čudina obradović

7/25/2019 udina obradovi

1/24

Potpora roditeljstvu: izazovi i mogunosti

MIRA UDINA-OBRADOVIUiteljska akademijaSveuilite u ZagrebuZagreb, Hrvatska

JOSIP OBRADOVIInsitut drutvenih znanosti Ivo PilarZagreb, Hrvatska

Izvorni znanstveni lanakUDK: 173.5:304

Primljeno: rujan 2002.

U svome se radu daje prikaz suvremenih psiholokih znanstvenih spoznajao pojmu roditeljstva u okviru ekolokog shvaanja obitelji, kao sustava interak-tivnih podsustava majke, oca i djece. U okviru kontekstualnog modela rodi-teljskih odgojnih utjecaja (Darling iSteinberg, 1993.) iznose se istraivaki re-

zultati o doivljaju roditeljstva kao zavisne i nezavisne varijable, o roditeljskomstilu i njegovu utjecaju na ponaanje djece, uz upozorenja na mogue meu-

kulturne razlike, te se razmatra koji roditeljski stil i ponaanje predstavlja do-bro ili konstruktivno roditeljstvo. Na temelju rezimiranja i sueljavanja raz-liitih rezultata, predlau se mjere socijalne politike i obrazovni programi za ro-ditelje, koji e dati potporu obitelji i roditeljima u izgradnji vlastite roditeljskekompetencije i optimalnog postupanja.

Kljune rijei: obitelj, roditeljstvo, obrazovni programi za roditelje.

UVODNO RAZMATRANJE

Neosporna je injenica, roditelji suzasluni da postoje djeca, roditelji su za-sluni da se drutvo reproducira, da povi-

jest tee. No, dalje od toga? to znamo onjihovoj zasluzi za uspjeh djece, za spo-sobnost djece da se ukljue u drutvo nauspjean i koristan nain, da budu sretnai da nastave roditeljsku ulogu te produ-enje ciljeva drutva? A to znamo o nji-hovoj krivnji kada se ti ciljevi ne ispune,

kad djeca izbjegavaju dunosti, nemotivi-rana su, neuspjena u koli, pribjegavajudrogi i alkoholu, kradu, tuku se i ubijajumeusobno, bezosjeajna su i prema obi-telji i drutvu openito, kad su depresiv-na, agresivna i suicidalna? ija je kriv-nja? Drutvo, kola i medicinski strunja-ci spremni su tada okriviti iskljuivo rodi-telje. Roditelji okrivljuju drutvo, kolu ivrnjake. Ali i sebe. Neprestano se suoa-

vamo s roditeljskim preispitivanjima: gdje

i kada sam pogrijeio, to moram raditida ne pogrijeim, kakav je dobar roditelj,

to je kvalitetno roditeljstvo? A i drutvose pita kada i kako moe, treba i mora

pomoi roditeljima kada bi mogli dobroispuniti svoju roditeljsku funkciju? Noodgovori na ta pitanja vrlo su neizravni,

jer su odnosi izmeu roditeljskih postu-paka, odnosa okoline i djetetovih razvoj-nih rezultata sloeni, razliiti u razliitomope drutvenom kontekstu i u razliitimrazvojnim razdobljima.

Pokuat emo u ovom tekstu potraitiodgovore na neka od ovih pitanja u gole-mom opusu psiholokih istraivanja rodi-teljstva i njegovih uinaka na dijete.

Kao pojam roditeljstvo razumijevamonekoliko skupina pojmova koje valja ja-sno odrediti kad se prouava i eli razli-

okovati bit roditeljstva, oblici roditeljstva iutjecaji roditeljstva na djecu. Najprije

razlikujemo skup pojmova koji pripadaju

45


2/24

Rev. sac. polit., god. 10, br. 1, str.45-68, Zagreb 2003. udina Obradovi M., Obradovi L: Potpora roditeljstvu ...

u doivljaj roditeljstva. Njih ine: odlui-vanje na djecu, preuzimanje i prihvaanjeroditeljske uloge, svjesno ili intuitivno

postavljanje odgojnih ciljeva te doivljajvlastite vrijednosti zbog ulaganja napora,zbog emocionalne povezanosti i djeteto-va uspjeha. Zatim, to je roditeljska briga,a to je raanje djece i briga za njihovoodranje, ivot i razvoj. Zatim, to su rodi-teljski postupci i aktivnosti koje roditelj

poduzima kako bi ostvario roditeljske ci-ljeve i ispunio svoju ulogu. I na kraju, to

je roditeljski odgojni stil, tj. emocionalnoozraje unutar kojeg se odvijaju sva me-udjelovanja roditelja i djeteta.

U psihologiji se najee i najdulje ro-

diteljstvo definiralo i istraivalo sa svrhomodreivanja moguih povoljnih i nepo-voljnih utjecaja roditelja na dijete i nadjetetove razvojne rezultate. Suvremenogledanje odbacuje mogunost jednosmjer-

nog utjecaja roditelja na dijete te uzima uobzir vanost meusobnog utjecaja dje-teta, roditelja i ire socijalne okoline(Bronfenbrenner, 1979.). Jer, kao to ro-ditelj utjee na dijete, tako i dijete svojimkarakteristikama utjee na roditelja, iza-zivajui ga na ponaanje i postupke kojimogu povoljno ili nepovoljno djelovati nadjetetov razvoj. Osim toga, i meusobniodnos roditelja djelovat e povoljno ilinepovoljno na svakog roditelja zasebno, ato e imati posljedice na oev i majinodnos prema djetetu. I samo roenje dje-teta, kao i njegov temperament, prilagod-ljivost, iritabilnost i druge karakteristike,utjecat e na odnose roditelja, pa su takodijete, otac i majka povezani gustommreom meuodnosa imeudjelovanjakoja stvara opu emocionalnu klimu iope uvjete razvoja. Hoe li oni imati ra-zorno ili poticajno djelovanje na razvoj,

Shema 1.

I n teg ra t iv n i mode l r od it e lj s tv a , n j egov ih od redn i ca i pos l jed i c a (p r il agoeno p rema B ro f enb renne r , 1979.; Be l s k y , 1984 . ;Ma r t in iCo ibe r t , 1997.; S te v e n so n - H in d e , 1 9 9 8 .)

Karakteristike roditeljaOsobnost i spolEmocionalna zrelost i

psiholok o zdravl jeRazvoj (obitelj djetinjstva)Stavovi (djeca, brak)Znanje

Obiteljski kontekstEkonomska sigurnostStruktura obiteljiMeusobni odnosi roditeljaBrana potporaira obiteljska potpora(emoc. i konkretna pomo)

RODITELJSTVO

Drutveni kontekstObiteljsko zakonodavstvoRadno zakonodavstvoUsklaenost radne iroditeljske ulogePristupana institucionalna

briga o dje ci

Karakteristike djetetaSpolDobTemperamentUsklaenost karakteristikaroditelja idjetetaSposobnosti

Subjektivni doivljaj roditeljstva

Roditeljski odgojni stil

Roditeljska briga, ponaanje i postupci

Razvoj djetetaEmocionalna sigurnostSamostalnost i nezavisnostSocijalna kompetencijaKognitivna zrelostkolska uspjenostProfesionalna USpjenost

46

Razvoj roditeljaPromjena ciljeva i vrijednostiPromjena slike o sebiPrilagodba na viestrukost ulogaPrilagodba na nove obiteljske odnosePrilagodba na djetetove razvojne

promje ne


3/24

Rev. soc. polit., god. 10, br. l, str. 45-68, Zagreb 2003.

ovisit e dalje o irem okruju u kojem jesmjetena obitelj, tj. ima li obitelj potpo-ru roaka, prijatelja, susjedstva, radnogmjesta i drutva u cjelini. Zato kad tra-imo naputak za praksu iz psihologijskihspoznaja o roditeljstvu, moramo najprijedobro poznavati tu iroku i gustu mreumeusobnih utjecaja djeteta i njegoveokoline, kako bismo prepoznali poetneizvore utjecaja, krizna razdoblja i mjesta inajslabije, najtanje niti u mrei. Mreameuutjecaja roditelja, djeteta i njhoveokoline prikazana je u shemi 1.

Ralanit emo najprije sastavnice poj-ma roditeljstvo, kako bismo mogli razu-mjeti njihovu meusobnu interakciju i ut-

jecaj na razvoj djeteta.

DOIVLJAJ RODITELJSTVA

Tijekom povijesti mijenjalo se shvaa-nje vanosti djeteta i roditeljstva. U naj-novije se vrijeme ini da u zapadnim dru-tvima tradicionalan stav o poeljnosti icentralnosti djeteta u ivotu odraslog po-

jedinca donekle uzmie pred vrijednosti-ma individualizma, materijalizma i hedo-nizma, to se odraavaju u individualnojodluci o (ne)raanju djeteta, kao elja zaslobodom odluivanja, samopotvrivanjemu karijeri, slobodom od materijalnih ivremenskih ogranienja, te slobodom iz-bora vrste radne aktivnosti i slobodnogvremena (Alwin, 1996.; Jones i Brayfield,1997.). Ipak, i danas roditeljstvo utjeena razvoj i snanu promjenu odraslih po-

jedinaca. Prisutnost djeteta u obitelji mi-jenja ponaanje i aktivnosti roditelja, iza-

ziva snane pozitivne ali i negativne osje-aje. Ono mijenja miljenje, osjeanje i

ponaanje roditelja, mijenja njihovu vla-stitu sliku o sebi i sliku koju o njima imaokolina. Subjektivan doivljaj roditeljstvaznaajna je promjena u cjelokupnomidentitetu pojedinca. On ima vanu uloguu odreivanju "klime djetetova razvoja" isnaan utjecaj na razvojne rpzultate (Born-stein, et a1., 1998.), a najee se opisuje

pomou tri dimenzije:

udina Obradovi M., Obradovi J, : Potpora roditeljstvu ...

1. roditeljsko zadovoljstvo,

2. zahtjevi i stres roditeljske uloge,

3. osjeaj roditeljske kompetencije (Sa-batelli i Waldron, 1995.).

Roditeljsko zadovoljstvo obuhvaa za-dovoljstvo potporom branoga partnera,odnosom dijete-roditelj i vlastitom uspje-nou u ulozi roditelja.

Zahtjevi i stres roditeljske uloge jesuvanjski pritisci na pojedinca u smislu daostvaruje roditeljsku ulogu u skladu soekivanjima i normama okoline, a streskao doivljaj pojedinca da nije u mogu-nosti ispuniti zahtjeve roditeljske ulogeu skladu s osobnim oekivanjima i nor-mama. Zahtjevi proizlaze iz djetetove ne-adaptabilnosti, neprihvatljivosti ponaa-nja, negativnog raspoloenja, rastreseno-sti i/hiperaktivnosti. U roditeljski stres

pripada roditeljeva depresija, tjeskobnavezanost za dijete, vanjska ogranienja(ekonomska, vremenska), osjeaj roditelj-ske nekompetencije, usamljenost, loi od-nosi s branim partnerom te ugroeno fi-ziko zdravlje.

Subjektivna roditeljska kompetencija jestroditeljev osjeaj koliko je sposoban i us-pjean kao roditelj. Ona se definira ilikao osjeaj tekoe u odgajanju djeteta unjegovim razliitim razvojnim razdoblji-ma, ili kao samoprocjena znanja, vjetine,samoefikasnosti i samopotovanja, ili pakkao osjeaj roditelja da ima nadzor nadprocesom djetetova odgoja.

I na naem je uzorku predkolaca pri-

mijenjena skala samoprocjene kompeten-tnosti za roditeljsku ulogu (Gustovi-Er-cegovac, 1992.). Faktorska analiza odgo-vora 406 roditelja s djecom predkolskedobi od 5, 6 i 7 godina (Ljubeti, 1998.)

pokazala je slaganje s pojmom roditeljskekompetencije kako su je u svojim radovi-ma definirali autori na amerikoj popula-ciji roditelja. Iako navedeni pojmovi do-ivljaja roditeljstva nisu u potpunosti ja-

sno definirani, a i njihova mjerenja jo

4 7


4/24


nemaju sve poeljne karakteristike pre-ciznosti i valjanosti (Sabatelli i Waldron,1995.), oni jasno pokazuju da je doivljajroditeljstva sloen od zadovoljstva djete-tom, sobom kao roditeljem, uspostavlje-nim odnosom izmeu sebe i djeteta i raz-vojnim rezultatima djeteta, te da on mo-e biti pozitivan, negativan ili pomijea-nih predznaka.

Dva roditelja, dva subjektivna doiv-ljaja roditeljstva: majinstvo i oinstvo

Sve do poetaka 90-ih godina 20. sto-ljea roditeljstvo se poistovjeivalo s maj-instvom, a u istraivanja su bile uklju-ene samo majke. Iako se ve tijekom70-ih, a osobito 80-ih, i oinstvo sve ee

prihvaa kao od majinstva nezavisan irazliit oblik roditeljstva, pravo odvajanjetih dvaju doivljaja roditeljstva i njihoverazlike predmetom su istraivakih napo-ra od 90-ih godina naovamo. I iz istra-ivanja majinstva proizlazila je vanostoeva utjecaja na dijete, zbog njegova ut-

jecaja na majku, a postupno se sve vieistie i nezavisan utjecaj oca na djetetovrazvoj, kao poseban i specifian prinosoinstva. Osobito se 90-ih godina poseb-na vanost pridaje izuavanju oinstvazbog poveanog broja samohranih majkai mogueg odgojnog deficita, kao i zbogvelikog broja obitelji u kojima je i majkazaposlena izvan kue. Suvremena drutvazbog toga sve snaniji zahtjev postavljajuna oeve, u smislu potpunijeg i obuhvat-nijeg preuzimanja oinske uloge.

Majinstvo

Majinstvo, subjektivan roditeljski osje-aj majke, za ene predstavlja najvanijiizvor osobnog identiteta, mnogo snanijiod branog statusa ili profesije (Arendell,2000.). Ovo je najuoljivije u ena kojene mogu roditi, u velikom socijalnom pri-tisku na enu da se uda i rodi dijete, uspremnosti na golemo ulaganje vremena,napora i uivanja u bavljenju djecom.

ini se da je doivljaj majinstva za ene

4 8


daleko vaniji negoli doivljaj oinstva zamukarce. No u doivaljaju majinstva iz-razita je podvojenost majke, i to zbog is-todobnih pozitivnih i negativnih aspekatamajinstva. Majinstvo je temelj osobnogispunjenja, razvoja i sree, ali ono je i iz-vor najveeg straha, depresije i tjeskobe.Ono donosi osjeaj ispunjenja ali i eko-nomskog tereta, ograniavanja i podree-nosti. Zbog toga mnogi smatraju da nijemogue podvesti pojam majinstva podzajedniki nazivnik, nego da je ono jedin-stven doivljaj, poseban i drugaiji za sva-ku majku. Pa ipak, unato razliitostimauvjeta u kojima se odvija majinstvo, po-stoji skup aktivnosti, tzv. "majinskapraksa" koja je bit majinstva, a podra-

zumjeva njegu, zatitu i odgajanje djece.Zadaci koji pripadaju u majinsku praksu

jesu: mijenjanje pelena, kupanje, hranje-nje, presvlaenje, uspavljivanje, bavljenjedjetetom nou, igranje s djetetom, itanjedjetetu, nabava odjee, predmeta i igra-aka za dijete, voenje u jaslice/vrti, od-lazak lijeniku, voenje djeteta u etnju ina izlaske (Glysch iVandell, 1992.). Maj-inska praksa proizlazi iz neodgodivih

djetetovih potreba i obuhvaa ne samovjetine i znanja nego i uspostavljanje du-bokog emocionalnog odnosa koji je ne-ophodan za razvoj djetetova osjeaja si-gurnosti i budue socijalne i kognitivnekompetencije. Neki smatraju da je maj-instvo vie definirano majinskom prak-som nego subjektivnim doivljajem maj-instva (Ruddick, 1980.). Taj model maj-instva, koji uglavnom naglaava tradicio-nalan oblik obitelji unutar kojega se odvi-

ja intenzivno majinstvo, u kojemu jemajka potpuno predana potrebama dje-teta i zanemaruje ili odgaa svoje potre-

be za autonomijom i profesionalnim iliosobnim razvojem, jo uvijek se postavljakao ideal i drutvena norma, i kao najsi-gurnije okruenje za pravilan i dobar dje-tetov razvoj.

Nasuprot tome, suvremenija gledita

naglaavaju razliitost konteksta u kojima


5/24

Rev. soc . pol it., god . 10, br. l, str.45-68, Zagreb 2003.

se odvija odnos djeteta i majke, te njego-vu ulogu za prirodu toga odnosa. Drugimrijeima, njega, zatita i odgajanje djetetaodvijat e se razliito u majki koje su urazliitim drutvenim i socio-ekonomskimprilikama, u razliitim oblicima obitelj-

skih odnosa te prilika za potporom dru-tva i obitelji. U skladu s ekonomskim,socijalnim i emocionalnim ogranienjimamajke e imati razliite mogunosti os-tvarivanja majinske prakse i razliito edoivljavati roditeljsko zadovoljstvo, kom-

petenciju i mogunosti utjecaja na razvojdjeteta (Arendell, 2000.). Suvremeni mo-del priznaje esta odstupanja od univer-zalistike norme majinstva, a oblici tihodstupanja su sve uobiajeniji i stavljajuu sumnju neupitnost norme intenzivogmajinstva. To su zaposlene i samohranemajke, majke u nezaposlenim i nezbrinu-tim obiteljima, maloljetne majke. Njiho-vo e majinstvo ovisiti o vjetini suoa-vanja s problemima i nalaenja izvorapotpore koji bi im omoguilo uspjenoobavljanje "majinske prakse", ili njezinu

primjerenu zamjenu (Arendell, 2000.).

Oinstvo

Subjektivan doivljaj roditeljstva u oe-va se donekle razlikuje od onoga u majki.Najprije, vei je drutveni pristisak naene da postanu majke nego to je namukarce da postanu oevi. Potom, ne-

plodnost mnogo vie emocionalno poga-a enu koja to esto doivljava kaoosobnu katastrofu, dok mukarcima ne-

plodnost u braku predstavlja vie pro-blem zbog enina nezadovoljstva i depre-sije nego zbog nemogunosti ostvarivanjaoinstva. Ukratko, ini se da je majin-stvo bitan dio enina identiteta, dok jeoinstvo poeljna ali ne i neophodna mu-kareva uloga (Walker, 2000.). No svevie istraivanja pokazuju da postoji je-dinstvena, zasebna veza otac-dijete, koja

je nezavisna o vezi majka-dijete ili otac-

majka. Ona je provjerena istraivanjem

udina Obradovi M., Obradovi J.: Potpora roditeljstvu ...

na 55.000 parova otac-dijete u 23 razliitekulture (Mackey, 2000.), a postoje i po-kuaji da se dokae i njezina biolokautemeljenost, i to kontinuitetom od pri-mata i niih vrsta (Silverstein, 1993.).Stoga suvremena, uglavnom humanisti-

ka psiholoka shvaanja, oinstvo svevie smatraju bitnom sastavnicom mu-kareva identiteta, a osujeenost potre-

be za oinstvom smatraju izvorom preki-da kreativnog razvoja odraslog mukarca(Abell i Schwartz, 1999.).

Zbog rodne podjele uloga koja zapo-inje ve u djetinjstvu, mukarci u prosje-ku imaju manje prilike za socijalizaciju zaoinsku ulogu, nego to ene imaju pri-

lika za uenje uloge majke (Brayfield,1995.). Zbog toga su mukarci nepripre-mljeni za oinstvo, i to je uglavnom naj-vaniji izvor njihove manje spremnosti dapreuzmu oinsku ulogu nakon to se dije-te rodi. Puni oinski identitet i doivljajroditeljstva i roditeljske kompetencijeotac stjee tek aktivnim ukljuivanjem usve one aktivnosti koje obavlja i majka.Takvo "suvremeno oinstvo" (Levine,1982., prema Settles, 2000.) ne stavlja na-glasak samo na preuzimanje "majinske

prakse" nego i na drukiji odnos oevaprema djetetu: ono naglaava vanost iz-raavanja topline i emocija, iskazivanjezatite, brige i zanimanja za djetetovozdravlje, napredak i uspjenost u kolskoji socijalnoj kompetenciji. Ispunjavanjeoinske uloge i vee roditeljsko zadovolj-stvo pristupnije je u oeva s djecom lak-eg temperamenta, u kvalitetnijim brako-

vima, oni koji su veega samopouzdanja ioni socijalno osjetljiviji, te oni koji su si-gurniji i pripremljeniji za novu oinskuulogu (Walker, 2000.). Mnoga istraiva-nja usmjerena su na otkrivanje ovisnostioinske uloge o intenzivnosti majineuloge. Neka od njih pokazuju da majinazaposlenost izvan kue nema utjecaja naintenzitet oeva bavljenja djecom (Bray-field, 1995.), a druga pak da majke pred-

stavljaju izvjesnu "branu" izmeu djeteta

49


6/24

Rev. soc. polit.; god. JO,br. 1,str. 45-68, Zagreb 2003.

i oca, pa su u odgoj vie ukljueni onioevi ije ene imaju manje izraenu maj-insku "posesivnost" (Levy-Shiff, 1994.).Ti su podaci u skladu s rezultatima kojipokazuju da najvie brige o djeci vodeoevi u onim brakovima u kojima oba

brana partnera imaju manje tradicional-no shvaanje rodnoodreenih branihuloga (Aldous et al., 1998.). S druge stra-ne, rezultati istraivanja jasno govore re-zultati istraivanja o pozitivnom utjecajuispunjavanja oinske uloge na brano za-dovoljstvo i osjeaj roditeljstva ene (Kal-mijn, 1999.), na kognitivna postignua isocijalnu kompetenciju djece, a i na sameoeve, kojima poveava emocionalnu do-

brobit zbog dokazivanja u razliitim ulo-

gama, te osjeaja bliskosti s djecom i e-nom (Brayfield, 1995.), a poveava i nji-hovu socijalnu, obiteljsku i radnu uklju-enost (Egbeerg i Knoester, 2001.). Sli-no kao i suvremeno majistvo, i oin-stvo, tj. oinska uloga, podlono je prom-

jenama i razgranosti oblika koji su poslje-dica suvremenih demografskih i drutve-nih pomaka u svijetu, osobito u zapadnojkulturi (Eggebeen i Knoester, 2001.,). Ra-

znovrsni oblici oinstva postavljaju mu-karca u zahtjevne, viestruke uloge, te ese doivljaj oinstva, zadovoljstvo i osje-aj kompetencije bitno razlikovati u raz-liitim okolnostima brane ukljuenosti i

potpore (Marsiglio, et al., 2000.). Pozna-to je da e oinsku ulogu slabije ispunja-vati oevi koji ne ive s djecom, njihovae veza s djecom tijekom vremena slabje-ti, a mnoge tekoe nastaju u ispunjava-

nju oinske uloge s djecom iz prethodniheninih brakova, zbog nejasno definiraneove vrste oinske uloge. Ujedno, istrai-vanjem se pokazalo da pravi doivljajoinstva i ispunjenje oinske uloge imaju

ponajvie oni oevi koji ive sa svojommaloljetnom djecom (Eggebeen i Knoe-ster, 2001.).

Istraivanje Rohner (1998.) pokazaloje da je "oeva ljubav" podjednako vana

za djetetova postignua u odrasloj dobi

50

udina Obradovi M., Obradovi j.: Potpora roditeljstvu ...

kao i "majina ljubav". No postoji i speci-fian dobitak koji oevi pridonose razvo-

ju djeteta za razliku od majke. Oev "za-igrani" pristup i manja briga za detaljesvakodnevice mogao bi imati pozitivnerezultate na djetetova kolska postignua

i kreativnost (Brayfield, 1995.), a oevaigra s djetetom, hrabrenje i razgovor sdjetetom pokazao se znaajnim utjeca-

jem na djetetov dobar socioemocionalnirazvoj, prilagodbu i ivotno zadovoljstvou adolescenciji i odrasloj dobi, za djete-tov intelektualni razvoj, socijalnu kompe-tenciju i unutarnji lokus kontrole (Roh-ner, 1998.). Osobito je pozitivan utjecajoeva bavljanja djetetom bio izraen udjevojica (Flouri i Buchanan, 2002.).Mnogi od ovih uinaka primijeeni su uoeva koji su ivjeli s djecom, te onih kojisu bili rastavljeni ali su bili ukljueni udjetetov odgoj (Marsiglio, et al., 2000.).Ti rezultati, a osobito rezultati studijeFlouri i Buchanan (2002.) utemeljene napraenju 17.000 djece do odrasle dobi uEngleskoj, ukazuju na veliku vanost uk-ljuenosti i emocionalne bliskosti oca sdjecom. Jer ta bliskost u ranom djetinj-stvu ima utjecaja na i bliskost u adole-scenciji, a ova pak na adaptiranost djeceu odrasloj dobi, a i na adaptiranost u vla-stitom braku. Istodobno, oeva ukljue-nost u odgoj djeteta pomae i bliskost saenom, utjee na enino zadovoljstvo iukupnu branu i obiteljsku kvalitetu.

Suvremeno roditeljstvo

Za razliku od tradicionalnog shvaa-nja da se roditeljstvo moe poistovjetiti smajinstvom, da je majinstvo za (razlikuod oinstva) bioloki utemeljeno i zbogtoga nerazdvojan dio enina a ne mu-karevog identiteta, te da oevi imajuvanu ulogu u ispunjavanju roditeljstvasamo preko materijalne i psiholoke pot-pore eni - majci ili pak svojim specifi-nim prinosom putem igre i razgovora,

suvremeni se pojam roditeljstva shvaa


7/24


kao "ravnopravno roditeljsko partnerstvo"(Deutsch, 2001.). Ravnopravni roditeljski

partneri odbijaju tradicionalne socijalnepritiske, uvrijeene stereotipe oinstva imajinstva i rodno podijeljene radne ulo-ge u kui i izvan nje. Oni svakodnevnimdogovorom, zajedniki i fleksibilno odlu-uju o podjeli dunosti i poslova oko dje-ce, s djecom, i zbog djece, i to prema na-elu svrsishodnosti, ekonominosti i pra-vinosti raspodjele napora i vremenskihresursa, a ne prema naelu "mukih" i"enskih" poslova, "majinih" i "oevih"zadataka. Takvim zajednikim roditelj-stvom najlake se izbjegava negativnaobiteljska klima, koja u asu prerastanja

braka u obitelj nastaje zbog preoptere-

enosti majke (Milkie i Peltola, 1999.) iliiskljuenosti oca (Levy-Shiff, 1994.) te joizrazitije rodne podjele poslova (Cowan iCowan, 2000.). Ravnopravna podjela ro-diteljskih dunosti pogodovat e nastan-ku pozitivnog doivljaja roditeljstva u obaroditelja (Levy-Shiff, 1994.), jer e majkaosjeati zadovoljstvo zbog potpore i mu-eva sudjelovanja, dok se mu nee osje-ati iskljuen, suvian i nevjea u "maj-

inskoj praksi".

to sve djeluje na doivljajroditelj stva?

Istraivanja pokazuju da je, nakon ro-enja djeteta, najee ugroen majinosjeaj roditeljske kompetencije i zadovolj-stva. Zbog uslonjavanja uloge, povea-nja optereenja i elje za zadovoljenjemdrutvenodefinirane uloge "dobre maj-

ke" i istodobno sve vee emocionalne po-vezanosti s djetetom, u majke se javljajuambivalentni osjeaji koje neki ak po-istovjeuju s dvostrukim odnosom ljubav-mrnja (Lupton, 2000.). U onih majkakoje su nedovoljno pripremljene, imajunerealistika oekivanja i slabu potporu uokolini, kao i u onih koje su pokazivale

psihiku nestabilnost i prije djetetova ro-enja, taj e konfliktni odnos biti osobito

izraen (Cox et al., 1999.).

udina Obradovi M., Obradovi ].: Potpora roditeljstvu ...

Pod utjecajem doivljaja roditeljstvamijenja se i brano zadovoljstvo roditelja.Neki autori smatraju roenje djeteta obi-teljskom krizom, a suvremenije je shva-anje da je to razvojna faza koja zahtijeva

prilagodbu u odnosima partnera, te daizaziva niz promjena u osobnom i bra-nom zadovoljstvu (Cowan i Cowan, 1992.).Veina se istraivanja slae da zbog djete-tova roenja opada doivljaj branog za-dovoljstva u prvoj godini, pa i do 18. mje-seca djetetova ivota, ali i da se za veinu

branih parova nakon toga razdoblja, inise, odnosi znatno popravljaju (Gable etal., 1995.). Brani parovi se znatno razli-kuju u stupnju roditeljskog zadovoljstva iosjeaja kompetencije. Opisana su uglav-nom etiri oblika brane prilagodbe nadjetetovo roenje: naglo opadanje branekvalitete, postupno opadanje brane kva-litete, nepromijenjena kvaliteta, ili blagi

porast kvalitete (Belsky iRovine, 1990.).Koji e oblik od ova etiri poprimiti bra-ni odnosi nakon roenja djeteta, ovisite o znaajkama djeteta i roditelja, ka-rakteristikama braka i branog okrue-nja. Stoga se uzimaju u obzir i uvjeti na-

stanka kvalitetnoga subjektivnog doiv-ljaja roditeljstva, i mnoga su korisna saz-nanja plod upravo takvoga razraenijegpristupa.

ini se da je najvanija kvaliteta bra-nih odnosa prije roenja djeteta (Wallacei Gotlib, 1990.), a budue majke koje po-kazuju znakove branog hlaenja prijeporoda, pokazuju i znakove slabije rodi-

teljske kompetencije i topline (Cox, etal., 1999.). Posebno su za roditeljsko za-dovoljstvo vana oekivanja od uloge rodi-teljstva. U radu Delmore-Ko i suradnika(2000.) pokazalo se da roditeljska kom-

petencija i subjektivan osjeaj roditeljstvau znaajnoj mjeri ovise o tome jesu li bra-ni partneri pripremljeni, bojaljivi ili in-diferentni prema roenju djeteta. Prae-nja nakon 6. i nakon 18. djetetova mjese-

ca pokazala su da su pozitivan doivljaj

51


8/24

Rev. sac. polit., god. LO , br. 1, str. 45-68, Zagreb 2003.

roditeljstva i roditeljsku kompetenciju do-ivjeli samo oni roditelji koji su bili pri-premljeni i imali realistina oekivanjaod budue roditeljske uloge. Majina oe-kivanja majke da e se problemi smanjiti"sami od sebe", kao i majina prevelikaoekivanja pomoi od mua i ire obitelji,osobito razorno djeluju na roditeljsko za-dovoljstvo i kompetenciju (Kalmuss etal., 1992.).

Za nastanak pozitivnog doivljaja ro-diteljstva u oba roditelja izrazito je vana

podjela dunosti i poslova nakon roenjadjeteta. U veini brakova nakon djetetovaroenja dolazi do jo izrazitije rodne po-djele poslova, sada na "majine" i "oe-ve" (Cowan i Cowan, 2000.), a pokazalose da majino dijeljenje dunosti i proble-ma s djetetovim ocem i oevo pomaganjeu svim poslovima oko djeteta, pozitivnodjeluje na doivljaj roditeljske kompeten-cije i majke i oca (Levy-Shiff, 1994.).

Karakteristike roditelja prije roenjadjeteta takoer su vane. Vrlo povoljneza razvoj roditeljskog osjeaja jesu eninakontrola impulsivnosti i muevljeva karak-teristika drutvenosti (Levi-Shiff, 1994.),kao i odsutnost depresivnosti te razvijenavjetina rjeavanja problema u oba bra-na partnera (Cox et al. 1999.). Negativ-no na razvoj roditeljskog osjeaja djelujeenina potreba za autonomijom te njezi-na usmjerenost na karijeru i posao izvankue, ali i depresivnost i nesposobnostsuoavanja s problemima u oba partnera(Cox, et al., 1999.).

Karakteristike djeteta znaajno utjeuna doivljaj roditeljstva i subjektivne ro-diteljske kompetencije.

Novoroene i dijete u prvoj godini i-vota ponajprije mijenja doivljaj roditelj-stva zbog karakteristika svojega tempera-menta (Belsky iRovine, 1990.). Osobito

je vaan skup osobina koje zajedno ine"teak temperament", a to je velika uz-budljivost povezana sa slabom prilagod-

ljivou i nedostatkom ritma hranjenja i

5 2

udina Obradovi M., Obradovi J. : Potpora roditeljstvu ...

spavanja. Dijete tekoga temperamentapoveava roditeljski stres i smanjuje osje-aj roditeljske kompetencije, pa time ote-ava i stvaranje dobroga odnosa roditelj -dijete. Zbog toga je ono u rizinoj situaci-

ji, jer ima veu vjerojantost da e doi dopogoravanja okolinskih uvjeta njegovarazvoja (Peterson i Hann, 2000.).

U razdoblju djetinjstva djeca takoerznaajno utjeu na doivljaj roditeljskekompetencije, no ti su utjecaji manje is-traeni nego utjecaji dojenake dobi. Iz-razito obeshrabrujue na roditelje djelujudjeca s emocionalnim problemima i pro-

blemima pozornosti (hiperaktivna djeca),djeca s problemnim ponaanjem, agresiv-

na i prkosna djeca. Ona u roditelja izazi-vaju osjeaj bespomonosti koja uzrokujeopadanje sposobnosti za voenje i odga-

janje (Peterson i Hann, 2000.).

Urazdoblju adolescencije znaajnu pre-kretnicu u roditeljskom zadovoljstvu ikompetenciji predstavlja djetetov puber-tet. Razvoj u pubertetu, ini se, predstav-lja izraziti, privremeni prekid ranijih do-brih odnosa izmeu djeteta i roditelja,

osobito majke, a za njega je tipino po-veanje sukoba, neuspjenost roditelja udiscipliniranju i kontroli djeteta, te sma-njenje roditeljskih izraza topline i emoci-

ja. Adolescenti koji pokazuju delinkvent-no ponaanje izazivaju roditeljsko nepri-

jateljstvo, kanjavanje i povlaenje. Nasu-prot tome, roditelji koji primjeuju razvojsocijalne kompetencije u svoje djece-ado-lescenata, pokazuju veliko roditeljsko za-dovoljstvo i potiu veu nezavisnost svojedjece (Peterson i Hann, 2000.).

Usprkos svim krizama i kriznim raz-dobljima, veina roditelja izraava zado-voljstvo roditeljskom ulogom, pa i bra-nim odnosima. I na naem uzorku od505 branih parova u Zagebu i Zagreba-koj upaniji, dobili smo podatak da suivotno najzadovoljniji brani partneri kojiimaju dvoje ili vie djece, jasno ako se

kontroliraju ekonomski imbenici (Obra-


9/24

Rev. soc .polit.; god. 10, br. l, str. 45-68,Zagreb 2003.

dovi i udina-Obradovi, 2001.). No po-stoje karakteristine prekretnice i u rodi-teljstvu. Primijeeno je postupno sman-

jenje zadovoljstva roditeljstvom tijekomdjetetova odrastanja, a to je smanjenjenajizrazitije izmeu djetetove 10. i 12. go-dine ivota. Neslaganje djeteta i roditeljau djetetovoj dobi izmeu 4. i 6. godine uznaajnoj je mjeri prediktivno za nesla-ganje u djetetovoj dobi izmeu 13. i 15.godine. Roditeljsko zadovoljstvo pokazu-

je znaajnu stabilnost, tj. u pojedinih jeroditelja ono podjednako manje ili veetijekom cijela djetinjstva. Takoer, rodi-teljsko je zadovoljstvo povezano s bra-nim zadovoljstvom: majke izjavljuju ve-e roditeljsko zadovoljstvo nego oevi, atakoer vee je roditeljsko zadovoljstvo s

biolokom djecom nego s djecom brano-ga partnera iz prethodnog braka (Demo iCox, 2000).

Kako doivljaj roditeljstva utjee nadijete?

Subjektivan doivljaj kompetentnog ro-diteljstva koji je utemeljen na pozitivnim

samoprocjenama roditelja utjecat e nauinkovitost roditeljskih postupaka i stvo-rit e emocionalnu klimu koja e pozitiv-no djelovati na djetetov razvoj. Majke ve-likog samopouzdanja bavit e se djecomna optimalan nain, to znai uz toplinu,osjetljivost i reaktivnost na djetetove po-trebe (Born stein et al., 1998.). Vanostsubjektivnog doivljaja roditeljstva zarazvoj djeteta naglasio je J. Belsky (1984.,

1990., 1993.), zakljuivi da e roditelj-stvo koje je "osjetljivo za djetetove mo-gunosti i razvojne zadatke" proizvestibrojne vrijedne razvojne rezultate "meukojima su najvaniji emocionalna sigur-nost, nezavisnost, socijalna kompetencijai intelektualna postignua djeteta" (Bel-sky, 1984.). Suprotno, Belsky je opisaokako negativan subjektivni doivljaj rodi-teljstva, izraen kao manjak roditeljske

kompetencije i stres roditeljske uloge, u

Udina Obradovi M., Obradovi J, : Potpora roditeljstvu ...

znaajnoj mjeri uvjetuje ivotnu krizu zaoba brana partnera. Kriza moe ugrozitiuvjete djetetova razvoja zbog negativnogutjecaja na roditeljske postupke i odgojnistil, tj. neosjetljivost na djeje potrebe,agresivnost, kanjavanje, to sve proizvo-

di neeljene posljedice u djejem pona-anju i razvoju (Belsky, 1984.; 1990.).

Meukulturne slinosti i razlike

Doivljaj roditeljstva jest skup samo-procjena o kvalitetnom ispunjavanju ro-diteljske uloge, uloge koja je odreena idefinira normama odreene kulture. Oe-kivali bismo stoga velike meukulturnerazlike u tom podruju, pa su i navedeni

zakljuci o vrsti roditeljskih samoprocje-na i njihovih promjena u tijeku vremena iu razliitim drutvenim i povijesnim kon-tekstima, ogranieni i vjerojatno najto-nije opisuju zapadnu, tj. zapadnoeurop-sku i sjevernoameriku kulturu. Istraiva-njem Bornsteina i suradnika (1998.), koje

je obuhvatilo 7 kulturno razliitih zema-lja (Argentina, Belgija, Francuska, Izrael,Italija, Japan i SAD), otkrivene su zaaj-

ne razlike koje su se mogle objasniti spe-cifinou normi i odgojnih ciljeva unutarsvake pojedine kulture. No pokazala se ivelika slinost meu kulturama: u svima

je dobiven visok stupanj majina zado-voljstva roditeljskom ulogom. Autori tu-mae taj podatak dvama biolokim im-

benicima. Prvi je luenje hormona oksito-cina pred kraj trudnoe i u tijeku porodakoji potie laktaciju i dojenje, to uzroku-

je doivljaj ujedinjenja majke i djeteta.Drugi bioloki izvor majina zadovoljstva

je uvrivanje te primarne dojiteljske ve-ze tijekom mnogobrojnih glasovnih, vid-nih i dodirnih interakcija izmeu djeteta imajke i njeno prerastanje u vrstu afek-tivnu vezanost. Oba ova oblika biolokeutemeljenosti majinstva dokazana su umnogobrojnim, meusobno vrlo razlii-tim kulturama (Stevenson-Hinde, 1998.).

Slino, istraivanje utemeljeno na proma-

5 3


10/24

Rev. soc. polit., god. 10, br. l, str. 45-68, Zagreb 2003. udina Obradovi M., Obradovi J, : Potpora roditeljstvu ...

tranju druenja oeva i djece u prirodnimsituacijama u 23 razliite kulture, pokaza-lo je "da unutar svake kulture postoje ja-sni dokazi da mukarci vole svoju djecu,

brinu se za nju, igraju se s njom, i sprem-ni su je zatiivati i hraniti ... Dok su s dje-com, mukarci se ponaaju prema njoj

jednako kao to se ponaaju majke. Tipodaci ukazuju na zakljuak da (bez ob-zira na kulturu) postoji nezavisna afektiv-na veza imeu oeva i djece" (Mackey,2000.).

RODITELJSKO PONAANJE

Razliiti su pokuaji opisivanja rodi-teljskog ponaanja i postupaka koji dovo-

de do poeljnih ili do neeljenih razvoj-nih rezultata. Istraivai su desetljeimanastojali odrediti i opisati oblike ponaa-nja roditelja za koje se unaprijed mogloznati kakav e utjecaj imati na razvoj dje-ce. Suvremeni pokuaji definiranja tipovaroditeljskog odnosa i ponaanja premadjeci razlikuju tri razliita, meusobno po-vezana pojma: (1) roditeljski ciljevi i vri-

jednosti, (2) roditeljski odgojni stil koji

Shema 2.

Kon t ek s t ua ln i m ode l r od i te l js k i h odgo j n i h u l jec a j a l

predstavlja ope ozraje, klimu u kojoj seodvijaju interakcije roditelj - dijete, (3)roditeljska aktivnost, tj. specifini roditelj-ski postupci. Ti su pojmovi i njihov odnos

prikazani u kontekstualnom modelu rodi-teljskoga stila koji su predloili NancyDarling i Laurence Steinberg (1993.), ikoji unosi jasan sustav u raznolikost shva-anja pojma "stilovi roditeljstva" ili "ro-diteljski odgojni stilovi" (shema 2).

Kako proizlazi iz sheme 2., u osnovisvih odgojnih postupaka jesu ciljevi i vri-

jednosti roditelja, tj. definirani razvojnirezultati koje oni ele postii i koji su umeudjelovanju s doivljajem roditeljskekompetencije. Roditeljski ciljevi i vrijed-

nosti izravno odreuju roditeljski odgojnistil i istodobno utjeu na konkretne aktiv-nosti i postupke roditelja u vezi s djeteto-vim potrebama. Kako pokazuje shema,konkretni razvojni rezultati izravna su

posljedica upravo roditeljskih aktivnosti.No i roditeljski odgojni stil utjee na raz-vojne rezultate, ali neizravno. Naime, onutjee na djetetovo prihvaanje roditelj-skih utjecaja, na njegovu spremnost da

Roditeljski odgojni stil Djetetovo prihvaanjeroditeljskih utjecaja

Odgojni ciljevi i roditeljskevrijednosti

Doivljaj roditeljskekompetencije

RAZVOJNI REZULTATI

Roditeljska aktivnost ipostu pci

lPrilagoeno prema: Darling iSteinberg, 1993.

54


11/24


bude socijalizirano, a takoer i na to ka-ko e dijete prihvatiti roditeljske aktivno-sti i konkretne postupke. Iz toga proizlazida je roditeljski odgojni stil kontekst, oz-raje u kojemu dijete percipira, interpre-tira i prihvaa razliite roditeljske po-stupke. Iako izravan utjecaj na dijeteimaju konkretni roditeljski postupci, up-ravo roditeljski odgojni stil odreuje ka-ko e ih dijete interpretirati i prihvatiti.Zbog toga je roditeljski odgojni stil sre-dinji pojam i najvaniji moderator svihodgojnih utjecaja.

Odgojni ciljevi i roditeljske vrijednostijesu ciljevi koje roditelji ele postii urazvoju svoje djece. Neki opi ciljevi koji

proizlaze iz temeljne roditeljske funkcijeprisutni su u svim kulturama i socijalnimskupinama. To su: preivljavanje i zdrav-lje djeteta, elja da se dijete postupnoekonomski osamostali i da postigne dru-tveno propisane norme u pogledu posti-gnua, moralnih ili religioznih stavova iosobne sree. U nekim drutvima odgojni

je cilj nastavljanje tradicije, u nekima pakpronalaenje vlastite jedinstvenosti i indi-

vidualnosti (Martin iKoIbert, 1997). Od-gojni ciljevi u uem smislu odnose se naposebna podruja funkcioniranja, kao toje postizanje odreenih specifinih vjeti-na: socijalne vjetine, pristojno ponaan-

je, kolska uspjenost, ili ire shvaenedjetetove karakteristike poput znatielje,motivacije, nezavisnosti i slino. Ti uiodgojni ciljevi pod snanim su utjecajemkulture, pa su u nekim kulturama vaniciljevi: poslunost i harmonino uklapa-nje u socijalnu skupinu, dok je u drugimkulturama vana nezavisnost, samopoto-vanje i socijalna odgovornost. Roditeljskevrijednosti i ciljevi utjeu na dijete ali sa-mo tako to djeluju na roditeljsko pona-anje i roditeljski odgojni stil (shema 2.).

Roditeljska aktivnost i postupci jest ro-diteljsko ponaanje koje je odreeno od-gojnim ciljevima. Voenje djeteta u knji-

nicu, u kazalite lutaka, u muzej rodi-

udina Obradovi M., Obradovi].: Potpora roditeljstvu ...

teljska je aktivnost koja proizlazi iz od-gojnog cilja razvoja pismenosti, upozna-vanja okoline, razvijanja znatielje u dje-teta. Roditeljski se postupci moraju pro-matrati unutar pojedinog podruja soci-

jalizacije, kao to su postupci unutar po-druja razvijanja nezavisnosti, ili osigura-nja suradnje s vrnjacima, ili poticanjakolske uspjenosti.Takoer, oni se mora-

ju promatrati i unutar roditeljskog odgoj-nog stila, jer e isti postupci imati sasvimdrukije posljedice ako se odvijaju u to-

plom emocionalnom okruju, a drukijeu okruju koje je strogo i bez topline.

Roditeljski odgojni stil jest zbir rodi-teljskih stavova prema djetetu, emocio-

nalna klima unutar koje se odvijaju raz-liiti roditeljski postupci. Budui da o nje-mu ovisi hoe li i kako dijete prihvatitiroditeljske odgojne postupke, roditeljskistil je od sredinje vanosti za uspjenostroditeljstva. Zbog toga se utjecaj roditeljanajee istrauje upravo u obliku utjeca-

ja roditeljskog stila na razvoj, pa emo seposebno osvrnuti na te istraivake rezul-tate.

Ima nekoliko razliitih tipologija rodi-teljskog stila, a najee je predmetomistraivanja ona koju su definirali Mac-coby i Martin (1983.), proirivi tipologijuD. Baumrind (1967.). Oni su smatrali dase svi roditeljski stilovi mogu svrstati u

jednu od etiri skupine, prema tome koli-ko roditelji pokazuju topline prema djete-tu i koliko mu zahtijeva postavljaju (nad-zor).To su sljedea etiri roditeljska stila.

1.Autoritaran (kruti-strogi). Roditeljipostavljaju velike zahtjeve i provode strognadzor, a ne daju dovoljno topline i poto-re. Glavni odgojni ciljevi su uenje samo-kontrole (vladanja sobom) i poslunosti, aroditelji su autoritet koji postavlja zahtje-ve i pravila bez potrebe objanjavanja iobrazloenja. Najvaniji zadatak roditelja

je postavljanje granica i pravila, a prekra-ji se kanjavaju, esto i fiziki. Djeca koja

neprestano ive u autokratskom okrue-

55


12/24

Rev. sac. polit., god. 10, br. l, str.45-68, Zagreb 2003.

nju sklona su promjenama raspoloenja,povuena su, nevesela, bojaljiva, razdra-ljiva i bez spontanosti.

2. Autoritativan (demokratski-doslje-dan). Roditelji postavljaju velike zahtje-ve, postavljaju granice i provode nadzor,

ali pruaju veliku toplinu i potporu. Glav-ni odgojni ciljevi su djetetova znatielja,kreativnost, srea, motivacija i nezavi-snost osjeaja. Roditeljska uloga je sa-vjetnika, a ne kontrolorska. Postavljenegranice i pravila djetetu se objanjavaju iobrazlau. Djeca koja ive u takvom ok-ruenju spontana su i slobodna u izraa-vanju miljenja i emocija, pa djeluju ma-nje posluno "odgojeno" nego djeca izautoritarnog okruenja.

3. Permisivan (prepopustljiv). Rodite-lji postavljaju male zahtjeve i provodeslabu kontrolu, daju veliku toplinu i pot-

poru. Roditelji zadovoljavaju svaki djete-tov zahtjev. No davanje prevelike slobodenije primjereno maloj djeci jer stvara ne-sigurnost, nesnalaenje u granicama, topotie impulzivno i agresivno djetetovoponaanje.

4. Indiferentan (nemaran, zanemaruju-i). Roditelji postavljaju male zahtjeve,

nema kontrole, ali nema ni topline nitipotpore. Roditelji ili emocionalno odba-cuju djecu ili nemaju vremena i snage

brinuti se za njih. Reakcija na takav rodi-teljski odnos jest djetetovo neprijateljstvoi otpor, a zbog toga djeca ne uspijevajunauiti socijalnu kompetenciju i neus-

pjena su u koli.Veliki dio vremena dje-ca provode bez nadzora i roditelji ne zna-

ju gdje su im djeca, to rade niti s kim sedrue. Iz takvoga roditeljskog kontekstanajee se regrutiraju adolescenti kojipokazuju razliite oblike neprihvatljivogponaanja (Martin iColbert, 2000.).

Utjecaji roditeljskoga odgojnogstila na dijete

Macccobyjev i Martinov model rodi-

teljskih odgojnih stilova (1983.) posluio

56


je kao okosnica mnogobrojnih istraiva-nja pozitivnog i uinkovitog roditeljskog

ponaanja. Velik broj istraivanja povezu-je auoritativni stil s mnogim pozitivnimodgojnim rezultatima (Lamborn et al.,1991.; Herman, 1997.), kao to su kolskauspjenost (Steinberg et al., 1992.), soci-

jalna kompetencija, nezavisnost i samo-potovanje (Smetana i Asquith, 1994.), do-bri odnosi s vrnjacima (Dekovi i Jans-sens, 1992.; Dekovi i Raboteg-ari,1997.). Dok su toplina i zahtjevnost vanii u predkolskoj i kolskoj djejoj dobi, uadolescenciji posebno postaje vana treadimenzija, tj. uravnoteenost moi kojase oituje kao sve vee ukljuivanje djeceu zajedniko donoenje odluka i doputa-

nje izraavanja vlastitog miljenja i stava(Weiss i Schwarz, 1996.). Istodobno, raz-liiti oblici nepoeljnog i neprihvatljivogdjejeg i adolescentskog ponaanja istra-ivaki rezultati povezuju bilo s autoritar-nim, bilo s indiferentnim, a ponekad i

permisivnim roditeljskim stilom (Lam-born et al., 1991.). Tako se autoritarni,ali i permisivni roditeljski stil povezujesa kolskim neuspjehom (Dornbusch et

al., 1987.) i slabijom psihosocijalnom pri-lagodbom mladih te konzumiranjem dro-ge i alkohola (Raboteg-ari et al., 2001.).Indiferentni i permisivni odgojni stilovipovezani su s puenjem i konzumiranjemalkohola i drogate devijantnim ponaa-njem (Raboteg-Sari i Braja-Zganec,2000.; Braja-ganec, et al., 2002.).

U istraivanju su petogodinjim pra-

enjem 3.400 obitelji, Amato i Fowler(2002.) doli su do opeg zakljuka dapostoji "srika" ispravnog roditeljskogpostupanja s djecom, koja vrijedi bez ob-zira na obiteljsku strukturu, obrazovanjeroditelja, ekonomsku mo obitelji, etni-ku pripadnost ili spol djeteta. Najuspje-niji odgojni rezultati postiu se u obite-ljima u kojima prisutna ta zajednika"srika", a to je visok stupanj roditeljske

potpore, velik roditeljski nadzor i odsut-


13/24


nost strogog kanjavanja. Time je po-tvrena univerzalnost povoljnih posljedi-ca autoritativnog stila, koja je utvrenamnogobrojnim prijanjim istraivanjima.Ipak, ovdje valja napomeuti da su ti re-zultati generalizirani za razliite "ekolo-ke nie" unutar kulture SAD, te valja idalje voditi rauna o moguim meukul-turnim razlikama.

Jo su dva vana zakljuka proizila izizuavanja roditeljskog odgojnog stila. Prvise odnosi na vanost utjecaja majke i ocana djeake i na djevojice. Prema mno-gim rezultatima, ini se da majinstvoima znaajnije posljedice za djeake, aoinstvo za djevojice (McFarlane, et al.,

1995.). Jasno je potvren podatak da sa-mohrane majke u djetetovoj adolescencijigube kontrolu i nadzor nad djecom, oso-

bito djeacima (Kereste, 2001.), to do-vodi do promjene majina odgojnog stilau strogi-kruti ili nemaran oblik, a to ondaima nepovoljne razvojne rezultate (Stein-

berg, et al., 1992.). Drugi je vaan za-kljuak, potvren u mnogim istraivanji-ma, da je roditeljski odgojni stil i rodi-teljsko ponaanje mnogo vaniji utjecajna razvoj i karakteristike adolescenatanego to je struktura obitelji. To znai dase djeca iz jednoroditeljskih ili rastavlje-nih obitelji nee meusobno razlikovati urazvojnim rezultatima ukoliko se ne razli-kuju u bitnim karakteristikama roditelj-skog odnosa (McFarlane, et al., 1995.). Uistraivanju na naoj adolescentskoj po-

pulaciji (Braja-ganec, et al., 2002.) po-kazalo se da je struktura obitelji (cjelovi-ta - nepotpuna) utjecala na uporabusredstava ovisnosti preko djetetove per-cepcije o roditeljskoj potpori. No isto-dobno je Keresteovo istraivanje (2001.)upozorilo na mogunost da samohranemajke doista imaju slabiju kontrolu naddjetetovim ponaanjem, tj. ne uspijevajuuspostaviti granice i pravila u ponaanjuadolescenta.


Meukulturne slinosti i razlike

Roditeljski odgojni stil i odgojni po-stupci proizlaze neposredno iz roditelj-skih odgojnih ciljeva i vrijednosti, pa ih iodraavaju. Iako nema sustavnih zanstve-nih usporedbi kultura prema roditeljskim

odgojnim ciljevima, etnografski i antro-poloki podaci pokazuju znatne razlike onjima meu kulturama. Bornstein, et al.(1998.) nalazi razlike meu 7 kultura i ushvaanju odgojnih normi i ciljeva, ali i unainu njihova prijenosa u praksu, budu-i da svaka kultura ima svoje, ponetospecifine potrebe i razvojne ciljeve. Is-traivanje na uzorku roditelja u Hrvat-skoj (N=523) pokazalo je da od obitelj-

skih vrijednosti najveu vanost ima dije-te, a da su najvaniji odgojni ciljevi: sa-mostalnost, poslunost, snalaljivost i us-

pjenost djeteta (Jankovi, 1998.), ali i dau tom pogledu postoje i regionalne razli-ke. Zanimljivo je ovo paralelno pridava-nje visoke vrijednosti dvjema naoko dis-

paratnim znaajkama, tj. samostalnosti iposlunosti, pa bismo "poslunost" vjero-jatno mogli poistovjetiti s "djetetovim pri-

hvaanjem roditeljskih utjecaja".Budui da se moe pretpostaviti po-

stojanje meukulturnih razlika u odgoj-nim ciljevima a i u nainima njihova po-stizanja, vano je pitanje koliko su podacidobiveni istraivanjima o roditeljskomodgojnom stilu koja su provedena po-mou teoretskog i istraivakog instru-mentarija smiljenoga u SAD, primjerenii odgovarajui za nae socijalno-ekonom-

sko okruenje. I mnoga naa istraivanjaukazuju na pozitivan utjecaj autoritativ-nog stila na psihosocijalnu prilagodbu, na

puenje, uporabu alkohola i droga, namanji stupanj devijantnog ponaanja, nakolski uspjeh, na pozitivne odnose svrnjacima. Mogue je neizravno zak-ljuiti da se slini rezultati odnose i na ri-zino seksualno ponaanje, tj. da obiteljikoje potiu otvorenu komunikaciju sma-

njuju intenzitet rizinosti djejega pona-

57


14/24

Rev. soc. polit., god. JO , br. l, str. 45-68, Zagreb 2003.

anja. Rezultati tih istraivanja u skladusu sa zakljucima o smanjenoj kontroli i

preuzimanju autoritarnog ili indiferent-nog roditeljskog stila koji su dobiveni na

populaciji adolescenata u SAD (Rabo-teg-ari, et al., 2000., 2001., 2002.; Braj-a-ganec, et al.,v2002.; SakomanJ et al.,2002.; Raboteg-Sari i Braja-Zganec,2000.; Dekovi i Raboteg-ari, 1997.;tulhofer, 1999.; Kereste, 2001.). Razli-ke u odnosu roditelja prema mlaoj pred-kolskoj djeci bez razvojnih tekoa, te iprema djeci koja pokazuju poremeaje uponaanju, tj. manje roditeljske brige itopline usmjerene na djecu s problemimau ponaanju, dobivene su i na uzorku dje-ce u Hrvatskoj (Bai, 1990.), to je uskladu s istraivanjima u SAD (Peterson iHann, 2000.). Mogla bi nas iznenaditi ivelika slinost podataka u pogledu djelo-vanja roditeljskog stila, osobito autorita-tivnoga, u dvije tako udaljene kulture. Notu nam pomae zakljuak Stevenson-Hin-de (1998.) da varijacije unutar kulturamogu biti isto toliko velike kao i one iz-meu kultura, osobito izmeu urbanih iruralnih dijelova. Mogli bismo zakljuiti

da je naa odgojna filozofija vjerojatno uskladu s onom koja dominira u zapadnojurbanoj kulturi i koja je opisana modeli-ma Baumrinda (1967.) i Maccobyja iMartina (1983.). Ako elimo jasnije raz-luiti i vrste odgojnih filozofija koje koeg-zistiraju u naem drutvu, a osobito po-sljedice njihovih uinaka na djecu i ado-lescente, bilo bi potrebno uzeti u obzir inieobrazovane, socio-ekonomski prikra-

ene i neurbane socijalne slojeve.

DOBRO RODITEWSTVO

Usprkos moguim kulturnim razlika-ma u ciljevima i postupcima roditelja,opi stav koji proizlazi iz rezultata jest damoemo prepoznati ope sastavnice kojeine "dobro roditeljstvo", za razliku oddisfunkcionalnoga, grubog i zlostavljaju-

eg/zanemarujueg roditeljstva (Amato i

5 8


Fowler, 2002.). Shodno mnogobrojnim is-traivakim rezultatima, "dobro" roditelj-stvo se esto poistovjeuje s autoritativ-nim, ili roditeljstvom uz veliku potporu,te se jo naziva i "konstruktivno roditelj-stvo" (Chen iKaplan, 2001.).

U prve dvijegodine ivota dobro rodi-teljstvo usmjereno je na zdrav socioemo-cionalni razvoj djeteta i razvoj kognitiv-no-motivacijske kompetencije. Ti se od-gojni ciljevi postiu paljivom, toplom,

poticajnom, reaktivnom i neograniava-juorn brigom za dijete. Najvanije je us-postavljanje djetetove sigurnosti, a to epostii majke/roditelji koje jasno tumaedjetetove "poruke" i pokuaje komunika-cije i na njih odgovaraju neposredno, to-no i dosljedno. Glavne karakteristike do-

broga roditeljskog ponaanja u prvoj go-dini djetetova ivota jesu osjetljivost, su-radnja, prihvaanje i pristupanost (Posa-da, et al., 1999.). Uz razvijanje djetetovesigurnosti paralelna se briga posveujekognitivno-motivacijskom razvoju, to sepostie organiziranjem fizike okoline ko-ja je poticajna za uenje, jer omoguujeistraivanje i otkrivanje rezultata vlastiteaktivnosti (Martin iKolbert, 1997.).

Tijekom predkolskog razdoblja (3-6godina) dobro roditeljstvo usmjereno jena razvijanje djetetovih socijalnih vjeti-na, tj. izraavanje prijateljstva i koopera-tivnosti, kao i sposobnosti da bude sna-laljivo u okolini i motivirano za posti-zanje rezultata. To se postie velikimstupnjem potpore i nadzora. Djeca te do-

bi uspostavljaju nezavisnost i inicijativu, aroditelji mudrim nadzorom i usklaiva-njem djetetovih zahtjeva s njegovim mo-gunostima uspostavljaju i postavljajuvrste i jasne granice djetetova ponaanja,u okviru toploga ozraja ljubavi i brige.

U tijeku osnovnokolskog razdoblja od-gojni ciljevi jesu postizanje unutarnjekontrole (vladanja sobom), prosocijalnaorijentacija, razvijanje socijalnih vjetina

uspostavljanja prijateljstva i suradnje s


15/24

Rev. sac. polit., god. JO , br. I, str. 45-68, Zagreb 2003.

vrnjacima, razvijanje pozitivne slike o. sebi i samopotovanja, i intelektualni raz-voj (Martin iKolbert, 1997.).

O mogunostima uspjenog roditelj-stva s djecom adolescentske dobi dobiva-mo podatke na temelju spoznaja o pozi-

tivnim utjecajima autoritativnog roditelj-stva. Chen iKaplan (2001.) predlau 5oblika prikladnog roditeljskog ponaa-nja, a to su: nadzor, komunikacija, uklju-enost u kolsko uenje, iskazivanje me-usobnog potovanja i ljubavi, te disci-

plina. Tome valja dodati i zakljuke kojiproizlaze iz istraivanja negativnih utje-caja na predadolescente i adolescente(Raboteg-ari, et al., 2002.), kao i naj-

novija gledita o posljedicama recipro-nog utjecaja ponaanja adolescenata iroditeljskih postupaka (Reuter iConger,1998.).

Za razumijevanje promjena u odnosi-ma adolescenata i roditelja osobito suvana dva zakljuka Reuterove iCongera(1998.). Prvi je, da su neminovni sukobiroditelj-adolescent ako roditelji primje-

njuju autoritarni i nedosljedan stil. A akopak adolescent pokazuje izrazit otpor iprkos, razvit e se reciproan negativanodnos. Adolescent e svojim prkosom inedostupnou u roditelja izazvati sma-njenje topline, brige i zatitnitva, a po-veati strogost, discipliniranje i postavlja-nje zahtjeva. Time se otvara zaaranikrug negativnih interakcija, a tijekomvremena sve su manje mogunosti rodi-

telja da postavlja granice i uspostavi do-bre odnose s adolescentom. Znatno semanje negativnih odnosa izmeu adole-scentima i roditeljima dogaa u onimobiteljima koje su, unato prkosnom od-nosu svojih adolescenata, uspjele zadratikarakteristike autoritativnog stila: nepo-sredne i pozitivne metode nadzora, uznagraivanje dobrog ponaanja. Iz tih za-kljuaka istraivanja Reuterove i Conge-

ra (1998.) dobivamo naznake kako bi se


roditelji, usprkos djetetovim stvarnim ne-gativnim, tekim i tekopodnosivim obli-cima ponaanja, morali truditi da zadretople odnose, jer je to, ini se, jedini put

ponovnog uspostavljanja dobrih odnosa sadolescentom kad proe to burno raz-

doblje.Uzmemo li u obzir sve navedenespoznaje o znaajkama djece i adolesce-nata, moemo zakljuiti da su sljedei po-stupci neophodni za odranje dobrog ro-diteljstva:

1. nadzor, tj. poznavanje djetetovogkretanja, drutva, vrsta aktivnosti i nainaprovoenja slobodnog vremena;

2. komunikacija i sudjelovanje u za-

jednikom odluivanju, tj. est razgovor irasprava s djecom o njihovim "temama",te ukljuivanje u teme od obiteljskog in-teresa;

3. ukljuenost u kolsko uenje, tj.za-interesiranost i obavijetenost o kolskimsadrajima i problemima, te osiguranje

prilika za uenje i obrazovanje;

4. iskazivanje meusobnog potova-

nja i ljubavi;5."disciplina", tj. postavljanje kriteri-ja ponaanja i usporeivanje stvarnog po-naanja s kriterijem;

6. briga za ukljuivanje u pozitivnuskupinu vrnjaka, naglaavanje prosoci-

jalnih i kooperativnih odnosa;

7. briga za strukturiranost svakodne-vice, tj. planiranje svakodnevnih aktivno-sti, samostalnih ili obiteljskih, te odra-vanje plana;

8. briga za strukturiranost slobodnogvremena, tj. ukljuivanje mladih u sport-ske, kulturno-umjetnike i ostale oblikekoritenja slobodnog vremena, uz ogra-niavanje i planiranje odlazaka u disko-klubove i "kafie";

9. izbjegavanje negativnoga zaara-nog kruga "prkosni adolescent - otre

mjere".

59


16/24

Rev. sac. polit., god. 10, br. l, str. 45-68, Zagreb 2003.

OBLICI POTPORERODITELJSTVU

Izneseni istraivaki zakljuci i teoret-ske pretpostavke nemaju vrijednosti zasebe ako se ne prihvate kao polazite zauvoenje promjena i poboljanja u praksi

roditeljstva. Prema iznesenoj analizi, obi-telj jest krhka dinamika struktura osjet-ljiva na vanjske utjecaje i unutarnje pro-mjene koje proizlaze iz promjena u njezi-noj strukturi, u lanovima i promjenamaodnosa njezinih lanova. Razumijevanje

promjena u obitelji i njezinih kriznih raz-doblja moe nam pomoi da sagledamorazliite putove kojima se moe pomoiroditeljska funkcija pruanja potpore i

nadzora, bez strogog kanjavanja i uzodranje toplih odnosa. .

Zato je ponajprije vano:

uspostaviti bazu podataka o znan-stvenim spoznajama obiteljskih i roditelj-skih procesa, koja e se neprestano ob-navljati i upotpunjavati novim spoznaja-ma te biti pristupana u obliku praktinihsinteza i biltena svim donositeljima odlu-ka i praktiarima u podruju roditeljstva;

na temelju znanstveno utemeljenihi praksi usmjerenih naputaka, djelovatina roditeljstvo u svim podrujima utjeca-

ja (prema shemi 1.):- mijenjanjem karakteristika roditelja

(utjecaj na znanje, stavove i psihikozdravlje roditelja);

- osiguranjem ire socijalne potporeroditeljstvu (obiteljsko i radno zakono-davstvo, olakanje usklaenosti radne iroditeljske uloge, osiguranje pristupaneinstitucionalne brige za djecu);

- osiguranjem potpore obitelji u rizi-nim razdobljima (obitelji koje oekujudijete, obitelji s novoroenim djetetom,obitelji s djecom prije ulaska u kolu, obi-telji s predadolescentskom djecom, obi-telji s odraslom djecom koja odlaze);

- osiguranjem potpore rizinim tipo-

vima obitelji (siromane, jednoroditelj-

60


ske, obitelji s djecom koja imaju proble-me u koli, ponaanju ili razvojnim pro-

blemima, obitelji adolescenata, obitelji urazdoblju rastave i nakon rastave);

- olakavanjem nadziranja slobodnogvremena djece i mladih (organiziranje

pristupanih tehnikih, kompjutorskih,internetskih, likovnih, glumakih, glazbe-nih, voenih klupskih aktivnosti, pristu-

panih teajeva stranih jezika, klubova zarazvijanje pismenosti i ljubavi za itanje,ekolokih i prirodoznanstvenih grupa, pe-dagoki nadziranih sportskih terena, do-

brovoljakih grupa za pomaganje u sta-rakim domovima, vrtiima, u ekolokomradu, u turizmu - u koje bi se ukljuivale

kole, knjinice, obrazovani pedagoki do-brovoljci i ostali zainteresirani;

- organiziranjem savjetovalita za te-koe u uenju (za djecu i roditelje);

- organiziranjem savjetovalita za od-gojne probleme (osobito za samohraneroditelje, obitelji u krizi i roditelje adole-scenata).

Posebno znaajno mjesto za spreava-nje problema roditeljstva imaju razliitioblici obrazovanja roditelja.

Obrazovanje roditelja

Budui da kvalitetno roditeljstvo u zna-ajnoj mjeri ovisi o roditeljskom zado-voljstvu u koje pripada osjeaj roditeljskekompetencije, osjeaj udovoljavanja uloziroditeljstva, djetetova napretka i uspo-stavljenih odnosa topline i uzajamnosti

izmeu roditelja i djeteta, potrebno jeponajprije omoguiti pozitivan razvoj ro-diteljske kompetencije. To je osobito va-no u razdoblju nastanka roditeljstva, urazdoblju djetetova puberteta i adole-scencije, te za sve roditelje djece s te-koama u razvoju, pozornosti i ponaa-nja, tj. u onim razdobljima i za one rodi-telje iji je doivljaj roditeljske kompe-tencije najvie ugroen. Taj se cilj moe

postii organziranjem "kole za rodite-


17/24

Rev. sac. polit., god. 10, br. 1,str. 45-68, Zagreb 2003.

Ije", i to za budue roditelje, za roditeljedjece u predpubertetu, roditelje koji ula-ze u proces rastave braka ili su ga zavrili,kao i osnivanjem stalnih savjetovalita zaroditelje s djecom kolske dobi, adolesce-nata i roditelje s djecom koja naputajuroditeljski dom.

Svi se obrazovni programi za rodite-lje, budue roditelje ili one iz rizinihskupina i razdoblja, temelje na naelu daim se mora omoguiti razvoj osjeaja sa-moutjecajnosti, osjeaja da imaju kontro-lu nad svojim ivotom i ivotom svojedjece i da o njihovim naporima i nasto-

janjima ovise rezultati i zadovoljstvo njihi njihove djece. Taj osjeaj samoutjecaj-

nosti imat e samo oni roditelji koji razu-miju to im se dogaa, koji poznaju os-novne procese odnosa izmeu roditelja idjece u razliitim razdobljima te koji po-sjeduju vjetine potrebne za donoenjeodluka i provoenje promjena u svome idjetetovu ponaanju.

Evo i prijedloga sadraja i tema pro-grama kojima bi se, neophodnim zna-njem i ispravnim stavovima o roditeljstvu,

mogla ojaat~ roditeljska funkcija.

OBRAZOVNI PROGRAM

PRIPREME ZA RODITELJSTVO

Program razvoja roditeljskekompetencije (sadraj)

1. Razbijanje ustaljenih pogrenih ste-reotipa o roditeljstvu. Za buduu rodi-teljsku kompetenciju najpogubnija su slje-

dea shvaanja: dijete na putu jest dovoljan razlog

za sklapanje braka;

dijete e spasiti brak koji je u krizi;

velika ljubav u braku rijeit e sveprobleme;

velika roditeljska ljubav rijeit esve roditeljske probleme;

kad se dijete rodi, roditelji e pri-

rodno i intuitivno znati to trebaju raditi.


kad se dijete rodi, otac e prirodnoi spontano preuzeti sve obveze kao i maj-ka;

kad se dijete rodi, svi e roaci iprijatelji svim silama pomagati mladimroditeljima, osobito majci;

problemi koji se pojave, sami e seod sebe rijeiti tijekom vremena;

djeca su slatka i dobra ako se s nji-ma dobro postupa;

roditeljstvo donosi golemu sreu ismisao ivotu;

nema zloeste djece; samo roditeljimogu biti loi.

. 2. Upoznavanje s osnovnim odgojnim

ciljevima, kriterijima i normama "dobrogroditeljstva".

Program razvijanja realistinihoekivanja od roditeljstva

1. Upoznavanje s odgovornou, du-nostima, poslovima, vremenskom opte-reenou odricanjima i ogranienjima,te naporom podizanja djeteta, umorom,

brigom, ali i zadovoljstvom zbog djeteto-va napretka i rastue uzajamne ljubavi.

2. Upoznavanje s moguim promjena-ma u branim odnosima, opasnostima odpogoranja raspoloenja roditelja, osobi-to majke; pada samopotovanja roditelja,osobito majke; opasnostima od poreme-aja branih odnosa s negativnim poslje-dicama za roditelje, brak i dijete.

3. Razvijanje egalitarnog stava o pod-

jeli dunosti u kui.

Program razvijanja roditeljskihvjetina

1. Upoznavanje s pojmom roditeljskekompetencije i imbenicima koji je moguugroziti.

2. Upoznavanje s postupcima "dobrogroditeljstva" u prvoj godini djetetova i-

vota.

61


18/24

Rev. soc. polit., god. 10, br. l, str.45-68, Zagreb 2003.

3. Razvijanje vjetina "dobrog roditelj-stva" u prvoj godini djetetova ivota.

4. Razvijanje vjetina "majinske prak-se".

Program obrazovanja za ''partnersko

roditeljstvo"1. Razbijanje stereotipa o "mukim" i

"enskim" poslovima u obitelji.

2. Razbijanje stereotipa o razlici u"majinim" i "oevim" roditeljskim du-nostima.

3. Razvijanje istih kuanskih i odgoj-nih vjetina u ena i u mueva.

4. Razvijanje vjetina planiranja ras-poreda poslova i dunosti prema mogu-nostima i o optereenjima svakoga bra-nog partnera.

Program razvijanja vjetinaplaniranja, rjeavanja problema isuoavanja sa stresom roditeljstva

1. Upoznavanje s oblicima mogue pot-pore roditeljima (partnerska potpora, obi-teljska potpora, potporna prijateljska mre-

a, potpora drugih roditelja koji su u istojsituaciji, institucionalna potpora - plae-no uvanje, jaslice, vrtii, igraonice s pu-nim ili skraenim boravkom).

2. Razvijanje vjetina dogovaranja iz-meu branih partnera, zajednikog rje-avanja problema i planiranja aktivnosti iraspodjele dunosti.

3. Planiranje i organiziranje prije dje-tetova roenja:

osigurati potrebna materijalna sred-stva za plaenu pomo i nepredvidive tro-kove;

kupovine, posudbe i razmjene dje-je opreme od rodbine i prijatelja;

potporne mree prijatelja i roakas jasnom raspodjelom dunosti i raspo-djelom vremena;

zdravstvene i strunjake savjeto-

davne potpore.

62


OBRAZOVNI PROGRAMRODITEWSKE PRIPREME ZAOEVE

Razvijanje pozitivnih stavova pre-ma oinstvu (upoznavanje s vanouuloge oca za dijete).

Razvijanje potpornog stava premaeni i obitelji (upoznavanje s vanou iz-bjegavanja brane krize nakon roenjadjeteta, uzrocima krize i tehnikama rje-avanja problema).

Razvijanje realistinih roditeljskihoekivanja.

Upoznavanje s "majinskom prak-som".

Razvijanje egalitarnog stava o pod-jeli dunosti u kui.

Upoznavanje s pojmom roditeljskekompetencije i imbenicima koji je moguugroziti.

Razvijanje tehnika rjeavanja pro-blema, organizacije ivota, pronalaenjavanjske potore, usklaivanja obiteljskih iradnih obveza.

OBRAZOVNI PROGRAMI ZARODITELJE S DJECOM KOJA SEPRIPREMAJU ZA KOLU

Upoznavanje s pojmom roditeljskekompetencije i imbenicima koji je moguugroziti kad djeca krenu u kolu.

Upoznavanje s postupcima "dobrogroditeljstva".

Razvijanje vjetina "dobrog rodi-teljstva".

Upoznavanje s vjetinama razvija-nja kolske motivacije.

Razvijanje djetetova samopouzda-nja kroz usvajanjem elementarnih socijal-nih i kolskih vjetina.

Razvijanje djejeg pozitivnog stavaprema koli.

Razvijanje poetnih kolskih vjeti-na kroz igru (obraanje i zadravanje po-

zornosti, sluanje, komunikacija, razumi-


19/24

Rev. soc . polit ., god . 10, br. l, str.45-68, Zagreb 2003.

jevanje pria, glasovna osjetljivost, pojamkoliina iprostorna orijentacija).

OBRAZOVNI P ROGRAMI

ZA RODITEWEPREDADOLESCENATA

Upoznavanje s promjenama u rodi-teljskom doivljaju djeteta u pubertetu. Upoznavanje s nerninovnou i uni-

verzalnou emocionalnog negativiteta uadolescenata.

Upoznavanje s opasnostima uspo-stavljanja jednosmjernog ili recipronognegativnog odnosa roditelj - predadole-scent.

Upoznavanje s postupcima "dobrog

roditeljstva" u djetetovoj adolescenciji. Razvijanje vjetina "dobrog rodi-

teljstva" u djetetovoj adolescenciji.

Razvijanje vjetina nereciprone ko-munikacije s predadolescentom.

Razvijanje vjetina zajednikog do-noenja odluka u postavljanju granica.

Razvijanje vjetina u izbjegavanjukruga negativnog odnosa, ustrajanjem na

nadzoru i toplini odnosa bez obzira nadjetetovo ponaanje.

Ustrajanje na nadzoru djetetovestrukture vremena i izbora vrnjakogdrutva

Ustrajanje na interesu i potpori ukolskom uspjehu i izvankolskom obra-zovanju djeteta.

OBRAZOVNI PROGRAMI ZA

RODITEWE U TIJEKU RASTAVEILI NAKON RASTAVE

Upoznavanje s promjenama u dje-tetovu doivljaju sigurnosti zbog rastaveroditelja, te tipinim reakcijama "na van"i "na unutra".

Upoznavanje s tijekom djetetovihfaza "alovanja".

Upoznavanje s postupcima "dobrog

roditeljstva" .


Razvijanje vjetina osiguravanja si-gurnosti i topline djeteta.

Upoznavanje s opasnostima nena-mjerne promjene u stilu roditeljstva odautoritativnoga u autoritarni stil.

Razvijanje vjetina izbjegavanja kru-

ga negativnog odnosa ustrajanjem nanadzoru i toplini odnosa bez obzira nadjetetovo ponaanje.

Razvijanje vjetina osiguravanja obi-teljske, izvanobiteljske i prijateljske pot-

porne mee.

Upoznavanje s vanou drugogaroditelja za dijete te razvijanje vjetinakonstruktivnog zajednikog roditeljstvanakon rastave.

UINKOVITOSTI I DOMETIOBRAZOVNIH PROGRAMA ZARODITELJE

Svi roditelji trebaju potporu. Veiniroditelja nedostaju znanje i vjetine za

postizanje "dobrog roditeljstva", osobitou razdobljima kriza. No mnogi roditeljine znaju to im se dogaa, oslanjaju se na

intuiciju pri rjeavanju problema, okriv-ljuju djecu i njihovo drutvo, kolu, na-stavnike i drutvo u cjelini, te ili pootra-vaju odgojne mjere, primjenjujui sveotrije oblike nadzora i kanjavanja, ili

pak "diu ruke" i povlae se u rezignacijui potpuni gubitak osjeaja kontrole i rodi-teljske kompetencije. Oni najosvjetenijiosjeaju da im je potrebna pomo i rado

bi se ukljuili u "roditeljsku kolu". No u

bilo koji obrazovni roditeljski programnajtee je dobiti roditelje koji najvie tre-baju pomo: roditelji s niim obrazova-njem, niim ekonomskim stanjem, autori-tarne roditelje, samohrane roditelje, ro-ditelje-zlostavljae, prezaposlene, neza-

poslene i nemarne roditelje. Zato svaki. obrazovni program za roditelje mora biti

organiziran tako da bude roditeljima pri-vlaan, da osjeaju kako uz znanje dobi-

vaju i potporu i pomo, da im je program

63


20/24


pristupaan vremenski i organizacijski, ato sve osobito vrijedi za one skupine rodi-telja koji su najtee dostupni. Praksa je

pokazala da to vie pomoi dobivaju ro-ditelji, to je manja vjerojatnost njihovaneprimjerenoga roditeljskog stila i postu-paka (Hashima i Amato, 1994.), pa je tovanije obuhvatiti to vie roditelja iz ri-zinih skupina. Analizirat emo karakte-ristike dobro organiziranoga programa zaroditelje.

Regrutiranje roditelja za program.Podatke o lanovima ciljanih skupinamoe se dobiti u medicinskim ustanova-ma (trudnice, djeca s razvojnim tekoa-ma i problemima u ponaanju), u vrtii-

ma, kolama, mjesnim zajednicama, soci-jalnim slubama. Vano je lanovima tihskupina poslati privlanu i jasnu obavijesto korisnosti programa, a osobito tekodo-stupne lanove valja motivirati na uklju-ivanje i osobnim kontaktom telefonom,posjetom u kuu ili pozivom na kavu.

Sadraj programa i ciljana skupina.Sadraj programa mora biti jasno nami-

jenjen odreenoj uskoj, ciljanoj skupini

(budui roditelji, samohrani roditelji isl.), mora biti zanimljiv skupini i usmje-ren na njezine konkretne, specifine pro-

bleme. Valja voditi rauna i o specifiniminteresima i potrebama majki i oeva, pa

je neke programe bolje organizirati po-sebno za majke, i posebno za oeve, a ne-ke je opet bolje organizirati zajedniki(Lengua, et al., 1992.).

Grupni rad.Program je najbolje orga-

nizirati u malim skupinama, od najvie12-15 lanova. Skupina sudjeluje na pre-davanjima, u raspravama, iznoenju vla-stitih primjera, radionicama za uvjeba-vanje odreenih vjetina, gledanju video-zapisa o ispravnom roditeljskom ponaa-nju. Svi lanovi skupine dobivaju pisanematerijale u obliku letaka, jednostavnihprirunika i uputa na iru literaturu, "do-mae zadae". Izmeu sastanaka, lano-

ve se naziva telefonom radi odranja mo-

64


tivacije i pojanjenja nejasnih pojedinostiu primjeni nauenoga. Vrlo je korisno

potaknuti lanove skupine da se, i mimoprograma, samostalno organiziraju u sku-pinu samopomoi, da budu u meusob-noj telefonskoj vezi, da razmjenjuju isku-stva i raspravljaju o pisanim materijalimai literaturi. Vaan je i izbor "osobe zakontakt", oko koje e se oformiti buduaskupina samopomoi. Valja potaknuti la-nove na odranje skupine i nakon zavr-etka programa za organiziranje, u vrstuskupinu samopomoi.

Vrijeme i organizacija. Uspjeni rodi-teljski programi uobiajeno se organizira-

ju u trajanju od 8 do 16 tjedana, sa sa-

stancima jednom tjedno po 2 sata (Long,et al., 2001.; Forgatch iDeGarmo, 1999.).Kako bi se sprijeio otpad sudionika, po-trebno je program organizirati u najpo-voljnije vrijeme za polaznike, obino uranim veernjim satima, osigurati uvanjedjece, a eventualno prirediti lagani obroki/ili osvjeavajua pia. Osoba za vezutreba i u tijeku tjedna odravati telefon-ski kontakt sa sudionicima, brinuti se zamogunost nadoknade proputenog pre-davanja, motivirati sudionike na dolazak,slati redovito (jednom mjeseno) letke imaterijale s obavijestima o radu i napret-ku skupine, davati sudionicima osjeajkontinuiteta i pripadanja skupini.

Evaluacija programa.Sadraj i meto-de programa trebaju se temeljiti na znan-stvenim spoznajama i podacima o uspje-nosti programa. Potrebno je osiguratielemente za procjenu uspjenosti progra-ma prije poetka, za vrijeme i nakon za-vretka programa, te prema ciljevimaprograma unaprijed odrediti mjere i kri-terije promjena u ponaanju koje smo e-ljeli postii (Mathews i Hudson, 2001.).

Po svojoj uspjenosti poznat programPromjenom do dobrog roditeljstva (For-gatch iDeGarmo, 1994.) koji je namije-njen samohranim majkama u trajanju od

16 i pol tjedana. On sadri sve nabrojene


21/24

Rev. soc. polit., god. 10, br. I, str. 45-68, Zagreb 2003.

elemente dobrog programa roditeljstva, anjegove provjere pokazuju da su majke u

programu, za razliku od neobuhvaenihsamohranih majki, znaajno promijenileroditeljsko ponaanje: dolo je do sma-njenja nasilnog roditeljstva, zaustavljeno

je smanjenje pozitivnog roditeljstva i dopoveanja koliine uinkovitih postupa-ka. Primijeene su pozitivne promjene i uponaanju djece, a poboljan je i njihovkolski uspjeh. Slino se uinkovitim po-kazao i Program pozitivnog roditeljstva(Long, et al., 2001.) koji je bio usmjeren

LITERATURA

Abell, S., Schwartz, D. (1999.) Fatherhood asa growth experience: Expanding humani-stic theories of paternity, Humanistic Psy-ehologist 27:221-241.

Aldous, J., Mulligan, G. M., Bjarnason, Th.(1998.) Fathering over time: What makesthe difference?, Journal of Marriage andthe Family 60:809-835.

Alwin, D. F. (1996.) Social change and decli-nes in marriage and fertility, Journal of

Marriage and the Family 59:37-49.

Amato, P. R., Fowler, F. (2002.) Parentingpractices, child adjustment and family di-versity,Journal of Marriage and Family 64 :703-716.

ArendelI, T (2000.) Conceiving and investiga-ting motherhood: The decade's scholar-ship, Journal of Marriage and the Family62:1192-1207.

Bai, J. (1990.) Razlike u odnosima roditeljaprema predkolskoj djeci koja manifesti-raju odnosno ne manifestiraju neke oblike

poremeaja u ponaanju, Defektologija 26:69-81.

Belsky, J. (1984). The determminants of pa-renting: A process model, Child Develop-ment, 55:83-96.

Belsky, J. (1993.) Promoting Father Involve-ment: An Analysis and Critique, Com-ment on Silverstein, Journal of FamilyPsychology 7:287-292

Belsky, J. iRovine, M. (1990.) Patterns of ma-

rital change accross the transition to pa-


na razvijanje kompetencije roditelja s dje-com mlaom od 5 godina. Provjera ui-naka programa pokazala je poveanu su-bjektivnu roditeljsku kompetenciju, uzsmanjenje roditeljske tjeskobe i depresi-

je, te objektivno mirnije i energinije po-

stupanje s djecom. Oba su ta programapokazala da e obrazovni program za ro-ditelje biti to uspjeniji to je bolje sadr-ajno i metodiki zamiljen te to vie sa-dri elemenata osobne brige i praenja zasvakog sudionika.

renthood, Mariage and Family Review13:133-156.

Bornstein, M. H., Hanes, O. M., Azuma, H.,Galperin, c., Maital, Sh., Ogino, M., et al.(1998.) A crossnational study of self-eval-uations and attributions in parenting: Ar-gentine, Belgium, France, Israel, Italy, Ja-pan and the United States, DevelopmentPsychology 34:662-676.

Braja-ganec, A,Raboteg-ari. Z., Glavak,R. (2002.) Gender differences in the rela-

tionship between some family characteris-tics and adolescent substance abuse, Dru-tvena istraivanja 11:335-353.

Brayfield, A (1995.) Juggling jobs and kids:The impact of employment schedules onfather's caring for children, Journal of


Brofenbrenner, U. (1979.) The ecology of hu-man development: Experiments by natureand design. Cambridge, MA: HarvardUniversity Press.

Chen, Z., Kaplan, H. (2001.) Intergene-rational transmission of constructive pa-renting, Journal of Marriage and the Family63:17-31.

Cowan, C. P. Cowan, P. A (1992.) When part-ners become parents. New York: BasicBooks.

Cox, M. J., Paley, R,Payne, C. e, Burchinal,M. (1999.) The transition to parenthood:Marital conflict and withdrawal and

paerent-infant interaction, u: M. J. Cox i

J. Brooks-Gunn (ads.). Conflict and Cohe-

65


22/24

Rev. soc. polit., god. 10, br.1, str.45-68, Zagreb 2003.

sion in Families: Causes and Consequences.Mahwah, NJ, Erlbaum

Darling, N., Steinberg, L. (1993.) Parentingstyle as context: An integrative model,Psychological Bulletin 3:487-496.

Dekovi, M., Raboteg-ari, Z. (1997.) Rodi-teljski odgojni postupci i odnosi adolesce-

nata s vrnjacima, Drutvena istraivanja4-5:427-445.Dekovi, M., Janssens, J. M. A. M. (1992.) Pa-

rents' child-rearing style and child's socio-metric status, Developmental Psychology5:925-932.

Delmore-Ko, P., Pancer, S. M., Hunsberger,B., Prat, M. (2000.) Becoming a parent:The relation between prena tal expecta-tions and postnatal experience, Journal ofFamily Psychology 14:625-640.

Demo, D. H., Cox, M. J. (2000.) Families withyoung children: A review of research inthe 1990s,Journal of Marriage and the Fa-miy, 62:876-895.

Deutsch, F. M. (2001.) Equally shared paren-ting, Current Directions in PsychologicalScience 10:25-28.

Dornbusch, S. M., Ritter, P. L., Leiddeerman,p. H., Roberts, D. F. iFraleigh, M. J.(1987.) The relation of parenting style toadolescent school performance, Child De-

velopment 59:1244-1257.Eggebeen, D. J., Knoester, D. (2001.) Doesfatherhood matter to men? Journal of


Forgatch, M. S., DeGarmo, D. S. (1994.) Pa-renting through change: An effective pre-vention program for single mothers, Jour-nal of Consulting and Clinical Psychology64:711-724.

Gable, S., Belsky, J., Crnic, K. (1995.) Copa-rentning during the child's 2nd year: A de-

scriptive account, Journal of Marriage andthe Family 57:609-616.Gustovi - Ercegovac, A. (1992.) Prikaz skale

percepcije kopetentnosti za roditeljskuulogu, Defektologija 28:51-57.

Hashima, P. Y., Amato, P. R. (1994.) Powerty,social support, and parental behavior,Child Development 65:344-403.

Herman, M. R., Dornbusch, S. M., Herron,M. e,Herting, 1. R. (1997.) The influenceof family regulation, connection, and psy-

chological autonomy on six measures of

66


adolescent functioning, Journal of Adole-scent Research 12:1-34

Jankovi, J. (1989.) Vrednote u kontekstuobiteljskog sustava, Revija za socijalnu po-litiku 1:13-22.

Jones, R. K., Brayfield, A. (1997.) Life's grea-test joy? European attitudes toward the

centrality of children, Social Forces 75:1239-1270.Kalmijn, M. (1999.) Father involvement in

childrearing and the perceived stability ofmarriage, Journal of Marriage and the Fa-mily 61:409-421.

Kalmuss, D., Davidson, A., Cushman, L.(1992.) Parenting expectations, experien-ces, and adjustment to parenthood: A testof violated expectations framework, Jour-nal of Marriage and the Family 54:516--526.

Kereste, G. (2001.) Roditeljsko ponaanje iobiteljska klima u obiteljima samohranihmajka,Drutvena istraivanja 54/55:903-928.

Lamborn, S. D., Mounts, N. S., Steinberg, L.,Dornbusch, S. M. (1991.) Patterns of com-

petence and adjustment among adole-scents from authoritative, authoritarian,indulgent, and neglectful families, Child

Development 62:1049-1065.

Lengua, L. J., Roosa, M. W. (1992.) Using fo-cus groups to guide the development of a

parenting program for difficult to reachhigh risk families, Family Relations 41:2.Levi-Shiff, R. (1994.) Individual and contex-

tual correlates of marital change accrossthe transition to parenthood, Developmen-tal Psychology 30:591-601.

Ljubeti, M. (1998.) Samoprocjena kompe-tentnosti roditelja za roditeljsku ulogu,

Napredak 139:290-297.

Long, A., McCarney, S., Smyth, G., Magor-rian, N., Dillon, A. (2001.) The effective-

ness of parenting programs facilitated byhealth visitors, Journal of Advanced Nur-sing 34:611.

Mackey, W. C. (2001.) Support for the exi-stence of an independent man-to-child af-filiative bond: Fatherhood as a bioculturalinvention, Psychology of Men & Masculi-nity 2:51-66.

Marsiglio, w ., Amato, P., Day, R. D. (2000.)Scholarship on fatherhood in the 1990sand beyond, Journal of Marriage and the

Family 62:1173"'::1191.


23/24


McFarlane, AH. (1995.) Family structure, fa-mily functioning and adolescent well-be-ing: The transcendent influence of paren-tal style, Journal of Child Psychology andPsychiatry 36:847-864.

Milkie, M., Peltola, P. (1999.) Playing all theroles: Gender and the work-family balan-

cing act, Journal of Marriage and the Fa-mily 61:476-491.Obradovi, J., udina-Obradovi, M. (2001.)

Number of children in the family as a pre-dictor of parents' life satisfaction, Drutve-na istraivanja 54-55:685-708.

Peterson, G. W, Hann, D. (2000.) Socializingchildren and parents in families, in: Sus-sman, M. B., Steinmetz, S. K i Peterson,G. W (eds.) (1999.)Handbook of Marriageand the Family. Plenum Press.

Posada, G., Jacobs, A., Carbonell, O., Alzate,G., Bustamante, M. R, Arenas, A(1999.)Maternal Care and Attachment Securityin Ordinary and Emergency Contexts,De-velopmental Psychology 6:1379-1388.

Raboteg-ari, Z., Braja-ganec, A (2000.)Roditeljski odgojni postupci i problema-tino ponaanje djece u ranoj adolescenci-

ji, u: J. Bai i J. Jankovi (ur.) Rizini izatitni imbenici u razvoju poremeaja uponaanju djece i mladei. Zagreb: Povje-renstvo Vlade Republike Hrvatske za pre-

venciju poremeaja u ponaanju djece imladei i zatitu djece s poremeajima uponaanju (155-171).

Raboteg-ari, Z., Rijavec, M., Braja-ga-nec, A (2001.)The relation of parental

practices and selfconceptions to youngadolescents' problem behaviors and sub-stance use, Nordic Journal of Psychology55:203-211.

Raboteg-ari, Z., Sakoman, S., Braja-ga-nec, A (2002.) Stilovi roditeljskoga odgo-

ja, slobodno vrijeme i rizino ponaanjemladih, Drutvena istraivanja 11:239-265.Rohner, R. P. (1998.) Father love and child

development: History and current eviden-ce, Current Directions in PsychologicalScience 7(5):157-161.

Reuter, M. A, Conger, R D. (1998.) Reci-procal influences between parenting andadolescents' problem solving behavior,

Development Psychology 34:1470-1482.

Ruddick, S. (1980.) Maternal thinking, Femi-

nist Studies 6:343-367.


Sabatelli, RM., Waldron, R J. (1995.) Mea-surement issues in the assessment of theexperience of parenthood, Journal of Mar-riage and the Family 57:969-980.

Sakoman, S., Braja-ganec, A, Glavak, R(2002.) Indikatori ranog prepoznavanja vi-sokorizine populacije hrvatske mladei u

odnosu na zlouporabu sredstava ovisnosti,Drutvena istraivanja 58/59:291-310.

Settles, B. H. (2000.) The future of families,u: Sussman, M. B., Steinmetz, S. K i Pe-terson, G. W (eds.) (1999.) Handbook of

Marriage and the Family. Plenum Press.

Silverstein, L. B. (1993.). Primate Research,Family Politics, and Social Policy: Trans-forming "Cads" Into "Dads", Journal ofFamily Psychology 7:267-282.

Smetana, J. G., Asquith, P. (1994.) Adole-

scents' and parents' conceptions of paren-tal authority and personal autonomy,Child Development 65:1147-1162.

Steinberg, L., Lamborn, S., Dornbusch, S.,Darling, N. (1992.) Impact of parenting

practices on adolescent achievement: Aut-horitative parenting, school involvement,and encuragement to succeed, Develop-mental Psychology 63:1266-1281.

Stevenson-Hinde, J. (1998.) Parenting in dif-ferent cultures: Time to focus, Develop-mental Psychology 34:698-700.

tulhofer, A (1999). Terra incognita? Adole-scentska spolnost i rizino ponaanje,

Drutvena istraivanja 40-41:267-286.

Sussman, M. B., Steinmetz, S. K., Peterson,G. W (eds.) (1999.)Handbook of Marriageand the Family. Plenum Press.

Walker, A.. (2000.) Gender and family rela-tionships, in: Sussman, M. B., Steinmetz,S. K, Peterson, G. W (eds.) (1999.) Han-

dbook of Marriage and the Family. PlenumPress.

Wallace, P. M., Gotlib, I. H. (1990.) Maritaladjustment during the transition to paren-thood: Stability and predictors of change,

Journal of Marriage and the Family, 52:21-29.

Weiss, L. H., Schwarz, J. (1996.) The relation-ship between parenting styles and adole-scents personality, academic adjustmentand substance use, Child Development

67:2101-2114.

67


24/24

Rev. soc. polit., god. 10, br. 1,str. 45-68, Zagreb 2003. udina Obradovi M., Obradovi J, : Potpora roditeljstvu ...

Summary

SUPPORT TO PARENTHOOD: CHALLENGES AND POSSIBILITIES

Mira udina Obradovi

Teacher's Academy, University of ZagrebZagreb, Croatia

Josip Obradovi

Insitute of Social SciencesZagreb, Croatia

A review of modem psychological research data on the concept of parent-hood in the ecological framework is offered. Starting with the contextual modelafparental style influences (Darling & Steinberg, 1993) the research results onthe subjective parental competence and satisfaction are analysed both as a de-

pendent and independent variable, as well as the results on the parenting stylesand its influence on children, cautiously taking into account possible

crosscultural differences. A special accent is given to the modem concept ofgood parenting and its constituents. Finally, based on the confronta tion of allthe reviewed data a proposal ofpossible social measures and especially of pa-rental education is given as a mean to support parental struggle in developingtheir own parental competence and optimal parenting practices.

Key word: family, parenthood, parental education.

68

Documents

čudina obradović