Crne Gore, 81000 Podgorica,Crne Gore ("Službeni list CG", br. 42/11 i 32/14), nakon okončanog ispitnog postupka, po pritužbi advokata XX, iz Bara, punomoćnika XX, daje sledeće

Kabinet Zaštitnika

020/241-642

Savjetnici 020/225-395

Centrala 020/225-395

Fax: 020/241-642

E-mail: [email protected]

www.ombudsman.co.me

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, Ul. Svetlane Kane Radević 3

Br.01-590/19 Podgorica, 19. oktobar 2020. godine MP/MP Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, na osnovu člana 41 Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore ("Službeni list CG", br. 42/11 i 32/14), nakon okončanog ispitnog postupka, po pritužbi advokata XX, iz Bara, punomoćnika XX, daje sledeće

M I Š LJ E NJ E Podnosiocu pritužbe, neblagovremenim odlučivanjem i nepostupanjem po rješenju Glavnog administratora Opštine Bar, u predmetu formiranim povodom zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju objekta br.07-361-UPI-30, od strane Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Bar, povrijeđeno je pravo na suđenje u razumnom roku, kao jedno od segmenata zaštićenim pravom i na pravično suđenje, zajemčeno članom 32 Ustava Crne Gore i člana 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. POSTUPAK PRED ZAŠTITNIKOM LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA CRNE GORE 1. Dana 3. oktobra 2019. godine, Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore, podnijeta je pritužba na rad Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Bar. Podnosilac pritužbe, preko svog punomoćnika u bitnom navodi da je dana 1. aprila 2015. godine, XX nakon dobijanja urbanističko - tehičkih uslova aplicirao kod Sekretarijata za komunalno - stambene poslove i zaštitu životne sredine Opštine Bar, za dobijanje građevinske dozvole za izgradnju objekta na urbanističko tehničkoj parceli br. 307 po DUP-u Veliki pijesak u Baru, da je zaključkom tog Sekretarijata br.07-361/15-UPI-30, od 8. juna 2016. godine, odbačen zahtjev kao neuredno podnijet, da je na taj zaključak izjavljena žalba Glavnom administratoru Opštine Bar koji je poništio navedeni zaključak rješenjem br. 03-032-2/16/ UPII- 33 od 26. jula 2016. godine. U ponovnom postupku, Sekretarijat za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine rješenjem br.07-361/15-UPI-30 od 7. oktobra 2016. godine, odbio je zahtjev iz potpuno drugih razloga, da je na to rješenje ponovo izjavljena žalba Glavnom administratoru koji je u postupku po žalbi poništio predmetno rješenje 15. decembra 2016. godine i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje. Pojasnio je da do danas nije sproveden ponovni postupak i donijeto novo rješenje, iako je prošlo više od tri godine. 2. Povodom podnijete pritužbe, a u cilju ispitivanja povrede ljudskih prava i sloboda, Zaštitnik je dana 11. novembra 2020. godine, shodno čl.28. st.1. Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, pokrenuo ispitni postupak i od Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Bar, zatražio izjašnjenje. 3. Kako Sekretarijat za uređenje prostora nije dostavio traženo izjašnjenje, dana 21. januara 2020. godine, Zaštitnik je od pomenutog organa iznova zatražio da mu se navedeni organ izjasni.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, ul. Svetlane Kane Radević br 3

2

4. Izjašnjavajući se na navode iz pritužbe, Sekretarijat za uređenje prostora, u aktu br.07-041/20-36, od 6. februara 2020. godine, u bitnom je naveo da se XX obratio tom organu sa zahjevom za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju objekta na urbanističkoj parceli broj 307 koja je usklađena sa dijelom kat. parcele broj 3127 KO Pečurice, u zoni: A, podzona A1, blok 2 po DUP-u "Veliki pijesak" u Baru, zavedenim pod brojem 07-361/15-UPI-30 od 1.aprila 2015 godine, da je zaključkom broj 07-361/15-UPI-30 od 28.aprila 2015 godine, prekinut predmetni postupak do okončanja postupka pred nadležn im organom Opštine Bar - Agencije za investicije i imovinu i do okončanja postupka pred JP "Regionalni vodovod crnogorsko primorje" Budva, da je nakon nastavka i dalje sprovedenih radnji u predmetnom postupku taj Sekretarijat donio zaključak broj 07-361/15-UPI-30 od 8. juna 2016. godine, kojim se odbacuje zahtjev XX kao neuredno podnijet, da je punomoćnik imenovanog na navedeni zaključak izjavio žalbu Glavnom administratoru Opštine Bar, kao i da je Glavni adiministrator Opštine Bar, potom donio rješenje br.03-032-2/16-UPII-33 od 26. jula 2016. godine, kojim je poništio navedeni zaključak i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje. Dalje se navodi da je nakon sprovedenog ponovnog postupka, Sekretarijat donio rješenje broj 07-361/15-UPI-30 od 7.oktobra 2016. godine, kojim je odbijen zahtjev XX kao neosnovan, te da je postupajući po žalbi, Glavni administrator donio rješenje br.03-032-2/16-UPII-33 od 15. decembra 2016. godine, kojim je poništio navedeno rješenje, a predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje. U ponovnom postupku Sekretarijat je Upravi za inspekcijske poslove-Odsjeku inspekcije zaštite prostora, uputio dopis br.07-361/15-UPI-30 od 15. aprila 2017. godine, kojim je tražio dostavljanje izjašnjenja za postupak pred navedenom Upravom a u vezi predmetnog objekta na UP br. 307, kao i da li se na terenu gradi objekat većh horizontalnih i vertikalnih gabarita u odnosu na isti planiran Glavnim projektom izgradnje, da je Sekretarijat uputio Urgenciju za dostavljanje odgovora, broj 07-361/15-UPI-30, od 5. decembra 2017. godine, sa molbom za hitnost u postupanju, te da je dana 9. januara 2018. godine, od strane Ministarstva održivog razvoja, Direktorata za inspekcijske poslove i licenciranje - Direkcije za inspekcijski nadzor južni region, dobijen odgovor na urgenciju u kojem se kaže da je upravni postupak vezano za izgradnju objekta u kome je subjekt nadzora XX vođen u skladu sa ovlašćenjima inspektora zaštite prostora za objekat bez građevinske dozvole, a u skladu sa ovlašćenjima i upravnim mjerama propisanim Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata, da je s obzirom da nije dobijen adekvatan odgovor na traženu informaciju koji se odnosi na podatak da li se na terenu gradi objekat većih horizontalnih i vertikalnih gabarita u odnosu na isti planiran Glavnim projektom izgradnje, navedenom Direktoratu upućen dopis od strane Sekretarijata broj 07-361/15-UPI-30 od 15.januara 2018. godine. Istim dopisom je traženo da se za potrebe vođenja postupka dostavi odgovor na gore navedeno pitanje, kao i kopije spisa predmeta vezano za postupak pred tim organom u vezi predmetnog objekta i subjekta nadzora XX, po kojoj do dana podnošenja predmetnog izjašnjenja nije dobijen odgovor na naprijed navedeno, te da je dana 4. februara 2020.godine, od strane Sekretarijata navedenom Direktoratu upućena urgencija za dostavu traženih podataka. Uz ovo izjašnjenje dostavljena je kopija određene dokumentacije. 5. Nakon dostavljenog izjašnjenja Sekretarijata, dana 18. februara 2020. godine, Zaštitnik je od Direktorata za inspekcijske poslove i licenciranje - Direkcije za inspekcijski nadzor južni region zatražio da ga obavijesti da li je taj Direktorat na zahtjev Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Bar broj 07-361/15-UPI-30 od 15. januara 2018. godine i dostavljene urgencije, od 4. februara 2020. godine, dostavio odgovor Sekretarijatu, odnosno traženu informaciju, i ukoliko jeste da mu dostavi kopiju akta. 6. U izjašnjenju Direktorata za inspekcijske poslove i licenciranje - Odsjek za inspekcijski nadzor za južni region, br. 071/14-1060/1 -2, od 6. marta. 2020. godine, u bitnom se navodi da je inspekcija


3

zaštite prostora u skladu sa važećim zakonom u vrijeme izgradnje objekta, vršila kontrolu izgradnje objekta i da su preduzimane mjere u skladu sa propisanim ovlašćenjima inspektora. Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole je podnešen u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata. U odnosu za predmetni zahtjev, nadležan za postupanje je Sekretarijat za urbanizam, odnosno Opština Bar, da je u skladu sa navedenim zakonom, propisana nadležnost kontrole izgradnje predmetnog objekta, na način da je inspekcijsku kontrolu izgradnje objekata bez građevinske dozvole vršila inspekcija zaštite prostora, dok je za kontrolu izgradnje objekata sa izdatom građevinskom dozvolom vršila građevinska inspekcija. U odnosu na urgenciju koja je upućena urbanističko - građevinskoj inspekciji, od strane Opštine Bar, za objekat XX na KP 3127KO Pečurice opština Bar, isti je građen bez građevinske dozvole, i u vrijeme izgradnje objekta je vođen upravni postupak, u skladu sa ovlašćenjima inspektora zaštite prostora, shodno Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata, da urbanističko-građevinska inspekcija postupa u skladu sa ovlašćenjima iz Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata ("Službeni list Cme Gore" br. 64/17, 44/18, 63/18), da u skladu sa važećim Zakonom, urbanističko - građevinska inspekcija vrši kontrolu u odnosu na objekte za koje je predata prijava građenja i da se za rješavanje po zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole, primjenjuje član 238 Zakona. 7. Izjašnjavajući se na dopis Zaštitnika, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, je u svom aktu br. 01-245/38, od 27. maja. 2020. godine, navelo da je dat nalog nadležnom Direktoratu za inspekcijske poslove i licenciranje da Sekretarijatu za uređenje prostora Opštine Bar dostavi tražene informacije, a što je i urađeno aktom br. 071/4 -1060/1 - 3 od 26.maja 2020. godine. 8. Izjašnjavajući se na zahtjev Zaštitinka, Sekretarijat za uređenje prostora, u aktu br. 07-04‚/20-36, od 22. juna 2020. godine, u bitnom je naveo da je Direktorat za Inspekcijske poslove i licenciranje-Odsjek za inspekcijski nadzor za južni region, dana 1.juna 2020 godine, tom Sekretarijatu dostavio izjašnjenje po odnosnom podnesku, da je dana 9. juna 2020. godine, izdat radni nalog ovlašćenom službeniku da bez odlaganja uzme u razmatranje i donese odgovarajuću odluku u predmetu XX. Po prijemu radnog naloga ovlašćeni službenik obratio se Ministarstvu javne uprave, kao i Službi glavnog administratora opštine Bar radi mišljenja u vezi ovlašćenja za vođenje upravnog postupka i potpisivanja upravnog akta u odnosu na Zakon o opštem upravnom postupku koji je bio na snazi kada je pokrenut postupak. 9. Izjašnjavajući se na ponovni dopis Zaštitnika, Sekretarijat za uređenje prostora je dana 21. septembra 2020. godine, dostavio dopis u bitnom navodeći da je na traženje ovlašćenog službenika zaduženog predmetom, Glavni administrator Opštine Bar dana 23. juna 2020 godine dostavio mišljenje u vezi primjene ZUP- a koji je bio na snazi 2015. godine odnosno u trenutku kada je postupak pokrenut. Od Ministarstva javne uprave odgovor je dobijen 3. jula 2020 godine. Nadalje se ističe da je u međuvremenu postupajući po uputstvu iz rješenja br.03-032-2/16-UPII-34 od 21. avgusta 2017 godine, kojim je Glavni administrator, kao drugostepeni organ, poništio zaključak Sekretarijata o priznavanju svojstva zainteresovane stranke od 30. maja 2016 godine, taj Sekretarijat u ponovnom postupku sproveo usmenu raspravu po zahtjevu XX za priznavanje svojstva stranke i donio novi zaključak br.07- 361/15-UPI-30 dana 30. jula 2020. godine, i da će po isteku roka za žalbu odnosno po konačnosti zaključka o priznavanju svojstva stranke organ, nastaviti postupak uvidom na lice mjesta i vještačenjem putem vještaka geodetske struke na okolnosti izgradnje objekta većih horizontalnih i vertikalnih gabarita u odnosu na objekat planiran Glavnim projektom. ČINJENICE


4

I OKOLNOSTI PREDMETA 10. Dana 1. aprila 2015. godine, XX, Sekretarijatu za uređenje prostora, komunalno stambene poslove i zaštitu životne sredine Opštine Bar podnio je zahtjev za izdavanje građevisnke dozvole za izgradnju objekta na urbanističkoj parceli broj 307 koja je usklađena sa dijelom kat. parcele broj 3127 KO Pečurice, u zoni: A, podzona A1. blok 2 po DUP-u "Veliki pijesak" u Baru. 11. Dana 28. aprila 2015. godine, Sekretarijat za uređenje prostora, komunalno stambene poslove i zaštitu životne sredine Opštine Bar donio je zaključak kojim se prekida postupak po zahtjevu XX punomoćnika XX, za izdavanje građevinske dozvole do okončanja postupka pred nadležnim organom Opštine Bar - Agencije za insvesticije i imovinu i do okončanja postupka pred JP "Regionalni vodovod crnogorsko primorje" Budva. 12. Nakon nastavka postupka po predmetnom zahtjevu dana 8. juna 2016. godine, Sekretarijat za uređenje prostora, komunalno stambene poslove i zaštitu životne sredine donio je zaključak kojim se odbacuje zahtjev XX za izdavanje građevinske dozvole kao neuredno pdnijet. 13. Dana 27. juna 2016. godine, podnosilac zahtjeva je preko svog punomoćnika advokata XX na zaključak, od 8. juna 2016. godine, izjavio žalbu Glavnom administratoru Opštine Bar. 14. Odlučujući po podnijetoj žalbi, Glavni administrator, kao neposredno viši organ donio je rješenje od 26. jula 2016. godine, kojim je poništio zaključak Sekretarijata od 8. juna 2016. godine i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje. U navedenom rješenju Glavni administrator ukazao je da nije bilo osnova da se predmetni zahtjev odbaci već da prvostepeni organ na osnovu postojećih dokaza i utvrđenih činjenica odluči o predmetnom zahtjevu u skladu sa članom 196 Zakona o opštem upravnom postupku. 15. Dana 7. oktobra 2016. godine, Sekretarijat je nakon poništenog zaključka donio rješenje, kojim je odbijen zahtjev XX, za izdavanje građevinske dozvole kao neosnovan. 16. Dana 15. decembra 2016 godine, odlučujući po žalbi podnosioca pritužbe, Glavni administrator je poništio rješenje. 17. Nadležni Sekretarijat do dana donošenja ovog mišljenja nije postupio po odluci Glavnog administratora, odnosno nije okončao ponovni postupak i donio novu odluku poštujući primjedbe i upute drugostepenog organa 18. Iz sadržine spisa predmeta može se zaključiti da je dana 21. avgusta 2017. godine, Glavni administrator poništio zaključak Sekretarijata, o priznavanju svojstva zainteresovane stranke XX donijetog dana 30. maja 2016. godine, kao i da Sekretarijat u ponovnom postupku, sproveo usmenu raspravu po zahtjevu navedenog lica za priznavanje svojstva stranke i donio novi zaključak br.07- 361/15-UPI-30 dana 30. jula 2020. godine II RELEVANTNO DOMAĆE I MEĐUNARODNO PRAVO A. Ustav Crne Gore ("Sl.list Crne Gore", br.1/07, 38/13 )


5

Član 32 „Svako ima pravo na pravično i javno suđenje u razumnom roku pred nezavisnim, nepristrasnim i zakonom ustanovljenim sudom.

Član 20 “Svako ima pravo na pravni lijek protiv odluke kojom se odlučuje o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu. Svako ima pravo na pravnu pomoć”. B. Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata ("Službeni list Crne Gore", br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13, 33/14, 64/17, 11/19)

Član 4 "Izgradnja objekata je skup radnji koji obuhvata izradu tehničke dokumentacije, izdavanje građevinske dozvole, građenje objekta i izdavanje upotrebne dozvole".

Član 91 "Građevinsku dozvolu za građenje objekata izdaje organ lokalne uprave".

Član 92 "Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor. Zahtjev iz stava 1 ovog člana sadrži osnovne podatke o objektu i investitoru, kao i dokumentaciju iz člana 93 ovog zakona.

Član 93 "Građevinska dozvola izdaje se rješenjem na osnovu sljedeće dokumentacije: 1) idejnog projekta, odnosno glavnog projekta sa izvještajem o izvršenoj reviziji, izrađenih u 10 primjeraka, od kojih su sedam u zaštićenoj digitalnoj formi; 2) dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu ili dokaza o pravu građenja, odnosno drugom pravu na objektu, ako se radi o rekonstrukciji objekta, i kopije plana; 2a) saglasnosti svih vlasnika građevinskog zemljišta obuhvaćenog urbanističkom parcelom, ako se objekat gradi na dijelu urbanističke parcele; 3) saglasnosti, mišljenja i drugih dokaza utvrđenim posebnim propisima ako se građevinska dozvola izdaje na osnovu glavnog projekta; 4) dokaza o uređivanju odnosa u pogledu plaćanja naknade za komunalno opremanje i dokaza u pogledu plaćanja naknade za izgradnju regionalnog sistema vodosnabdijevanja na teritoriji opština Crnogorskog primorja; 5) dokaza o osiguranju od odgovornosti investitora i privrednog društva, pravnog lica, odnosno preduzetnika koje je izradilo odnosno revidovalo idejni, odnosno glavni projekat, u skladu sa članom 71 ovog zakona2.

Član 94 "Građevinska dozvola izdaje se u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva". C. Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata ("Službeni list Crne Gore" br. 64/17, 11/19, 44/18, 63/18, 11/19, 82/20)

Član 238


6

"Postupci započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona u kojima nije donijeta pravosnažna odluka okončaće se po zakonu koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka". D. Zakon o opštem upravnom postupku 1 (“Sl. list RCG”, br. 60/03 i “Sl. list CG” br. 73/10 i 32/11)

Član 6 "Organi koji vode postupak, odnosno rješavaju u upravnim stvarima dužni su da obezbijede uspješno i kvalitetno ostvarivanje i zaštitu prava i pravnih interesa fizičkih lica, pravnih lica ili drugih stranaka".

Član 13 "Organi koji vode postupak, odnosno rješavaju u upravnim stvarima dužni su da obezbijede uspješno i kvalitetno ostvarivanje i zaštitu prava i pravnih interesa fizičkih lica, pravnih lica ili drugih stranaka".

Član 126

(1) Prije donošenja rješenja moraju se utvrditi sve odlučne činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje rješenja i strankama omogućiti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese.

Član 127 (1) Službeno lice koje vodi postupak može u toku cijelog postupka upotpunjavati činjenično stanje i izvoditi dokaze radi utvrđivanja i onih činjenica koje u postupku nijesu bile iznijete ili nijesu utvrđene.

Član 212 (1) Kada se postupak pokreće povodom zahtjeva stranke, odnosno po službenoj dužnosti, ako je to u

interesu stranke, a prije donošenja rješenja nije potrebno sprovoditi poseban ispitni postupak, niti

postoje drugi razlozi zbog kojih se ne može donijeti rješenje bez odlaganja (rješavanje prethodnog

pitanja i dr.), organ je dužan da donese rješenje i dostavi ga stranci što prije, a najkasnije u roku od 20

dana od dana predaje urednog zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti,

ako posebnim zakonom nije određen kraći rok.

U ostalim slučajevima, kada se postupak pokreće povodom zahtjeva stranke, odnosno po službenoj dužnosti, ako je to u interesu stranke, organ je dužan da donese rješenje i dostavi ga stranci najkasnije u roku od jednog mjeseca, ako posebnim zakonom nije određen kraći rok. (2) Ako organ protiv čijeg je rješenja dopuštena žalba ne donese rješenje i ne dostavi ga stranci u propisanom roku, stranka ima pravo na žalbu kao da je njen zahtjev odbijen. Ako žalba nije dopuštena, stranka može neposredno pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom, u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravni spor.

Član 237 (1) Kada drugostepeni organ utvrdi da se u prvostepenom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja su od uticaja na rješavanje stvari, a ne radi se o bitnim povredama pravila postupka iz člana 226 ovog zakona, on će dopuniti postupak i otkloniti navedene nedostatke sam ili preko prvostepenog organa ili zamoljenog organa. Ako drugostepeni organ nađe da se na osnovu činjenica utvrđenih u dopunjenom postupku upravna stvar mora riješiti drukčije nego što je riješena

1 Zakon važio u vrijeme podnošenja zahtjeva


7

prvostepenim rješenjem, on će svojim rješenjem poništiti prvostepeno rješenje i sam riješiti upravnu stvar. (2) Ako drugostepeni organ nađe da će nedostatke prvostepenog postupka brže i ekonomičnije otkloniti prvostepeni organ, on će svojim rješenjem poništiti prvostepeno rješenje i vratiti predmet prvostepenom organu na ponovni postupak. U tom slučaju, drugostepeni organ je dužan svojim rješenjem da ukaže prvostepenom organu u kom pogledu treba dopuniti postupak, a prvostepeni organ je dužan u svemu da postupi po drugostepenom rješenju i da, bez odlaganja, a najkasnije u roku od 20 dana od dana prijema predmeta, donese novo rješenje. Protiv novog rješenja stranka ima pravo na žalbu.

Član 238 (1) Ako drugostepeni organ utvrdi da su u prvostepenom rješenju pogrešno ocijenjeni dokazi, da je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak u pogledu činjeničnog stanja, da je pogrešno primijenjen pravni propis na osnovu koga se rješava upravna stvar ili ako nađe da je na osnovu slobodne ocjene trebalo donijeti drukčije rješenje, on će svojim rješenjem poništiti prvostepeno rješenje i sam riješiti upravnu stvar.

Član 241 (Žalba kada prvostepeno rješenje nije donešeno) (1) Ako je žalbu izjavila stranka zato što prvostepeni organ nije donio rješenje u propisanom roku (član 212 stav 2), drugostepeni organ će tražiti da mu prvostepeni organ saopšti razloge zbog kojih rješenje nije donešeno u roku. Ako nađe da rješenje nije donešeno u roku iz opravdanih razloga ili zbog krivice stranke, odrediće prvostepenom organu rok za donošenje rješenja, koji ne može biti duži od 20 dana. Ako razlozi zbog kojih rješenje nije donešeno u roku nijesu opravdani, drugostepeni organ će tražiti da mu prvostepeni organ dostavi spise predmeta. (2) Ako drugostepeni organ može riješiti upravnu stvar prema spisima predmeta, donijeće svoje rješenje, a ako ne može, sam će sprovesti postupak i svojim rješenjem riješiti upravnu stvar. Izuzetno, ako drugostepeni organ nađe da će postupak brže i ekonomičnije sprovesti prvostepeni organ, naložiće da to učini i da mu prikupljene podatke dostavi u određenom roku, poslije čega će sam riješiti upravnu stvar. Takvo rješenje je konačno.

Član 290 (1) Inspekcijski nadzor nad primjenom odredaba zakona i drugih propisa o upravnom postupku koji se odnose na efikasnost i ažurnost u rješavanju upravnih stvari, postupanje u skladu sa pravilima postupka, pružanje pravne pomoći i troškove upravnog postupka, primjenom propisa o kancelarijskom poslovanju i vođenju evidencija, vrši organ uprave nadležan za poslove državne uprave. (2) Organ iz stava 1 ovog člana vrši inspekcijski nadzor i nad primjenom zakona i drugih propisa iz oblasti sistema državne uprave u odnosu na organizaciju uprave, javnost rada, ravnopravnost jezika i pisma i stručnu spremu zaposlenih koji vrše poslove državne uprave. (3) Inspekcijki nadzor iz st. 1 i 2 ovog člana vrši se u državnim organima, sudovima, organima lokalne uprave, službama organa republike i opštine i u preduzećima, ustanovama i drugim pravnim licima koja vrše javna ovlašćenja.

Član 291


8

Inspekcijski nadzor nad sprovođenjem zakona i drugih propisa iz člana 290 vrše upravni inspektori u skladu sa zakonom o inspekcijskom nadzoru.

Član 292 (1) U slučajevima neizvršenja, nesavjesnog, neblagovremenog ili nemarnog vršenja službenih obaveza, zloupotrebe službenog položaja ili prekoračenja ovlašćenja koja se odnose na primjenu pravila upravnog postupka, odlučivanje, vođenje propisanih evidencija, kancelarijsko poslovanje, odbijanje ili davanje netačnih podataka upravnom inspektoru potrebnih za ostvarivanje njegove funkcije, upravni inspector rješenjem može izreći sljedeće upravne mjere: 1) novčanu kaznu do 30% plate službenika za posljednji mjesec; 2) zabranu vršenja poslova službeniku na upravnim poslovima, poslovima vođenja evidencije ili kancelarijskog poslovanja. (2) U slučaju kad na uredan zahtjev stranke službeno lice ne donese rješenje u propisanom roku, upravni inspektor će izreći mjere iz stava 1 ovog člana. (3) U slučaju iz stava 1 tačka 2 ovog člana inspektor će, u roku od osam dana, podnijeti zahtjev o pokretanju disciplinskog postupka. (4) Mjera iz stava 1 tačka 2 ovog člana traje do okončanja disciplinskog postupka. E. Zakon o inspekcijskom nadzoru (“Sl.list RCG”, br. 39/03, 76/09, 57/11, 18/14, 11/15 i 52/16) Članom 10 je predviđeno da svako može pokrenuti inicijativu za pokretanje postupka inspekcijskog nadzora.

U članovima 13-19 su nabrojana prava i obaveze inspektora, koji, inter alia, uključuju njihovo pravo da identifikuju neregularnosti i odrede preduzimanje adekvatnih mjera i određuje adekvatne kazne.

F. Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore („Službeni list CG“, br.42/11 i 32/14)

Član 41 (1) Nakon završetka ispitivanja povrede ljudskih prava i sloboda Zaštitnik daje mišljenje o tome da li je, na koji način i u kojoj mjeri došlo do povrede ljudskih prava i sloboda.

Član 42 (1) Starješina, odnosno lice koje rukovodi organom na čiji se rad preporuka odnosi obavezan je da, u ostavljenom roku, dostavi izvještaj o preduzetim radnjama za izvršenje preporuke.

G. Evropska Konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda Relevantni dio člana 6 stav 1 glasi kako slijedi: Svako, tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama..., ima pravo na pravičnu i javnu raspravu...pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona...“

Član 13


9

„Svako kome su povrijeđena prava i slobode predviđeni u ovoj Konvenciji ima pravo na djelotvoran pravni lijek pred nacionalnim vlastima, bez obzira jesu li povredu izvršila lica koja su postupala u službenom svojstvu.“ III RELEVANTNE PRESUDE EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA U STRAZBURU U ODNOSU NA CRNU GORU (odnose se na dugo trajanje upravnog postupka) KIPS D.O.O.i Drekalović protiv Crne Gore, br. 28766/06, presuda od 26. juna 2018. godine Dužina trajanja upravnog postupka za dekompletiranje urbanističke parcele više od 11 godina i 10 mjeseci, tokom kojeg perioda su domaći sudovi vraćali predmet na ponovno suđenje sedam puta predstavljalo povredu člana 6 stav 1 Konvencije. Utvrđena je i povreda člana 13 ESLJP a je bilo povrede člana 13 Konvencije, u vezi sa članom 6 stav 1, zbog nedostatka djelotvornog pravnog lijeka na osnovu domaćeg prava u relevantnom vremenu za žalbe podnosilaca predstavke koje se tiču dužine trajanja postupka Živaljević protiv Crne Gore, br.17229/04, presuda od 8. marta 2011. godine Dužina trajanja upravnog postupka vezanog za eksproprijaciju kuće i zemljišta, pošto je Konvencija stupila na snagu za Crnu Goru 3. marta 2004. godine, trajali su duže od šest godina i jedanaest mjeseci, a uz to, bili su neriješeni više od sedam godina i četiri mjeseca prije tog datuma. Stanka Mirković i drugi protiv Crne Gore, presuda od 7. marta 2017. godine, predstavka br.33781/15, 33785/15, 34369/15, 34371/15 Dužina trajanja upravnog postupka za nakandu eksproprisanog zemlijšta 10 godina, 6 mjeseci i 11 dana, predstavljalo povredu člana 6 stav 1 EKLJP Novaković i drugi protiv Crne Gore, br.44143/11, presuda od 20. marta 2018. godine Dužina trajanja upravnog postupka povodom naknade zbog nacionalizacije od 7 godina na tri nivoa nadležnosti predstavljalo povredu prava na suđenje u razumnom roku iz člana 6 stav 1 EKLJP MONTEMLIN ŠAJO protiv Crne Gore, br.61976/10, presuda od 20. marta 2018. godine Dužina trajanja postupka u vezi sa tenderom – 5 godina i 4 mjesec na 2 nivoa nadležnosti predstavljalo povredu člana 6 stav 1 EKLJP Nedić protiv Crne Gore, br.15612/10, presuda od 10. oktobra 2017. godine Dužina trajanje upravnog postupka 5 godina i 4 mjeseca, na jednom nivou nadležnosti predstavljalo povredu člana 6 stav 1 EKLJP SINEX D.O.O. protiv Crne Gore, br.44354/08, presuda od 5. septembra 2017. godine Dužina trajanje upravnog postupka 12 godina i 8 mjeseci, na tri nivoa nadležnosti predstavljalo povredu člana 6 stav 1 EKLJP PRAVO Navodna povreda prava na suđenje u razumnom roku iz člana 32 Ustava Crne Gore i člana 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda

a) Opšti principi – relevantna načela


10

19. Evropska komisija za efikasnost pravosuđa (The European Commission for the Efficiency of Justice – CEPEJ), u svom Izvještaju između ostalog navodi da, ako postupak u jednom stepenu suđenja traje preko dvije godine, ESLJP pažljivo ispituje slučaj da bi utvrdio je li nacionalni sud postupao s potrebnom revnošću. 20. U složenim predmetima ESLJP može ocijeniti dopuštenim i razdoblje duže od dvije godine, ali će, u pravilu pažljivo ocijeniti očigledna preduga razdoblja neaktivnosti. Postupak koji traje preko pet godina rijetko će biti ocijenjen saglasnim konvencijskom pravu na suđenje u razumnom roku, a gotovo nikad postupci koji traju preko osam godina.2 21. U predmetima u kojima se osporava dužina postupka pred upravnim sudovima, Evropski sud za ljudska prava i osnovne slobode (u daljem tekstu ESLJP), uzima u razmatranje i razdoblje postupka pred upravnim tijelom koji je prethodio podnošenju tužbe sudu.3 22. Nadalje, razdoblje koje se uzima u obzir u upravnim postupcima započinje danom kada je nastao "spor" u smislu člana 6. stav 1. Konvencije. To može biti dan kad je stranka prvi put podnijela redovni pravni lijek u upravnom postupku4 ili dan kad je stranka prvi put podnijela sredstvo pravne zaštite protiv ćutanja uprave5. 23. Nadalje, prema praksi ESLJP, razumna dužina postupka mora cijeniti u svjetlu okolnosti predmeta i u odnosu na sljedeće kriterijume: složenost slučaja, ponašanje podnosioca predstavke i ponašanje nadležnih vlasti i važnost onoga što je važno za podnosioca predstavke u postupku6. 24. Naročito, ponovno preispitivanje jednog predmeta nakon vraćanja na ponovno odlučivanje može samo po sebi otkrivati ozbiljne nedostatke pravnog sistema države7.

b) Primjena navedenih principa na predmetni slučaj

25. Vraćajući se na predmetni slučaj, a imajući u vidu praksu Evropskog suda za ljudska prava, Zaštitnik cijeni da period koji treba uzeti u razmatranje prilikom ispitivanja predmetne pritužbe, teče od dana kada je podnoslic pritužbe izjavio žalbu na zaključak Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Bar br. 07-361/15-UPI-30, od 8. juna 2016. godine, drugostepenom organu tj. od dana 27. juna 2016. godine. 26. Zaštitnik konstatuje da je u konkretnoj pravnoj stvari postupak još uvijek u toku i da su u periodu od četiri godine i tri mjeseca, na dva nivoa nadležnosti, donijete tri odluke.Iako je prema navedenoj praksi Evropskog suda za ljudska prava "spor" nastao ulaganjem žalbe, upravni postupak u konkretnoj upravnoj stvari započet je 2015. godine i traje više od pet godina.

2 “Analiza postojećeg zakonskog uređenja i prakse u vezi s učinkovitim pravnim sredstvima za zaštitu prava na

suđenje u razumnom roku u upravnom postupku i upravnom sporu” Sanja Otočan, Podgorica 2019 “Horizontal

facility FILL” 3 ESLJP, Schouten i Meldrum protiv Nizozemske, presuda od 9. decembra 1994., zahtjevi br. 19005/91 i

19006/91, § 62. 4 ESLJP, Janssen protiv Njemačke, presuda od 20. decembra 2001., zahtjev br. 23959/94, § 40. 5 ESLJP, Počuča protiv Hrvatske, presuda od 29. juna 2006., zahtjev br. 38550/02, § 30. 6 ESLJP, Frydlender protiv Francuske [GC], br. 30979/96, § 43, ECHR 2000-VII 7 vidjeti Pavlyulynets protiv Ukrajine, br. 70767/01, stav 51, 6. septembar 2005. godine.


11

27. Zaštitnik ponavlja da se razumnost dužine postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti predmeta i pozivom na slijedeće kriterijume: složenost predmeta, ponašanje podnosioca zahtjeva i relevantnih organa, kao i važnost onoga što se za podnosioca zahtjeva dovodi u pitanje u sporu. 28. Po pitanju složenosti predmeta, Zaštitnik ne smatra da je ovaj predmet kompleksan sa aspekta činjeničnih i pravnih pitanja, da bi opravdao toliku dužinu trajanja postupka. 29. U pogledu ponašanja nadležnih organa, Zaštitnik je prema stanju u spisima predmeta, uočio da je prva odluka u upravnom postupku donijeta 2016. godine (nakon godine dana i jednog mjeseca), uz činjenicu da je postupak u jednom trenutku bio prekinut pa potom nastavljen, kao i da od donošenja posljednje drugostepene odluke (kojom se poništava rješenje prvostepenog organa) do 21. septembra 2020. godine, kada je Zaštitnik primio izjašnjenje prvostepenog organa o fazi postupka u odnosnom predmetu, ponovni postupak nije okončan i donijeta nova odluka, ni nakon više od tri godine i 10 mjeseci. 30. Zaštitnik konstatuje i da je nakon nastavka postupka po predmetnom zahtjevu dana 8. juna 2016. godine, Sekretarijat za uređenje prostora, komunalno stambene poslove i zaštitu životne sredine donio zaključak kojim se odbacuje zahtjev XX za izdavanje građevinske dozvole kao neuredno podnijet. U tom periodu Sekretarijat je preduzeo određene radnje, tačnije, pribavio je određenu dokumentaciju od strane nadležnih organa i saslušao stranke u postupku. 31. U odnosu na vremenski period donošenja prve odluke prvostepenog organa po predmetnom zahtjevu, Zaštitnik ne smatra da je taj period nerazumno dugo trajao, budući da je postupak u odnosnom predmetu bio prekinut do okončanja postupka u vezi pitanja koja su predstavljala samostalnu pravnu cjelinu za čije rješavanje su bili nadležni drugi organi. 32. Takođe, što se tiče žalbenog postupka, Zaštitnik pohvaljuje revnost u postupanju Glavnog administratora Opštine Bar, kroz blagovremeno razmatranje žalbi i odlučivanje po tim žalbama u zakonom propisanom roku. 33. Međutim, sa duge strane ono što zabrinjava Zaštitnika jeste činjenica pasivnosti, odnosno izostanka potpune aktivnosti prvostepenog organa da, ni nakon tri godine i 10 mjeseci nakon odluke neposredno višeg organa kojim je poništio prethodnu odluku Sekretarijata, ne postupa po navedenom rješenju, okonča ponovni postupak i donese novu odluku poštujući primjedbe i upute tog organa. 34. U tom pravcu postavlja se pitanje smisla odredbe čl.237. st.2. ZOUP-a, koji jasno propisuje obavezu prvostepenog organa da u svemu postupi po rješenju drugostepenog organa i da, bez odlaganja a najkasnije u roku od 20 dana od dana prijema predmeta donese novo rješenje 35. Naprotiv, Sekretarijat je u međuvremenu postupio po rješenju Glavnog administratora od 21. avgusta 2017. godine, kojim je poništen zaključak Sekretarijata o priznavanju svojstva zainteresovane stranke od 30. maja 2016. godine i donio novi zaključak dana 30. jula 2020 godine o priznavanju svojstva zainteresovane stranke XX sa mogućnošću ulaganje žalbe, što opet vodi odugovlačenju postupka, a ne rješava o zahtjevu ovdje podnosioca pritužbe.


12

36. U tom pravcu Zaštitnik konstatuje i da je Sekretarijatu za donošenje novog zaključka o priznavanju svojstva zainteresovane stranke XX trebalo više od dvije godine da donese novo rješenja, nakon poništaja prethodnog. U spisima predmeta ništa ne ukazuje da je za takvu odluku trebalo preduzeti određene procesne radnje a koje opet svakako ne bi moglo u niti jednoj mogućoj situaciji opravdati toliki period neodlučivanja i neaktivnosti koji je rezultirao zaključkom kojim se odlučuje o pitanju koji se tiče priznavanja svojstva stranke u postupku. 37. Zaštitnik je nadalje uočio da je Sekretarijat za uređenje prostora Opštine Bar tek nakon skoro četiri mjeseca od dana donošenja drugostepene odluke u ponovnom postupku, preduzeo prvu radnju tražeći izjašnjenje od Uprave za inspekcijske poslove - Odsjeka za inspekciju za zaštitu prostora na određene okolnosti vezane za građenje objekta investitora XX. Zaštitnik primjećuje i da je Sekretarijat budući da mu nije dostavljeno traženo izjašnjenje, tek nakon sedam mjeseci uputio urgenciju navedenom organu za dostavljanje tog izjašnjenja. 38. Nakon intervencije Zaštitnika kojom je od Ministarstva održivog razvoja i turizma kao organa koji vrši nadzor nad sprovođenjem Zakona iz oblasti planiranja i izgradnje objekata, kao i poslove inspekcijskog nadzora u toj oblasti, traženo da nadležni organ dostavi Sekretarijatu tražene informacije, tek dana 26. maja 2020. godine, te informacije su dostavljene Sekretarijatu. 39. Zakon o opštem upravnom postupku8, koji se u konrketnom ima primijeniti na navedeni postupak, jasno precizira periode u kome upravni organi treba da donesu svoje odluke, a to su periodi od jednog ili dva mjeseca na jednom nivou nadležnosti. 40. U pogledu ponašanja podnosioca pritužbe, Zaštitnik zapaža da Zakon o opštem upravnom postupku, predviđa pravni lijek u slučajevima kada jedan upravni organ ne donese odluku u određenom vremenskom roku (tzv.ćutanje uprave). 41. U konkretnom slučaju Zaštitnik je uočio da podnosilac pritužbe nije koristio pravno sredstvo za ubrzanje postupka. S tim u vezi Zaštitnik smatra da je podnosilac pritužbe trebao podnijeti žalbu zbog ćutanja uprave, što predstavlja pravno sredstvo čija upotreba može ubrzati upravni postupak koji je u toku odlučivanja pred Sekretarijatom za uređenje prostora, a budući da taj Sekretarijat od donošenja posljednje drugostepene odluke ni nakon više od tri godine i 10 mjeseci nije ponovo odlučivao. 42. Takođe, u spisima predmeta nema dokaza da je podnosilac pritužbe u međuvremenu podnosio urgenciju ili zahtjev za inspekcijsku kontrolu. 43. Zaštitnik zapaža da je podnosilac pritužbe u konkretnom slučaju pokazao određenu nemarnost u korišćenju pravnog sredstva namijenjenog za ubrzanje upravnog postupka jer nije ulagao žalbu zbog ćutanja upave (administracije).9 44. Međutim, iako je navedeni pravni ljek u suštini efikasan10 u slučajevima kada organ ne donosi odluku o zahtjevu (tzv.ćutanje uprave), Zaštitnik smatra da, čak iako su postupci mogli biti ubrzani u

8 “Sl. list RCG”, br. 60/03 i “Sl. list CG” br. 73/10 i 32/11 9 Božić protiv Hrvatske, br. 22457/02, st.39, 29.jun 2006. godine 10 Vuković protiv Crne Gore (odl.), br. 18626/11, stavovi 30-31, 27. novembar 2012. godine, gdje Komisija nije

odlučila po zahtjevu podnosioca predstavke u periodu dužem od 7 godina i 6 mjeseci


13

ovakvim prilikama, to ne bi spriječilo vraćanje predmeta na ponovno odlučivanje, pa samim tim i njegovo odlaganje, što jeste sporno u ovom predmetu. 45. Čak naprotiv, u predmetu Stanka Mirković i drugi protiv Crne Gore11, ESLJP je ocijenio da nacionalno pravno sredstvo protiv ćutanja uprave iz čl.212. st.2. Zakona o opštem upravnom postupku (“Sl.list Crne Gore, 60/03), koji se ima u konkretnom slučaju primijeniti (jer je riječ o postupcima koji su započeti a nijesu pravnosnažno okončani do dana stupanja na snagu novog ZUP-a), kao ni inicijativa za pokretanje postupka inspekcijskog nadzora, nijesu primjenjivi u konkretnom slučaju budući da nisu namijenjeni rješavanju situacije višestrukog vraćanja predmeta na ponovni postupak. 46. Shodno tome, podnosilac pritužbe u određenoj mjeri snosi odgovornost za prekomjerno odlaganje pred ovim organom. 47. Činjenica da je podnosilac pritužbe u određenoj mjeri odgovoran za tok postupka ne oslobađa nadležni organ od odgovornosti da osigura odlučivanje u razumnom roku12 i njegovo ponašanje ne može opravdati ovoliko trajanje upravnog postupka u cjelini.13 48. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda ukazuje da u konkrentom slučaju treba imati na umu da su odlaganja uzrokovana radnjama ili propuštanjima podnosilaca pritužbe samo jedan od elemenata koji se razmatra prilikom procjene da li je trajanje postupka bilo razumno, te da se može naći povreda prava na suđenje u razumnom roku uprkos tome što se neki zastoji u postupku mogu pripisati podnosiocima pritužbe, ali je njihovo značenje umanjeno zbog nepostupanja odnosno neadekvatnog postupanja Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Bar14. 49. Uostalom i sam Zaštitnik za ljudska prava i sloboda je i u svojim ranijim mišljenjima 15 identifikovao problem dugog trajanja upravnih postupaka koji su započeti a nisu okončani do stupanja na snagu novog Zakona o upravnom postupku, a koje karakretiše višestruka ponovna vraćanja na postupak i odlučivanje i duge vremenske neaktivnosti od strane prvostepenih organa nakon poništaja, pa ne vidi razlog da odstupi od svojih ranijih mišljenja, niti okolnosti koje bi predstavljali izuzetak od tako zauzetog stanovišta Zaštitnika. 50. Dakle, niti složenost predmeta, niti ponašanje podnosioca pritužbe ne mogu objasniti dužinu postupka od gotovo četiri godine i tri mjeseca, odnosno više od pet godina od pokretanja upravnog postupka na dva nivoa nadležnosti. 51. Što se tiče same važnosti predmeta za podnosioca pritužbe, Zaštitnik ukazuje da praksa ESLJP pokazuje da vrsta postupka o kojoj je riječ, odnosno prava ili obaveze koje su predmet odlučivanja u postupku, može uticati na određivanje opravdanosti dužine postupka, odnosno roka koji se može smatrati razumnim rokom. Zaštitnik uvažava činjenicu da je nužnost prioritetnog rješavanja pojedinih vrsta predmeta u uskoj vezi sa važnošću predmeta za podnosioca pa dužinu postupka razmatra i sa tog apekta.

11 presuda od 7.Marta 2017. godine, predstavka br.33781/15, 33785/15, 34369/15, 34371/15 12 ESLJP Guincho protiv Portugala, presuda od 10. jula 1984 zahtjev br 8990/80.&32 13 ESLJP, Oberling protiv Francuske, odluka od 11. april 2006., zahtjev br. 31520/02, § 24 14 ESLJP, Sürmeli protiv Njemačke, presuda [VV], 8. jun 2006., zahtjev br. 75529/01 15 https://www.ombudsman.co.me/docs/1603090879_11102020-preporuka-br.pdf;

https://www.ombudsman.co.me/docs/1601207519_10092020-preporuka-un.pdf


14

52. Prema ocjeni ESLJP, ako je postupak posebno važan za podnosioca zahtjeva, moguće je utvrditi povredu prava na suđenje u razumnom roku, čak i u slučajevima relativno kratkog trajanja. Sud smatra da određene vrste postupka zahtijevaju brže rješavanje, na primjer imovinski sporovi i slično, posebno kada takva obaveza proizilazi iz domaćeg prava.16 53. Po mišljenju Zaštitnika, podnosilac pritužbe ima interes da se u razumnom roku odluči o njegovom zahtjevu, na koji način bi otklonio nedomumice u pogledu eventualnih smetnji za izgradnju planiranog objekta. Svako dalje odugovlačenje dovelo bi podnosioca pritužbe u pravnu nesigurnost po pitanju razvoja planiranog po eventualnom pozitivnom odlučivanju po predmetnom zahtjevu. 54. Na osnovu svega naprijed navedenog, imajući u vidu relevantne činjenice konkretnog predmeta i relevantnu sudsku praksu, naročito u predmetima koji pokreću pitanja slična onima u ovom predmetu, karakteristične po ponovnim ispitivanjima od strane nižih organa nakon ponovnog postupanja viših organa (vidjeti, između ostalih, Stanka Mirković i dr. protiv Crne Gore, gore navedena, stav 55), Zaštitnik je mišljenja da, budući da nije bilo okolnosti koje bi opravdale trajanje ovog postupka preko četiri godine i tri mjeseca, od kada se smatra da “postoji građanski spor”, odnosno više od pet godina od pokretanja ovog upravnog postupka, dužina postupka u odnosnom predmetu nije zadovoljila zahtjev razumnog vremena, te da je došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku iz člana 32 Ustava Crne Gore i člana 6 Evropske konvencije. Na osnovu svega prednjeg, Zaštitnik daje sljedeće

P R E P O R U K E

Sekretarijatu za uređenje prostora Opštine Bar I Da u ovom upravnom postupku, kao i sličnim postupcima, koji su započeti a nijesu okončani do stupanja na snagu novog Zakona o upravnom postupku17 i Zakona o upravnom sporu18, postupa sa izuzetnom hitnošću, što znači da prioritetno postupa i rješava u istom, imajući u vidu njegovo dugo trajanje. II Da u cjelosti postupi po nalozima Glavnog administratora Opštine Bar, kao drugostepenog organa. III Da donese odluku/e koje će sadržati valjano obrazloženje, odnosno u kojima će na valjan način utvrditi činjenično stanje i jasno obrazložiti zašto prihvata ili ne prihvata određeni dokaz, kao i zašto određenu činjenicu utvrđuje kao dokazanu ili nedokazanu, a sve kako bi neposredno viši organi, bili u mogućnosti da meritorno odluče u ovoj pravnoj stvari i okončaju predmete.

16 ESPLJ Mihailovski proiv Makedonije, presuda od 31. marta 2007, zahtjev br. 44221/02 17„Sl.list CG“, br.56/14, 20/15, 40/16 i 37/17. Zakon je stupio na snagu 1. januara 2015.godine, a počeo se

primjenjivati 1. jula 2017. godine 18„Sl.list CG“ br.54/16. Stupio je na snagu 23. avgusta 2016. godine, a primjenjuje se od 1. jula 2017. godine

Prelaznom i završnom odredbom člana 60. ZUS-a propisano je da će se postupci koji do dana primjene toga

Zakona nisu pravosnaqžno okončani, okončati po odredbama toga Zakona.


15

IV Da u budućim istim i/ili sličnim situacijama, kada se na postupke u toku ne premjenjuju odredbe novog ZUP-a i ZUS-a, prilikom donošenja odluke, postupa po nalozima neposredno viših organa i pribavi sve dokaze i utvrdi sve činjenice na koje mu je ukazano, kako bi omogućio istima da meritorno odluče i izbjegnu nepotrebno odugovlačenje postupka, obzirom da ne postoji djelotvorno pravno sredstvo čija bi upotreba spriječila višestruka i iscrpljujuća vraćanja predmeta na ponovni postupak. V Sekretarijat za uređenje prostora Opštine Bar obavezan je da, u roku od 30 dana od dana prijema ovog mišljenja, dostavi izvještaj o radnjama i mjerama koje će preduzeti radi izvršenja preporuke. Na osnovu člana 20 stav 1 Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, Zaštitnik

upozorava Sekretarijat za uređenje prostora opštine Bar da nastavljanje sa dosadašnjom praksom nepostupanja po nalozima neposredno višeg organa i nedonošenje odluka u primjerenim zakonskim rokovima, što rezultira nerazumno dugim trajanjem postupaka, može imati za posljedicu vođenje postupaka u kojima bi se razmatrala odgovornost Države, kao i službenika i sljedstveno tome, obaveza naknade štete po opštim pravilima o naknadi iste.

ZAMJENICA ZAŠTITNIKA LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA CRNE GORE

Snežana Armenko Dostavljeno: - Advokatu XX - Sekretarijatu za uređenje prostora opštine Bar - a/a.

Documents

Crne Gore, 81000 Podgorica,Crne Gore ("Službeni list CG", br. 42/11 i 32/14), nakon okončanog ispitnog postupka, po pritužbi advokata XX, iz Bara, punomoćnika XX, daje sledeće