CRORURIS - Primjena metode scenarija u planiranju i razvoju ruralnih područja Hrvatske u

budućnosA

Izv.prof.dr.sc.AleksandarLukićSveučilišteuZagrebu

Prirodoslovno-matemaAčkifakultetGeografskiodsjek

4.kongresgeografaBosneiHercegovine,Sarajevo,17-19.11.2016

Cilj, svrha i prostor istraživanja •  Oblikovanje niza alternativnih razvojnih scenarija ruralnih područja Hrvatske 2030.

•  Svrha: poticanje znanstveno utemeljene javne rasprave o budućnosti ruralne Hrvatske,kojajesuočenasbrojnimproblemimaiizazovima

•  u akademskoj zajednici •  među političkim i ostalim relevantnim akterima

•  RuralnaimješovitapodručjaHrvatske•  sela,urbanizirananaselja,malagradskanaseljado5.000st.•  90%površinei50%stanovnikaHrvatske•  Apološkirazličita–pretežitonegaAvnademografskaigospodarskaobilježja

NEKAKRIZNAOBILJEŽJARURALNIHPODRUČJAHRVATSKEIPOLJOPRIVEDEMalanaselja,izrazitodisperznanaseljskamreža

-36%naseljaimado100st.Snažnadepopulacija

-1961-2001.je4/5ruralnihnaseljagubilostanovništvo

Slabasocijalnaidruštvenaopremljenost-70%naselja,izuzevprodavaonice,nemaniAjednucentralnufunkciju

Ostarjelost

-prosječnadobvlasnikaOPG-a59,8godinaSmanjujuseobrađivanepovršine,apovećavaneobrađenozemljište -višeodmilijunhaneobrađenog

poljoprivrednogzemljištaNemogućnostzadovoljavanjavlasAAhpotrebazahranom

- 2013.g.uvozhraneiznosioje2,7milijardiUSD (izvoz:1,499mlrd,uvoz:2,700;razlika:-1,201mlrd)

Istraživački zadaci

• Oblikovanje konceptualnog teorijskog okvira •  razumijevanje suvremenih promjena u ruralnim područjima Hrvatske

• Oblikovanje metodološkog pristupa •  identificiranje dominantnih trendova, njihovo prostorno determiniranje te predviđanje budućeg razvoja temeljem statističkog modeliranja i metode Delfi

•  Stvaranje scenarija i kontekstualiziranje u europskim okvirima

Što je metoda scenarija?

•  Scenarij-razumljivopismogućegstanjaubudućnosAtemeljennakompleksnojmrežiutjecajnihčimbenika.

•  Udruštvuprisutanoddavnina,posebnouokviruvojnihoperacija.

•  Oddrugepolovice20.stoljećasvečešćesepočinjekorisAAuposlovnomokruženju,aliiuregionalnomiprostornomplaniranju

Primjena scenarija u znanosA

•  IntergovernmentalPanelonClimateChange–IPCCscenarios

• UNEP’sGlobalEnvironmentalOutlookscenarios

• OECDEnvironmentalOutlook•  ESPON–PossibleEuropeanTerritorialFutures

ScenarijiuplaniranjurazvojaruralnihpodručjaEuropskeunije

However, for regional resilience and sustainability, the impacts of globalization processes themselves are less important than the responses that are developed to them. For example the presence of foreign migrant workers in a region is less significant than the question of how the migrants’ skills are utilised to contribute to economic development. The model shows that regional development policies and grassroots initiatives, informed by processes of regional learning, are critical in engaging globalization impact and mediating particular responses and outcomes. Each of the stages of the model are discussed in more detail in the sections below. Globalization Processes As noted earlier, globalization is not a singular force, but rather comprises a diverse range of different processes. There are hence many different elements of globalization that might present challenges or opportunities for specific rural regions, but our research points to five major processes that are of particular significance for rural Europe. Market Liberalization: The dismantling of trade controls and opening-up of national markets has forced regional producers, including farmers, to compete with imports in domestic markets. At the same time, market liberalization has created new opportunities for rural-based enterprises to grow by expanding export markets. Market liberalization has also encouraged footloose strategies by industries seeking cost efficiencies, resulting in the relocation of production outside Europe in traditional rural industries such as textiles. However, as global free trade is still restricted by economic blocs such as the European Union, some rural regions such as Goriška,

Pomurska and Jihomorvaský in the DERREG case studies, have attracted investment by corporations seeking low-cost production sites within the European Economic Area. Network Extension and Intensification: The stretching and reconfiguration of global commodity chains has had numerous implications for rural enterprises that have variously found themselves dropped from chains in favour of cheaper suppliers, or enrolled into new transnational networks. The DERREG business survey found that many SMEs had developed transactional relations with SME partners in other EU states, but with significant regional variations. International networking is valued by rural SMEs, but it can also increase the exposure of rural economies to external economic events and corporate decision-making. Intensification of International Mobility: Advances in transport technology, the liberalization of travel restrictions and increased wealth have contributed to an intensification of international mobility over varied temporal and spatial scales. Global tourism has become a boom industry, with tourists travelling ever greater distances. International labour migration has increased, as have transnational amenity migration (both seasonal and permanent), and cross-border commuting. Unlike some earlier waves of migration, contemporary international migrants are frequently attracted to rural regions, including communities with little experience of immigration, whilst new opportunities have accelerated flows of out-migration from economically disadvantaged rural regions. New communications technologies and cheap flights have enabled migrants to remain involved in home communities, creating extended transnational social

Global Processes

Regional Contexts and Capacities

Catalysts Globalization impacts

Polic

ies

and

Gra

ssro

ots

Init

iati

ves

Regional Responses

and Outcomes

Figure 2: An Interpretative Model of Globalization Effects in Regional Development

Regional Learning

Oblikovanje konceptualnog okvira

InterpretaAvniDERREGmodelrazumijevanjaučinakaglobalizacijeuregionalnomrazvojuIzvor:Woods,2011.

KLJUČNIČIMBENICIRAZVOJA

RURALNIHPODRUČJA

RAZLIČITITIPOVIRURALNIHPODRUČJA

TRANZICIJAULAZAKHRVATSKEUEU

GLOBALIZACIJA

RAZLIČITIODGOVORIRURALNIHZAJEDNICA

DemografskiprocesiGospodarskaodrživostSocijalnainfrastruktura

DostupnostikomunalnaopremljenostObrazovanje,diverzifikacijaiinovacije

ŽivotnisAloviisvijestoresursimaruralnihpodručja

POLITIČKIOKVIRSOCIJALNIKAPITAL

INSTITUCIONALIZACIJAODNOSAMEĐUAKTERIMARURALNOGRAZVOJA

RAZLIČITITIPOVIRURALNIHPODRUČJA

2015.

2030.

Konceptualni okvir CRORURIS 2030

•  Ovisni o tipu ruralnih područja•  Osnovni problemi većine ruralnih područja - starenje, depopulacija•  Kako zadražati mlade?

Demografski procesi

•  Odnos velikih i malih gospodarskih aktera•  Dominantan utjecaj političkih odlukaGospodarska održivost• Utjecaj EU• Utjecaj administrativno-teritorijalnog ustroja• Utjecaj zakonske regulative, posebno u vezi upravljanja poljoprivrednim zemljištem

•  Je li moguć iteritorijalni, integralni pristup ruralnim područjima?

Politički okvir

•  Sadržaji prilagođeni dobno-spolnoj strukturi stanovništva•  Gradski sadržaji kao nadogradnja, a ne nužnostSocijalna infrastruktura

•  Preduvjet ostanka u udaljenjijim ruralnim područjima•  Život dostojan čovjeka

Dostupnost i komunalna opremljenost

•  Okrenutost zdravim stilovima života kao nova prilika ruralnih područja•  Mentalitet kao kočnica razvoja

Životni stilovi i svijest o resursima ruralnih područja

•  Obrazovanjemladihuzanimanjimakojasupotrebnana lokalnom tržišturada• Nove tehnologije• Autohtoni proizvodi kao razvojna prilika

Obrazovanje, diverzifikacija i inovacije

•  "Novi" endogeni akteri: LAG, klasteri, udruge, zadruge•  Egzogeni akteri •  Odnosi moći

Institucionalizacija odnosa među akterima ruralnog razvoja

Metodološki okvir: CRORURIS 2030.

Prepoznavanjeključnihpokretačapromjena•  Demografskostanjeitrendovi

•  Socio-ekonomskapreobrazba/diverzifikacijaitrendoviupoljoprivredi

•  Promjenenačinakorištenjazemljištaiokoliša

PrepoznavanjeraznolikosHruralnihpodručja•  Tipologijskipristup–mulAvarijatneanalize(PCAiklaster)

•  ProcjenautjecajaključnihpokretačapromjenanaApoveruralnihpodručja

•  ModeliranjeiDELFImetoda

IzradaalternaHvnihscenarijabudućnosH• Simulacijemodela• RazvojnaraAvnihscenarija

•  InterpretacijauhrvatskomikontekstuEU• Usporedbaskonceptualnimokviromisličnimstudijama

Faktor1.TurisAčkausmjerenostipovremenazaposlenost

Faktor2.Snažnijademografskaosnova

Faktor3.Poljoprivrednostanovništvoislabijaprostornamobilnost

Faktor4.EkonomskaneakAvnostislabademografskadinamika

Faktor5.PoziAvniindeksipromjena

Faktor6.Intenzivnipoljoprivrednipejzaž

Faktor7.KoncentracijanaseljenosAisredišnjihfunkcija

1-Tradicionalnapoljoprivrednapodručjaurazvojnomzaostajanju2-Ekonomskiraznovrsnija,mobilnijaidemografskidinamičnijapodručja3-Demografskaiekonomskastagnacijai/ilinazadovanje4-(Pretežito)turisAčkiusmjerenaprimorskapodručja5-PoljoprivrednimprihodimausmjerenakonAnentalna/nizinskapodručja6-Demografskistabilnija,uglavnompoljoprivrednapodručja7-Dugotrajnoisnažnoekonomskoidemografskozaostajanje,uznove(staAsAčki)poziAvnijeindeksepromjene

Hvalanapažnji!

alukic@geog.pmf.hr

ThisworkhasbeensupportedbytheCroa4anScienceFounda4onundertheprojectnumber4513. Anyopinions,findings,andconclusionsorrecommenda4onsexpressedinthismaterialarethoseoftheauthor(s)anddonotnecessarilyreflecttheviewsofCroa4anScienceFounda4on.