Antička PulaAntička Pula

Pula - Pola

• Prvi zapisi o Puli govore da je ovdje postojalo gradinsko naselje Histra prije više od 3.000 g.

• Naselje su smjestili na vrhu brda, koje je bilo okruženo poljima, na obali zaštićenog zaljeva.

• Istru su Rimljani osvojili 177.g. pr.Kr. pokorivši Histre.• Kao "kolonija cezarijana" grad je utemeljen između 46. i 45.

pr. Kr.• Službeno je ime grada bilo Colonia Pietas Iulia Pola.• Antička Pula je bila opskrbljena svim bitnim tekovinama

rimske civilizacije, imala je vodovodni i kanalizacijski sustav, forum, kapitolij s hramovima (na forumu), dva kazališta, veliko gradsko groblje (spominje ga Dante u "Božanskoj komediji"), kuće bogato opremljene mozaicima i mramorom.

• Antička Pula dosegla je broj od 30.000 stanovnika.

Slavoluk Sergijevaca je vrhunsko arhitektonsko ostvarenje kasno helenisti-čkoga rimskog graditeljstva (građen 29.-27.g. pr.Kr.).

Dala ga je sagraditi Salvia Postuma Sergi u slavu

svoje obitelji i kao simbol pobjede cara Oktavijana –

Augusta u borbi za vlast.

Središte rimskih gradova činili su forumi na kojima su dominirali hramovi i bazilike, a bili su najvažniji gradski

društveni prostor, mjesto okupljanja građana.

Hram je posvećen božanskom caru Augustu.

Grad je bio opasan zidinama s desetak vrata.

Dvojna vrata.

Ostaci rimskog

kazališta.

Park ispred arheološkog muzeja.

Amfiteatar je sagrađen sredinom I. st. pr. Kr..

Hodnici ispod amfiteatra - Arene.

Tijesak za grožđe.

Amfore izvađene iz mora.

Rekonstrukcija rimske palače.

Tijesak za masline.

Kamene posude za preradu maslina.

Tanjuri.

Prizor iz rimske kuhinje.

Arena je mogla primiti do 25.000

gledatelja.

U usporedbi s dvijestotinjak drugih arena toga doba pulska arena je izuzetna po očuvanosti i tehničkim rješenjima.

Gladijatorske borbe su bile najvažnije društveno zbivanje

u svijetu staroga Rima.

Danas se u Areni održavaju neke druge predstave.

click here

send mail

Recorded & edited: drago.karlo@live.com

Post scriptum

Promatrajući velebna zdanja iz prošlosti osim što se divim sposobnostima graditelja ne mogu odagnati osjećaj nelagode. Mi smo baštinici civilizacije koja je građena također i na temeljima ropstva, ratovanja, nepravde i nemorala.

Da li je danas svijet bolji?

Svijet ne možemo promijeniti ali sebe svakako možemo!