CRD U KLINI KOJ PRAKSI - Hrvatski liječnički zborhdmr.hlz.hr/6kongres/pdf/6k-prez--Petranovic--CRD_u_klinickoj_praksi.pdf · PROCJENA KOGNICIJE Testovi iz CRD- serije (Complex reactionmeter

CRD U KLINI KOJ PRAKSI(Vlastita iskustva primjene CRD serije kognitivnih

testova na onkološkim bolesnicima)

Prim. Dr. sc. Duška Petranovi ,dr.med. internist hematolog

Disclaimer• This presentation reflects only my personal opinion, not that of my employer or faculty, for the purposes of independent scientific

discussion and is not intended to promote any product or indication nor to promote any products of sponsors of this conference. It must not be quoted without my prior written permission. I assert ownership of copyright of this presentation in all countries.

KBC RIJEKA

Zavod za hematologiju, reumatologiju i klini ku imunologiju,Odjel hematologije KBC Rijeka ,

Medicinski fakultet Sveu ilišta u Rijeci

• Oboljeli od malignih bolesti koji su ujedno i anemi ni ne mogu obavljati osnovne svakodnevne aktivnosti( šetnja, iš enje, podizanje predmeta, seksualne aktivnosti i bilo kakve aktivnosti kognitivnog karaktera).

• Holzner B,Kemmler G, Greil P ,et al. The impact of hemoglobin levels on fatigue and quality of life in cancer patients. Ann Oncol 2002;13: 965-973

Dosadašnja istraživanja ANEMIJE,KOGNICIJE I MALIGNE

BOLESTI• 30-60% malignih bolesnika je istovremeno anemi no• Anemija zna ajno utje e na kvalitetu života-QoL• Anemija utje e na kognitivne funkcije• Maligna bolest utje e na kognitivne funkcije• Kognitivne funkcije neovisno utje u na QoL• Anemija ograni ava izbor, vrijeme primjene i

doziranje terapije• Anemija je loš prognosti ki faktor preživljenja kod

brojnih tumora

• Više od 70% bolesnika nikada ne primi nikakvu terapiju u svrhu lije enja anemije!!!

• Ludwig H,Birgegard G,Olmi P,Nortier JW.European Cancer Anaemia Survey (ECAS):prospective evaluation of anemia in over 15.000 cancer patients.Ann Oncol 2002;13(suppl 5):169

Istraživanje:

Utjecaj anemije na kognitivne sposobnosti onkološko-hematoloških bolesnika

CILJ ISTRAŽIVANJA

• 1. Postoji li zna ajan utjecaj anemije i/ili maligne bolesti na kognitivne sposobnosti u našoj populaciji bolesnika.

• 2. Provjeriti eventualni utjecaj lije enja anemije na kognitivne funkcije

• ANEMIJA• MALIGNA BOLEST• KOGNICIJA

•KAKO IZMJERITI???

• Kognitivne disfunkcije u maligno oboljelih vrlo je teško prou avati.

• one mogu biti uzrokovane:

• samim malignim tumorom (lokalizacija u CNS-u, ošte enje tkiva u sklopu paraneoplasti nog sindroma i dr.)

• Lije enjem malignog tumora• Infekcijom• Anemijom• Metaboli kim poreme ajima• Nutritivnim deficitom • ili kombinacijom ovih imbenika

• Meyers CA. Neurocognitive dysfunction in Cancer Patients.Oncology 14(1):75-81,2000

MJERENJE KOGNICIJE U DOSADAŠNJIM ISTRAŽIVANJIMA

• testovi koji seuobi ajenokoriste su ili:nedovoljno senzitivni za vrlo fine ili minimalnepromjene naro ito u zdravih ljudi (npr. FolsteinMini mental status - fmms)

MJERENJE KOGNICIJE U DOSADAŠNJIM ISTRAŽIVANJIMA

• ili:preskupi,sofisticirani i nedostupni u svakodnevnom radu (npr.

uprosje enje signala kolornom magnetnom rezonancom)

MJERENJE KOGNICIJE U NAŠEM ISTRAŽIVANJU

Folstein-ov Mini mental status exam (FMMSE) koji se uobi ajeno primjenjuje u sli nim studijama.

Testovi iz CRD- serije (Complex reactionmeter Drenovac)

• Folstein M.Mini-Mental state: a practical method for state of patients for clinician.Journal of Psychiatric Research 1975,189-123

• Meyers CA,Wefel JS.The use of Mini-Mental State Examination to assess cognitive functioning in cancer trials:No ifs, and, buts, or sensitivity.J Clin Oncol 2003,21(19):3557-3558

ISPITANICI• Ispitanici su odabrani iz stratificiranog uzorka populacije odraslih

bolesnika oba spola koji se kontroliraju ili lije e u KBC Rijeka , Hrvatska.

• etverostrukim uparivanjem formirane su etiri skupine ispitanika (po 100 u svakoj skupini) izjedna ene po spolu, dobi stru noj spremi i vrsti maligne bolesti*:

• Skupina 1: maligni bolesnici koji pri postavljanju dijagnoze imaju anemiju• Skupina 2: maligni bolesnici koji nemaju anemiju• Skupina 3: anemi ni bolesnici koji nemaju malignu bolest• Skupina 4: zdravi ispitanici koji nemaju niti malignu bolest, niti anemiju

• *Analizom varijance i Scheffeovim testom testirali smo razlike me u skupinama i utvrdili da su skupine ujedna ene i komparabilne osim zna ajne razlike prema razini hemoglobina na razini statisti ke zna ajnosti p<0,001

ISPITANICI

Skupina I : +MALIGNA BOLEST +ANEMIJA(N=100)

Skupina II (kontrolna) : +MALIGNA BOLEST -BEZ ANEMIJE(N=100)

Skupina III(kontrolna) : -BEZ MALIGNE BOLESTI +ANEMIJA(N=100)

Skupina IV(kontrolna) : -BEZ MALIGNE BOLESTI -BEZ ANEMIJE (N=100)

• UKLJU UJU I KRITERIJI

• Najmanje 18 godina, najviše 65 godina• Karnoffsky skala (KPS) preko 60% (pokretni i polupokretni) • O ekivano preživljenje više od mjesec dana• Potpisan informirani pristanak• Patohistološki potvr ena zlo udna bolest

(novodijagnosticirana)• Izme u dva mjerenja nisu primali drugu terapiju

(kemoterapiju, imunoterapiju, kortikosteroide…)• Ne boluju od teških prate ih bolesti (aktivni infekt, mentalni,

neurološki, motori ki poreme aji, teške plu ne ili sr ane tegobe)

• Temeljni podaci o ispitanicima (n=400). Broj ispitanika po skupinama prema spolu, stru noj spremi i dobi izraženoj u godinama (standardna devijacija navedena je u zagradama).

SKUPINA1(MLG+AN+)

SKUPINA 2(MLG+AN-)

SKUPINA 3(MLG-AN+)

SKUPINA 4(MLG-AN-)

UKUPNO

MUŠKARCI 44 44 44 44 176

ŽENE 56 56 56 56 224

NSS 11 12 11 9 43

SSS 53 61 63 53 230

VSS 36 27 26 38 127

DOB(SD) 48,75 (12,82) 48,4 (12,8) 47,49 (12,73) 47,33 (14,43) 47,99 (13,18)

UKUPNO 100 100 100 100 400

• Tre a zavisna varijabla : kognicija mjerena dva puta kod svih bolesnika:

• T 1 -bazalno mjerenje • T 2 -nakon mjesec dana.

• Izmedju prvog i drugog vremena lije ena je anemija prema ASCO/ASH smjernicama .

PROCJENA KOGNICIJETestovi iz CRD- serije (Complex reactionmeter Drenovac) ispituju brzinu reagiranja na razli ite zadatke od najviših mentalnih procesa koji su odraz inteligencije (CRD 11) do najjednostavnijih

refleksnih reakcija na zvuk i svjetlo (kompjutorizirani psihometrijski laboratorij).

• CRD

• Kompleksno matemati ko mjerenje brzine reakcije na razli ite podražaje daje objektivnuprocjenu psihomotornih i kognitivnih funkcija

• U ovom je istraživanju od brojnih testova koji se CRD-om mogu provesti, korišteno 7 standardiziranih testova zadanim redoslijedom od najviših mentalnih funkcija do jednostavnih reakcija na svjetlosni i zvu ni podražaj.

• 1. TEST KONVERGENTNOG MIŠLJENJA INSTRUMENT CRD-1 I TEST CRD-11 • 2. TEST SPACIJALNE VIZUALIZACIJE INSTRUMENT CRD- 1 I TEST CRD 13 • 3. TEST VIZUALNE ORJENTACIJE INSTRUMENT CRD -2 I TEST CRD -21 • 4. TEST U ENJA I PAM ENJA INSTRUMENT CRD-3 I TEST CRD-34 • 5. TEST OPERATIVNOG MIŠLJENJA INSTRUMENT CRD-4 I TEST CRD 411 • 6. REAKCIJA NA ZVU NI PODRAŽAJ INSTRUMENT CRD-4 I TEST CRD 431 • 7. REAKCIJA NA SVJETLOSNI PODRAŽAJINSTRUMENT CRD-4 TEST CRD 434

•

• Ukupno trajanje mjerenja iznosi oko 20 minuta, uz prethodnu pripremu i uvježbavanje bolesnika.

TIJEK ISTRAŽIVANJA

• MJERENJE KOGNICIJE• FMMS• CRD

• Nakon prvih 100 bolesnika prekinuli smo FMMS zbog male osjetljivosti i nastavili mjeriti samo CRD-om

LIJE ENJE ANEMIJE• A SKUPINA - LIJE ENA/ODGOVORILA

• B SKUPINA- NIJE LIJE ENA/BEZ ODGOVORA

• Nakon prvih mjesec dana istraživanja skupina B nije više postojala

• Klini ka primjena• Stav klinike nakon prvih rezultata:

• Lije iti anemiju !• Dati transfuziju krvi pri vrijednosti

hemoglobina 90 g/L ili više! • ( a ne 80 g/L kao do tada)

OBRADA REZULTATA PSIHOLOGIJSKIH POKAZATELJA IZMJERENIH CRD-om

• 1. POSTOJI LI POVEZANOST ANEMIJE I KOGNICIJE?• 2. KAKVE SU KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI U POJEDINIM

SKUPINAMA?• 3. MIJENJA LI SE KOGNICIJA NAKON LIJE ENJA ANEMIJE?• 4. U KOLIKOJ MJERI ANEMIJA, DOB, SPOL, STRU NA

SPREMA ILI SAMA MALIGNA BOLEST UTJE U NA KOGNICIJU?

• 5. NORMATIVI

• *Rezultati psihologijskih testova analizirani su primjenom statisti kog postupka ANOVAe.





• 5. NORMATIVI


Korelacija izme u razine hemoglobina i kognitivnih funkcija (CRD11)

80 120 160 200 240 280 320

cognitive ability score (time in seconds)

65

72

82

90

97

104

111

118

125

132

140

147

156

HB

Multipla regresijska analiza (konvergentno induktivno mišljenje) pokazala je da anemija zna ajno korelira sa kognitivnim funkcijama (p<0,01)* i iznad razine 120 g/L viša razina Hb povezana je s boljim kognitivnim postignu em.





• 5. NORMATIVI


• Kognitivne sposobnosti najlošije su u malignih bolesnika koji ujedno imaju anemiju

• Lije enjem anemije popravlja se kognicija• Ali nikada ne dosiže vrijednosti ostalih grupa• Kod malignih bolesnika koji pri dijagnozi nisu imali anemiju izme u

mjerenja se pogoršala razina hemoglobina i pogoršale su se kognitivne funkcije

Konvergentno induktivno mišljenje(op a sposobnost snalaženja u problemnim situacijama) IQPreko signalne plo e ispitanik dobiva informaciju koje brojeve treba povezati i koju matemati ku operaciju (zbrajanje ili oduzimanje) izvršiti

Vrijeme u sekundama potrebno za izvo enje testa po skupinama 1-4

0

50

100

150

200

250

300

350

1 2 3 4

T1

T2

Spacijalna vizualizacija ispituje se brzina i to nost prepoznavanja likova koji se javljaju u

promjenjivim veli inama i razli itim položajima u prostoru na signalnoj plo i

• Vrijeme u sekundama potrebno za izvo enje testa po skupinama 1-4

0

50

100

150

200

250

300

350

1 2 3 4

T1

T2

Vizualna orijentacijabrzina i to nost orjentacije u prostoru


0

20

40

60

80

100

120

140

1 2 3 4

T1

T2

Sposobnost u enja (memoriranje)Ovo je najsloženiji od svih testova. Zadatak ispitanika je da pritiskom na

donji ili gornji prekida «nau i» i zapamti slijed kojim e do i do kraja labirinta


020406080

100120140160

1 2 3 4

T1

T2

Koordinacija pokretakoordinirano djelovanje ruku i nogu prema obrascima svjetlosnih podražaja.


0

20

40

60

80

100

1 2 3 4

T1

T2

Reakcija na zvuksposobnost motori ke reakcije na unaprijed poznati podražaj ( zvu ni signal). Ovo je najjednostavniji oblik mentalne aktivnosti.


02468

10121416

1 2 3 4

T1

T2

Reakcija na svjetlosposobnost motori ke reakcije na unaprijed poznati podražaj ( svjetlosni signal). Ovo je najjednostavniji oblik mentalne aktivnosti.


02

4

6

8

10

12

14

1 2 3 4

T1

T2

Primjenom posebne metodologije frakcioniranja latentnih perioda rješavanja zadataka izvode se razli iti pokazatelji uratka pojedinih CRD testova.

Oboljeli od malignih bolesti imaju zna ajno lošije rezultate u slijede im pokazateljima kognitivnih funkcija:

:

• 1. VRIJEME RJEŠAVANJA pojedina nih zadataka( najkra e, najduže i prosje no vrijeme) i testa u cjelini.

• 2. USPJEŠNOST RJEŠAVANJA uzajamno djelovanjebrzine, stabilnosti, pouzdanosti (to nosti) i izdržljivosti.

• 3. FLUKTUACIJA Varijabilitet brzine i to nosti rješavanja zadataka

• 4. NERACIONALNO UTROŠENO VRIJEME (ukupni balast)

• 5. EMOCIONALNE SMETNJE U PRVOM SUSRETU SA NOVIM SADRŽAJEM (startna disocijacija)

• 6. IZGUBLJENO VRIJEME (startni i završni balast)

• 7. USPJEŠNOST FORMIRANJA NOVOG STEREOTIPA PONAŠANJA (transfer iskustva iz po etnog u završni dio testa)

• 8. ZAMORLJIVOST (psihonervnih struktura indikator je radne sposobnosti)

• 9. NEADEKVATNA U INKOVITOST U ENJA • (Stupanj neiskorištenog iskustva u labirintu )

• 10. REGRESIJA je svaki manje uspješan prolaz u odnosu na prethodno svladanu razinu (broj to no riješenih alternativa) putanje kroz labirint.

• 11. PERSEVERACIJA u estalost pogreške u rješavanju istog zadatka govori o rigidnosti psihonervnih struktura tj. perzistiranju na neto nom odgovoru.

• 12. MENTALNA BLOKADA govori o dezorganizacijifunkcije i teško ama u procesiranju podražajnog sadržaja

• 13. FUNKCIONALNA INKONTINENCIJA. Pojava serije pogrešaka pri rješavanju istog zadatka, kao reakcije na povratnu informaciju o neto nosti rješenja odre enog zadatka. Takve teško e kontroliranja ponašanja o ituju se unekontroliranom pritiskanju razli itih tipki za odgovorešto ponašanju daje oznake emocionalne inkontinencije(koju mogu pratiti i nekontrolirani smijeh, manifestacije srdžbe pla i sl )

• “nisam se mogla sjetiti da li sam za vrijeme vožnje pogledala na semafor….”

• “ponekad moj sin mora do i i umjesto mene oti i pla ati ra une….”

• “izgledam zdravo, ljudi misle da sam dobro, ali moj mozak još uvijek nije dobro…”

Iskustvo bolesnika

Boykoff et all. J Cancer Surviv 2009.

Klini ka primjena

Upozoriti pacijente na mogu nost kognitivnih ošte enja , (individualni rezultati) pogotovo nakon po etka lije enja





• 5. NORMATIVI


Nakon korekcije anemije skra uje se vrijeme izvo enja testova

0

50

100

150

200

250

300

350

1 2 3 4 5 6 7

prije lije enja

poslije lije enja

1. TEST CRD-11 (TEST KONVERGENTNOG INDUKTIVNOG MIŠLJENJA)2. INSTRUMENT CRD- 1 I TEST CRD 13 (TEST SPACIJALNE VIZUALIZACIJE)3. INSTRUMENT CRD -2 I TEST CRD -21 (TEST VIZUALNE ORJENTACIJE)4. INSTRUMENT CRD-3 I TEST CRD-341 ( TEST U ENJA I PAM ENJA)- LABIRINT5.INSTRUMENT CRD-4 I TEST CRD 411 (TEST OPERATIVNOG MIŠLJENJA)6. INSTRUMENT CRD-4 I TESTOVI CRD 433 (REAKCIJA NA ZVU NI PODRAŽAJ) 7. INSTRUMENT CRD-4 I CRD 434 (REAKCIJA NA SVJETLOSNI PODRAŽAJ)

• Testirali smo razlike u kogniciji pri prvom (T1) i drugom (T2) mjerenju i zaklju ili da postoje vrlo zna ajne razlike u kognitivim postignu ima nakon lije enja anemije (p= 0,0001) u malignih bolesnika u svim kognitivnim testovima osim testa u enja labirinta i vizualne orjentacije (snalaženja u prostoru)

•

Klini ka primjena

Upozoriti na važnost lije enja anemije lije nike i bolesnike





• 5. NORMATIVI


• Pojedina ni utjecaj vrijednosti hemoglobina, spola i dobi naukupno vrijeme izvo enja testova (Regresijska analiza)

• Izraženo matemati ki od 29% varijance objašnjenja kognitivnih sposobnosti 23,4% otpada na vrijednost hemoglobina. Dob je tako er bila statisti ki zna ajno povezana sa kognicijom ali na manjoj razini statisti ke zna ajnosti.

•

SKUPINA 1 Beta t(95) p-level

Intercept 0,61 0,542

HB1 -0,458 -7,25 0,000

SPOL -0,022 -0,36 0,722

DOB 0,181 2,86 0,005

UTJE E LI VIŠE ANEMIJA ILI SAMA MALIGNA BOLEST NA KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI ?

Prikaz efekta anemije i maligne bolesti na kognitivne sposobnosti

• Rezultati dvosmjerne analize varijance – zna ajnost efekta anemije i maligne bolesti na kognitivne sposobnosti (rezultat na CRD11)

Anemija 0 Anemija 1

0 1

Malignost

100

150

200

250

300

350

400

UK

VR

IJ11





• 5. NORMATIVI


NORMATIVIVrijednosti mjerenja uspore ena su sa ranije definiranim standardima.

Orjentacione norme ukupnog vremena rješavanja testa CRD 11 naših ispitanika u usporedbi sastandardnim vrijednostima razli itih obrazovnih razina i zanimanja.

CRD 11 secMALIGNO OBOLJELI S ANEMIJOM 336,05MALIGNO OBOLJELI NAKON LIJE ENJA ANEMIJE 263,12MALIGNO OBOLJELI BEZ ANEMIJE 197,31ANEMI NI BOLESNICI 197,30ANEMI NI BOLESNICI NAKON LIJE ENJA 175,15PROSJE NA POPULACIJA 141,36KLASI NA GIMNAZIJA (U ENICI 16-18 godina) 120,4ZANATSKA ŠKOLA (U ENICI 16-18 godina) 168,4STUDENTI ZRAKOPLOVSTVA (19-24 godine) 131,2ODRASLI VISOKE STRU NE SPREME 140,1ODRASLI SA OSNOVNOM ŠKOLOM 228,5ODRASLI SA NEPOTPUNOM OSNOVNOM ŠKOLOM 272,7VOZA I AUTOBUSA 223,6RADARSKA KONTROLA LETENJA 143,4

ZAKLJU AK• Kognitivne sposobnosti malignih bolesnika su

smanjene u odnosu na op u populaciju

• Anemija dodatno pogoršava kogniciju aditivnim djelovanjem i snažnije nego dob, spol i edukacija djeluje na kogniciju

• Treba o ekivati rano pogoršanje anemije i kognicije u maligno oboljelih

• Lije enjem anemije može se utjecati na poboljšanje kognitivnih funkcija

Druga zapažanja

• Pacijenti niti lije nici nisu svjesni kognitivnih ošte enja koja su CRD-om jasno mjerljiva

Simptomi koje maligni bolesnici osjete subjektivno prije i poslije korekcije anemije

• 1. VRTOGLAVICA 11. BOLOVI U GRUDIMA• 2. MALAKSALOST 12. ZATAJENJE SRCA• 3. POREME AJ MISAONIH 13. POREME AJ MENSTRUACIJE

FUNKCIJA• 4. LOŠE RASPOLOŽENJE 14. SMANJENA SPOLNA Ž. • 5. GLAVOBOLJA 15. IMPOTENCIJA• 6. OTICANJE 16. NEDOSTATAK ZRAKA• 7. SMETNJE MOKRENJA 17. BLJEDO A• 8. BOLOVI U TRBUHU 18. HLADNA KOŽA• 9. SMETNJE STOLICE• 10. LUPANJE SRCA 19. PODLOŽNOST INFEKCIJAMA

0

50

100

150

200

250

300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19

T1T2

Druga zapažanja

• Važnost individualnog nalaza kognitivnih ošte enja koja su CRD-om jasno mjerljiva

INDIVIDUALNI NALAZVarijacije rezultata ponavljanih kognitivnih mjerenja u iste osobe (stabilni u zdravog studenta, varijabilni u bolesnika)

Ispitanik je komparabilan sam sa sobom

Druga zapažanja izmjerena CRD-omZDRAVI ISPITANICI. CRD11- Crnim to kama ozna eni su bolesnici koji su imali

neuobi ajeno loše rezultate

• Izdvojili smo iz statisti ke obrade bolesnike sa ekstremno lošim kognitivnim postignu ima

• Njihovi rezultati statisti ki su se podudarali sa rezultatima skupine maligno oboljelih

• Nastavili smo njihovo pra enje tijekom slijede e 2 godine

PACIJENT SPOL DOB DijagnozaOd 1.pregleda do dijagnoze

2-godišnje pra enje

1 ž 28 Hodgkinova bolest 2 mj živa,kompletna remisija

2 ž 45 Non Hodgkin limfom 3 mj živa,kompletna remisija

3 ž 41 Hodgkinova bolest+karcinom štitnja e 4 mj

živa,kompletna remisija

4 M 54 Adenokarcinom kolona 5 mj živ, CR

5 M 62 Multipli mijelom 6 mj Poginuo bez znaka bolesti

6 M 28 Hodgkinova bolest 5 mj živ, CR

7 ž 39 Karcinom mokra nog mjehura (in situ)

3 mj živa,kompletna remisija

8 ž45

Karcinom dojke 4 mj živa

9 ž 50 Karcinom štitnja e 12 mj živa

10 M 64 Kolorektalni karcinom 4 mj Umro nakon op. I terapije

PACIJENTI S KOGNITIVNIM DISFUNKCIJAMA(10/89 ZDRAVIH OSOBA)

ZAKLJU AK• U trenutku istraživanja bolesnici su bili zdravi dobrovoljci i nisu imali

nikakav drugi znak maligne bolesti osim kognitivne disfunkcije izmjerene CRD-om

• Isklju ivo brižljivim pra enjem i temeljitom klini kom obradom koju ina e ne bismo proveli otkrivena je zlo udna bolest koja ni na koji drugi na in ne bi bila prepoznata u toj ranoj fazi bolesti.

• Od 10 bolesnika 8 je živo zahvaljuju i ranom otkrivanju tumora

• Zaklju ili smo da je poreme aj kognicije uo en CRD-om vjerojatno vrlo rani znak zlo udne bolesti.

Druga zapažanja izmjerena CRD-om

UTJECAJ TERAPIJE NA KOGNITIVNE FUNKCIJE:kemoterapijom uzokovana kognitivna ošte enja (“chemobrain”)razlike me u protokolima ( npr. chop vs, r-chop) razlike me u dozamautjecaj drugih lijekova, radioterapije....

ALI NE SAMO KEMOTERAPIJE:interferon, monoklonalna antitijela, kortikosteroidi, antidepresivi,analgetici…

I NE SAMO U LOŠEM SMISLU:Pacijenti koji su primali ERITROPOETIN imali su zna ajno bolje rezultate nego što se

može objasniti samo lije enjem anemije (CNS receptori?)

+ DRUGI UZROCI KOGNITIVNIH POREME AJA Starija dob, malaksalost, depresija…

PLAN DALJNJIH ISTRAŽIVANJA

• Izraditi softwerski program individualnog nalaza bolesnika koji bi se mogao izdati kao lije ni ki nalaz

• Koristiti CRD u medicinskoj klini koj praksi

• pratiti stabilnost kognitivnih funkcija kao mogu i rani znak maligne bolesti

• Rano otkrivanje i prevencija malignih bolesti u op oj populaciji

Bolesnica ŽM,1950.gDg:Karcinom bubrega,Karcinom dojke,

Karcinom jajnika, Hb 40 g/L

“Hvala što me pitate kako sam” FMMS

Documents

CRD U KLINI KOJ PRAKSI - Hrvatski liječnički zborhdmr.hlz.hr/6kongres/pdf/6k-prez--Petranovic--CRD_u_klinickoj_praksi.pdf · PROCJENA KOGNICIJE Testovi iz CRD- serije (Complex reactionmeter