ZDRAVSTVENO VELEUILITE

ZDRAVSTVENO VELEUILITE

SMJER: SESTRINSTVO

Ak. god. 2013./2014

Minela KovaecCHILDREN, SOCIAL PROBLEMS AND THE FAMILYObrada tekstaKolegij: Zdravstvena njega djeteta (redovni studij)

Zagreb, svibanj 2014.

SADRAJ:

2SADRAJ:

31. SAETAK POGLAVLJA

32. MJENJANJE STRUKTURE OBITELJI

33. POSAO, OBITELJ I DJETINJSTVO

44. RAZVOD I NJEGOV UTJECAJ NA DJECU

55. ZLOSTAVLJANJE DJECE UNUTAR OBITELJI

66. ZAKLJUAK

1. SAETAK POGLAVLJA

U poglavlju naziva Children, Social Problems, and the Family (hrv. Djeca, socijalni problemi i obitelj) autori istrauju trenutno ope stanje djece u svijetu, pokuavaju saznati koji su pozitivni trendovi, a koji negativni kod pokuaja poboljanja kvalitete ivota u djece. Autori navode neke primjere iz stvarnog ivota, time prikazujui koje sve prepreke postoje s kojima se mnoga djeca susreu svaki dan.

U ovom poglavlju naglasak je stavljen na socijalne probleme djece, one probleme koji oni imaju unutar obitelji, te kako lanovi obitelji pozitivno ili negativno utjeu na njih. Autori su istraili kakav utjecaj na djecu i njihov ivot imaju socioekonomske promjene unutar obitelji, zajedno sa svim posljedicama koje one nose. Obraena je i problematika razvoda roditelja, te djejeg zlostavljanja.2. MJENJANJE STRUKTURE OBITELJI

Mijenjanje strukture obitelji ima velik, autori zakljuuju, negativan utjecaj na djecu. Kao primjer prouavanja su uzeta zapadna industrijalizirana drutva, zato to su na tom podruju ve napravljena neka istraivanja vezana za takve strukturalne promjene u obitelji.

Tri strukturalne promjene u obitelji koje se navode kao najopasnije za djecu:

a) poveanje broja obitelji u kojima oboje roditelja radi

b) dramatian porast razvoda

c) rastui broj samohranih roditelja

3. POSAO, OBITELJ I DJETINJSTVO

Zamjeuje se povean porast majki koje rade u Sjedinjenim Amerikim Dravama, te se analizira kakav to utjecaj ima na djecu i njihovo djetinjstvo. Raspravlja se o politikim promjenama u dravi, odnosno to ostale industrijske zemlje rade kako bi pomogle obiteljima u kojima oba roditelja rade.

64% ena u Americi sa djecom mlaom od 6 godina rade izvan kue. Posljedica takvog rada jest da djeca sve vie vremena provode bez roditeljskog nadzora i skrbi. Jedno istraivanje je pokazalo da su djeca, koja su odrastala sa majkama koje su radile izvan kue, dobila 1.2 do 1.6 puta veu mogunost da razviju nesigurnost u odnosu sa svojim majkama.

Jo jedna studija je pokazala da djeca koja u svoje prve 4 i pol godine ivota provode malo vremena sa svojim majkama imaju kasnije problema sa starijima i u vrtiu. Autori sugeriraju da bi se u Americi trebao uvesti plaeni rodiljni dopust do prve godine djetetova ivota (koji kod njih ne postoji, dok u Europi postoji). Smatraju da bi se trebala poveati kvaliteta djeje skrbi te da bi se trebalo organizirati im vie edukacijskih programa. Naglaava se velika razlika izmeu Amerike i Europe, navodei da su europski vrtii puno bolje organizirani od onih amerikih, te da djeci nude bolju edukaciju primjerenu njihovoj dobi. Neke od negativnih strana amerikih vrtia su mala primanja osoblja koje radi u vrtiu, limitiran vrtiki kurikulum, te velika razlika izmeu privatnih i javnih vrtia.

Naglaena je i velika vanost politike i vlade u pomoi roditeljima da se prilagode i smanje negativne uinke takvih socijalnih promjena (djete obitelj vrti).

4. RAZVOD I NJEGOV UTJECAJ NA DJECU

Kod razvoda roditelja i njegovog uinka na djecu promatrani su uzorci razvoda u industrijaliziranim drutvima. U obzir je uzet i zakon i njegova regulacija razvoda, alimentacije te kako ona moe, odnosno, ne moe osigurati ekonomsku sigurnost majkama i djeci. Naravno, spomenute su i psihike i socijalne posljedice kod djece pri razvodu roditelja.

Stopa razvoda je najvea u Americi, vea od ostalih industrijaliziranih drutava. Kod rastave roditelja, ene koje prije nisu radile se moraju zaposliti (alimentacije su niske, te se mukarci zbog loih zakona izvuku od neplaanja iste) i esto preseliti u neki drugi dom (esto manji od onog na to su djeca naviknuta), isto tako, mnogo ena se odlui ponovno oeniti nakon rastave kako bi si osigurale ekonomsku sigurnost. Svi ti faktori na djecu ostavljaju jak negativan uinak.

Socijalni i psiholoki efekti rastave na djecu su mnogo tei za izmjeriti, interpretirati i razumijeti od onih ekonomskih posljedica, bez obzira to i na tu temu postoje mnoge studije. Posljedice se mjere kroz bihevioristike studije, kroz dui period vremena (uzmu se u obzir kolske ocjene, seksualno ponaanje kasnije u ivotu, kriminalno ponaanje, uporaba droga i opijata i sl.). U knjizi Divided Families autori naglaavaju dvije vrste poremeaja koje se mogu razviti kasnije u ivotu, a to su: poremeaji prema van npr. laganje, agresija, neposlunost, te poremeaji prema unutra npr. depresija, anskioznost.

Studije su pokazale da djeca roditelja koji nisu razvedeni dugorono i kratkorono ive bolje nego djeca razvedenih roditelja. Negativni efekti razvoda odrazili su se na tu djecu i u njihovom kasnijem ivotu (problemi sa uspostavljanjem zadovoljavajuih veza kasnije u ivotu, problemi sa povjerenjem u ljubavnim odnosima, te zavretak vlastitih brakova).5. ZLOSTAVLJANJE DJECE UNUTAR OBITELJI

Jedina stvar gora od gubitka djeteta u ratu, bolesti ili katastrofi je gubitak djeteta kroz kontinuirano, namjerno, ali preventabilno zlostavljanje. esto se ono odvija u mjestu gdje bi se dijete trebalo osjeati najsigurnije, a to je djetetov dom. Zlostavljanje ostavlja teke psihike i emocionalne posljedice na djecu. Ona esto sama sebe krive za zlostavljanje koje se vri nad njima.

Zanemarivanje djece, kao najei oblik zlostavljanja, najbolje se definira kao neuspjeh roditelja da zadovolje djetetove potrebe (zdravlje, razvoj i psihiku sigurnost). U jednoj studiji WHO-a (Svjetske zdravstvene organizacije) napravljena je analiza koliko je zlostavljanja djece zavrilo smru. U Americi su to devedesetih godina prolog stoljea bile 8.1 smrti na 100 000 djece. U ostalim industrijaliziranim dravama je to bilo i neto vie (Rusija, Danska). U ostalim europskim dravama i Australiji, Novom Zelandu i Japanu bile su 3.1 smrti do 7.4 smrti na 100 000 djece. Drave koje su imale najmanje smrti, manje od 3, bile su Kanada, Poljska, Nizozemska, Norveka, vedska, Italija i panjolska. Novija istraivanja za te drave ne postoje, osim za SAD brojke rastu.

2009. napravljeno je istraivanje o tome koje vrste zlostavljanja su bile najzastupljenije u SAD-u 2007. godine ( zanemarivanje djece 59%, seksualno zlostavljanje 7.6%, psiholoko zlostavljanje 4.2%, zdravstveno zanemarivanje 0.9%, te ostalo 4.2% ( naputanje, dovoenje djeteta u opasnu situaciju, itd.)

Zlostavljanje se dogaa u svim socijalnim slojevima, makar je najizraenije u obiteljima sa niim ekonomskim statusom. Dravne agencije i vlada bi se trebale pobrinuti za nezbrinutu djecu, meutim, sluajeva je previe, a novca premalo. Naglaava se potreba da vlada SAD-a odvoji vie novca za takve sluajeve i da se digne svijest o toj problematici.

Posljedice zlostavljanja su mnoge, ostavljaju psihike povrede za koje trebaju godine da se izljee, a neke su trajne dovode do toga da zlostavljana djeca zlostavljaju i vlastitu djecu jednog dana. Djeca koja su seksualno zlostavljana imaju kratkorone i dugorone posljedice na mentalno zdravlje (4 puta vei rizik za nastanak psihijatrijskih poremeaja).

Edukacija, preventivni programi i tee kazne za poinitelje su najbolje metode za rjeavanje problema zlostavljanja djece.

6. ZAKLJUAK

U poglavlju je raspravljano o socijalnim problemima koji utjeu na djecu unutar obitelji. U obzir su uzete obiteljske strukture i njihove promjene (razvod) te kako te promjene utjeu na djecu i njihovo psihiko zdravlje u zapadnjakim zemljama. Spomenut je i povean broj samohranih majki i njihov socioekonomski poloaj nakon razvoda, te problemi s kojima se susreu one same, ali naglaene su i posljedice koje djeca takvih roditelja osjeaju. Bitna je i problematika oko djejih vrtia u SAD-u, neplaen rodiljni dopust za majke (analizirane su posljedice koje nastaju ako dijete provodi malo vremena s majkom...). SAD je u velikom zaostatku za ostalim industrijskim zemljama po tom pitanju.

Kontinuirano zlostavljanje djece i njegovi podtipovi su analizirani zajedno sa trendovima u incidenciji u zlostavljanju unutar obitelji. Mnogo je zabiljeenih sluajeva zanemarivanja djece i to je rastui problem koji se zapravo moe rijeiti kroz preventivne programe kao to su obiteljska edukacija, dobri djeji zakoni koji se brinu za njihovu sigurnost. Naalost, jo uvijek postoji velika potreba za veom svjesnou ljudi oko veliine tog problema. Sve vei broj sluajeva djejeg zlostavljanja i dugotrajnog praenja sluajeva ukazuje na to da e, u velikoj veini, zlostavljano dijete, naalost, jednog dana i samo postati zlostavlja.PAGE 2