpada ovlaštenoj tvrtki koja će zbrinuti kruti i tekući otpad u skladu s važećim zakonima mogućnost negativnog utjecaja na okoliš svedena je na minimum.




84

5.1.14 UTJECAJ U SLUČAJU IZNENADNOG DOGAĐAJA

Prema Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (NN 52/18), u slučaju izvanrednog i iznenadnog događaja ili nesreće nastale pri izvođenju naftno-rudarskih radova koji utječu na okoliš, nositelj zahvata bez odgađanja o tome obavještava Ministarstvo nadležno za energetiku i Agenciju za ugljikovodike i rješava ih u skladu s odobrenim planovima intervencija i u skladu sa zakonima i propisima Republike Hrvatske. U slučaju požara ili izlijevanja nafte, nositelj zahvata bez odgađanja provodi odgovarajući plan intervencija. U slučaju svakog drugog izvanrednog događaja ili nesreće nastale pri izvođenju naftno-rudarskih radova koja utječe na okoliš, nositelj zahvata poduzima mjere koje su razborite i nužne u tim okolnostima u skladu s međunarodnom dobrom praksom pri naftno-rudarskim radovima te koje je potrebno poduzeti u skladu s međunarodnim obvezama koje je preuzela Republika Hrvatska, kao i sve druge mjere koje mu u tom slučaju nalože nadležna tijela Republike Hrvatske.

Cjeloviti sustav izvođenja rudarskih radova (bušaće postrojenje i eksploatacija nafte) projektiran je tako da bude zatvoren i siguran za okoliš.

Kemikalije koje se koriste u tehnološkom procesu obrade bušotina predstavljaju opasnost kao onečišćivači samo u slučaju iznenadnog događaja, na pretakalištima ili u transportu. Kako bi se izbjegli iznenadni događaji, svi sudionici navedenih procesa rukovati će kemikalijama sukladno sigurnosno tehničkom listu (STL) te Uputama za postupanje sa kemikalijama. Sukladno Zakonu o kemikalijama, STL treba biti izrađen sukladno Uredbi REACH (NN 18/13) (i Uredbi Komisije (EU) 2015/830). STL treba biti na hrvatskom jeziku te zaveden u Registru kemikalija (STL) Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping (HZTA).

Do onečišćenja okoliša naftom može doći isključivo u slučaju iznenadnih događaja uslijed oštećenja ili havarija na nekom od elemenata bušaćeg postrojenja, sabirnog ili transportnog sustava nafte. s obzirom na glinoviti pokrov i slabu propusnost površinskih naslaga, u takvim slučajevima podzemne vode nisu ugrožene.

Sustav preventera (BOP), zajedno s ostalom opremom primjenjuje se za zatvaranje ušća bušotine i omogućavanje kontrole izbacivanja fluida prije nego dođe do erupcije.

U slučaju iznenadnog događaja - havarija postrojenja i ispuštanja nafte ili kemikalija u okoliš postupa se prema „Postupku pripravnosti i odziva kod izvanrednih događaja u Istraživanju i proizvodnji nafte i plina“ (oznaka: HSE10_INA1_US1) u kojem je detaljno obrađen postupak sprečavanja širenja onečišćenja, sanacije i vraćanja zemljišta / vodotokova u prvobitno stanje. Za sanaciju onečišćenja uvijek se angažira ovlaštena tvrtka.

Ostali iznenadni događaji koje se mogu pojaviti su:

• nekontrolirano izlijevanje pomoćnih tekućina za podmazivanje i sl. (npr. maziva za pumpe, gorivo, antifriz, itd.) uslijed nedovoljnog nadgledanja ovih aktivnosti i neodgovarajućeg održavanja uređaja, oštećenja spremnika za diesel gorivo ili prilikom punjenja transportnih sredstava i mehanizacije gorivom te posljedično onečišćenje kopna i voda,

• prometne nesreće, utovara, istovara i transporta materijala i rada sa strojevima uslijed sudara, prevrtanja kamiona, mehanizacije i sl. koje nastaju zbog povećanja broja ljudi i prometovanja velikog broja mehanizacije i otežanog pristupa, a koje su prouzročene tehničkim kvarom i/ili ljudskom greškom i povezane sa sigurnošću za vrijeme građenja,




85

• požari na otvorenim površinama, u objektima i na vozilima zbog ekstremnih slučajeva nepažnje.

U slučaju iznenadnog događaja, ovisno o težini posljedica, rijetko se mogu očekivati, samo u najtežim slučajevima i trajne posljedice po okoliš, već isključivo manja materijalna šteta za sanaciju posljedica iznenadnog događaja. Po uočenom iznenadnom događaju u najkraćem roku poduzimaju se radnje/aktivnosti kojima se onemogućuje povećanje i daljnje širenje postojećeg onečišćenja te se pristupa sanaciji onečišćenoga prostora.

Zaštita od požara i eksplozije

U tehničkoj dokumentaciji izvođača radova, a u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima pri istraživanju i eksploataciji nafte, zemnih plinova i slojnih voda (SI. list 43/79, 41/81, 15/82 preuzeto 53/91) mora biti prikaz zona opasnosti od požara i eksplozija, prilikom izvođenja naftno-rudarskih radova sa shemom stvarnog razmještaja elemenata postrojenja te vatrogasnih sredstava i opreme.

Izvođač radova mora svojim internim dokumentima propisati mjere i postupke zaštite od požara te način ponašanja za radnike koji rade na izvođenju radova te ostalih prisutnih osoba na mjestu radova.

Tijekom izvođenja naftno-rudarskih radova na planiranim zahvatima mogu se očekivati sve tri zone opasnosti od pojave eksplozivne atmosfere, a time i mogućnost požara i eksplozije.

Za postizanje potrebnog nivoa sigurnosti nužno je:

• u zonama opasnosti od požara i eksplozije obavezno koristiti neiskreći alat i opremu, • koristiti uređaje i instalacije u protueksplozijskoj izvedbi, • radna sredstva koja pokreću dizel i benzinski motori s unutarnjim sagorijevanjem moraju se

postaviti izvan zone opasnosti od eksplozije koja iznosi 7,5 m oko ušća bušotine i prijemnog bazena, te 4,5 m od ruba usisnih bazena i spremnika goriva,

• motori moraju biti opskrbljeni s atestiranim iskrolovcem (uređajem za naglo gašenje) – na oplošju motora temperatura ne smije prelaziti 350 °C (npr. ispušna grana motora),

• za sve radove koji zahtijevaju zavarivanje ili rad s otvorenim plamenom ishoditi posebne pisane dozvole od naručitelja radova,

• sve veće metalne mase, pretakališta, bazeni i dijelove kroz koje protječe fluid spojiti na postojeći sistem uzemljenja i o tome voditi propisanu dokumentaciju,

• postaviti vjetrokaz na vidljivom mjestu, • opremu za gašenje držati ispravnu, razmještenu prema shemi razmještaja s valjanim

ispravama, • strogo zabraniti pušenje, unošenje otvorenog plamena i odlaganje tvari sklonih zapaljenju i

samozapaljenju u radnom prostoru izvođenja radova, • posjedovati propisane evidencije i dokumentaciju o prvom i o funkcionalnom ispitivanju svih

uređaja i instalacija na kojima može nastati požar / eksplozija, • za zaposlenike posjedovati dokaznice o osposobljenosti i provjeri znanja iz zaštite od požara,

te dokaze o izvođenju redovitih vježbi (vježba zatvaranja ušća, vatrogasna vježba, vježba evakuacije i spašavanja).

S obzirom na navedene mjere, potencijalna opasnost od požara i eksplozije malo je vjerojatna i svedena je na minimum.

Baklje koje će se koristiti za ispitivanje/spaljivanje plina (oko 20-tak sati tijekom izrade i ispitivanja bušotine) nalazit će se u jamama oko kojih je zemljani nasip tako da neće moći doći do stradavanja ptica i izazivanja šumskog požara.




86

5.2 OBILJEŽJA UTJECAJA

Tablica 5-6: Obilježja utjecaja

Utjecaj Obilježje

Zrak Zbog vremenske ograničenosti izvođenja radova količina emitiranih ispušnih plinova nije u tolikoj koncentraciji da bi dugoročno u većoj mjeri narušila kvalitetu zraka okolnog područja, te je ukupni utjecaj na kvalitetu zraka zahvata ocijenjen kao zanemariv.

Vode i vodna tijela

Ne očekuje se negativni utjecaj na stanje najbližih površinskih vodnih tijela i podzemnog vodnog tijela. Do negativnog utjecaja može doći uslijed iznenadnih događaja, pri čemu je potrebno postupati prema Postupku pripravnosti i odziva kod izvanrednih događaja u Istraživanju i proizvodnji nafte i plina (oznaka: HSE10_INA1_US1).

Zaštićena područja prirode

Ne očekuje se utjecaj na najbliže zaštićeno područje - Park prirode Lonjsko polje (koje je udaljeno 9,3 km od najbliže točke planiranog zahvata).

Staništa, biljni i životinjski svijet

Lokalan, pretežito privremen i slab utjecaj na vegetacijski pokrov u obuhvatu zahvata. Privremen, lokaliziran i slab do umjeren utjecaj na lokalno prisutne jedinke faune. Negativan utjecaj moguć je u slučaju iznenadnog događaja.

Ekološka mreža Lokaliziran i slab utjecaj zbog uklanjanja pojedinačnih stabala u POVS HR2000465 Žutica u koridoru planiranog naftovoda. Ne očekuje se utjecaj na ciljne vrste faune.

Šume i lovstvo Ne očekuje se negativan utjecaj na šume. Manji negativni utjecaj na divljač i lovstvo tijekom izgradnje može se pojaviti u slučaju pozitivnog ishoda ispitivanja bušotine u vidu rastjerivanja divljači u fazi izgradnje i rada bušotine u fazi korištenja.

Tlo Utjecaji na tlo su lokalizirani i ograničeni na područje oko planirane bušotine te linijski i privremeni na području priključnog naftovoda. Ostali mogući utjecaji onečišćenja tla u najvećoj mjeri ovise o akcidentnim tj. izvanrednim situacijama zbog čega se smatraju zane marivim.

Krajobraz Mali utjecaj na promjenu krajobraznih značajki. Lokacija zahvata je djelomično vizualno izolirana. Nalazi se pretežno na oraničnom područji i u koridoru šumskog puta što ne predstavlja vrlo vrijedan površinski pokrov.

Kulturno-povijesna baština

Ne očekuje se utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu.

Stanovništvo Zbog udaljenosti planiranog zahvata od najbližeg naselja ne očekuju se direktni utjecaji na stanovništvo. Moguće je kratkotrajno opterećenje prometnica kroz naselja zbog transporta vezanog uz realizaciju planiranog zahvata.

Promet Moguće kratkotrajno opterećenje prometne mreže i poteškoće u odvijanju prometa.

Buka

Povećanje razine buke na lokaciji privremeno će biti uzrokovano radom građevinskih strojeva kod izrade radnog prostora i bušaćeg postrojenja tijekom izrade kanala bušotine. S obzirom da se najbliži stambeni objekt nalazi na udaljenosti od oko 1.9 km, ne očekuje se negativan utjecaj na stanovništvo. Sama buka je prisutna u svim fazama izrade, opremanja i proizvodnog testiranja bušotine. Tijekom eksploatacije ugljikovodika buku stvara i dozirno-pumpni agregat (DPA), ali je ona u dozvoljenim granicama.

Otpad Obzirom da će se otpadom gospodariti u skladu s dobrom organizacijom gradilišta te važećim zakonskim propisima o gospodarenju otpadom, utjecaj otpada na sastavnice okoliša biti će zanemariv.

Izvanredni događaji

Do onečišćenja okoliša može doći isključivo u izvanrednim situacijama zbog kvara na bušaćem postrojenju/ispitnom separatoru i sl., zbog ljudske pogreške (nepridržavanje sigurnosnih postupaka) i/ili nesukladnosti u procesu te u slučaju više sile (potres i sl.). Sustav preventera (BOP), zajedno s ostalom opremom primjenjuje se za zatvaranje ušća bušotine i omogućavanje kontrole izbacivanja fluida prije nego dođe do erupcije.




87

5.3 VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA

Zahvatom su uvaženi važeći propisi Republike Hrvatske, usklađeni s međunarodnim propisima i konvencijama.

Lokacija zahvata se nalazi na udaljenosti od otprilike 50 km od granice s Bosnom i Hercegovinom, 60 km od granice sa Slovenijiom te oko 70 km od granice s Madžarskom, a zahvat niti karakterom niti veličinom niti mogućim utjecajima na sastavnice i opterećenja okoliša ne može dovesti do prekograničnog utjecaja.




88

6. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA

STANJA OKOLIŠA

6.1 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

Tijekom radova i korištenja, a s obzirom na karakter samog zahvata, nositelj zahvata obvezan je primjenjivati sve mjere zaštite sukladno zakonskim propisima iz područja zaštite okoliša i njegovih sastavnica i zaštite od opterećenja okoliša, zaštite od požara i zaštite na radu, ishođenim rješenjima, suglasnostima i dozvolama, odnosno izrađenoj projektnoj i drugoj dokumentaciji te primjeni dobre i stručne prakse kako tvrtki prilikom radova, tako i nositelja zahvata prilikom korištenja zahvata.

Idejnim projektom predviđene su aktivnosti zaštite okoliša kojima će se smanjiti mogući utjecaj na okoliš na najmanju moguću mjeru.

6.2 PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Planiranim projektom predviđeno je praćenje agroekološkog stanja tla i podzemne vode o čemu će se voditi dokumentacija propisana važećim Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 9/14) i Uredbom o standardu kakvoće vode (NN 73/13, 151/14, 78/15).

Osim predviđenog agroekološkog praćenja tla i podzemnih voda te uobičajenog redovnog održavanja ili onoga propisanog zakonskim propisima, ne predlaže se dodatni program praćenja stanja okoliša.




89

7. IZVORI PODATAKA

7.1 POPIS DOKUMENTACIJSKOG MATERIJALA

• Idejni projekt: zahvat u prostoru eksploatacijska bušotina Ravneš-2 (Rv-2) s radnim prostorom

za smještaj bušaćeg postrojenja na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Žutica“, broj

projekta: 05/2019 (INA d. d., Zagreb, srpanj 2019).

7.2 POPIS LITERATURE

• Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN br. 66/16.)

• Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. i 2001. godine: https://www.dzs.hr/

• Prostorni plan Zagrebačke županije (Glasnik Zagrebačke županije broj 3/02, 6/02 (ispravak), 8/05, 8/07, 4/10, 10/11, 14/12 (pročišćeni tekst), 27/15 i 31/15 (pročišćeni tekst))

• Prostorni plan uređenja Grada Ivanić-Grada (Službeni glasnik Grada Ivanić-Grada broj 6/05, 10/09, 11/09 (pročišćeni tekst), 10/10 (ispravak Odluke),1/13 (ispravak Odluke), 1/13, 6/14, 10/14 (ispravak Odluke), 3/15 (pročišćeni tekst), 3/17 i 5/17 (pročišćeni tekst))

• Internetske stranice Državne geodetske uprave: http://geoportal.dgu.hr

• Internetske stranice Informacijskog sustava zaštite prirode: http://www.bioportal.hr

• Internetske stranice Hrvatskog auto kluba: http://map.hak.hr

• Internetske stranice Hrvatskih šuma d.o.o.: http://javni-podaci-karta.hrsume.hr/

• Središnja lovna evidencija Ministarstva poljoprivrede

• WFS Ministarstva poljoprivrede

• WMS "Hrvatskih šuma" d. o. o.

• Statistički ljetopisi Republike Hrvatske (1996. - 2016.), Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

http://www.bioportal.hr/

http://javni-podaci-karta.hrsume.hr/




90

7.3 POPIS PRAVNIH PROPISA

Općenito

• Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18)

• Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (NN 52/18)

• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17)

Prostorna obilježja

• Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18)

Klimatološka obilježja i kvaliteta zraka

• Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17, 118/18)

• Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14)

• Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17)

• Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 79/17)

• Uredba o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 65/16)

Bioraznolikost, zaštićena područja prirode i ekološka mreža

• Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18 i 14/19)

• Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15)

• Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14)

Kulturna baština

• Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17, 90/18)

• Pravilnik o arheološkim istraživanjima (NN 102/10)

• Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN 89/11 i 130/13)

Šumarstvo i lovstvo

• Zakon o šumama (68/18, 115/18)

• Zakon o lovstvu (99/18, 32/19)

• Pravilnik o uređivanju šuma (97/18, 101/18)

• Pravilnik o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (NN 17/15, 57/17)

• Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (NN 40/06, 92/08, 39/11 i 41/13)




91

• Pravilnik o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu (NN 72/16)

• Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 33/14)

Tlo i poljoprivreda

• Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18)

• Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 09/14)

Vode

• Strategija upravljanja vodama (NN 91/08)

• Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 05/11)

• Plan upravljanja vodnim područjima (NN 66/16)

• Zakon o vodama (NN 66/19)

• Uredba o standardu kakvoće vode (NN 73/13, 151/14, 78/15, 61/16, 80/18)

Promet

• Zakon o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14)

• Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 103/18)

Buka

• Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18)

• Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Otpad

• Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19)

• Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17)

• Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)

• Pravilnik o gospodarenju otpadom iz rudarske industrije (22/19)

Izvanredni događaji

• Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

• Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94, 110/05 i 28/10)

• Objava dopune popisa izabranih stručno i tehnički osposobljenih pravnih i fizičkih osoba na otklanjanju posljedica nastalih u slučajevima iznenadnog zagađenja (NN 22/05)




92

8. Dodaci

• Dodatak 1: Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša za ovlaštenika DVOKUT-ECRO d. o. o.

• Dodatak 2: Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite prirode za ovlaštenika DVOKUT-ECRO d. o. o.

• Dodatak 3: Rješenje o utvrđivanju eksploatacijskog polja ugljikovodika „Žutica“ (KLASA: UP/I-

310-01/14-03/149; URBROJ: 526-04-02/2-14-08 od 22. prosinca 2014. godine)

• Dodatak 4: Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike (KLASA: UP/I-310-01/17-03/139; URBROJ: 517-13-1-1-2/1180-17-2 od 11. prosinca 2017. godine) o granicama eksploatacijskog polja ugljikovodika „Žutica“

• Dodatak 5: Ugovor o koncesiji za eksploataciju mineralnih sirovina na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Žutica“ (KLASA: UP/I-310-01/17-03/14; URBROJ: 517-13-18-12 od 27. travnja 2018. godine)

• Dodatak 6: Rješenje kojim se potvrđuju količine i kakvoća rezervi ugljikovodika na eksploatacijskom polju „Žutica“, naftno-plinsko polje „Žutica“ (KLASA: UP/I-310-01/18-03/83; URBROJ: 517-06-3-1-19-8 od 25. veljače 2019. godine)

• Dodatak 7: Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike na Idejni projekt – zahvat u prostoru razradna/eksploatacijska bušotina Ravneš 2 (Rv-2) s radnim prostorom za smještaj bušaćeg postrojenja na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Žutica“ (Klasa: UP/i-310-01/19-03/157, Urbroj: 517-06-3-2-19-2, Zagreb, 27. rujna 2019.)




93

DODATAK 1:

Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike za obavljanje stručnih

poslova iz područja zaštite okoliša za ovlaštenika DVOKUT-ECRO d. o. o.




94

DODATAK 2:

Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike za obavljanje stručnih

poslova iz područja zaštite prirode za ovlaštenika DVOKUT-ECRO d. o. o.




95

DODATAK 3:

Rješenje o utvrđivanju eksploatacijskog polja ugljikovodika „Žutica“ (KLASA:

UP/I-310-01/14-03/149; URBROJ: 526-04-02/2-14-08 od 22. prosinca 2014.

godine)




96

DODATAK 4:

Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike (KLASA: UP/I-310-01/17-

03/139; URBROJ: 517-13-1-1-2/1180-17-2 od 11. prosinca 2017. godine) o

granicama eksploatacijskog polja ugljikovodika „Žutica“




97

DODATAK 5:

Ugovor o koncesiji za eksploataciju mineralnih sirovina na eksploatacijskom

polju ugljikovodika „Žutica“ (KLASA: UP/I-310-01/17-03/14; URBROJ: 517-13-

18-12 od 27. travnja 2018. godine)




98

DODATAK 6:

Rješenje kojim se potvrđuju količine i kakvoća rezervi ugljikovodika na

eksploatacijskom polju „Žutica“, naftno-plinsko polje „Žutica“ (KLASA: UP/I-

310-01/18-03/83; URBROJ: 517-06-3-1-19-8 od 25. veljače 2019. godine)




99

DODATAK 7:

Suglasnost Ministarstva zaštite okolišta i enegetike na Idejni projekt – zahvat

u prostoru razradna/eksploatacijska bušotina Ravneš 2 (Rv-2) s radnim

prostorom za smještaj bušaćeg postrojenja na eksploatacijskom polju

ugljikovodika „Žutica“ (Klasa: UP/I-310-01/19-03/157, Urbroj: 517-06-3-2-19-

2, Zagreb, 27. rujna 2019.)

Documents

datum / rujan 2019. · datum / rujan 2019. nositelj zahvata / ina - industrija nafte d. d., zagreb naziv dokumenta / ela orat zaŠtite okoliŠa za o jenu o potrei projene utjeaja