Cijena nafte i naftnih derivata - ijf.hr · tima te obuhva}a cijenu naftnih derivata na tr`i{tu Mediterana, devizni te~aj, premiju energetskog subjekta, sredstva za ﬁ nanciranje

CIJENA NAFTE I NAFTNIH DERIVATA 117

dr. sc. Anto Bajo i Irena Klemen~i}

Cijena nafte i naftnih derivata

1. UvodU ovome je tekstu obja{njenje na~ina izra~una cijena nafte i naftnih derivata te analiza

visine i strukture cijena u Hrvatskoj i zemljama ~lanicama EU-a. Cijena nafte obuhva}a tro{kove proizvodnje, transporta, veleprodaje i maloprodaje te tro{kove regulatornih subjeka-ta. Obja{njava se tako|er glavna obilje`ja trì{ta nafte i naftnih derivata, te opisuje tarifni sustav transporta nafte. Tu su i pravila o utvr|ivanju najvi{ih maloprodajnih cijena nafte i naftnih derivata, uz usporedbu visina i struktura cijena naftnih derivata (bezolovnog benzi-na i dizela) u Hrvatskoj i zemljama ~lanicama EU-a te ra{~lambu na~ina izra~una cijene ukapljena naftnog plina i usporedbu visina i strukturu cijene u zemljama ~lanicama EU-a.

2. Trì{te nafte i naftnih derivataZakon o trì{tu nafte i naftnih derivata1 ure|uje obavljanje djelatnosti proizvodnje

derivata, transporta nafte naftovodima, transporta naftnih derivata produktovodima, trgo-vine na veliko i na malo naftnim derivatima, skladi{tenja te trgovine na malo i veliko ukapljenim naftnim plinom.

Nafta je smjesa ugljikovodika prirodnog podrijetla, a derivati su proizvodi dobiveni od nafte (motorni benzini, benzini za zrakoplove, dizelska goriva, plinska ulja, loìva ulja, brodska goriva, gorivo za mlazne motore, petroleji, bitumeni, naftni koks i ukapljeni naft-ni plin).

Energetski subjekti koji obavljaju djelatnost transporta nafte naftovodom i transporta naftnih derivata produktovodom obvezni su pravnim ili fi zi~kim osobama koje podnesu zahtjev za pristup transportnim sustavima (ispunjavaju tehni~ke uvjete pristupa i priklju-~enja) omogu}iti pristup prema na~elu pregovornog pristupa tre}e strane, temeljenom na tarifnom sustavu za transport nafte, odnosno naftnih derivata (prilog 1).

Ovla{tene pravne osobe za obavljanje energetskih djelatnosti

U registru dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti2 Hrvatske energetske regulatorne agencije za obavljanje energetskih djelatnosti (HERA) registrirani su:

• Proizvodnja naftnih derivata: INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb

1 NN 57/06, 18/11.2 http://www.hera.hr/hrvatski/html/dozvole.html

Cijena nafte i naftnih derivata

118 POREZNI VJESNIK 7-8/2012.

• Transport nafte naftovodom: JADRANSKI NAFTOVOD d.d., Zagreb i H@ CARGO d.o.o. za prijevoz tereta, Zagreb

• Transport nafte i naftnih derivata produktovodima: H@ CARGO d.o.o. za prijevoz tereta, Zagreb i DINAMARIN d.o.o. za pomorske usluge, Rijeka

• Transport nafte, naftnih derivata i biogoriva cestovnim vozilom: 140 subjekata

• Trgovina na veliko naftnim derivatima: 27 subjekata

• Skladi{tenje nafte i naftnih derivata: 22 subjekta

• Trgovina na veliko ukapljenim naftnim plinom (UNP): BUTAN PLIN d.o.o. za trgovinu nafte i naftnim derivatima na veliko i na malo, Novigrad, PETROL-JADRANPLIN d.o.o. za skladi{tenje, punjenje i trgovinu plinom, [ibenik, ZAGREBA^KI PROMETNI ZAVOD d.o.o., Zagreb, CRODUX PLIN d.o.o. za trgovinu i usluge, Zagreb te PETROL-BUTAN d.o.o. za skladi{tenje, punjenje i trgovinu plinom, Ernestinovo.

• Trgovina na veliko i malo ukapljenim naftnim plinom (UNP): INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb i CROBENZ d.d., Zagreb.

Tarifni sustav za transport nafte naftovodom i transport naftnih derivata produktovo-dom donosi HERA, nakon pribavljena mi{ljenja energetskog subjekta za ~iju se djelatnost primjenjuje tarifni sustav i Ministarstva gospodarstva (dalje: Ministarstvo). Tarifni sustav za transport nafte naftovodom i transport naftnih derivata produktovodom temelji se na tro{kovima {to ih se ra~una prema me|unarodno prihva}enoj praksi, pregovaranima eko-nomskim i fi nancijskim uvjetima te primjeni druge metode ili njihove kombinacije.

Odluka o visini tarifa za transport nafte naftovodom za 2011.3 propisuje tarifu za trans-port nafte naftovodom Jadranskog naftovoda d.d. Zagreb.

Tablica 1. Tarifa transporta nafte naftovodom za pravne i fi zi~ke osobe

Za korisnike u tarifnom sustavu: TarifaR1, 19,96 kn po toni

R2 24,29 kn po toni na 100 km

Napomena: usluga transporta nafte naftovodom uz uporabu naftovoda u duìni do 20 km i obalnih terminala

Naftni derivati {to ih se stavlja na trì{te moraju udovoljiti uvjetima odre|enima pro-pisima o kakvo}i teku}ih naftnih goriva i drugim propisima na snazi u vrijeme stavljanja naftnih derivata na trì{te. Naftnim se derivatima moè dodavati biogoriva {to moraju udovoljiti uvjetima utvr|enima propisima o kakvo}i.

3. Cijene nafte i naftnih derivataCijene nafte i naftnih derivata utvr|uje se sukladno trì{nim uvjetima. Ministar pra-

vilnikom4 propisuje na~in utvr|ivanja objave i primjene najvi{e cijene pojedinih naftnih derivata. Izra~un najvi{e cijene naftnih derivata temelji se na mjerljivima trì{nim elemen-tima te obuhva}a cijenu naftnih derivata na trì{tu Mediterana, devizni te~aj, premiju energetskog subjekta, sredstva za fi nanciranje rada Agencije za obvezne zalihe i obveznih zaliha nafte i naftnih derivata u svoti {to je godi{nje utvr|uje Vlada na prijedlog Agencije za obvezne zalihe te naknade i poreze.

Zanimljivo je da, u usporedbi s drugima europskim zemljama, cijena naftnih derivata u Hrvatskoj nije analiti~ki podijeljena na: osnovnu cijenu nafte, marù nastalu zbog pre-rade, prometa i distribucije krajnjim potro{a~ima te PDV i tro{arine.

3 NN 53/11.4 Pravilnik o utvr|ivanju najvi{ih maloprodajnih cijena naftnih derivata, NN 37/11.


Pravilnik o utvr|ivanju najvi{ih maloprodajnih cijena naftnih derivata utvr|uje na~in obra~una, objave i primjene najvi{ih maloprodajnih cijena naftnih derivata kakve ener-getski subjekti koji se bave trgovinom na malo i veliko naftnim derivatima smiju primije-niti na podru~ju RH. Najvi{a je maloprodajna ujedno najvi{a cijena izra~unana sukladno Pravilniku uve}ana za tro{arine i porez. Najvi{u maloprodajnu cijena utvr|uje se za litru naftnih derivata: benzina, dizelskih goriva te plinskih ulja i nju se odre|uje (bez tro{arina i poreza) za 14-dnevno obra~unsko razdoblje prema sljede}oj formuli:

1max 1000

ni i iCIFMed T

C H B Pn

= ∑ ×= + × + +

pri ~emu je:Cmax – najvi{a cijena u kn/l;CIF Med – srednja dnevna burzovna cijena naftnih derivata u USD/t objavljena u Platt’s

European Marketscan5

T – srednji dnevni te~aj u kn/USD HNB-a za dan za kojeg je objavljena srednja dnevna burzovna cijena naftnih derivata (CIF Med)

i – dnevni podaci: i = 1, 2, 3,..., nn – broj objavljenih srednjih dnevnih burzovnih cijena naftnih derivata (CIF Med)

u obra~unskom razdobljuρ – gusto}a naftnog derivata (za motorne benzine ρ = 0,755 kg/l, za dizelska

goriva i plinska ulja ρ = 0,845 kg/l)H – naknada za fi nanciranje rada Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naft-

nih derivata i fi nanciranje obveznih zaliha nafte i naftnih derivata, izraèno u kn/t {to godi{nje utvr|uje Vlada RH

B – naknada za poticanje proizvodnje biogoriva, izraèno u kn/l {to godi{nje utvr-|uje Vlada RH (naknadu se obra~unava na motorne benzine i dizelska goriva za pogon motornih vozila ili plovila, osim na plavi dizel)

P – premija energetskog subjekta u kn/l.

Za utvr|ivanje prosje~ne srednje cijene naftnih derivata CIF Med uporabljuje se pro-sje~ne srednje vrijednosti kotacija Mediterranean Cargoes CIF Med (Genova/Lavera) iz Platt’s European Marketscana, objavljene u razdoblju od prvoga dana poslije prija{njeg obra~una do dana novoga obra~una, i to za naftne derivate prikazane u tablici 2.

Tablica 2. Cijena naftnih derivata u 2012.

Vrsta benzinaBenzin – EUROSUPER BS 95 Prem Unl 10ppmBenzin – EUROSUPER BS 98 1,06 x Prem Unl 10ppmBenzin – EUROSUPER BS 100 1,10 x Prem Unl 10ppmDizelsko gorivo – EURODIZEL BS 10ppm ULSDDizelsko gorivo – DIZEL 0,96 x Gasoil 0.1%Plinsko ulje – EURO (loìvo ulje ekstra lako) Gasoil 0.1%Plinsko ulje (loìvo ulje ekstra lako) 0,96 x Gasoil 0.1%Dizelsko gorivo – PLAVI DIZEL 0,96 x Gasoil 0.1%

Izvor: Pravilnik o utvr|ivanju najvi{ih maloprodajnih cijena naftnih derivata, NN 37/11

5 Izvje{}a Platt’sa vaàn su izvor mjerila za procjenu cijena na trì{tu energenata i uporabljuju ih svi su-dionici trì{ta nafte.


Ako energetski subjekt stavi u potro{nju benzin koji ima istraìva~ki oktanski broj ve}i od 95, a nije naveden u gornjoj tablici, priznaje mu se premiju u visini 2% cijene Prem Unl 10ppm za svaki cijeli istraìva~ki oktanski broj iznad 95.

Visinu premije energetskog subjekta (P) utvr|uje se za motorne benzine i dizelska goriva u vrijednosti 0,76 kn/l, za plinska ulja u svoti 0,58 kn/l, a za plavi dizel u svoti 0,50 kn/l. Na trì{tu se utvr|uje visinu premije energetskog subjekta (P) za sve naftne deriva-te {to ih se prodaje na benzinskim postajama uz auto-ceste i na morskoj obali pa mogu izravno opskrbiti plovila gorivom. Iznimka je cijena plavog dizela {to je se utvr|uje admi-nistrativno.

Najvi{u maloprodajnu cijenu dobiva se tako da se najvi{u cijenu uve}a za tro{arinu i poreze. Maloprodajnu cijenu zaokruùje se na dva decimalna mjesta.

Ispravljenu najvi{u cijenu dobiva se obrnutim izra~unom, nakon odbijanja poreza i tro{arine od najvi{e maloprodajne cijene pojedinoga naftnog derivata te je se zaokruùje na tri decimalna mjesta.

Maloprodajne cijene naftnih derivata mijenja se svakih 14 dana. Dan je primjene no-vih maloprodajnih cijena naftnih derivata utorak u 0,01 sati. a obra~unava ih se posljed-njega radnog dana {to prethodi danu primjene (dan obra~una). Najve}a je dopu{tena promjena najvi{e maloprodajne cijene naftnog derivata navi{e/naniè na dan obra~una, u odnosu na vaè}u najvi{u maloprodajnu cijenu − 3%. Jedan radni dan prije primjene novih cijena, Ministarstvo utvr|uje i objavljuje na svojoj internetskoj stranici6 svotu najvi{e maloprodajne cijene pojedinih naftnih derivata za predstoje}e obra~unsko razdoblje. Tije-kom obra~unskog razdoblja, energetski subjekt obvezan je primijeniti maloprodajnu cije-nu jednaku ili niù od cijene {to ju je objavilo Ministarstvo. Energetski subjekti ovla{teni su primjenjivati razli~ite maloprodajne cijene na podru~ju RH za jednak naftni derivat i mijenjati ih tijekom obra~unskog razdoblja, s tim da se nikad ne odstupi od uvjeta o najvi{oj cijeni. Energetski subjekti prvoga dana obra~unskog razdoblja do 12:00 sati Mini-starstvu moraju dostaviti podatke o maloprodajnim cijenama {to ih primjenjuju na po~etku obra~unskog razdoblja te o svakoj promjeni cijene tijekom obra~unskog razdoblja do 12:00 sati sljede}ega radnog dana. Energetski subjekti, osim toga, na svojima internetskim stra-nicama moraju redovito objavljivati i aùrirati aktualne maloprodajne cijene o ~emu su obvezni pisano obavijestiti Ministarstvo o namjeri stavljanja u potro{nju motornog benzi-na {to nije naveden u tablici prije 15 dana od po~etka stavljanja novoga motornoga ben-zina u potro{nju.

Tablica 3. Najvi{a maloprodajna cijena benzina od 12. do 25. lipnja 2012.

Najvi{a maloprodajna cijena kn/lMB Eurosuper BS 95 10,32MB Eurosuper BS 98 10,64MB Eurosuper BS 100 10,86Dizelsko gorivo Eurodiesel BS 9,61Plinsko ulje LU EL EURO 7,03Plinsko ulje LU EL 6,81Plinsko ulje obojeno plavom bojom 6,01

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, 2012.

6 http://www.mingorp.hr/default.aspx?id=2269http://www.mingorp.hr/default.aspx?id=2368


Radi za{tite potro{a~a, regulacije trì{ta ili zbog drugih opravdanih razloga, Vlada moè propisati najvi{u razinu cijena za pojedine naftne derivate i to za razdoblje najdulje 90 dana.

3.1. Visina i struktura cijena naftnih derivata u zemljama ~lanicama EUVisinu maloprodajne cijene goriva odre|uje prodajna cijena jedne litre sirove nafte,

marà, tro{arine i PDV. Marà je zapravo tro{ak nastao radi rafi niranja nafte, transporta, osiguranja, stvaranja zaliha, distribucije i prodaje goriva krajnjim korisnicima. Tro{arine i PDV porezi su {to ih razrezuju dràve i lokalne jedinice − mogu obuhvatiti i poreze u vezi sa za{titom okoli{a. Maloprodajne cijene razli~ite su za bezolovni benzin i za dizel. U lipnju 2012. prosje~na cijena litre benzina na podru~ju EU-a bila je 1,5, a dizela oko 1,41 eura.

Tablica 4. Cijena bezolovnog benzina i dizela u 2012. (18. lipnja) u eurima

bezolovni benzin (1) dizel (2) razlika (1-2)Cipar 1,273 1,307 -0,034Bugarska 1,276 1,286 -0,010Rumunjska 1,278 1,291 -0,013Estonija 1,284 1,274 0,010Latvija 1,331 1,259 0,072Luxembourg 1,333 1,197 0,136[panjolska 1,340 1,278 0,062Poljska 1,349 1,307 0,042Litva 1,362 1,280 0,082Austrija 1,411 1,324 0,087Slovenija 1,414 1,296 0,118Ma|arska 1,441 1,465 −0,024ê{ka R. 1,450 1,427 0,023Malta 1,500 1,400 0,100Prosjek EU-a 1,503 1,409 0,094Slova~ka 1,540 1,411 0,129Njema~ka 1,574 1,400 0,174Irska 1,592 1,497 0,095Finska 1,625 1,487 0,138[vedska 1,631 1,603 0,028Belgija 1,647 1,453 0,194U. Kraljevstvo 1,649 1,734 −0,085Portugal 1,677 1,462 0,215Francuska 1,687 1,504 0,183Gr~ka 1,689 1,496 0,193Danska 1,719 1,532 0,187Italija 1,755 1,647 0,108Nizozemska 1,762 1,425 0,337HRVATSKA 1,352 1,277 0,075

Izvor: Europe’s Energy Portal, http://www.energy.eu/ Napomena: Cijena benzina i dizela u Hrvatskoj za velja~u 2012. Izvor: Ministarstvo gospodarstva, 2012.


4. Najvi{e cijeneNajvi{a je cijena za litru dizela u Nizozemskoj 1,762 eura, a najvi{a cijena benzina u

U. Kraljevstvu 1,734 eura. Zanimljivo da je na Cipru, u Bugarskoj, Rumunjskoj, Ma|arskoj i U. Kraljevstvu cijena litre dizela vi{a od cijene bezolovnog benzina. Najve}e su razlike u cijeni u Portugalu − benzin je otprilike 0,2 eura skuplji od dizela. Hrvatska je u skupini zemalja s najniòm cijenom dizela i bezolovnog benzina. Te }e cijene vjerojatno i ubudu}e biti podlo`ne utjecajima promjena cijene nafte na trì{tu, ali i rastu}ih tro{arina i PDV-a.

Pogledajmo strukturu cijene bezolovnog benzina (grafi kon 1). Cijena litre sirove naf-te jednaka je u svim zemljama. Na ve}e razlike u cijenama utje~u marè i tro{arine.

Grafi kon 1. Visina i struktura cijene bezolovnog benzina

Izvor: Europe’s Energy Portal, http://www.energy.eu/ Napomena: Cijena benzina i dizela u Hrvatskoj za velja~u 2012. Izvor: Ministarstvo gospodarstva, 2012.

Najve}a je maloprodajna cijena benzina u Belgiji, radi visokoga PDV {to u njoj sudje-luje s otprilike 35% te visokih tro{arina. Najvi{e tro{arine na benzin imaju Italija, Francu-ska, Finska i U. Kraljevstvo − s rasponom 0,6 do 0,7 eura po litri. U usporedbi s benzinom, cijene dizela u prosjeku su niè, iako ne u svima zemljama.

Cijena dizela najve}a je u U. Kraljevstvu, Italiji i [vedskoj. Osnovna cijena litre nafte svugdje je jednaka, ali su zato tro{kovi (marà) znatno ve}i u Gr~koj i na Malti. Najve}e tro{arine i PDV imaju [vedska, UK i Danska. Hrvatska je u skupini zemalja s niìm cije-nama za litru dizela (sa [panjolskom, Slovenijom, Rumunjskom, Latvijom, Litvom i Esto-nijom).


Pravilnik po kojem se ra~una cijene naftnih derivata u Hrvatskoj propisuje da se u obzir uzima cijene derivata na Mediteranu, a ne barela, i te~aj dolara. Pravilnik odre|uje cijene naftnih derivata ovisno o kretanju cijena na Mediteranu, a ne o kretanju cijene ba-rela nafte. Postoje}i na~in izra~una cijena goriva u Hrvatskoj onemogu}uje uvid u tro{ kove marè. Stoga su obavljene procjene tro{kova temeljem podataka o tro{arinama, PDV-a i cijene sirove nafte {to je, pretpostavljamo, na{a najve}a naftna kompanija nabavlja prema svjetskoj cijeni 0,50 eura po litri.

5. Cijena ukapljenog naftnog plinaPravilnikom o utvr|ivanju cijena ukapljenog naftnog plina (UNP) 7 utvr|uje se njego-

vu najvi{u cijenu za pravne i fi zi~ke osobe koje se bave proizvodnjom i/ili uvozom i/ili trgovinom UNP.

Ukapljeni naftni plin (UNP) ~ine naftni ugljikovodici (propan, propen, butan, buten i njihovi izomeri i drugi) i njihove smjese u teku}emu i plinovitom stanju, ~iji parni tlak prema{uje 1,25 bara pri 40 °C, {to udovoljava hrvatskim normama. UNP za automobile (s Otto-motorima) (UNP A) je UNP {to ga se moè skladi{titi i njime rukovati u teku}em stanju, uz umjeren tlak i na temperaturi okolice. Sastoji se uglavnom od propana, butana i manjih udjela propena, butena i pentana/pentena. Prema normi EN 589, 2004, klasifi cira ga se u pet razreda, ovisno o temperaturama i podneblju te razdoblju godine, zbog osiguravanja minimalnog tlaka para od 150 kPa tijekom cijele godine. Pro~i{}eni UNP-i proizvodi su vi-

7 NN 147/10, 59/11

Grafi kon 2. Visina i struktura cijene dizela u 2012. (lipanj) u eurima

Izvor: Europe’s Energy Portal, http://www.energy.eu/ Napomena: Cijena benzina i dizela u Hrvatskoj je za velja~u 2012. Izvor: Ministarstvo gospodarstva, 2012.


soke ~isto}e, bez mirisa i sumpornih spojeva. Uporabljuje ih se kao potisne plinove za aero-sole u kozmeti~koj i farmaceutskoj industriji te kao sirovinu u petrokemiji.

Pravilnik se odnosi se na UNP {to ga se rabi u industriji i ku}anstvima kao energent i za automobile sljede}ih vrsta:

1. UNP za primjenu u industriji i ku}anstvima kao energent: 1.1. Propan oznake UNP P 1.2. Butan oznake UNP B 1.3. Propan-butan smjesa oznake UNP PB2. UNP za automobile (s Otto-motorima) oznake UNP A.

Pravilnik se ne odnosi na pro~i{}ene UNP-e {to ih se rabi kao sirovinu u industriji ili kao potisni plin za aerosole.

Prodajnu cijenu proizvoda ~ine osnovica za obra~un, varijabilni tro{kovi ovisno o namjeni (energent/pogonsko gorivo) i na~inu isporuke (spremnici/boce) proizvoda te tro{kova prometa na veliko i malo.

Osnovicu za obra~un prodajnih cijena ra~una se posebno za pojedinu vrstu UNP-a na temelju burzovnih kotacija prema West Mediterranean FOB Ex-rafi nery/storage objavljenih u Platt’s LPGaswire posebno za propan (C3H8) i butan (C4H10 i/n) kako slijedi:

(1) za propan (UNP P):

PoP = FOBP Ku + X1 u kn/t

(2) za butan (UNP B):

PoB = FOBB Ku + X1 u kn/t

(3) za smjesu propan-butan (UNP PB) i smjesu UNP za automobile (UNP A), neovisno o stvarnim udjelima propana i butana:

PoPB = PoA = (0,4 FOBP + 0,6 FOBB) x Ku + X1 u kn/t

gdje je:PoP, PoB − osnovica za obra~un cijene propana (UNP P), odnosno butana (UNP B) u

kn/t,PoPB, PoA − osnovica za obra~un smjese (UNP PB i UNP A) u kn/t,FOBP, FOBB − prosje~na cijena za propan (FOBP) odnosno butan (FOBB) izra~unana na

osnovi srednjih vrijednosti svih objavljenih kotacija u Platt’s LPGaswire za West Mediterranean FOB Ex-rafi nery/storage u obra~unskom razdoblju (dan nakon pro{loga do dana novog obra~una) u USD/t,

Ku − prosje~an srednji te~aj HNB-a prema USD-u izra~unan na osnovi svih objavljenih podataka u obra~unskom razdoblju (dan nakon pro{loga do dana novog obra~una) u kn/USD,

X1 − svota na ime priznavanja fi ksnih tro{kova vozarina i osiguranja, tro{arin skog skladi{tenja i manipulacije, neovisno o vrsti UNP-a {to ~ini 400,00 kn/t.

Najvi{u prodajnu cijenu UNP-a na veliko i malo odre|uje se tako da se osnovicu za obra~un uve}a za tro{kove sekundarne manipulacije, obrade, transporta i skladi{tenja, uklju~iv{i maloprodajnu marù, ovisno o vrsti, namjeni i na~inu isporuke na paritetu:

• fco spremnik kupca za UNP za spremnike• fco kupac na lokaciji maloprodaje za UNP u bocama• fco plinska odnosno benzinska postaja za UNP za Otto-motore iz izraza:

2,12, 1

1000 100ok

i i

mPPC X

= + ⋅ +


gdje je:PCi − najvi{a razina prodajne cijene u kn/kg, ovisno o vrsti, namjeni i na~inu isporukei − indeks razli~itih UNP-a prema vrsti, namjeni i na~inu isporuke, kao u tablici 3Pok − osnovica za obra~un ovisno o vrsti UNP-a u kn/tk − indeks {to ozna~uje osnovicu za obra~un prema vrsti UNP-a. Za: • propan Pok = PoP

• butan Pok = PoB, • smjese Pok = PoPB

• UNP za automobile Pok = PoA

X2,i − svote na ime priznavanja svih sekundarnih tro{kova u kn/kg,m2,i – marè.

Tablica 5. Priznati sekundarni tro{kovi

IndeksUNP-a

Opis UNP-a Oznaka UNP-a

Priznati sekundarni tro{kovi X2,i (kn/kg)

Priznata maràm2,i (%)

UNP za spremnike:1 – smjesa UNP PB 1,020 52 – propan UNP P 0,892 53 – butan UNP B 0,851 5

Smjesa UNP u bocama:4 – boce sadràja ≥ 7,5 kg UNP PB 2,962 55 – boce sadràja < 7,5 kg UNP PB 3,081 5

Propan u bocama:6 – boce sadràja ≥ 7,5 kg UNP P 2,944 57 UNP za Otto-motore UNP A 1,800 5

Izvor: Pravilnik o utvr|ivanju cijena ukapljenog naftnog plina, NN 147/10, 59/11

Prodajnu cijenu UNP za Otto-motore na benzinskim crpkama uz auto-ceste izme|u naplatnih ku}ica odre|uje se slobodno.

Tablica 6. Najvi{e razine maloprodajnih cijena ukapljenog naftnog plina za lipanj 2012.

VRSTA PROIZVODA Najvi{a razina prodajne cijene

na malo

Najvi{a razina prodajne cije-ne na malo

PCm Cvkn/kg kn/lit

Spre-mnici

1 Smjesa UNP-a za spremnike (UNP PB) 8,16 4,522 Propan za spremnike (UNP P) 7,49 3,80

3 Butan za spremnike (UNP B) 8,27 4,84Boce 4 Smjesa UNP-a za boce sadràja 7,5 kg i vi{e

(UNP PB)10,71 5,93

5 Smjesa UNP-a za boce sadràja manjeg od 7,5 kg (UNP PB)

10,86 6,02

6 Propan u bocama sadràja 7,5 kg i vi{e (UNP A) 10,19 5,177 Smjesa UNP-a za Otto-motore (UNP A) 9,18 5,09

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, 2012.

Dodatno je propisana cijena plinske boce 7,5 kg 80,33 kn, plinske boce 10 kg 107,10 kn, a plinske boce 35 kg 374,85 kn.


5.1. Cijena ukapljenog naftnog plina u zemljama ~lanicama Europske unijeUkupnu maloprodajnu cijenu ukapljenog naftnog plina u zemljama ~lanicama EU-a ~ine:

a) prodajna cijena litre sirove nafte, b) marà – tro{ak rafi niranja, transporta, osiguranja, stvaranja zaliha, distribucije i prodaje krajnjim korisnicima, c) tro{arine i PDV − porezi {to ih razrezuju dràva i lokalne jedinice. To obuhva}a i poreze u vezi sa za{titom okoli{a.

Grafi kon 3. Visina i struktura maloprodajne cijene ukapljenog naftnog plina 2012. (18. lipnja), u eurima

Izvor: Europe’s Energy Portal, http://www.energy.eu/

Najvi{u cijenu plina biljeì Danska. Svi tro{kovi poput marè i poreza (tro{arine i PDV) znatno utje~u na visinu cijene. Zanimljivost je da Belgija i Rumunjska nemaju tro{arine na ukapljeni naftni plin. Treba istaknuti da je najnià cijena plina u Latviji i Luxembourgu.

Zanimljive informacije daje i grafi kon o cijenama naftnog plina za grijanje (grafi kon 4).

Grafi kon 4. Cijena naftnog plina za grijanje (18. lipnja) 2012. (u eurima)

Izvor: Europe’s Energy Portal, http://www.energy.eu/


Osnovna je cijena sirove nafte jednaka u svima zemljama. Na ve}e razlike u cijenama utje ~u tro{kovi marà (prerada, transport, skladi{tenje i distribucija do korisnika), porezi i tro {arine. Najve}i su tro{kovi marè u Gr~koj, dok su porezi najve}i u [vedskoj, Danskoj, Ita liji, Irskoj i Ma|arskoj. Belgija u strukturi cijene ima najve}i udjel PDV-a, a cijene naft-nog pli na za grijanje pod utjecajem su ve}ih tro{arina u [vedskoj, Italiji, Danskoj, Ma|arskoj i Rumunjskoj.

6. Zaklju~akVe}a odstupanja cijena nafte i naftnih derivata pod utjecajem su strogih pravila dràv-

nih tijela, zbog ~ega nisu mogu}e ve}a kolebanja u kratkome razdoblju. Odstupanja malo-prodajne cijene naftnih derivata ne mogu biti ve}e od 3% u dva tjedna. Cijene naftnih derivata i ukapljenog naftnog plina ovise o promjenama cijena na glavnima svjetskim trì{tima. Tek u osobitim okolnostima (kada treba za{tititi potro{a~e ili regulirati trì{te) Vlada moè propisati niù cijenu plina od one za koju daje izra~un. No, takva odluka uobi~ajeno vrijedi za kra}e razdoblje. Pravilnik po kojem se ra~una cijene naftnih deriva-ta u Hrvatskoj propisuje da se u obzir uzima cijene derivata na Mediteranu, a ne cijenu barela nafte. Pravilnik utvr|uje i cijena derivata u vezi s te~ajem dolara. Zbog takvog se obra~una, naàlost, ne moè utvrditi stvarne tro{kove marà.

LiteraturaZakon o trì{tu nafte i naftnih derivata (NN 57/06. i 18/11)Pravilnik o utvr|ivanju najvi{ih maloprodajnih cijena naftnih derivata (NN 37/11)Pravilnik o utvr|ivanju cijena ukapljenog naftnog plina (NN 147/10. i 59/11)Tarifni sustav za transport nafte naftovodom (NN 39/07)Odluka o iznosu tarifa za transport nafte naftovodom za 2011. (NN 53/11)*** Energija 2010, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetni{tva, 2011.

Prilog 1: Tarifni sustav za transport nafte naftovodomMetoda utvr|ivanja tarifa {to je se primjenjuje u Tarifnom sustavu za transport nafte

naftovodom8 temelji se na:a) tro{kovima poslovanja transportera nafte,b) investicijskim ulaganjima,c) prinosu na imovinu, odnosno investicije,d) obra~unu utjecaja infl acije,

temeljem kojih se utvr|uje prihod transportera nafte za budu}u godinu, odnosno godinu za koju se donosi tarifu.

Korisnici usluga transporta nafte pla}aju jedinstvenu tarifu, a razvrstava ih se u sljede}e kategorije:

– korisnici usluga transporta nafte naftovodom koji uporabljuju naftovod uklju~iv{i do duìne 20 km i obalne terminale (R1). Prosje~nu se tarifu za korisnike usluga transporta nafte naftovodom kategorije R1 izraàva u kunama po toni (kn/t).

– korisnici usluga transporta nafte naftovodom koji uporabljuju naftovod duìne iznad 20 km, obalne i kopnene terminale (R2). Prosje~nu se tarifu za korisnike usluge transporta nafte naftovodom kategorije R2 izraàva u kunama po toni na 100 km (kn/t 100 km).

8 NN 39/07.


1. Tro{kovi poslovanja transportera nafteUkupne tro{kove poslovanja transportera nafte u godini razdoblja t izra~unava se pre-

ma formuli:

UTPt = UTPR1,t + UTPR2,t

gdje su:

UTPt – ukupni tro{kovi poslovanja transportera nafte u godini razdoblja t

UTPR1,t; UTPR2,t – ukupni tro{kovi poslovanja u godini razdoblja t, za kategorije korisnika R1 i R2

t – redni broj godine u razdoblju obuhva}enome pri odre|ivanju tarifa.

U Tarifnom sustavu oznake su godina u razdoblju obuhva}enome pri odre|ivanju tarifa:

– t=1 za sada{nju godinu u razdoblju,– t=2 za budu}u godinu u razdoblju,– t=3 za tre}u godinu u razdoblju,– t=4 za ~etvrtu godinu u razdoblju,– t=5 za petu godinu u razdoblju.

Oznaka prethodne godine je t=0.

Ukupne tro{kove poslovanja u godini t, za kategorije korisnika R1 i R2, izra~unava se prema formuli:

UTPR1,t = OTR1,t + AR1,t

UTPR2,t = OTR2,t + AR2,t

gdje su:

UTPR1,t; UTPR2,t – ukupni tro{kovi poslovanja u godini t, za kategorije korisnika R1 i R2

OTR1,t; OTR2,t – operativni tro{kovi poslovanja u godini t, za kategorije korisnika R1 i R2

AR1,t; AR2,t – amortizacija gra|evinskih objekata, opreme i ostaloga u godini t, za kategorije korisnika R1 i R2.

Operativne tro{kove poslovanja, {to ~ine materijalni tro{kovi (za sirovine i materijal, energiju, proizvodne usluge i ostali materijalni tro{kovi), tro{kovi osoblja i ostali, u godi-ni t, za kategorije korisnika R1 i R2, izra~unava se prema formuli:

OTR1,t = MTR1,t + TOR1,t + OSR1,t

OTR2,t = MTR2,t + TOR2,t + OSR2,t

gdje su:

OTR1,t; OTR2,t – operativni tro{kovi poslovanja u godini t, za kategorije korisnika R1 i R2

MTR1,t; MTR2,t – materijalni tro{kovi u godini t, za kategorije korisnika R1 i R2

TOR1,t; TOR2,t – tro{kovi osoblja u godini t, za kategorije korisnika R1 i R2

OSR1,t; OSR2,t – ostali tro{kovi u godini t, za kategorije korisnika R1 i R2.

2. Prinosi na imovinu i investicijePrinose na imovinu, ura~unav{i investicije u godini t, za kategorije korisnika R1 i R2,

izra~unava se prema formuli:

PRR1,t = IMINR1,t × PPTK/100


PRR2,t = IMINR2,t × PPTK/100

gdje su:

PRR1,t; PRR2,t – prinos na imovinu, odnosno investicije u godini t, za kategorije korisnika R1 i R2

IMINR1,t; IMINR2,t – osnovica za obra~un prinosa na imovinu, odnosno investicije u godini t, za kategorije korisnika R1 i R2

PPTK – ponderirana stopa prinosa na imovinu, odnosno investicije poslije oporezivanja, {to je se primjenjuje za sve godine razdoblja obuhva}enog pri odre|ivanju tarifa, u posto-cima (%).

Osnovice za obra~un prinosa na imovinu, ura~unav{i investicije u godini t, za katego-rije korisnika R1 i R2, izra~unava se prema formuli:

IMINR1,t = (IMINR1,t,poc + IMINR1,t kraj)/2

IMINR2,t = (IMINR2,t,poc + IMINR2,t,kraj)/2

gdje su:

IMINR1,t; IMINR2,t – osnovice za obra~un prinosa na imovinu, odnosno investicije u godini t, za kategorije korisnika R1 i R2

IMINR1,t,poc + IMINR1,t-kraj; IMINR2,t,poc + IMINR2,t-kraj – ukupna vrijednost imovine, ura~unav{i investicije na po~etku godine razdoblja t, odnosno vrijednost imovine 31. prosinca godine t=1 {to prethodi godini t, za kategorije korisnika R1 i R2

IMINR1,t, kraj; IMINR2,t, kraj – ukupna vrijednost imovine, ura~unav{i investicije na kraju godine t, odnosno 31. prosinca godine t, za kategorije korisnika R1 i R2.

Ukupne vrijednosti imovine, ura~unav{i investicije na kraju godine t, odnosno 31. prosinca godine t, za kategorije korisnika R1 i R2, izra~unava se prema formuli:

IMINR1,t,kraj = IMINR1,t,poc – AR1,t + INVR1,t – ORR1,t

IMINR2,t,kraj = IMINR2,t,poc – AR2,t + INVR2,t – ORR2,t

gdje su:

IMINR1,t,kraj; IMINR2,t,kraj – vrijednost imovine, ura~unav{i investicije na kraju godine t, odnos-no 31. prosinca godine razdoblja t, za kategorije korisnika R1 i R2,

IMINR1,t,poc = IMINR1,t,kraj; IMINR2,t,poc = IMINR2,t,kraj – ukupna vrijednost imovine, ura~unav{i investicije na po~etku godine t, odnosno vrijednost imovine 31. prosinca godine t=1 koja prethodi godini t, za kategorije korisnika R1 i R2

INVR1,t; INVR2,t – svota investicija u godini t, za kategorije korisnika R1 i R2

AR1,t; AR2,t – amortizacija gra|evinskih objekata, opreme i ostaloga u godini t, za kate-gorije korisnika R1 i R2

ORR1,t; ORR2,t – otu|ena i rashodovana sredstva u godini t, za kategorije korisnika R1 i R2.

Ponderiranu stopu prinosa na imovinu, odnosno investicije poslije oporezivanja, {to je se primjenjuje za sve godine razdoblja obuhva}enoga pri odre|ivanju tarifa, izra~unava se prema formuli:

PPTK = re × EI(E + D)) + rd × (DI/(E + D)) × (1 – spd/100)

gdje su:

PPTK – ponderirana stopa prinosa na imovinu, odnosno investicije poslije oporezivanja, {to je se primjenjuje za sve godine razdoblja obuhva}enog pri odre|ivanju tarifaE – vrijednost vlastitoga kapitala


D – svota dugare – svota prinosa na vlastiti kapital, u postocima (%)rd – prosje~na kamata na dugovanje, u postocima (%)spd – stopa poreza na dobit, u postocima (%).

Svotu prinosa na vlastiti kapital, izraènu u postocima (%), izra~unava se prema formuli:

re = rf + ß × (rm – rf)

gdje su:re – svota prinosa na vlastiti kapital, u postocima (%)rf – prinos ostvaren od nerizi~nih ulaganja, u postocima (%)rm – prosje~an prinos od rizi~nih ulaganja, u postocima (%)(rm – rf) – premija trì{nog rizika, u postocima (%)ß – beta, koefi cijent varijabilnosti prinosa dionica transportera nafte u odnosu na prosje~nu varijabilnost prinosa svih dionica {to kotiraju na trì{tuß × (rm – rf) – premija na trì{ni rizik vlastitog kapitala, u postocima (%).

3. Ukupan prihod transportera nafteUkupan godi{nji prihod transportera nafte u godini t, od kategorija korisnika R1 i R2,

izra~unava se prema formuli:

UPGR1,t = UTPR1,t × IPCt + PRR1,t

UPGR2,t = UTPR2,t × IPCt + PRR2,t

gdje su:

UPGR1,t; UPGR2,t – ukupni godi{nji prihodi u godini t, od kategorija korisnika R1 i R2

UTPR1,t; UTPR2,t – ukupni tro{kovi poslovanja u godini t, za sve korisnike kategorije korisnika R1 i R2

IPCt – koefi cijent za obra~un kumulativnog utjecaja infl acije u godini t i godinama razdob-lja {to joj prethode

PRR1,t; PRR2,t – prinos na imovinu, ura~unav{i investicije u godini t, za sve korisnike kategorije korisnika R1 i R2.

Koefi cijent za obra~un kumulativnog utjecaja infl acije u godini t i godinama razdoblja {to joj prethode, izra~unava se prema formuli:

IPCt = IPCt–1 × (1 + spp/100)

gdje su:

IPCt – koefi cijent za obra~un kumulativnog utjecaja infl acije u godini t i godinama razdob-lja {to joj prethode

IPCt–1 – koefi cijent za obra~un kumulativnog utjecaja infl acije u godini t=1 i godinama razdoblja {to joj prethode

spp – stopa rasta potro{a~kih cijena za sada{nju godinu (t=1), {to je objavljuje DSZ, te je se primjenjuje za sve godine razdoblja obuhva}enog pri odre|ivanju tarifa, u postocima (%).

Vrijednosti su koefi cijenata za obra~un kumulativnog utjecaja infl acije po godinama razdoblja obuhva}enoga pri odre|ivanju tarifa sljede}e:

– za sada{nju godinu u razdoblju, odnosno t=1: IPC1 = (1 + spp/100)– za budu}u godinu u razdoblju, odnosno t=2: IPC2 = IPC1 × (1 + spp/100)– za tre}u godinu u razdoblju, odnosno t=3: IPC3 = IPC2 × (1 + spp/100)


– za ~etvrtu godinu u razdoblju, odnosno t=4: IPC4 = IPC3 × (1 + spp/100)– za petu godinu u razdoblju, odnosno t=5: IPC5 = IPC4 × (1 + spp/100).

Ukupan prihod transportera nafte u godinama razdoblja za koje se utvr|uju prosje~ne tarife, od kategorija korisnika R1 i R2, izra~unava se prema formuli:

UPRR1 = SUPGR1,t

UPRR2 = SUPGR2,t

gdje su:

UPRR1; UPRR2 – ukupan prihod transportera nafte u godinama razdoblja za koje se utvr|uje prosje~ne tarife, od kategorija korisnika R1 i R2

UPGR1,t; UPGR2,t – ukupan godi{nji prihod transportera nafte u godini t, od kategorija kori-snika R1 i R2.

Ukupan prihod transportera nafte u godini t izra~unava se prema formuli:

UPPESt = UPGR1,t + UPGR2,t

gdje su:

UPPESt – ukupan prihod transportera nafte u godini t

UPGR1,t; UPGR2,t – ukupan godi{nji prihodi transportera nafte u godini t, od kategorija koris-nika R1 i R2.

4. Prosje~ne tarifeProsje~nu tarifu za kategoriju korisnika R1 izra~unava se prema formuli:

TR1 = UPPR1/UTNR1

gdje su:

TR1 – prosje~na tarifa za kategoriju korisnika R1, u kunama po toni (kn/t)

UPPR1 – ukupan prihod transportera nafte od svih korisnika kategorije korisnika R1 u go-dinama razdoblja za koje se utvr|uje prosje~nu tarifu za kategoriju korisnika R1

UTNR1 – planirana ukupna koli~ina nafte za transport za sve korisnike kategorije korisnika R1 u godinama razdoblja za koje se utvr|uje prosje~nu tarifu za kategoriju korisnika R1, u tonama (t).

Planiranu ukupnu koli~inu nafte za transport za sve korisnike kategorije korisnika R1 u godinama razdoblja za koje se utvr|uje prosje~nu tarifu za kategoriju korisnika R1, izra~unava se prema formuli:

UTNR1 = SUTGR1,t

gdje su:

UTNR1 – planirana ukupna koli~ina nafte za transport za sve korisnike kategorije korisnika R1 u godinama razdoblja za koje se utvr|uje prosje~nu tarifu za kategoriju korisnika R1, u tonama (t)

UTGR1,t – planirana koli~ina nafte za transport u godini t za sve korisnike kategorije koris-nika R1, u tonama (t).

Planiranu koli~inu nafte za transport u godini t za sve korisnike kategorije korisnika R1, izra~unava se prema formuli:

UTGR1t = STGKR1,t,nR1

gdje su:


UTGR1t – planirana ukupna koli~ina nafte za transport u godini t za sve korisnike kateg. korisnika R1, u tonama (t)TGKR1,t,nR1 – planirana koli~ina nafte za transport u godini t, za n-toga korisnika kategorije korisnika R1, u tonama (t)NR1 – ukupan broj korisnika usluga transporta nafte naftovodom kategorije korisnika R1.

Prosje~nu tarifu za kategoriju korisnika R2 izra~unava se prema formuli:

TR2 = UPPR2/UTKR2

gdje su:TR2 – prosje~na tarifa za kategoriju korisnika R2, u kunama po toni na 100 km (kn/t/100 km)UPPR2 – ukupan prihod transportera nafte od svih korisnika kategorije korisnika R2 u go-dinama razdoblja za koje se utvr|uje prosje~nu tarifu za kategoriju korisnika R2UTKR2 – planirana ukupna tonaà na 100 km za sve korisnike kategorije korisnika R2 u godinama razdoblja za koje se utvr|uje prosje~nu tarifu za kategoriju korisnika R2, u to-nama po 100 km (t/100 km).

Planiranu ukupnu tonaù na 100 km za sve korisnike kategorije korisnika R2 u godi-nama razdoblja za koje se utvr|uje prosje~nu tarifu za kategoriju korisnika R2, izra~unava se prema formuli:

UTKR2 = SUTKGR2,t

gdje su:UTKR2 – planirana ukupna tonaà na 100 km za sve korisnike kategorije korisnika R2 u godinama razdoblja za koje se utvr|uje prosje~nu tarifu za kategoriju korisnika R2, u to-nama na 100 km (t/100 km),UTKGR2,t – planirana tonaà na 100 km za sve korisnike kategorije korisnika R2 u godini t, u tonama na 100 km (t/100 km).

Planiranu tonaù na 100 km za sve korisnike kategorije korisnika R2 u godini t, izra-~unava se prema formuli:

UTKGR2,t = STKGKR2,t,nR2

gdje su:

UTKGR2,t – planirana tonaà na 100 km za sve korisnike kategorije korisnika R2 u godini t, u tonama na 100 km (t/100 km)

TKGKR2,t,nR2 – planirana tonaà na 100 km za nR2-tog korisnika kategorije korisnika R2 u godini t, u tonama na 100 km (t/100 km)

NR2 – ukupan broj korisnika usluga transporta nafte naftovodom kategorije korisnika R2.

Documents

Cijena nafte i naftnih derivata - ijf.hr · tima te obuhva}a cijenu naftnih derivata na tr`i{tu Mediterana, devizni te~aj, premiju energetskog subjekta, sredstva za ﬁ nanciranje