Sveuilite u Zagrebugrafiki fakultet

Kvalitativne KaraKteristiKedigitalnog i Konvencionalnog

ofsetnog tisKa

DiPlOMSki raD

Mentor: Student:doc. dr. sc. igOr ZJaki katJa kriZMaNi

Zagreb, 2010.

SAETAK

Pratei tendenciju digitalizacije, suvremeno tiskarstvo je dolo na prekretnicu gdje se digitalno, u kvaliteti i mogunostima, sve vie pribliava klasinom tisku. klasini ofsetni tisak polako se zamjenjuje digitalnim ofsetnim, to zbog brzine tiska to zbog konkurentne cijene. Ofsetni tisak jo je uvijek dominantan kad je rije o veim nakladama i velikim for-matima ali pitanje je vremena kad e indigo tisak zamijeniti klasini ofset. u ovom radu usporedili smo dvije konkurentne tehnike tiska: klasini ofsetni i digi-talni ofsetni (indigo) tisak. kako bi utvrdili kvalitetu obiju otisaka provest emo spektrofo-tometrijska i denzitometrijska mjerenja te vizualnu kontrolu kvalitete. takoer smo obradili granicu ekonomske isplativosti kako ovog, tako i drugih projekta openito.Kljune rijei: klasini ofset, digitalni ofset, indigo

sUMMarY following the trend of digitalization, modern printing has came to the turning point, where the digital quality and features is more and more closer to the classic print. Classic offset printing is slowly beeing replaced with the digital offset, due to the printing speed and the competitive prices. Offset printing is still always dominant when it comes to the larger editions and formats but the big question is the time when indigo will replace the classic offset. in this paper we compare two competing printing techniques: classical offset and di-gital offset (indigo) printing. to determine the quality of prints we will conduct spectrometric and densitometric measurements and visual control of the prints. We will also comment the economic viability of the process to this, and other projects in general.Key words: classical offset, digital offset, indigo

SADRAJ

Saetak ............................................................................................................................2uvOD ..................................................................................................................................41. SvrHa raDa ...............................................................................................................5 1.1 PrObleM .......................................................................................................5 1.2. ZaDatak .......................................................................................................5 2. teOretSki DiO ...........................................................................................................6 2.1. raZvOJNe teNDeNCiJe SuvreMeNOg tiSkarStva ...........................6 2.2. klaSiNi OfSetNi tiSak ...........................................................................6 2.2.1. PriNCiP raDa ...............................................................................7 2.2.2. PrOCeS tiSka ...............................................................................8 2.2.3. bOJilO ............................................................................................8 2.2.4. PODlOge .......................................................................................9 2.2.5. rauNalO u Slubi tiSka ........................................................9 2.3. DigitalNi OfSetNi tiSak - iNDigO ........................................................11 2.3.1. PriNCiP raDa .............................................................................13 2.3.2. PrOCeS tiSka ............................................................................14 2.3.3. bOJilO ..........................................................................................15 2.3.4. PODlOge .....................................................................................17 2.3.5. rauNalO u Slubi tiSka .......................................................183. ekSPeriMeNtalNi DiO ...........................................................................................20 3.1. PlaN raDa i MetODe iStraivaNJa .....................................................20 3.2. kOriteNi StrOJevi i ureaJi .............................................................20 3.2.1. klaSiNi OfSetNi tiSak ...........................................................21 3.2.2. DigitalNi OfSetNi tiSak ..........................................................26 3.3. kOriteNi MateriJali..............................................................................28 3.3.1. bOJila ...........................................................................................29 3.3.2. tiSkOvNe PODlOge ..................................................................304. reZultati iStraivaNJa ........................................................................................315. DiSkuSiJa reZultata .............................................................................................38 5.1. kvaliteta OtiSaka ..................................................................................38 5.2. brZiNa tiSka .............................................................................................42 5.3. DiSkuSiJa trOkOva iZraDe ................................................................436. ZaklJuCi ...............................................................................................................457. literatura ..............................................................................................................478. POPiS Slika, grafikONa i tabliCa ......................................................................48

4Uvod Sve to moe postati digitalno, postat e digitalno.

banny landa, osniva HP indiga

Nekako je uvrijeeno miljenje da se male naklade tiskaju digitalnim tiskom, papir i karton u ofsetu, samoljepljive etikete i folije u fleksu a aluminijske folije, uv flekso ili du-bokim tiskom. Za velike naklade je naravno najbolji duboki tisak, kao i za tvrtke koje dre do svog imida. Neke postavke su stvarno takve, pa je tako digitalni tisak najbolji odabir za jako male naklade kao i za print-on -demand poslove, te poslove koji zahtijevaju personali-zaciju. Danas je digitalni tisak neprikosnoven za vizitke, poslovne izvjetaje, pa ak i me-morandume koji imaju malu pokrivenost bojom. Meutim, ekonomski je opravdan i tisak prospekata ukoliko je naklada mala ili ukoliko imamo prevedene prospekte u malim kolii-nama, te nam se ne isplati tiskati velike naklade prospekata, ve ih dotiskujemo kada nam je to potrebno, kao u naem sluaju. Stoga moe se rei da digitalni ofsetni tisak sve vie preuzima poslove koji su prije bili namijenjeni klasinom ofsetnom. Sve to prati i strahovit pad cijena digitalnih tiskarskih strojeva. Pitanje Kojom tehnikom tiskati odreeni proizvod se jo uvijek ne postavlja toliko esto koliko bi trebalo jer klasini ofset nije uvijek najbolje rjeenje kao to ni digitalni tisak ne daje uvijek eljene rezultate. Zato je to tako? Prvenstveno radi tradicije, jer je ljudima jako teko odbaciti staru tehnologiju i prihvatiti novu. S druge strane, veina naih tiskara ima samo jednu tehniku pa je normalno da forsiraju samo svoju tehniku, bez obzira je li to idealan izbor. trei, a najalosniji razlog je da veina naruitelja tiskanih materijala ili diza-jneri, ali ak i njihovi savjetnici, bilo da su to same tiskare ili reklamne agencije, ne znaju kako najekonominije i najadekvatnije tiskati neki proizvod. Za razliku od ofsetnog tiska, digitalno otisnut materijal moe se proizvesti trenuta-no jer je vrijeme pripreme gotovo zanemarivo a svaki od otisaka moe se modificirati i per-sonalizirati, a naklade su male, tako da se npr. i knjige mogu tiskati jedna po jedna. a opet, digitalni se tisak ponekad povezuje s veim trokovima i slabijom kvalitetom u usporedbi s tradicionalnim metodama tiska. Meutim, dolaskom indigo tiska te se predrasude polako ali sigurno mijenjaju u korist digitalnih tehnika.

51. svrHa rada

1.1 PrObleM Pri svakom planiranju o buduim aktivnostima, bilo da se radi o kratkoronim ili dugoronijim stratekim odlukama, specijalizaciji ili preorijentaciji proizvodnje ili investici-jama, potrebno je znati s jedne strane stanje i kratkorono i dugorono kretanje na tritu potranje, a s druge strane stanje i kratkorono i dugorono kretanje na tritu ponude, kako u pogledu konkurencije, tako i u pogledu tehnologije, kako bi se pri tom mogli davati adekvatni odgovori. Ovim radom elim istrait da li su i u kolikoj mjeri nove tehnologije tj. digitalni ofsetni tisak ili indigo, dostigle ili prestigle u kvalitativnom i ekonomskom pogledu klasine tiskovne tehnike, te na kojim trinim segmentima, odnosno kojim podrujima i proizvodima.

1.2 ZaDatak

Zadatak ovog rada bit e ispitivanje kvalitete otisaka otisnutih u klasinom ofsetnom i digitalnom ofsetnom tisku. Za ispitivanje e se koristiti 5-erobojni Heideleberg Speedma-ster 74 i HP indigo 5500. Otiskivanje e se vriti na standardnom premaznom papiru nakon ega e biti provedena spektrofotometrijska i denzitometrijska mjerenja. vizualna kontrola bit e provedena pomou testnih klinova za vizualnu kontrolu te objektivnom procjenom. Za kraj provest e se ekonomska diskusija te na temelju svih prikupljenih podataka donijet e se konani zakljuak o prednostima i nedostacima navedenih tehnika.

62. teoretsKi dio

2.1 raZvOJNe teNDeNCiJe SuvreMeNOg tiSkarStva

Prijelaz na digitalni radni tijek kljuan je imbenik za rast digitalnog tiska. Porast i vanost digitalnog tiska moe se usporediti s pojavom tradicionalnog ofsetnog tiska 60-ih godina prolog stoljea; u to je vrijeme knjigotisak bio dominantan postupak koji je inio 99,9 % industrije tiska. u roku od 18 godina, knjigotiska je nestao, a pojavio se tradicionalni ofsetni tisak s poboljanim procesima pripreme, boljom kvalitetom boja te boljom kvalitetom tiska. Digitalni tisak sada je u fazi u kojoj je bio tradicionalni ofsteni tiska 60-ih godina pro-log stoljea. Meutim, primjena klasinog ofsetnog tiska nee u potpunosti nestati i to zbog toga to e se tiskare teko odricati starih poznatih tehnologija, ali e se do 2020. njegov udio u cjelokupnom tisku znaajno smanjiti.

2.2 klaSiNi OfSetNi tiSak

Ofsetni tisak spada u indirektnu tehniku tiska a razvio se od kamenoga ili litograf-skog tiska. Posljednjih tridesetak godina pratimo dominaciju ofset tehnike, koja je potpuno potisnula knjigotisak. razvoj ofseta stimuliran je razvojem viebojne reprodukcijske foto-grafije, digitalizacijom izrade tiskovne forme od Ctf-a (Computer to film, s kompjutera na film) preko CtP-a (Computer to Plate, s kompjutera na plou) do CtPress-a (Computer to Press, s kompjutera u tisak), te razvojem kontrolne i upravljake tehnologije poput sustava CPC1-CPC4 (Computer Print Control, kompjutersko upravljanje tiskom), kao i razvojem sustava suenja i openito porastom kvalitete i brzine, odnosno smanjenjem pripreme i trokova openito. Ofsetni strojevi grade se od najmanjih formata (a4), preko srednjih do najveih (a0 i vie), od onih koji tiskaju na arke do onih koji tiskaju iz role, od jednobojnih do viebojnih. Najvia kvaliteta i uinci postiu se na viebojnim strojevima srednjeg formata od a3 do b1. Danas ovi strojevi mogu imati preko 10 tiskovnih jedinica (etverobojni obostrani tisak, Schen und Wiederdruck, heksakromija i vie boja, lak, ...), a brzine tiska su do izvanrednih 17.000 otisaka na sat.u najnovije vrijeme tiskovnim agregatima dodaju se osvjetljivaki ureaji, i zatvoreni centra-lizirani sistem kemikalija.

7Slika 1: Heidelberg SM 52

2.2.1 PriNCiP raDa

Za tehnologiju ofseta karakteristina je ravna tiskovna forma i princip oleofilnosti ti-skovnih elemenata, odnosno oleofobnosti slobodnih povrina, te indirektni (prijenosni set-off) tisak odakle mu i ime, a ulogu tog prijenosa ima ofsetni cilindar s gumenom navlakom smjeten izmeu temeljnog cilindra na kome je napeta aluminijska tiskovna forma i tiskov-nog cilindra koji nosi tiskovnu podlogu (papir). Najprije se na tiskovnu formu nanosi otopina za vlaenje, hidrofobni elementi odbijaju vodu, a zatim se nanosi boja koju prihvaaju te hidrofobne (oleofilne) povrine, tj. tiskovni elementi, te se tako obojena slika tiskovne forme prenosi na gumu i s ove na tiskovni papir koji prolazi izmeu tiskovnog i ofsetnog cilindra (slika 2.)

Slika 2: Osnovna shema ofseta

8 2.2.2 PrOCeS tiSka

Proces tiska u ofsetu se sastoji od nekoliko faza. kako bi otisak bio to kvalitetniji trebamo zadovoljiti odreeni broj parametra koje nam tehnologija zadaje. Dokument koji se tiska mora biti dobro pripremljen i spremljen kao .pdf ili .eps format sa parametrima za osvjetljiva na kojem se razvija tiskovna forma. Nakon toga se vri separacija boja te tako pripremljena datoteka (separacija) odlazi na riP (raster image Processor) gdje se vek-torska slika pretvara u rastersku rastriranjem, nakon ega se osvjetljavanjem prenosi na tiskovnu formu. Svaka boja zahtjeva zasebnu tiskovnu formu preko koje se vri otiskivanje. Osvijetljene tiskovne forme se potom razvijaju i ugrauju na temeljni cilindar tiskovne je-dinice koji je nositelj iste. Nakon to je stroj pripremljen i umetnut papir, proces tiska moe zapoeti. Papir se vakumskim pipcima dovodi do ulagaeg mosta gdje se bonim i eonim markama poravnava. takav papir prihvaa ureaj za predulaganje koji ga ubrzava na obod-nu brzinu cilindra te ga predaje tiskovnom cilindru. temeljni cilindar sa tiskovnom formom se prvo vlai, te potom prihvaa boju na mjestima koja su oleofilna; takvu sliku prenosi na ofsetni cilindar koji zajedno sa tiskovnim cilindrom vri otiskivanje. Za svaku se proces po-navlja a nakon to smo otisnuli sve boje, papir prolazi kroz jedinicu za suenje (ako ju stroj posjeduje ) te odlazi na ureaj za izlaganje koji ga izlae na izlagai kup. tokom cijelog procesa tiska, potrebno je vodit rauna o radu stroja, o pH otopine za vlaenje, o temperaturi i vlanosti zraka na kojem se tiska , o papiru, boji i gotovo svim parametrima kako bi nam otisak kroz cijelu nakladu bio konstantne kvalitete.

2.2.3 bOJila

tiskarska boja za ofsetni tisak je najsloenija boja jer osim to je izloena djelovanju tekuine za vlaenje, mora podnijeti i dva prijelaza, s tiskovne forme na ofsetni cilindar i ca ofsetnog cilindra na tiskovnu podlogu. boje za indirektni ploni tisak ne smiju jako emulgirati vodu iz tekuine za vlaenje, to se deava ako se boja previe razrijedi ili ako joj se doda previe sikativa. Meutim, optimalno bi bilo da boja ipak preuzme na sebe mali dio vode. takoer boja za ofsetni tisak mora imati dobru ljepljivost ali ne pre veliku da ne bi dolo do upanja papira. Ova dva zahtjeva daju se uskladiti odabirom pravilne viskoznosti koja ovisi o brzini tiska. viskoznost ofsetnih boja se kree od =40-80 Pas. takvo bojilo u svom sastavu sadri: pigmente, otapala, veziva i dodatke. Pigmenti su sitne estice koje odreuju obojenje i njihov udio se kree izmeu 10-30%. Pigmenti moraju biti izdani i to je njihova koncentracija vea to je boja bolja. veziva meusobno po-vezuju estice pigmenata stvarajui tako jednu kompaktnu jednolinu masu. Po kemijskom sastavu najee mogu biti: kolofonske smole (20-50%), alkidne smole (0-20%), biljna ulja (0-30%), mineralna ulja (20-40%). Dodaci slue za poboljanje svojstva bojila, a kao glavne dodatke koristimo: katalizatore suenja (kobalt, mangan), voskove za poveanje otpornosti

9bojila na habanje, agense za spreavanje preranog suenja bojila. boje za ofsetni tisak najee sue oksipolimerizacijom ali kod tiska iz role to nije dovoljno brz proces jer se tiska velikom brzinom pa se u tom sluaju primjenjuju boje niskog viskoziteta koje sue prodiranjem u podlogu ili nekim pomonim mehanikim ureajima.

2.2.4 PODlOge

Ofsetni tisak je najzahtjevnija tehnika tiska kad je rije o tiskarskim podlogama. ra-zlog tome je to to prilikom otiskivanja, papir dolazi u kontakt sa tekuinom za vlaenje to dovodi do neizbjenog prodora vode u vlaknastu strukturu. to moe dovesti do neeljenih promjena kao to su bubrenje estica vlakna i dimenzionalna nestabilnost. takoer, esto dolazi do pojave praenja papira usred kojeg sitne estice papira prelaze na gumeni cilin-dar i tako dospijevaju u tekuinu za vlaenje uzrokujui lo otisak. Jako je vana kemijska neutralnost papira kako ne bi dolo do kemijskog oteenja tiskovne forme. Osim toga po-trebno je posvetiti veliku panju prilikom obrade vlaknastih sirovina i dodavanja pomonih sredstava u papir te tokom cijelog proizvodnog ciklusa. bitna stavka je rezanje papira i umetanje istog u stroj. Da bi se postigla kvaliteta, rezanje se uvijek mora vriti u smjeru toka vlakanaca a prilikom ulaganja u stroj, tok vlaka-naca treba biti paralelan s osi tiskovnog cilindra.

2.2.5 rauNalO u Slubi tiSka

Danas gotovo svi proizvoai tiskarskih strojeva imaju u svom proizvodnom pro-gramu strojeve potpomognute raunalnim ureajima. raunalni ureaji za podeavanje ti-skarskih strojeva omoguuju da rad na stroju postaje fiziki laki, psihika napetost radnika manja, a produktivnost vea. ujednaenost kvalitete dolazi u ue granice, porast kvalitete je oigledan, a u tisku se smanjuje koliina makulatura, ali takva raunalna oprema ima svoju cijenu. Sve je poelo krajem 70-tih godina. 1976. g. Heidelberg je rijeio mnoge pretpostav-ke za kontrolu i primjenu raunalno/daljinskog upravljanja strojem, i na DruPi 1977. prvi put predstavlja CPC1, a iste godine i CPC2. ve slijedee godine njima je opremljeno 20% svih viebojki. Slijede CPC3 i DruPa82. i na prijelazu godine ve je 90% viebojki pod CPC upravljanjem, i konano CPC4 i DruPa90. iako nisu svi nastali odjednom, za 90-tu godinu moe se rei da se vrhunski sustavi za aparativno voenje tiska sastoje od nekoliko odvojenih cjelina, od kojih svaka obavlja dio potrebnih operacija. Proces zapoinje na ure-aju koji oitava i integrira gustou tiskovnih elemenata na tiskovnoj formi, za svaku zonu i za svaku tiskovnu formu posebno (CPC3) Dobiveni podaci se upisuju na magnetski medij te zatim prenose u raunalo na komandnom stolu za daljinsko upravljanje strojem (CPC 1). Nakon automatskog pretpodeavanja stroja (zonskih segmenata, duktora), zapoinje se s tiskom. Prvi kvalitetno otisnuti arak uzima se iz stroja i postavlja pod ureaj za oitavanje

10

otisaka. taj je ureaj postavljen zasebno ili u sklopu komandnog stola. Na osnovi rezultata mjerenja stripova na otisku, koji se tiskaju u svim upotrebljenim bojama, obavlja se korek-cija na stroju automatski posredstvom komandnog stola ili korekciju pomou ureaja istog stola obavlja strojar. Da bi otisak to bre dosegao traenu kvalitetu, ureaj CPC4 auto-matski pomou registarskih oznaka podeava boje kod viebojnog tiska (paser). kako bi se kontrolirao rad samog stroja, danas postoje takoer automatski ureaji koji kontroliraju funkcioniranje raznih vanih mjesta stroja od podmazivanja do uvjeta rada cijelih sklopova. Na nekim se strojevima kontrolira i blizu 1.500 mjesta. Svi rezultati kontrole mogu se pratiti na dodatnom ureaju komandnog stola (Heidelbergov CPtronic). Neki najmoderniji strojevi opskrbljeni su takoer i s ureajem za automatsko mijenjanje ofsetnih ploa. Na taj nain je skraeno potrebno vrijeme za promjenu tiskovnih formi, a i olakan je rad na stroju. Zbog istih razloga ugrauju se i ureaji za automatsko pranje stroja nakon zavretka tiska. Digitalizacijom pripreme, tj. kompletnog sadraja tiska i kompletnog sustava tiska, a uvoenjem istoga i u doradu, iroko je otvoren put integraciji tiska u kompletan sustav medija, a on se dovrava uz pomo standarda i upravljakih jezika, odnosno formata i aplikacija, konkretnije od JDf (Job Definition format), preko XlM (eXtensible language Markup) unutar standarda CiP4 (international Cooperation for the integration of Processes in Prepress, Press and Postpress ) konzorcija. Ovaj proces je upravo u tijeku i osigurava konkurentnost ofseta, pa i drugih konvencionalnih, ili digitaliziranih konvencionalnih teh-nika, kod bilo kojeg veeg, odnosno ozbiljnijeg posla u usporedbi sa digitalnim NiP (Non imPact) postupcima i tehnikama, a kojih je, kako se to vidi iz pregleda tiskovnih postupaka za proizvodnju tiskovnih medija, jako mnogo.

Slika 3. Heidelbarg Printec CP 2000

11

2.3 DigitalNi OfSetNi tiSak HP iNDigO

Digitalni ofset je nova tiskarska tehnologija koja se veinom koristi u komercijalne svrhe ali sa naznakom na kvalitetu. Osnova itavog procesa bazirana je na otkriu tekueg bojila HP electroinka i or-ganske fotoosjetljive poluvodike tiskovne folije. HP indigo, jedinstven je po tome to za razliku od veine drugih elektrofotografskih strojeva ne koristi prakasta bojila (tonere), ve patentirano tekue bojilo HP electroink. kako su pigmenti tekueg bojila znatno manji od onih iz prakastih tonera, postie se bolja kvaliteta otiska i bolje prianjanje uz razliite tiskovne podloge. razvoj tog bojila je zapoela izraelska tvrtka indigo Nv jo poetkom 80.- ih godina prolog stoljea, a prvi tiskarski stroj, zasnovan na indirektnom elektrofotografskom postupku s tekuim bojilom predstavljen je na tritu 1993. pod nazivom e-Print 1000+ (4/0). 2002. godine tvrtku preuzima dugogodinji partner Helwet-Packard Company, a 2005. na trite je plasirana trea generacija ureaja pod imenom HP indigo press 5000 (7/0) ija se svojstva i kvalitete pribliavaju razini klasinog ofsetnog tiska. iako klasini off-set postupak i dalje ostaje najzastupljenija tehnika tiska, razvoj indigo sustava otvara nove mogunosti i nova trita u oblasti grafike djelatnosti. Danas postoje tri osnovne kategorije HP indigo strojeva za tisak: HP indigo strojevi iz role i arka namijenjeni klasinom komercijalnom tisku marke-tinki materijali, materijali namijenjeni direktnom marketingu, fotoaplikacije, varijabilni tisak, transpromotivni materijali i slino (slika 4 hpindigo 7000 )

Slika 4: Hp indigo 7000

12

HP indigo strojevi iz arka namijenjeni sigurnosnom tisku, izradi kartica, promotivnih materijala od plastike i slino (slika 5 Hp indigo s2000 )

Slika 5: Hp indigo s2000

HP indigo strojevi iz role namijenjeni tisku etiketa, fleksibilne ambalae i termosku-pljajue folije (slika 6 hpindigo w4500 )

Slika 6: Hp indigo w4500

konstrukcijski su rijeeni po uzoru na vodee proizvoae ofsetnih strojeva. rezolu-cija tiska dosee 2,438x2,438 toaka po inu i 230 linija po inu. Osnovna prednost indigo strojeva lei u vrhunskoj kvaliteti otiska, otisak ima ofsetni izgled i osjeaj te u robusnosti strojeva, jer su koncipirani na isti nain kao ofsetni strojevi.

13

2.3.1. PriNCiP raDa Digitalni ofsetni tisak ili indigo tisak je digitalna tehnika tiska koja se najvie pribli-ava klasinom ofsetu ali se i bitno razlikuje od ofseta, to u pripremi, to u samom tisku. Cjelokupna priprema se vri on-line pomou raunala, to iskljuuje koritenje filma i ofset-nih ploa ime se postie uteda vremena i materijala. Stvaranje tiskovne forme je slinije kserografiji nego mehanikom postupku; kao tiskovna forma slui plat temeljnog cilindra izraen od fotovodljivog organskog materijala. laserska zraka na njemu upisuje digitalizi-rane elemente slike ali pritom ne dolazi do mehanike destrukcije ili kemijske promjene ve samo do raspodjele naboja koji e elektrostatikim silama vezati molekule tekue boje. Sam proces tiska je hladan i baziran na tekuoj boji koja je sastavljena od sitnih estica pigmentacije veliine jednog mikrona, koje se za medij na kojem se tiska vezuju pritiskom i elektricitetom. Zbog toga indigo ima mogunost tiska na najirem spektru mate-rijala od 12 do 600 mikrona ovisno o modelu stroja na obinim i reljefnim papirima, preko filmova, folija, plastike, metaliziranih i obojenih medija. uz to, indigo strojevi, za razliku od drugih digitalnih tehnologija tiska, jedini mogu tiskati sa sedam boja istovremeno i na njima se moe pokriti 97% Pantone skale. to je jako bitno ako tiskate za tvrtke koje imaju svoje korporativne standarde koji zahtijevaju da se nji-hove korporativne boje vjerno prikau u tisku. Mogue je tiskati i neke specijalne boje digi-talni parcijalni lak za postizanje dizajnerskih efekata, boje vidljive samo pod uv svjetlom za sigurnosni tisak, bijelu boju kao podlogu za tisak ambalae na transparenentim medijima i light Cyan i light Magenta za tisak u fotokvaliteti te naranastu, ljubiastu i zelenu boju za proirenje gamuta.

Slika 7: Shematski prikaz stroja HP indigo 5500

14

2.3.2. PrOCeS tiSka

Sam proces tiska na HP indigo strojevima bazira se na 7osnovnih koraka:

1. UITAVANJE POSLA

Nakon to se dokument poalje na stroj i uita u program on se pretvara u separacije (CMYk+XYZ); prilom pritiska tipke print posao se pokree i papir putuje iz ulagaih ladica na cilindar.

2. NABIJANJE TISKOVNE FORME

tiskovnu formu predstavlja temeljni cilindar, PiP-Photo imaging Plate, koji je izraen od fotoosjetljivog organskog materijala; on se elektroniki nabija od strane Scorotrona.

3. LASERSKO OSVJETLJAVANJE PIPa

tako nabijena tiskovna forma laserski se osvjetljava pomou 12 laserskih glava liniju po liniju a rezultat je latentna slika jedne kolor separacije.

4. NANOENJE BOJILA

Svaka boja ima svoju mlaznicu i jedinicu i koja se naziva biD - binary ink Developer. Mla-znica trca boju-HP electroink koja je nabijena suprotnim nabojem izmeu PiPa i biDa a ona se zahvaljujui razlici u naboju prihvaa samo na osvijetljena mjesta stvarajui tiskovne elemente. Neosvijetljena podruja ostaju prazna i predstavljaju slobodne povrine.

5. PRIMARNI TRANSFER NA OFSETNI CILINDAR

temeljni cilindar sa bojom rotira kako bi doao u kontakt sa ofsetnim prijenosnim cilindrom koji je elektrostatiki nabijen tako da preuzme sliku.

6. SKIDANJE OSTATKA BOJILA

kada je temeljni cilindar predao boju na ofsetni, dolazi do dijela za ienje koji skida ostatke bojila sa temeljnog cilindra. u ovom trenutku je temeljni cilindar napravio puni krug i spreman je za preuzimanje sljedee boje.

7. seKUndarni transfer na tisKovni cilindar

u meuvremenu, HP electroink se zagrijava na rotirajuem ugrijanom ofsetnom cilindru. to dovodi do parcijalnog sljepljivanja i vezivanja estica formirajui tako ljepljivu tekuu plastinu masu. kada bojilo doe u kontakt sa podlogom koja je temperaturno nia ono se uvruje, prihvaa na podlogu i ostavlja ofsetni cilindar ist. Na taj se nain osigurava kompletan prijenos sa ofsetnog cilindra na podlogu nakon ega je ofsetni cilindra spremam prihvatiti sljedeu boju.HP indigo digitalni strojevi tiskaju viebojne reprodukcije sa istog ofsetnog cilindra; ciklus se ponavlja za svaku boju separacije posebno a jedina je razlika u boji koja se prihvaa i informaciji koju ta boja sadri.

15

slika 8: Osnovna shema indiga

2.3.3. bOJila

Jedna od osnovnih znaajki koja digitalni ofsetni tisak razlikuje od svih drugih tehni-ka tiska jest patentirano HP electroink bojilo, koje se u ovoj tehnici upotrebljava. razvoj tog bojila zapoela je izraelska tvrtka indigo Nv 80-ih godina prolog stolje-a a prvi tiskarski stroj, zasnovan na indirektnom elektrofotografskom postupku s tekuim bojilom predstavljen je na tritu 1993. kako su tiskovne i slobodne povrine u elektrofotografiji definirane razlikom elek-trostatskog potencijala (800v do 100v), potrebno je bilo primijeniti takvo bojilo iji e elektrostatski potencijal biti takav da ga tiskovne povrine privlae, a slobodne odbijaju.

electroink bojilo (slobodna struktura electroink bojila ) se sastoji od triju vrsta tvari: - pigmenti kao nosioci obojenja, u obliku zvjezdastih molekula veliine 1-2 m - agensi za poveanje elektrine provodljivosti - mineralno ulje

16

Slika 9. Struktura electroink bojila

usporeujui electroink bojilo s drugim bojilima moemo rei da za razliku od pra-kastog tonera koji ima veliinu estica 7-9 mikrona, njegove su estice znatno manje, od 1-2 mikrona. ta mala veliina estica omoguava stvaranje sjajnog premaza na papiru i brzo suenje. takoer, tekui toner za razliku od prakastog, ne privlai statini elektricitet pa je slika znatno kvalitetnija i otrija. Potronja electroinka je uvijek ista i ne varira ovisno o podlozi, kao to je primjer u ofsetnom tisku; takoer, kemijski sastav electroinka je pogodan za tisak na sve vrste papira.Prednosti moemo svrstati u nekoliko grupa:

1. otrina sliKe

gledajui pod povealom, HP electroink jasno stvara otrije slike od kserografije (slika 10) a ponekad ak i ofseta (slika 11).

2. PRIRAST RTV-a I POSTOJANOST BOJA

HP indigo moe utjecati na rastersku deformaciju kako bi omoguio konstantnu i preciznu kontrolu razvijene rasterske tokice i optiku gustou obojenja.

3. SJAJ

Slino kao i ofsetna boja, HP electroink pretvara hrapave povrine papira u sjajne i glatke. Sloj boje kod electroinka je debljine od samo jednog mikrona i umjesto da zapunjava mikro-neravnine na podlozi, on ih prekriva.

4. MOMENTALNO SUENJE OTISAKA

HP electroink se sui u kontaktu sa podlogom koja iz tiska izlazi suha i spremna je za dalj-nju obradu.

5. POSTOJANOST NA SVJETLU

Ovijanje estica pigmenata onemoguava oksidaciju i utjecaj vlage. trajnost boja i postoja-nost na svjetlo je zato jednaka ofsetnoj, a ponekad i vea.

17

Slika 10: kserografija (prakasti toner) i HP electroink tekue bojilo

Slika 11: klasini ofset i HP electroink (usporedba rasterskih tokica)

2.3.4. PODlOge

indigo tehnologija tiska je prva digitalna tehnika tiska kojoj zbog kemijskog sastava bojila i izvedbe stroja moe tiskati na podlogama debljim od 300 g. takoer, osim prepo-ruenih papira, na HP indigo strojevima je takoer mogue tiskati na podlogama za ofsetni tisak. Sa vie od 1200 odobrenih tiskovnih podloga HP indigo serija tiskarskih strojeva moe tiskati na najirem spektru tiskovnih podloga od standardnih papira, preko prozirnih folija, naljepnica i plastinih kartica. Specijalne podloge za tisak ukljuuju vinil (PvC), polyester, polycarbonat, polythe-ne, polypropylene (PP, OPP and bOPP) i polystyren. Ova iroka ponuda omoguuje korisnicima, digitalni tisak na materijalima na kojima je prije bilo nezamislivo tiskati.

18

2.3.5. rauNalO u Slubi tiSka

HP indigo strojevi smatraju se najproduktivnijim digitalnim sustavima koji se danas nude na tritu. Omoguavaju nesmetan rad 24 sata na dan, 7 dana u tjednu. ti su sustavi projektirani tako da je intervencija ljudskog faktora u procesu tiska minimalna. Od pripreme do tiska zahvaljujui tehnologiji potrebno je svega jedna minuta. HP je razvio programsku podrku za web-to-print, odnosno, korisnik moe on line dizajnirati, pregledati probni otisak i poslati ga na baznu stanicu HP indigo stroja. Jednom kad je datoteka na baznoj stanici, HP indigo stroj provjerava da li su sve stavke sukladne standardima (rezolucija, fontovi, veliina, rezne linije) i ukoliko je sve po propisima, datoteka je spremna za tisak. tiskar sa komandne ploe izabire posao kojeg tre-ba otisnuti, i samo jednim pritiskom na tipku Prnit, otisak se pojavljuje na izlaznom kupu. Programska skupina koja to omoguava naziva se HP SmartStream Portfolio i ukljuuje 3 modula:

1. HP SmartStream Production Pro Print

Program predstavlja komandno korisniko suelje gdje tiskar odabire poslove koji e se ti-skati i redoslijed tiska; takoer se ovim softverom moe vriti pohrana otisnutih dokumenata i parametra pod kojim su se ti dokumenti tiskali (naklada, kolor management, dorada, vrsta podloge), a putem istog, dva razliita HP indigo sustava mogu meusobno komunicirati.

2. HP SmartStream Production Plus Print Server Powered by Creo

Ovo programsko suelje ima iste funkcije i mogunosti kao i prethodno ali nudi i nadograd-nju sustava prema korisnicima. krajnji korisnik moe tako on-line dizajnirati preko tog sue-lja svoj proizvod te ga samostalno uploadati na baznu stanicu HP indigo stroja.

3. HP SmartStream Ultra Print Server

Ovaj program omoguuje najvei stupanj automatizacije te najbri i najkvalitetniji tisak na HP indigo strojevima gdje krajnji korisnik u realnom vremenu ima uvid u stanje tiska. upravo eliminacijom vremena za pripremu stroja, start-up trokova i eliminacijom potrebe za inventarom, digitalni je tisak postao znatno isplativiji u odnosu na ofsetni tisak.

19

Slika 12: Hp indigo radni tok

20

3. EXPERIMENTALNI DIO

3.1. PlaN raDa i MetODe iStraivaNJa

kako bi se utvrdila kvalitativna razlika izmeu klasinog i digitalnog ofsetnog tiska, otisnut je etverobojni katalog u obim tehnikama na gramaturno i kvalitativno istim podloga-ma. kako bi otisak ispao to bolji, dokument koji je kreiran u adobe illustrator-u pohranjen je kao .pdf sa postavkama osvjetljivaa za klasini ofset, odnosno postavkama za digitalni ofsetni tisak, strojeva na kojima se vrio tisak. tokom tiska naklade, koja je bila granino isplativa za obje tehnike tiska uzeto je po 5 araka ( s poetka, sredine i kraja naklade ) te su na njima prvedena denzitometrijska i spektrofotometrijska ispitivanja te ispitivanja pomou signalnih stripova. takoer se pro-vela manju ekonomska diskusija na temelju prikupljenih ponuda i trokova tiska pojedine tehnike. Prilikom istraivanja uzeta je u obzir i brzina, kako samog tiska tako i cjelokupnog procesa, od datoteke, do gotovog proizvoda. u konanici je dan zakljuak koji se temelji ne samo na kvaliteti otiska ve i na njegovoj ekonomskoj i vremenskoj isplativosti.

3.2. kOriteNi StrOJevi i ureaJi

Datoteke su pripremljene na Macintosh raunalu u adobe programskom paketu koji su trenutano standardni i vodei na polju grafike pripreme. tisak u klasinom ofsetu vrio se na peterobojnom stroju Heidelberg Speedmaster 74; kada se govori o klasinom ofsetu prije samog otiskivanja, potrebno je napraviti probne otiske i razviti tiskovne forme. Datoteka je iz vektorskog oblika pretvorena u rasterski pomo-u riP-a nakon ega je izraen probni tisak na printeru za probne otiske epson Stylus PrO 4880 a pomou CtP ureaja kodak Magnus 400 razvijene su tiskovne forme. tisak u digitalnom ofsetu vrio se na HP indigo 5500 stroju. Za ovu vrstu tiska nije potreb-no raditi nikakve pripremne radnje ve je odmah nakon odobrenom prvog otiska mogue zapoeti sa tiskom naklade. riPanje se u ovom sluaju radi direktno na stroju neposredno prije tiska.Nakon to je katalog otisnut u obim tehnikama izvrena su denzitometrijska i spektrofoto-metrijska mjerenja pomou ureaja X-rite Swatchbook. izmjerene su vrijednosti standar-dnih stepenastih CMYk klinova u rasponu od 10 do 100% rtv radi izrade krivulja prirasta, te kolorimetrijske razlike vrijednosti sivog balansa. izraun pogreke pri odreivanju sivog balansa izveden je mjerenjem i usporedbom l*a*b vrijednosti akromatskog polja (k 50% rtv) i kromatskog ekvivalenta (C50% M40% Y40% rtv). takoer su izmjerene vrijednosti punog polja kako bi se odredila gustou obojenja.

21

3.2.1. klaSiNi OfSetNi tiSak

Dananji ofsetni tisak je uvelike automatiziran naprema ofsetu kojeg smo neko po-znavali. Meutim, to je jo uvijek klasina tehnika tiska koja zahtijeva nekoliko mehanikih meufaza koje e nas dovesti do krajnjeg proizvoda. kako bi krajnji otisak bio to vjerniji pripremi, potrebno je napraviti probni otisak na ureaju koji je kalibriran prema ofsetnom stroju kako bi provjerili da li je dokument dobro pripremljen za tisak. Za potrebe ovog rada, koristio se printer za probne otiske epson Stylus Pro 4800 ( slika 13, tablica 1 ).

Slika 13: epson Stylus Pro 4800

22

tablica 1: tehnike karakteristike epson Stylus Pro 4800

tiskovne forme su razvijene na CtP sustavu kodak Magnus 400 koji koristi termal-ne aluminijske ploe koje ne zahtjevaju klasino razvijanje. thermal Direct su bezprocesne tiskarske ploe koje se razvijaju na samome tiskarskom stroju, a osvijetljene su digitalno na termalnom osvjetljivau ploa. takve ploe osiguravaju visoku rezoluciju, tonost, po-uzdanost i ponovljivost. uklanjanjem procesa razvijanja, ne samo da se uklanjaju dodatni trokovi, ve se uklanjaju i izvori varijabilnosti. Poto nema sistema za razvijanje, nema ni otpadne kemije; thermal direct bezpro-cesne ploe uklanjaju bilo kakve zahtjeve vezane uz kemiju kad je rije o razvijanju ploa. Ovaj CtP sustav upotpunjen je sa DiPS (Digital ink Prese System) sistemom; DiPS sustav predstavlja veliki napredak u podruju gdje su mogue velike utede u pripremi samog tiskarskog stroja. DiPS prua prikladno rjeenje za brzo podeavanja zona na bo-janicima tiskarskog stroja. Ponaajui se kao prevoditelj izmeu CtP i samog tiskarskog stroja, DiPS pretvara podatke iz pripreme, u odgovarajui digitalni format, stvara postavke za bojanike i alje ih u upravljaki dio tiskarskog stroja (CPC). ta informacija omoguava precizno namjetanje zona na bojanicima, to rezultira manjom koliinom potroenih maku-latura i brzom pripremom stroja.( slika 14, tablica 2 ).

Model Epson Stylus Pro 4880

Veliina ispisa Max. 432mm

Brzina tiska A2, ful kolor; 1,2 min (draft) - 7,9 min(photo)

Rezolucija 2880dpi x 1440dpi

Procesor Intel Core 2 Duo E6400 2.13 2MB/1066 CPU

Memorija 64MB

Operativni sistem Windows 7/7x64/Vista/Vista64/XP/XPx64/2000, Mac OS X

Bojemax. 8 (110ml or 220ml) : (C, VM, Y, LC, VLM, LLK, Photo K, Matte K)

Spojivost USB2.0 (kompatibilan sa 1.1), Epson 10/100 Base (Ethernet)

Dodatni softwareSTANDARDNI Epson LFP Remote Panel, Epson ColorBaseL; OPCIONALNI Epson PageProofer, Epson CopyFactory

Teina 40 kg

Dimenzije 848mm() x 1105mm(D) x 354mm(V)

23

Slika 14: kodak Magnus 400

tablica 2: tehnike karakteristike kodak Magnus 400

Model Kodak Magnus 4000

Karakteristike830 nm termalni osvjetljiva ploa,automatski ili poluautomatski, vanjski bubanj

Ulaganje/izlaganjeKontinuirano ulaganje/izlaganjesa jednom ili vie ulagaih/izlagaih ladica

Propusnost (2400 dpi/ploadimenzije 724 x 680 mm)

najmanja brzina: 17 ploa/h; najvea brina 22 ploe/h;Quantum 38 ploa/h

Povezanost tokom rada KODAK PRINERGY Workflow System

Rezolucija 2032/3048 dpi

Linijatura 250 lpi max

Veliina ploairina: min. 300 mm - max. 685 mm;duina: min. 228 - max. 762

Veliina ispisa max. irina669 mm; max. duina 762 mm

24

Proces tiska vrio se na peterobojnom Heidelberg Speedmaster 74 stroju. uz dvo-bojne i deseterobojne modele s visokim izlaganjem, nova serija Speedmaster SM 74 po-veana je dvobojnim i peterobojnim modelima sa standardnim izlaganjem. Strojevi s vi-sokim izlaganjem mogu se opremiti razliitim sustavima za premazivanje sa suarama i produenim izlaganjem. Pogodne podloge su one debljine od 0,3 do 0,6 mm, a format arka je 530 x 740 mm, dok je brzina do 15.000 araka/h u jednostranom i tisku na okret. Strojevi sa standardnim izlaganjem impresivnog su kompaktnog dizajna te su prije svega namijenjeni tiskarama koje se bave malim i srednjim nakladama, a novi peterobojni stroj je posebno pogodan za tiskare koje ele koristiti spot boje i premazivanje u jednom prolazu ( slika 15 tablica 3 ).

Slika 15: Heidelberg SM 74-5

25

tablica 3: tehnike karakteristike Heidelberg SM 74-5

Tehnike karakteristike

Max format papira 530 x 740 mm

Min format papira 210 x 280 mm

Max povrina tiska 510 x 740 mm

Debljina papira 0.03 - 0.6 mm

Rub hvataljki (greifer) 8 - 10 mm

Max brzina tiska 15.000 ar/h

Min brzina tiska 3.000 ar/h

Tiskovna forma

Dimenzija 605 x 745 mm

Debljina 0,25-0,30 mm

Razmak prednjeg ruba do poetka tiska 59,5 mm

Gumena navlaka

Dimenzija 627 mm 772 mm

Debljina 1,95 mm

Ureaj za bojenje

Ukupan broj valjaka 20

Promjer valjaka 70.5; 60.5; 55.5; 65.5 mm

Zonski sgmenti 23

Ureaj za vlaenje

Vrsta Alcolor

Ukupan broj valjaka 5

Promjer valjaka 75 mm

Ureaj za ulaganje/izlaganje

Visina ulagaeg stola 1060 mm

Visina izlagaeg stola 1156 mm

Dimenzije

Visina 1,93 m

irina 2,9 m

Duljina 7,93 m

26

3.2.2. DigitalNi OfSetNi tiSak

HP indigo 5500 s Creo serverom za upravljanje bojama i varijabilni tisak je stroj na kojem smo tiskali na katalog. Ovaj stroj ima 4 electroink boje i lak kao 5. boju te sustav za okretanje araka ime se poveava produktivnost. HP indigo 5500 moe tiskati i sa 7 boja te tako moe pokriti 97% Pantone skale. takoer moe tiskati i sa specijalnim (spot) bojama ( slika 16 tablica 4 ).

Slika 16: HP indigo 5500

27

tablica 4: tehnike karakteristike HP indigo 5500

Nakon to su naklade otisnute u digitalnom i konvencionalnom ofsetnom tisku izvr-ena su denzitometrijska i spektrofotometrijska mjerenja pomou ureaja X-riteColor Di-gital Swatchbook. Spektrofotometar X-rite Swatchbook ( slika 16 ) je laboratorijski spektro-fotometrijski ureaj kojim je se precizno utvruju kolorimetrijska svojstva obojene povrine. iz dobivenih podataka mogue je izmjeriti kolorimetrijsku vrijednost obojenja koja se moe iskazati kao: gustoa obojenja statusom a, gustoa obojenja statusom e, gustoa oboje-nja statusom M, gustoa obojenja statusom t, rtv obojenja, Cie lab, Cie XYZ, Cie xyY, Cie lCh, Cie luv, rgb, vrijednost PaNtONe uzoraka, e Cie lab, spektralne refleksije i spektralne transmisije. Osnovne karakteristike spektrofotometra dane su u tablici ( slika 17 tablica 5 ).

Slika 17: X-riteColor Digital Swatchbook

Model HP INDIGO 5500

Veliina ispisa max. 317,5 x 449,5 mm

Brzina tiska 68 ppm sedmerobojnih A4 ; 272 ppm jednobojnih A4

Rezolucija800 x 1200 dpi pri 8-bita,max. 2400 x 2400 dpi (high def.)

Procesor Intel Core 2 Duo E6400 2.13 2MB/1066 CPU

CPU RAM 1GB (2 x 512 MB, DDR2-667) proirivo do 8GB

Operativni sistem Windows XP Professional SP2Operativni sistem Windows XP Professional SP2

Podrani formtatiPostscript Level 3, PDF 1.5, PDF/X-1:2002a, PDF/X-3:2002, TIFF, JPEG, EPS, PPML, JLYT

Boje CMYK, dodatnih 3

Mogui dodaci3 dodatna ulagaa (ukupno 6000 araka);HP Indigo Photo Enhacement server; HP TIP Expansion Pack sa dodatnim RIP k i k k bi RIP j l i di i i b i i i kkapacitetom kako bi se RIPanje moglo izvoditi pri brzini tisak

Spojivost TCP/IP, MAC preko PcMac lan

Dodatni software HP Press Production Manager 2.6

28

tablica 5: tehnike karakteristike X-riteColor Digital Swatchbook

3.3. kOriteNi MateriJali

iako su u ovom radu usporeivane dvije tehnike koje cjenovno i kvalitativno kon-kuriraju, materijali kojima se postiu ti odnosi nisu isti u obim tehnikama. glavna razlika izmeu tih dviju tehnika je upravo u boji, odnosno, boja za konvencionalni ofsetni tisak se bitno razlikuje od boje za digitalni ofsetni tisak. S druge strane, gledajui s aspekta tiskovnih podloga, moe se rei da i tu postoji diskrepancija, meutim, mnogo manja nego u odnosu na bojila. iako se danas sve vie preporuuje otiskivati na podlogama koje su verificirane za tisak na HP indigo strojevima, isti mogu esto tiskat i na papire na kojima se tiska u of-setu. razlog tome je izuzetno velika izdanost i mala veliina estica pigmenata koji dobro prianjaju na skoro svaku podlogu. iako, bitno je napomenuti da zbog vrlo male elektrine provodljivosti koje papir mora imati kako bi bio adekvatan za tisak na HP indigo strojevima, nije mogue uvijek tiskati na svim podlogama jer dolazi do ne prihvaanja, odnosno otira-nja, boje s otiska.

Model X-RiteColor Digital Swatchbook

Tonost

29

3.3.1. bOJila

Dok su bojila za ofsetni tisak na arke sastavljena veinom od : pigmenata (15 20%), suivih ulja (20 35%), mineralnih ulja (20 25%), tvrdih smola (20 25%) i aditiva (5 10%) boje za HP indigo tisak su sastavljene od: pigmenata, agensa za poveanje elek-trine provodljivosti i mineralnih ulja. Poto se za konvencionalni ofsetni tisak razlikuju boje za tisak na arke i boje za tisak iz role, bitno je napomenuti da je ispitivana naklada tiskalna na stroju koji tiska na arke pa je i koritena boja za konvencionalni ofsetni tisak na arke, i to osnovne 4 boje ( CMYk ) epple Premium Print. tu boju karakterizira mogunost tisak na razliitim materijalima, i razliitim strojevima. Ne sadri mineralna ulja i ima dobru ravnoteu voda/boja. Ovu boju takoer ka-rakterizira veliki intenzitet obojenja i otpornost na abraziju te dobro postizanje sivog balansa i otre rasterske tokice. Poto udovoljava svim ovim zahtjevima, ova boja posjeduje iSO 12647-2 standard koji se odnosi na boje za tisak u grafikoj industriji. Za digitalni ofsetni HP indigo tiska postoji samo jedna vrsta bojila (za sve vrste podloga) i to patentirano HP electroink bojilo. Meutim, osim standardnih osnovnih CMYk boja moe se tiskati i sa dodatnim light Cyan i light Magenta bojama koje poveavaju foto kvalitetu, te naranastom, ljubiastom i zelenom bojom, koje proiruju gamut reprodukcije. Za potrebe ovog rada upotrebljene su samo osnovne 4 boje isto kao i u ofsetnom tisku.

Slika 18: HP electroink boja

30

3.3.2. tiSkOvNe PODlOge

kao to je u prethodnim poglavljima spomenuto, papiri za tisak u digitalnom of-setnom tisku su obino neto vee kvalitete od onih za tisak u klasinom ofsetnom tisku. razlog tome jest to je bitno da papir kojim tiskamo u digitalnom ofsetu ne privlai statiki elektricitet jer uslijed njega dolazi do veih problema u tisku elektroink bojilom koji radi na principu elektrine povodljivosti. Stoga je na katalog tisakn na standardnom kunstdruck uPM Maxi gloss 300 g papiru za ofsetni tisak na arke a u digitalnom ofsetnom tisku koriten je ekvivalent tome, kunstdruck 300 g Core gloss papir.

tablica 6: tehnike karakteristike 300 g Core gloss

tablica 7: tehnike karakteristike 300 g uPM maxi glos

Parametar Jedinica Metoda Vrijednost

Gramatura g/m2 ISO 536 300

Debljina mm ISO 534 0,253

Bjelina % ISO 2470 97

Svjetlina % CIE 121

Sjajnost % L/H 75

Parametar Jedinica Metoda Vrijednost

Gramatura g/m2 ISO 536 300

Debljina mm ISO 534 0,252

Bjelina % ISO 2470 96

Svjetlina % CIE 127

Sjajnost % L/H 77

31

4. REZULTATI ISTRAIVANJA

kako bi kvantificirali kvalitetu, pomou fOgra i gatf kontrolnih stripova izmjerene su vrijednosti prema kojima su izraene tablice i krivulje prema kojimaje izvreno ocjenjiva-nje kvalitete otisaka. Denzitometrijska kontrola kvalitete reprodukcije vri se usporedbom gustoe oboje-nja punog tona i razliitih rastertonskih vrijednosti. Odnos rastertonskih vrijednosti originala i rastertonske vrijednosti otiska (rtv OtiSka i rtv OrigiNala) pokazuje odstupanja u tisku i prikazan je karakteristinom krivuljom prirasta za svaku CMYk separaciju, ovisno o tehnici tiska. tako su konstruirane karakteristine krivulje prirasta za svaku separaciju i tehniku tiska zasebno kako bi se odredila odstupanja u reprodukciji, a koja se izraavaju prirastom rastertonskih vrijednosti Z (%).

grafikon 1: krivulja prirasta za cyan

32

grafikon 2: krivulja prirasta za magentu

grafikon 3: krivulja prirasta za utu

33

grafikon 4: krivulja prirasta za crnu

Spektrofotometrijska kontrola kvalitete napravljena je tako to je za svaku ti-skovnu podlogu izmjerena pogreka pri odreivanju sivog omjera izraena kolorimetrijskom razlikom (e).

grafikon 5: kromatine koordinate za sivi balans kod klasinog ofsetnog tiska

34

grafikon 6: kromatine koordinate za sivi balans kod digitalnog ofsetnog tiska

tablica 8: greka sivog balansa kod klasinog ofsetnog tiska

Paramet

Jedinica Metoda Vrijednost

Gramat

g/m2 ISO 536 300

Debljina

mm ISO 534 0,253

Bjelina

% ISO 2470 97

Svjetlina

% CIE 121

Sjajnost

% L/H 75

CMY 70% CRNAL 45,4 46,28a 6,77 2,01b 2,68 0,64E

CMY 70% CRNAL 50,59 54,91a 4,15 0,15b 1,26 0,48E

OFSETNI TISAK

9,86

DIGITALNI OFSETNI TISAK

6,43

35

tablica 9: greka sivog balansa kod digitalnog ofsetnog tiska

grafikon 7: Cie lab kromatine koordinate za klasini ofsetni tisak

Paramet

Jedinica Metoda Vrijednost

Gramat

g/m2 ISO 536 300

Debljina

mm ISO 534 0,253

Bjelina

% ISO 2470 97

Svjetlina

% CIE 121

Sjajnost

% L/H 75

CMY 70% CRNAL 45,4 46,28a 6,77 2,01b 2,68 0,64E

CMY 70% CRNAL 50,59 54,91a 4,15 0,15b 1,26 0,48E

OFSETNI TISAK

9,86

DIGITALNI OFSETNI TISAK

6,43

36

grafikon 8: Cie lab kromatine koordinate za digitlani ofsetni tisak

grafikon 9 : gustoa obojenja za klasini i digitalni ofsetni tisak

37

vizualna procjena kvalitete provedena je tako to se kontrolirala razluivost polja sa zapunjenou od 3 i 97 % rastertonske vrijednosti te kontrolom tiska pomou zvjezdastog kontrolnog stripa gdje su se provjeravale geometrijske deformacije u tisku i mjerili radijus krunice.

tablica 10: Odreivanje raspona gustoe obojenja pomou polja 3% i 97% rtva

tablica 11: Promjer krunice zvjezdastog stripa

C M Y KKLASINIOFSET 1,26 1,86 1,04 1,28DIGITALNIOFSET 2,4 2 1,46 2,92

PROMJERKRUNICE

C M Y K C M Y K C M Y K C M Y K C M Y K3% + + + + + + + + + + + + + + + +97% + + + + + + + + + + + + + + + +

C M Y K C M Y K C M Y K C M Y K C M Y K3% + + + + + + + + + + + + + + + +

97% + + + + + + + + + + + + + + +

RASPONGUSTOEOBOJENJAOFSET

RASPONGUSTOEOBOJENJAINDIGOOTISAK1 OTISAK2 OTISAK3 OTISAK5

OTISAK3 OTISAK4 OTISAK5OTISAK1 OTISAK2

OTISAK4

38

5. DISKUSIJA REZULTATA

u ovom radu ocjenjivana je granino isplativa naklada od 500 araka upravo zbog kvalitativne i cjenovne isplativosti koju takva naklada donosi. u klasinom ofsetnom tisku, prava se, standardizirana kvaliteta postie tek nakon otisnutih prvih 1000 araka, kada je rije o zahtjevnom 4/4 tisku, dok se u digitalnom ofsetu najvia kvaliteta postie kod prvog i zadnjeg arka potpuno isto. uzimajui u obzir tu injenicu i injenicu da se ovo istraiva-nje baziralo na nakladu od samo 500 komada na samom poetku moe se pretpostaviti da klasini ofset u tim okvirima nee postii najbolju kvalitetu koju moe postii inae. tu su pretpostavku potvrdila i mjerenja koja su rezultirala veim prirastom rtv, kao i velikim odstupanje vrijednosti sivog balansa kod klasinog ofsetnog tiska, te duim rokom izrade.

5.1. kvaliteta OtiSaka kvalitetu otisaka mogue je definirati pomou vie parametara; to je vei broj para-metra po kojima se mjeri kvaliteta, to je vea mogunost za kontroliranje kvalitete i djelova-nje na njeno poboljanje. Jedan od elemanata koji je koriten za definiranje kvalitete tiska je definiranje sivog balansa. Pravilan sivi balans je takav da vrijednosti akromatskog sivog polja i kromatskog sivog polja (koje je sastavljeno od razliitih omjera C, M i Y boje) daju isti neutralno sivi osjeaj. Sivi balans je mogue odrediti vizualnom procjenom ili izraunavanjem Cie l*a*b* vrijednosti razlike dviju boja. Dobiveni e govori kolika je razlika dvije mjerene boje. u ovom sluaju, srednja vrijednost e za klasini ofsetni tisak iznosi 9.86 a za digitalni ofsetni tisak 6.43. razlike u obojenju e svrstavaju se u 5 kategorija:

i. e izmeu 0 i 1 = veoma mala razlika

ii. e izmeu 1 i 2 = mala razlika

iii. e izmeu 2 i 3,5 = srednja razlika

iv. e izmeu 3,5 i 5 = velika razlika

v. e vei od 5 = znaajna razlika

Prema toj klasifikaciji moe se rei da ni kod klasinog ni digitalnog ofsetnog tisak nije posti-gnut zadovoljavajui sivi balans iako je greka puno manja kod digitalnog ofsetnog tiska.

39

kvalitetan otisak definiran je i rasponom gustoe obojenja. raspon gustoe obo-jenja kontrolirali smo tako to smo pod poveanjem promatrali rasterski element od 3% (donja granica obojenja) i rasterski element od 97% (gornja granica obojenja) na svakom pojedinom otisku (tablica 10). kod magenta i crne boje je razluivost tih polja dobra i u klasinom i u digitalnom ofsetnom tisku, dok se za cyan na jednom otisku kod ofsetnog tiska nije vidjela donja grani-ca. Najvei problem kod razluivosti naili smo na utoj boji koja se u klasinom ofsetu na 3 otisaka pokazala jako loa, na jednom zadovoljavajua a na jednom odlina. u digitalnom ofsetu je takoer razluivost ute bila slaba i to na 4 otisaka je bila jako loa a na jednom zadovoljavajua. raspon gustoe obojenja u direktnoj je ovisnosti sa gustoama obojenja s kojima smo tiskali. u procesu tiska, kod veine tiskarskih tehnika, nanos bojila je promjenjiva veli-ina. veom koliinom bojila osigurava se vei raspon tonova i time bolja reprodukcija, no preveliki nanos izaziva probleme sa suenjem otisaka, preslikavanjem i sl. Zato je najbolje tisakti sa preporuenim gustoama obojenja koje se dane u tablici 12.

tablica 12: izmjerene i preporuene gustoe obojenja

iz tablice je vidljivo da je gustoa obojenja kod klasinog ofsetnog tiska ispod prepo-ruenih a kod digitalnog ofsetnog tiska blie preporuenih granica. Drugim rijeima, digitalni ofsetni tisak je tokom tiska koristio vee gustoe obojenja nego klasini ofsetni tisak to je vidljivo i iz konstruiranog grafikona (grafikon 9). Da je to uistinu tako vidi se i iz samih otisa-ka vizualnom kontrolom. kako bi otisak bio to kvalitetniji, osim tiska s preporuenim gustoama obojenja, veoma je vano tisakti sa preporuanim spektralnim Cie l*a*b* vrijednostima osnovnih boja. rezultati mjerenja i preporuene vrijednosti dane su u sljedeoj tablici:

OFSET INDIGO PREPORUENODi CYAN 1,29 1,40 1,521,65Di MAGENTA 1,09 1,46 1,381,54Di YELLOW 1,19 1,20 1,411,55Di BLACK 1,37 1,77 1,621,95

40

tablica 13: izmjerene i preporuene spektralne karakteristike osnovnih boja za viebojni tisak

iz tablice je vidljivo da je najvee odstupanje u objim tehnikama tisak u utoj boji. u klasinom ofsetu najvea je razlika u vrijednosti l* kroz sve 4 boje dok je u digitalnom ofsetnom tisku vea razlika vidljiva u vrijednostima l*a*b* za magenta boju. Nepravilnim spektralnim refleksijama osnovnih tiskarskih bojila postoji mogunost dobivanja otiska koji ne reproduciraju boje na zadovoljavajui nain to se u naem sluaju vidi ba na magenta i utim tonovima. Osim definiranja gustoe obojenja i spektralnih karakteristika osnovnih boja, za kva-litetan otisak potrebno je zadovoljiti i neke uvjete prirasta rtv. idealno bi bilo da je prirast jednak nuli, meutim poto to nije u praksi izvedivo, tei se postizanju to manjeg prirasta. Mjerenjem naih otisaka moemo po svim rezultatima rei da klasini ofsetni tisak ima daleko vei prirast od digitalnom ofsetnog tiska to je i vidljivo iz naih grafokona (grafikon 1-4). Poto je prirast pojava koju je u tisku nemogue izbjei potrebno je sustav kontrolom dovesti u tono definirane granice prirasta.vrijednosti prirasta su kategorizirane u 8 razliitih kategorija prirasta (a-H). iz izmjerenih podataka konstruirane su karakteristine krivulje pri-rasta za svaku boju i tehniku posebno (grafikon 1-4) te su iste usporuene sa preporuenim vrijednostima kategorija prirasta.

tablica 14: izmjerene i preporuene spektralne karakteristike osnovnih boja za viebojni tisak

KLASINIOFSETNI TISAK

CYAN MAGENTA UTA CRNA

OTISAK1 B C F EOTISAK2 B C F EOTISAK3 B C F EOTISAK4 B C F EOTISAK5 B C F E

DIGITALNIOFSETNI TISAK

OTISAK1 A C C AOTISAK2 A C C AOTISAK3 A C A AOTISAK4 A B B AOTISAK5 A B C A

KLASINI OFSETNI TISAK DIGITALNI OFSETNI TISAKCYAN MAGENTA UTA CRNA CYAN MAGENTA UTA CRNA

a 38,97 71,90 5,53 0,13 37,64 78,24 5,46 0,32b 47,44 5,69 93,13 2,23 51,84 4,63 95,01 2,04L 58,76 55,95 93,78 23,16 57,87 52,60 94,15 13,61

PREPORUENO( L*/a*/b*)

54/36/49 47/72/5 88/6/90 16/0/0 54/36/49 47/72/5 88/6/90 16/0/0

41

kad se otiskivanje vri na nain da su vrijednosti priratsa rtv u jednoj od preporu-enih krivulja prirasta, stalnim poboljanjem treba se teiti postizanjem to manjeg prirasta, idealno bi bilo tiskati s prirastom unutar b kategorije to je u ovom sluaju postignuto samo kod cyan boje u klasinom ofsetnom tisku. to je manja kategorija prirasta to je otisak kvali-tetniji, dok se gornje kategorije g i H trebaju izbjegavati. iz dane tablice vidljivo je da se naj-vei prirast postie kod ute i crne u klasinom ofsetu dok najmanji kod cyana u digitalnom ofsetu. Po tome bi se moglo zakljuiti da je sveukupni prirast manji kod digitalnog ofsetnog tiska gdje se meutim javlja jedna negativna pojava a to je vea ukoenost odnosno vea odstupanja na pojedinim rtv to je vidljivo iz tablice 14 ali i iz grafikona 2 i 3. razlika prira-sta na poetku i na kraju naklade meu bojama ne bi trebala prelaziti 4% to veina otisaka zadovoljava osim zadnjeg mjerenog otiska kod klasinog ofsetnog tiska gdje je razlika ne-to vea od 4%. Osim mjernih metoda za odreivanje kvalitete, postoje i signalni stripovi za vizualno ustanovljavanje kvalitete i kontrole tiska. Na uzorcima je kontroliran i zvjezdasti strip koji je konstruiran od linija koje su usmjerene od ruba krunice prema sreditu. linije se propor-cionalno smanjuju da bi se u sreditu u potpunosti izgubile. Ovisno o smjeru smicanja ili dubliranja tanji dijelovi linija se mjenjaju ime se latentni osjeaj krunice u sreditu defor-mira u osjeaj elipse. uslijed geometrijske deformacije smjer smicanja ili dubliranja okomit je na duu diagonalu latentne elipse. Meu naem se otiscima vizualno ustanovilo da nema smicanja ni dubliranja ali se gotovo na svim otiscima pojavljuje zadebljani radijus to ozna-ava puniji tisak. radijus zvjezdastog stripa je vei kod digitalnog ofsetnog tiska nego kod klasinog to govori da je tu postignut jai, puniji otisak (tablica 11.)

42

5.2. brZiNa tiSka kad se govori o kvaliteti tiska jedna od bitnih ijenica koja uvjetuje kvalitetu je i brzi-na otiskivanja. u klasinom ofsetu brzina tiska ograniena je uglavnom viskoznou i kon-zistencijom boje i kree se od 3.000-15.000 otisaka/sat, pa ukoliko se poveava brzina, kao to je sluaj kod rotacije, treba upotrijebiti rjeu boju. Naravno tu utjeu i drugi faktori, kao to su suenje, ulaganje araka i sl., ali u manjoj mjeri. Nasuprot tome Non-impact postupci su mnogo sporiji i ovdje brzina ovisi o memorijskim i softverskim mogunostima pri formira-nju latentne slike na bubnju i kree se u sluaju HP indiga oko 2.000 etverobojnih otisaka/satu ili 8000 jednobojnih otisaka. iz ovih podataka je vidljivo da e vee naklade biti znatno bre otisnute u klasinom ofsetu nego u digitalnom ofsetu. S druge strane, ako se uzimaju u obzir pripremne radnje koje prethode samom tisku, u tom segmentu digitalni tisak donosi znatnu utedu u vremenu. kod klasinog ofsetnog tiska prije samog otiskivanja potrebno je napraviti probne otiske na nekom digitalnom tiskarskom stroju. Nakon toga, potrebno je digitalno pripremiti dokument pravei separacije boja; nakon separacija dokument odlazi na riPanje nakon ega se prenosi na tiskovne ploe u CtP odjelu. Nakon to su tiskovne for-me razvijene, potrebno je pripremiti stroj. kad je stroj pripremljen tiska se makulatura prema kojoj se podeavaju tiskovni parametri za kvalitetan otisak. Digitalni ofsetni tisak za razliku od klasinom gotovo da i nema pripremnih radnji ve jednom kada je datoteka poslana na radnu stanicu ona je i spremna za otiskivanje. uzimajui u obzir sve ove stavke izraena je vremenska liniju koja prati tisak ispiti-vane granino isplative naklade:

grafikon 10: vremenska linija tiska naklade kataloga od 500 komada

43

iz gore prikazanih podataka vidljivo je da je za konkretan sluaj, nakaldu od 500 obostrano otisnutih a3 araka, potrebno 213.1 minuta u klasinom ofsetnom tisku odno-sno 62.7 minuta u digitalnom ofsetnom tisku. tu veliku utedu u vremenu najvie donosi izostanak pripremnog dijela i dorade dok je tisak same naklade priblino jednak kod obiju tehnika.

5.3. DiSkuSiJa trOkOva iZraDe u dananjem globalnom svijetu moderni potroai tee najboljoj kvaliteti za najma-nju cijenu to je ponekad teko dobiti zajedno u istim omjerima kada govorimo o tisku. Ope je poznato da najbolji odnos kvalitete i cijene donosi klasini ofsetni tisak, ali i ta injenica ima iznimke pogotovo kad je rije o malim nakladama. razlog tome lei u podatku da kla-sini ofset ima visoke fixne trokove koji su jednaki bilo da se radi o tisku izuzetno male naklade ili o tisku izuzetno velike naklade. te trokove uglavnom ine troak tiskovnih formi, troak makulature i ostali redovni trokovi potrebni za rad stroja. Strojevi za digitalni ofsetni tisak su najproduktivniji tiskarski sustavi dananjice jer mogu tiskati 24 sata na dan, 7 dana u tjednu. Pored toga, potpuno su eliminirani trokovi pripreme stroja i makulature. Sama investicija u stroj je takoer mnogo manja a servis se radi nakon 2 milijuna otisaka. Svi ti podaci nam unaprijed govore o ekonominosti koju ova tehnika tiska donosi. veinu tih prednosti mogue je uoiti na malim nakladama poput nae, a rezultate ispitivanog sluaja mogue je razmotriti u sljedeem grafikom prikazu:

grafikon 11: analiza trokova izrade, izvor: www.hp.com

44

iz gornjeg prikaza vidljivo je da nakon velikih poetnih fiksnih trokova, oportunitetni troak po jedinici proizvoda znatno pada poveanjem naklade u sluaju klasinog ofseta dok je kod digitalnog ofsetnog unato niskim fiksnim trokovima oportunitetni troak po je-dinici proizvoda skoro pa upravno proporcionalan. taj je odnos povoljan za digitalni ofsetni tisak pri malim koliinama dok je pri veim nakladama odnos povoljniji za klasini ofsetni tisak. Stoga kao granino isplativu nakaldu moe se, prema podacima s kojima se danas raspolae, zakljuiti da je naklada isplativa za tisak u digitalnom ofsetu do 500 obostrano otisnutih a3 araka nakon ega je isplativost vea u klasinom ofsetnom tisku.

45

6. ZAKLJUCI

usporeujui dvije konkurentne tehnike tiska, klasini i digitalni ofsetni tisak, kroz granino isplativu nakladu uoljivo je nekoliko relevantnih razlika izmeu te dvije tehnike tiska koje su najvie utjecale na konani rezultat kvalitete.

klasini i digitalni ofsetni tisak usporeeni su temeljem denzitometrijskih i spektrofo-tometrijskih analiza otisnutih na kvalitativno istim tiskovnim podlogama koje su dale slijede-e rezultate: prosjeni iznosi prirasta rtv je za sve boje vei kod klasinog ofsetnog tiska nego kod digitalnog, pogreka pri odreivanju sivog balansa: za klasini ofsetni tisak iznosi e=9.86, a za digitalni ofsetni tisak je manja i iznosi e= 6.43; kod klasinog ofseta gustoa obojenja Di iznosi: DiC=1.29, DiM=1.09, DiY=1.19, Dik=1.37, dok je ona kod digitalnog neto vea i iznosi: DiC=1.40, DiM=1.46, DiY=1.20, Dik=1.77; Cie l*a*b* vrijednosti punog tona u klasinom ofsetnom tisku za cyan iznose 58.76/-38.97/-47.44, za magentu 55.95/71.90/-5.69, za utu 93.78/-5.53/93.13 te za crnu 23.16/0.13/2.23; kod digitalnog ofseta rezultati su za cyan 57.87/-37.64/-51.84, za magentu 52.60/78.24/4.63, za utu 94.15/-5.46/95.01 a za crnu 13.61/-0.32/2.04.

Jedan od glavnih faktora koji idu u korist klasinom ofsetnom tisku je veliina tiska; digitalni ofsetni tisak je do danas konstrukcijski limitiran na maksimalni format ispisa 33 x 44 cm dok klasini ofsetni tisak moe tiskat i na veim formatima (do b1). Druga injenica koja ide takoer u korist klasinog ofseta jest gramatura materijala na koji se tiska: u digitalnom ofsetnom tisku najvea gramatura tiska je 370 grama dok je kod klasinom ofseta mnogo vea.

Do dolaska HP indigo 5500 strojeva, specijalne Spot boje (Pantone) je bilo mogue tiskat samo u klasinom ofsetnom tisku, meutim, danas je u digitalnom ofsetu mogue po-kriti 97% Pantone skale. Maksimalni broj boja koje HP indigo strojevi mogu tiskat je 7, dok klasini ofsetni strojevi mogu imati i do 10 tiskovnih jedinica. Nekad je takoer lakiranje bilo mogue samo na klasinim ofsetnim strojevima, kao i tisak pokritno bijele boje no danas je to mogue i sa indigo tehnologijom. kad govorimo o bojama, velika je prednost HP indigo tehnologije debljina nanosa boje koji iznosi 1 mikrometar pa za razliku od klasinog ofseta, gdje je debljina nanosa boje 2 mikrometra, moe veoma dobro reproducirat sitne detalje i otriju sliku. brzina tiska je jo uvijek znatno manja kod digitalnog ofsetnog tiska i ona iznosi 8000 araka na sat za jednobojni tisak, 4000 za dvobojni i 2000 za etverobojni tisak. kod klasinog ofseta iz arka danas se postiu brzine od 7000 otisaka na sat kad je rije o etve-robojnom tisku odnosno 15000 araka na sat za jednobojni tisak.uza sve ove injenice potrebno je uzeti u obzir i nove medije kao faktor koji e u budunosti promijeniti svijet tiska. Novi komunikacijski mediji sve agresivnije i bre uzimaju svoj dio trinog kolaa, istovremeno mijenjajui to trite. to se ve vidi na primjeru katalokih internet prodaja

46

(kako po pitanju kataloga, tako i po pitanju ambalae koja vie ne prodaje proizvod s poli-ca u trgovinama, ve u najobinijim transportno-potanskim kutijama), internetska prodaja nekretnina, turistika ponuda itd. Novine na zahtjev ili internetske novine pria su za sebe. Zadatak klasinih tehnologija, u takvoj situaciji, nije vie samo smanjiti vrijeme pripreme i sl. Zadatak je naprotiv, povezati se s novim medijem i u toj simbiozi osigurati opstanak (JDf, XlM, CiP4), graditi sustave specijalne namjene i specijalizirati se zapodruja koja odgovaraju usvojenoj tehnologiji. tehnoloke promjene su sve bre, odgovori moraju biti sve krai i precizniji, sve vei su i ulozi i rizici. u tom segmentu je HP indigo tehnologija u velikoj prednosti nasprema klasinom ofsetnom tisku zahvaljujui web to print aplikaciji gdje krajnji korisnik direktno izrauje, pohranjuje i alje svoje dokumente u tisak te ima uvid u stanje tiska u realnom vremenu. Nakon svih gore navedenih faktora koji znatno razlikuju ove dvije tehnike tiska moe se iznijeti i kvalitativni zakljuak. Prema podacima dobivenim iz provedenih mjerenja i istra-ivanja a i vizualnom procjenom, moe se u konanici zakljuiti da je za granino isplative naklade kvaliteta otisaka bolja u digitalnom ofstenom tisku. Jedna amerika tvrtka za istraivanje trita je krajem 2008. godine provela istrai-vanje, te je na temelju uzorka od 2500 tiskara irom svijeta zakljuila da strojevi za digitalni tisak zauzimaju prvo mjesto u planiranim investicijama u idue tri godine. Digitalni tisak e u sljedeih 10-15 godina biti dopuna ofsetnom tisku. injenica da od Drupe do Drupe brzina digitalnih strojeva raste 100%, te da trokovi tiska padaju za isti postotak, dovode do rezul-tata od 8 000 araka na sat i konkurentnost u odnosu na ofset na poslovima s vie od 1 000 primjeraka. to nadalje govori da e se nastaviti trend od 3% godinjeg rasta araka koji se otisnu digitalno. kod uvoenja strojeva za digitalni tisak vano je da tiskari poveaju profita-bilnost tiskanjem kompleksnijih poslova i/ili da rasterete postojee strojeve onih poslova iji je tisak na njima neisplativ male i srednje serije, probni otisci, materijali za test marketing, varijabilni tisak i slino. uslijed trenutne financijske krize, klijenti trae manje naklade, mjere povrat svakog eura uloenog u marketing, ele eliminirati sve nepotrebne trokove logistike vezane uz skladitenje, transport, ostatak materijala koji se baca zbog neaktualnosti, a odgovor na te zahtjeve je upravo digitalni ofsetni tisak koji je kvalitetom i cijenom sve blii klasinom ofsetu.

47

7. literatUra

1. babi Darko, uvod u grafiku tehnologiju, grafiki centar za ispitivanje i projektiranje d.o.o., Zagreb 1998.2. bolana Stanislav, glavne tehnike tiska, acta graphica, Zagreb 1997.3. kipphan Helmut, Handbook of Print Media, Springer verlag berlin Heidelberg New York, 2001.4. Majnari igor, kvaliteta digitalnih otisaka uvjetovana starenjem tiskovne podloge, Magistarski rad, Sveuilite u Zagreb 2004.5. Majnari igor, Studija indirektne elektrofotografije, Doktorska direstacija, Sveuilite u Zagrebu 2007. 6. reetar Mirko, Papir:Proizvodnja, svojstva, primjena, Drutvo grafikih inenjera i tehniara Osjeko-baranjske upanije, Osijek, 2001.7. vanina vesna, Mikota Miroslav, Materijali u grafikoj proizvodnji-boje, prirunik za vjebe, grafiki fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb,1993.8. Zjaki igor, upravljanje kvalitetom ofsetnog tiska, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2007.9. http://www.hp.com, Hp indigo 550010. http://www.heidelberg.com, Speedmaster 7410. http://www.wikipedia.org , indigo digital press, Wikipedia-free encyclopedia11. http://www.epple-druckfarben.de, epple bojila 12. http://www.erawanet.com/digital.html, about digital offset printing13. http://www.lightninglabels.com/documents/indigoink.pdf14. http://www.prodigital.hr15. http://www.grafokor.hr

48

8. POPIS SLIKA, GRAFIKONA I TABLICA

SLIKE:

Slika 1. Heidelberg SM 52 (str. 7)

Slika 2. Osnovna shema ofseta (str. 7)

Slika 3. Heidelbarg Printec CP 2000 (str. 10)

Slika 4. Hpindigo 7000 (str. 11)

Slika 5. Hpindigo s2000 (str. 12)

Slika 6. Hpindigo w4500 (str. 12)

Slika 7. Shematski prikaz stroja HP indigo 5500 (str. 13)

slika 8. Osnovna shema indiga (str. 15)

Slika 9. Struktura electroink bojila (str. 16)

Slika 10. kserografija (prakasti toner) i HP electroink tekue bojilo (str. 17)

Slika 11. klasini ofset i HP electroink (usporedba rasterskih tokica) (str. 17)

Slika 12. Hp indigo radni tok (str. 19)

Slika 13. epson Stylus Pro 4800 (str. 21)

Slika 14. kodak Magnus 400 (str. 23)

Slika 15. Heidelberg SM 74-5 (str. 24)

Slika 16. HP indigo 5500 (str. 26)

Slika 17. X-riteColor Digital Swatchbook (str. 27)

Slika 18. HP electroink boja (str. 29)

GRAFIKONI:

grafikon 1. krivulja prirasta za cyan (str. 31)

grafikon 2. krivulja prirasta za magentu (str. 32)

grafikon 3. krivulja prirasta za utu (str. 32)

grafikon 4. krivulja prirasta za crnu (str.33)

grafikon 5. kromatine koordinate za sivi balans kod klasinog ofsetnog tiska (str. 33)

grafikon 6. kromatine koordinate za sivi balans kod digitalnog ofsetnog tiska (str. 34)

grafikon 7. Cie lab kromatine koordinate za klasini ofsetni tisak (str. 35)

grafikon 8. Cie lab kromatine koordinate za digitlani ofsetni tisak (str. 36)

grafikon 9. gustoa obojenja za klasini i digitalni ofsetni tisak (str. 36)

grafikon 10. vremenska linija tiska naklade kataloga od 500 komada (str. 42)

grafikon 11. analiza trokova izrade (str. 43)

49

TABLICE:

tablica 1. tehnike karakteristike epson Stylus Pro 4800 (str. 22)

tablica 2. tehnike karakteristike kodak Magnus 400 (str. 23)

tablica 3. tehnike karakteristike Heidelberg SM 74-5 (str. 25)

tablica 4. tehnike karakteristike HP indigo 5500 (str. 27)

tablica 5. tehnike karakteristike X-riteColor Digital Swatchbook (str. 28)

tablica 6. tehnike karakteristike 300 g Core gloss (str. 30)

tablica 7. tehnike karakteristike 300 g uPM maxi glos (str. 30)

tablica 8. greka sivog balansa kod klasinog ofsetnog tiska (str. 34)

tablica 9. greka sivog balansa kod digitalnog ofsetnog tiska (str. 35)

tablica 10. Odreivanje raspona gustoe obojenja pomou polja 3% i 97% rtva (str. 37)

tablica 11. Promjer krunice zvjezdastog stripa (str. 37)

tablica 12. izmjerene i preporuene gustoe obojenja (str. 39)

tablica 13. izmjerene i preporuene spektralne karakteristike osnovnih boja za

viebojni tisak (str. 40)

tablica 14. izmjerene i preporuene spektralne karakteristike osnovnih boja za

viebojni tisak (str. 40)

Sveuilite u Zagrebugrafiki fakultet

KATJA KRIZMANI

Kvalitativne KaraKteristiKedigitalnog i Konvencionalnog

ofsetnog tisKa

DIPLOMSKI RAD

Zagreb, 2010.