cfcu.gov.bacfcu.gov.ba/.../2019/11/Finansijski-sporazum-Adrion.docx · Web viewonline podataka: env_wat_abs). Iako gustoća naseljenosti značajno ne varira (s iznimkom Italije i

Europska teritorijalna saradnja

ADRION

Interreg V-B

JADRANSKO-JONSKI

PROGRAM SARADNJE

2014.−2020.

Odobren 20. oktobra 2015. godine

Izradu nacrta programskog dokumenta sufinansirao je Program za jugoistočnu Europu

1

CCI (kôd)

2014TC16M4TN002

Naziv-

InterregV-BJadransko-jonski program saradnje 2014−2020.

Verzija

2.

Prva godina

2014.

Posljednja godina

2020.

Prihvatljivo od

1. januara 2014. godine

Prihvatljivo do

31. decembra 2023. godine

Broj odluke EK-a

Datum odluke EK-a

Broj odluke država članica o izmjenama

number

Datum odluke država članica o izmjenama

Datum stupanja na snagu odluke država članica o izmjenama

Regioni Nomenklature prostornih jedinica za statistiku (NUTS) obuhvaćene Programom saradnje

EL11 Aνατολική Μακεδονία, Θράκη (Anatoliki

Makedonia, Thraki)

EL12 Κεντρική Μακεδονία (Kentriki Makedonia)

EL13 Δυτική Μακεδονία (Dytiki Makedonia)

EL14 Θεσσαλία (Thessalia)

EL21 Ήπειρος (Ipeiros)

EL22 Ιόνια Νησιά (Ionia Nisia)

EL23 Δυτική Ελλάδα (Dytiki Ellada)

EL24 Στερεά Ελλάδα (Sterea Ellada)

EL25 Πελοπόννησος (Peloponnisos)

EL30 Aττική (Attiki)

EL41 Βόρειο Αιγαίο (Voreio Aigaio)

EL42 Νότιο Αιγαίο (Notio Aigaio)

EL43 Κρήτη (Kriti)

HR03 Jadranska Hrvatska

HR04 Kontinentalna Hrvatska

ITC4 Lombardia

ITF1 Abruzzo

ITF2 Molise

ITF4 Puglia

ITF5 Basilicata

ITF6 Calabria

ITG1 Sicilia

ITH1 Provincia Autonoma di Bolzano/Bozen

ITH2 Provincia Autonoma di Trento ITH3 Veneto

ITH4 Friuli-Venezia Giulia ITH5 Emilia-Romagna

ITI2Umbria

ITI3Marche

SI01 Vzhodna Slovenija SI02 Zahodna Slovenija

AL Albanija BA Bosna i Hercegovina

ME Crna Gora RS Srbija

Akronimi

AA

Organ za reviziju

ADRION

Jadransko-jonski program

CA

Organ za ovjeravanje

CP

Program saradnje

ENI

Instrument europskog susjedstva

ERDF

Europski fond za regionalni razvoj

ETC

Europska teritorijalna saradnja

EUSAIR

Strategija EU-a za jadranski i jonski region

ERDF partnerske države

Hrvatska, Grčka, Italija, Slovenija

ICT

Informaciona i komunikaciona tehnologija

IP

Investicioni prioritet

IPA

Instrument za pretpristupnu pomoć

IPA partnerske države

Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija

JS

Zajednički sekretarijat

MA

Upravljački organ

MC

Odbor za praćenje

NCP

Nacionalna kontaktna tačka

PA

Prioritetna osa

Partnerske države

Hrvatska, Grčka, Italija, Slovenija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija

SEA

Strateška procjena utjecaja na okoliš

RIS3

Strategija istraživanja i inovacija za pametnu specijalizaciju

SEE

Program za jugoistočnu Europu 2007−2013.

SME

Mala i srednja poduzeća

SO

Posebni cilj

SWOT (analiza)

Snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje

TA

Tehnička pomoć

TO

Tematski cilj

Pojmovi „vodeći partner“ i „vodeći korisnik“ upotrijebljeni su kao sinonimi.

Pojmovi „partner na projektu“ i „korisnik projekta“ upotrijebljeni su kao sinonimi.

DIO 1. STRATEGIJA ZA DOPRINOS PROGRAMA SARADNJE STRATEGIJI UNIJE ZA PAMETAN, ODRŽIV I

UKLJUČIV RAST I OSTVARENJE PRIVREDNE, DRUŠTVENE I TERITORIJALNE KOHEZIJE8

1.1Strategija za doprinos Programa saradnje strategiji Unije za pametan, održiv i uključiv rast

i ostvarenje privredne, društvene i teritorijalne kohezije 8

1.1.1. Opis strategije Programa saradnje za doprinos provedbi strategije Unije za pametan

održiv i uključiv rast i ostvarenje privrede, društvene i teritorijalne kohezije8

Kontekst programa9

Strateški odgovor na program za doprinos EU 202011

Lekcije iz prošlosti12

Glavni nalazi u vezi s privrednim, teritorijalnim i socijalnim kontekstom područja ADRION...12

Topografija i upotreba zemljišta14

Dostupnost15

Logistička učinkovitost i privredni razvoj17

Kulturno naslijeđe17

Turizam19

Istraživanje i inovacije20

Upravljanje EUSAIR-om22

SWOT analiza područja programa ADRION 23

Strategija za transnacionalni program ADRION31

Ukupni cilj programa31

Vrsta očekivanog doprinosa programa ADRION 32

Izabrani tematski ciljevi, investicioni prioriteti i posebni ciljevi33

Horizontalne dimenzije35

Informaciona i komunikaciona tehnologija35

Socijalna kohezija i socijalna inovacija35

Upravljanje podacima i znanjem35

Teritorijalni i ekosistemski pristup35

Opravdanje za dodjelu sredstava38

DIO 2. PRIORITETNE OSE41

Dio 2.A Opis prioritetnih osa, osim tehničke pomoći41

2.A.1. Prioritetna osa 141

2.A.2. Opravdanje za uspostavljanje prioritetne ose koja obuhvaća više od jednog

tematskog cilja 41

2.A.3. Fond i obračunska osnovica za podršku Unije41

2.A.4. Investicioni prioritet 1.b42

2.A.5. Posebni cilj koji odgovara investicionom prioritetu i očekivanim rezultatima 42

2.A.6. Aktivnosti koje trebaju biti podržane u okviru investicionog prioriteta45

2.A.6.1. Opis vrste i primjera aktivnosti koje trebaju biti podržane i njihov očekivani doprinos

posebnim ciljevima, uključujući, kada je primjereno, utvrđivanje glavnih ciljnih skupina,

posebnih ciljnih teritorija i vrsta korisnika45

2.A.6.2. Vodeća načela za odabir operacija47

2.A.6.3. Planirana upotreba finansijskih instrumenata49

2.A.6.4. Planirana upotreba glavnih projekata49

2.A.6.5. Pokazatelji učinka50

2.A.7. Okvir uspješnosti51



tematskog cilja52

2.A.3. Fond i obračunska osnovica za podršku Unije52

2.A.4. Investicioni prioritet 6c52

2.A.5. Posebni cilj koji odgovara investicionom prioritetu i očekivanim rezultatima52









2.A.4. Investicioni prioritet 6. d59




posebnim ciljevima, uključujući, kada je primjereno, utvrđivanje glavnih ciljnih grupa,









tematskog cilja69

2.A.3. Fond i obračunska osnova za podršku Unije69

2.A.4. Investicioni prioritet 7. c69




posebnim ciljevima, uključujući, kada je primjereno, utvrđivanje glavnih ciljnih grupa,









tematskog cilja80

2.A.3. Fond i obračunska osnova za podršku Unije80

2.A.4. Investicioni prioritet 1180











2.A.8. Kategorije intervencije87

2.B. Opis prioritetne ose za tehničku pomoć90

2.B.1. Prioritetna osa 590

2.B.2. Fond i obračunska osnova za podršku Unije90

2.B.3. Posebni ciljevi i očekivani rezultati90

2.B.4. Pokazatelji rezultata92

2.B.5. Aktivnosti koje treba podržati i njihov očekivani doprinos posebnom cilju92

2.B.5.1. Opis aktivnosti koje treba podržati i njihov očekivani doprinos posebnim ciljevima92

2.B.5.2. Pokazatelji učinka od kojih se očekuje doprinos rezultatima 94

2.B.6. Kategorije intervencije95

DIO 3. PLAN FINANSIRANJA96

3.1. Dodjela sredstava iz ERDF i IPA fondova96

3.2.A. Ukupni iznos dodijeljenih sredstava iz ERDF i IPA fondova97

3.2.B. Raščlamba po prioritetnoj osi i tematskom cilju98

DIO 4. INTEGRIRANI PRISTUP TERITORIJALNOM RAZVOJU100

4.1. Lokalni razvoj koji predvodi zajednica100

4.2. Integrirane aktivnosti za održivi urbani razvoj102

4.3. Integrirane teritorijalne investicije (ITI)102

4.4. Doprinos planiranih intervencija prema makroregionalnim strategijama i strategijama

za morski bazen, zavisno od potreba programskog područja, kako su utvrdile relevantne

države članice i uzimajući u obzir, kada je primjereno, strateški važne projekte utvrđene u tim strategijama (kada je primjereno)103

DIO 5. PROVEDBENE ODREDBE ZA PROGRAM SARADNJE105

5.1. Nadležne institucije i tijela105

5.2. Postupak za uspostavu Zajedničkog sekretarijata (JS)108

5.3. Sažeti opis aranžmana za upravljanje i kontrolu108

Zajednička provedbena struktura i podjela zadataka među različitim tijelima108

Organ za reviziju (AA)113

Zajednički sekretarijat (JS)114

Nacionalne kontaktne tačke (NCP)114

Odgovornosti partnerskih država114

Organizacija ocjene i odabira operacija115

Kriteriji odabira115

Rješavanje žalbi116

Ugovorne procedure116

Aranžman za provjeru upravljanja i s tim povezane kontrole kvaliteta116

Naknada Upravljačkog organa za vodeće partnere117

Doprinos partnerskih država finansiranju tehničke pomoći118

Informiranje i komunikacija118

Evaluacija programa118

Kompjuterska razmjena podataka119

5.4. Raspodjela odgovornosti među partnerskim državama u slučaju finansijskih ispravki prema nalogu Upravljačkog organa ili Europske komisije119

5.5. Upotreba EUR-a121

5.6. Uključenost partnera121

DIO 6. KOORDINACIJA125

DIO 7. SMANJIVANJE ADMINISTRATIVNOG TERETA ZA KORISNIKE128

DIO 8. HORIZONTALNA NAČELA131

8.1. Održivi razvoj131

8.2. Jednake prilike i nediskriminacija132

8.3. Jednakost muškaraca i žena133

DIO 9. POSEBNI ELEMENTI134

9.1. Glavni projekti koje treba realizirati tokom programskog razdoblja134

9.2. Okvir uspješnosti Programa saradnje 134

9.3. Relevantni partneri uključeni u pripremu Programa saradnje135

9.4. Važeći uslovi provedbe Programa koji su mjerodavni za upravljanje finansijama, programski rad, praćenje, ocjenjivanje i kontrolu učestvovanja trećih zemalja u transnacionalnim i

međuregionalnim programima kroz doprinos iz resursa ENI i IPA fondova...........................................................................................................................................136

PRILOZI137

DIO 1. STRATEGIJA ZA DOPRINOS PROGRAMA SARADNJE STRATEGIJI UNIJE ZA PAMETAN, ODRŽIV I UKLJUČIV RAST I OSTVARENJE PRIVREDNE, DRUŠTVENE I TERITORIJALNE KOHEZIJE

(Referenca: član 27, stav (1) Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i vijeća, tačka (a) ččlana 8, stav (2) Uredbe (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i vijeća i tačka (5) Uredbe (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i vijeća)

1.1. Strategija za doprinos Programa saradnje strategiji Unije za pametan, održiv i uključiv rast i ostvarenje privredne, društvene i teritorijalne kohezije

1.1.1. Opis strategije Programa saradnje za doprinos provedbi strategije Unije za pametan održiv i uključiv rast i ostvarenje privredne, društvene i teritorijalne kohezije

Interreg V-B Adriatic-Ionian 2014−2020. (u daljnjem tekstu: ADRION), uspostavljen u okviru Programa europske teritorijalne saradnje (ETC) – jedan od ciljeva kohezijske politike – obuhvaća 31 region iz četiri različite ERDF-ove partnerske države i četiri IPA-ine partnerske države (u daljnjem tekstu: partnerske države).

Ukupni programski budžet za razdoblje od 2014. do 2020. iznosi EUR 117.918.198, uključujući Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) − EUR 83.467.729 −, Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA II) − EUR 15.688.887 – i nacionalne doprinose − EUR 18.761.582.

Opći cilj programa ADRION je da djeluje kao pokretač politike i inovator upravljanja, potičuću europsku integraciju među partnerskim državama (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Grčka, Italija, Crna Gora, Srbija, Slovenija), iskorištavajući bogate prirodne, kulturne i ljudske resurse koji okružuju Jadransko i Jonsko more i jačajući privrednu, društvenu i teritorijalnu koheziju u programskoj oblasti.

Program uzima u obzir iskustvo operativnih programa (OP) za razdoblje od 2007. do 2013. godine, posebno transnacionalnog programa za jugoistočnu Europu (SEE) i prekogranični program IPA CBC Adriatic čije se kvalificirane oblasti preklapaju s oblastima iz ADRION-a. Program također uzima u obzir rezultate procjene SEE-a in itinere i ukupna programska postignuća iz ranijeg perioda izrade Programa.

Na temelju odluke Europske komisije koja sadrži spisak kvalificiranih regiona i područja za transnacionalne elemente ETC-a, program ADRION obuhvaća sljedeće oblasti:

a) ERDF-ove partnerske države:

o IT Italija: 12 regiona i 2 pokrajine;

o SI Slovenija: 2 regiona;

o EL Grčka: 13 regiona;

o HR Hrvatska: 2 regiona;

b) IPA-ine partnerske države:

o AL Albanija;

o BA Bosna i Hercegovina;

o ME Crna Gora;

o RS Srbija.

Pored toga, sukladno članu 20. Uredbe (EU) br. 1299/2013, u kontekstu Programa saradnje i u opravdanim slučajevima, Upravljački organ može prihvatiti da se dio operacije realizira izvan dijela programskog područja koje se nalazi u Uniji, ukoliko se ispune zahtjevi iz člana 20. Uredbe (EU) br. 1299/2013.

Ukupni iznos dodijeljen u okviru Programa saradnje za operacije koje se provode izvan dijela programskog područja koje se nalazi u Uniji neće biti veći od 20% pomoći iz ERDF-a na programskom nivou.

Kontekst programa

Program ADRION dokazuje široki okvir politike kanaliziranjem razvojnih napora na makroregionalnom i nacionalnom nivou. Proces izrade je prvenstveno vođen sukladno ciljevima i prioritetima utvrđenim u okviru multitematskih strategija na nivou EU-a i makroregionalnom nivou:

Strategija Europa 2020. (EU 2020), instrument za koordiniranje politike na nacionalnom i nivou EU-a u cilju ostvarenja i održavanja europskog razvoja, s fokusom na tri stuba koncepta rasta: pametno, održivo i uključivo. Mehanizam kojim je trebalo ostvariti gore navedene ciljeve obuhvaća nacionalne programe reformi čiji ciljevi su usmjereni na ostvarivanje ciljeva EU 2020 na nacionalnom nivou.

Strategija EU-a za jadransko-jonski region − EUSAIR opisana je u dva dokumenta:

(1)Priopćenje Europske komisije drugim institucijama EU-a, (COM (2014) 357 završni dokument od 17.6.2014. godine);

(2)Akcioni plan, u vezi sa Strategijom Europske unije za jadransko-jonski region koja dopunjuje Priopćenje (SWD(2014) 190 završni dokument od 17.6.2014. godine).

Strategija se fokusira na četiri (4) stuba: 1. Plavi rast, 2. Povezivanje regiona, 3. Kvalitet okoliša, 4. Održivi turizam. Akcioni plan je jedan od rezultata Strategije. Cilj mu je da prelazi „s riječi na djela“, utvrđujući konkretne prioritete za makroregion. Strukturiran je tako da odražava četiri stuba, kao i teme izabrane u okviru svakog od njih, uključujući i indikativni popis kvalificiranih aktivnosti i projektne primjere.

Struktura upravljanja EUSAIR-a će biti definirana u cilju identificiranja i podrške aktivnostima i projektima s makroregionalnom vrijednošću. U okviru Akcionog plana, struktura upravljanja određuje aktivnosti i projekte makroregionalne vrijednosti i izvore finansiranja, tražeći i druga raspoloživa sredstva u datom području (EU-ovi, nacionalni, regionalni i javni finansijski instrumenti, zajam i privatna sredstva). Program ADRION pruža podršku upravljanju i provedbi EUSAIR-a uglavnom u okviru tematskog cilja (TO) br. 11. Koordinacioni mehanizam Strategije EUSAIR-a će biti kvalificiran za institucionalnu i administrativnu podršku iz programa ADRION.

Strategijom jugoistočna Europa 2020. (SEE 2020) koju su pokrenule države zapadnog Balkana 2011. godine se priznaje da uska saradnja može ubrzati ostvarenje ciljeva u ključnim sektorima. Inspirirana Strategijom EU 2020, SEE 2020 teži ostvarivanju sličnih ciljeva, uzimajući u obzir regionalne posebnosti. Strategija pruža važnu smjernicu državama zapadnog Balkana za ostvarivanje većeg stepena konvergencije s ciljevima EU 2020.

Makroregionalna strategija za alpski region (EUSALP), koja je trenutno u procesu konsultacija, će biti izgrađena na tri opća tuba usmjerena na provođenje aktivnosti: 1. Poboljšanje konkurentnosti, prosperiteta i kohezije alpskog regiona; 2. Osiguravanje dostupnosti i povezanosti za sve stanovnike alpskog regiona; 3. Činjenje alpskog regiona ekološki održivim i privlačnim.

U okviru navedenog, utvrđena su tri (3) tematska stuba: Stub 1. Poticaj održivom rastu i promicanje inovacija u Alpama: od teorije do prakse, od istraživačkih centara do poduzeća; Stub 2. Povezanost za sve: težnja za izbalansiranim teritorijalnim razvojem kroz ekološki prihvatljive sheme mobilnosti, saobraćajne sisteme i komunikacione usluge i infrastrukture; Stub 3. Osiguranje održivosti u alpskom regionu: očuvanje alpskog naslijeđa i promicanje održive upotrebe prirodnih i kulturnih resursa.

Strategija za dunavski region (EUSDR), izrađena je 2010. godine i bavi se širokim spektrom pitanja koja su podijeljena na četiri (4) stuba i 11 prioritetnih područja. Njen Akcioni plan i struktura upravljanja trebaju promicati zajedničke, koherentne i uzajamno podržavajuće aktivnosti kojima se demonstriraju direktne i vidljive koristi za ljude, baveći se zajedničkim izazovima u makroregionu (ili njegovom značajnom dijelu).

Strateško reagiranje programom u cilju doprinosa EU 2020

Kao što je navedeno, Europska unija i njene članice su 2010. godine objavile Strategiju EU 2020 kao desetljetnu mapu puta. Sastoji se od ukupnog strateškog okvira kojim se ističu tri uzajamno pojačavajuća prioriteta (kvantificirana pomoću tri glavna cilja EU-a):

· Pametni rast: razvijanje znanja i inovacija temeljenih na privredi;

· Održivi rast: promicanje resursno učinkovitije, zelenije i konkurentnije privrede;

· Uključivi rast: poticaj privrede s visokom stopom zaposlenosti koja ostvaruje društvenu i teritorijalnu koheziju.

Povezanost programa ADRION sa strateškim ciljevima EU 2020 osigurana je u definiciji tematskih ciljeva (TO) (član 9. Uredbe (EU) br. 1303/2013) i zahtjevom za tematskim koncentriranjem (član 6. Uredbe (EU) br. 1299/2013). Tematski ciljevi se dalje razlažu na investicione prioritete (IP) (član 5. Uredbe (EU) br. 1301/2013) i član 7. Uredbe (EU) No 1299/2013), i posebne ciljeve (SO). Prioritetne ose (PA) su predviđene za kombiniranje IP--ova koji obuhvaćaju jedan ili više TO-ova (u slučajevima tematski koherentnog konteksta).

Program ADRION obuhvaća široko transnacionalno područje s više od 70 miliona stanovnika i različitim fizičkim, okolišnim, društveno-privrednim i kulturnim karakteristikama. Stoga se on bavi svim trima dimenzijama održivosti, uključujući društvene, privredne i okolišne aspekte, ali i institucionalne elemente.

Bit će organiziran u četiri PA-a koje imaju za cilj razvijanje koordiniranih politika i aktivnosti u programskom području u cilju jačanja postignuća Strategije EU 2020 u pravcu pametnog, održivog i uključivog rasta.

S obzirom na potencijalnu ulogu programa ADRION kao koordinacionog mehanizma za instrumente, program je elaboriran u pogledu sporazuma o partnerstvu uključenih partnerskih zemalja, operativnih programa nacionalnih/regionalnih strukturalnih fondova, IPA II višedržavnih i državnih strateških dokumenata partnerskih zemalja i međunarodnih sporazuma zaključenih u cilju razvoja zapadnog Balkana (npr. Ugovor o energetskoj zajednici, http://www.energy-community.org/portal/page/portal/ENC_HOME).

Lekcije iz prošlosti

U skladu s 3. evaluacijskim izvještajem (novembar 2013. godine) programa za SEE, najvažniji rezultati programa se odnose na uspostavljena partnerstva i razmijenjeno iskustvo (dobro napredovanje prema zajedničkim standardima razvijenim u okviru svih prioritetnih osa). Pored toga, Izvještaj naglašava:

· Dobro širenje podrške privatnom sektoru u oblasti inovacija – već je značajno premašen napredak u pogledu ostvarenog broja MSP-a i privatnog sektora;

· Dokazi o uspješno provedenim mjerama i uslugama za zaštitu okoliša, sprječavanja rizika i resursnu učinkovitost.

Pored toga, procjena programskih rezultata (na temelju završenih projekata prema 1. pozivu), ukazuju na veliki broj faktora koji otežavaju ostvarivanje rezultata i umanjuju očekivane doprinose, kao što su:

•Poteškoće u dosezanju krajnjih korisnika (sve prioritetne ose, osim prioritetne ose br. 2);

•Poteškoće u saradnji s javnom upravom (prioritetna osa br. 1);

•Poteškoće u uključivanju privatnog sektora (prioritetna osa br. 3);

• Poteškoće u promicanju učinaka kod javne uprave (prioritetna osa br. 3).

Lekcije naučene iz MED programa tokom prethodnog programskog razdoblja od 2007. do 2013. godine ukazuju na poteškoće u izradi projekata u posebnim oblastima intervencije, kao što su saobraćaj, sigurnost na moru i prirodni rizici. S druge strane, aktivnosti u vezi s inovacijama, ali i ekološkim pitanjima bile su sasvim uspješne i igraju važnu ulogu u osama 1 (TO1) i 3 (TO6) MED programa 2014−2020.

U vezi s lekcijama naučenim iz programa IPA CBC Adriatic, možemo se pozvati samo na Prvi tekući evaluacijski izvještaj iz 2011. godine: prema nalazima tog izvještaja, većina od 33 odobrena projekta (56%) teži razvijanju zajedničkih instrumenata, 25% ima zajednički cilj da elaboriraju zajedničke strategije i politike, dok preostalih 19% ima za cilj provedbu pilot aktivnosti.

Glavni nalazi u vezi s privrednim, teritorijalnim i socijalnim kontekstom područja ADRION

U ovom dijelu se opisuju glavni nalazi na području obuhvaćenom programom ADRION.

Demografija. Jadransko područje karakterizira izrazita neujednačenost regionalnog razvoja (slaba teritorijalna kohezija), kombinirana sa starenjem stanovništva i depopulacijom u planinskim i ruralnim područjima. Interna migracija također je važno pitanje na ovom području.

Privreda i tržište rada. Sve partnerske države uključene u program ADRION pogođene globalnom privrednom krizom.

Većina partnerskih država ERDF-a koje su uključene u program ADRION suočavaju se sa značajnim privrednim problemima i imaju ograničene javne resurse:

• BDP i nivo zaposlenosti koji se još uvijek nisu vratili na nivoe prije krize;

• Viši stepen nezaposlenosti, siromaštva i isključenosti;

• Umanjen prihod u domaćinstvu, što uzrokuje smanjenje potrošnje i uvoza;

• Nivoi javnog duga bez presedana i potreba za fiskalnim konsolidiranjem.

U odnosu na ovakav kontekst, budući kohezijski programi će poseban naglasak staviti na investicije za jačanje rasta i kreiranje radnih mjesta. Samo stabilan i snažan oporavak može smanjiti stope nezaposlenosti. Zato Europska unija predlaže koncentriranje resursa na nekoliko važnih područja, kao što su zapošljavanje (posebno za mlade), obuka i obrazovanje, socijalna inkluzija, inovacije i MSP, energetska učinkovitost i niskougljična privreda i otvorena je za njihovo širenje na infrastrukture za informacionu i komunikacionu tehnologiju (ICT) i mjere za digitalni rast.

Okoliš. Područje ADRION-a ima izvanredan okolišni ekosistem koji je krajnje delikatan i izložen nizu pritisaka povezanih s poljoprivredom, industrijom i lučkim aktivnostima, što se posebno odražava na kvalitet vode i priobalna područja. Također je izloženo utjecaju sezonskog turizma i jednodimenzione urbanizacije koja, između ostalog, dovodi do gubitka biodiverziteta i ekosistemske fragmetacije. Ulaganja u okolišne infrastrukture, inovativne tehnologije za sprječavanje prirodnih rizika i korištenje izvora obnovljive energije su niska. Pored toga, nivo napretka u vezi s acquisom EU-a u partnerskim zemljama kandidatkinjama pokazuje umjereni napredak, naglašavajući potrebu za jačanjem institucionalnih kapaciteta na svim nivoima, kako bi se primijenili okolišni zakonski propisi i politika, u cilju poticaja održivog razvoja i uravnoteženijeg korištenja prirodnih resursa.

· Voda. Strateške aktivnosti treba poduzeti na prekograničnom/makroregionalnom nivou u cilju promicanja balansa između ponude i potražnje, pored poboljšanja kvaliteta i učinkovitosti usluga u vezi s vodom (smanjenje gubitaka vode i veća učinkovitost u poljoprivredi). Nadalje, u značajnoj mjeri treba povećati razvoj i održivu upotrebu nekonvencionalnih vodnih resursa, kao što je ponovna upotreba obrađenih otpadnih voda.

· Otpad. Upravljanje otpadom u programskom području također pokazuje nizak nivo održivosti. Potrebno je dalje razvijati integrirane sisteme upravljanja otpadom, te podržati istraživanja, inovacije i prijenos tehnologije u vezi s obradom otpada i recikliranjem.

· Kvalitet zraka. Programsko područje se suočava s problemima u vezi sa zagađenjem zraka (posebno lebdećim česticama (PM), NO2 (dušikovim dioksidom) i SO2 (sumporovim dioksidom) zbogsaobraćaja i izgaranja čvrstog goriva za grijanje domaćinstava).

· Biodiverzitet. Programsko područje karakterizira velika raznovrsnost kopnenih i vodenih staništa i vrsta. Raznolika topografija, klimatska variranja i ljudska aktivnost doveli su do značajne evolucijske radijacije. Treba pronaći više od 25.000 od čega se polovica smatra endemima, što ovo područje čini „globalnim žarištem biodiverziteta“. Mreže Emerald i kasnije Natura predstavljaju važan prvi korak u nastojanju da se postupi u skladu s EU-ovim i međunarodnim obavezama u vezi sa zaštitom biološke raznovrsnosti, genetičkih resursa, vrsta i ekosistema. Međutim, nivo njihove primjene nije zadovoljavajući i nedostaju mu učinkoviti rukovodni kapaciteti. Pored toga, sve je veći ljudski utjecaj uslijed zagađenja, korištenja zemlje, razonode, itd., posebno u veoma osjetljivim područjima, kao što su priobalni ekosistemi.

· Integrirano upravljanje priobalnom zonom. Jadranska i jonska obala se suočavaju s ogromnim procesom urbanizacije i pritiska uzrokovanih ribarenjem plovilima na mehanički pogon i akvakulturom. To ima veliki ekološki utjecaj i dovodi do gubitka biodiverziteta, ekosistemske fragmentacije, opustinjavanja, prodora mora, i zagušenja. Potrebno je ojačati integrirano upravljanje priobalnom zonom na prekograničnom nivou i većim integriranjem politika za priobalne zone i teritorijalnog društveno--privrednog razvoja na održiv način. Također treba promicati stratešku procjenu priobalne zone u cilju povećanja priobalne otpornosti i sprječavanja negativnih utjecaja prirodnih nesreća (poplave, erozija, prodor mora) pogoršanih klimatskim promjenama.

· Sprječavanje rizika. Države uključene u program moraju se nositi s nedostatkom homogenih i uporedivih podataka za prostorno/teritorijalno planiranje koje se bavi politikama, strategijama i planovima za sprječavanje rizika. Rezultat toga je da treba osigurati odgovarajući nivo ulaganja za podršku prekogranične primjene i testiranja inovativnih tehnologija za sprječavanje prirodnih rizika i tehnoloških rizika.

· Energija. Udio energije iz obnovljivih izvora (u % bruto konačne potrošnje energije) u datom području je iznad prosjeka (oko 24%), dok je kod IPA-inih partnerskhih država taj udio i viši, iako bi se ta praznina mogla smatrati odstupajućom zbog malo zastarjelih podataka. U 2012. godini je došlo do promjene u iznosu investiranja u obnovljivu energiju diljem svijeta: iznos ukupne investicije u ukupnom ulaganju promijenio se sa oko dvije-trećine-jedna trećina između razvijenih i manje razvijenih privreda na jednu, što je bilo mnogo bliže 50-50 u okviru područja ADRION-a, smanjenje subvencija u Italiji dovelo je do pada investicija (-53% nove investicije u obnovljivu energiju - RE - on 2011), a recesija je usporila slovenački plan finansijske pomoći pokrenute 2002. i ažurirane 2009. godine. Za zadovoljenje cilja obnovljive energije potrebna su ulaganja, ali investiranje u pravu vrstu obnovljive energije predstavlja izazov.

Isto se odnosi i na Grčku i Hrvatsku, kako je nedavno navedeno u njihovim nacionalnim planovima koje su vlade usvojile 2013. godine, uz potrebu za ubrzanjem licenciranja projekata. U partnerskim državama su finansijske institucije i EU osigurale glavne finansijske instrumente za energetsku učinkovitost – EE i RE − koji su dostupni kao krediti koji se mogu dobiti putem lokalnih banaka. Energetski sistem u regionu je rascjepkan i većina zemalja ima mala tržišta koja bi mogla biti manje privlačna investitorima. Bolja koordinacija i veće prometovanje energijom mogli bi smanjiti investicione zahtjeve u pogledu proizvodnje energije za oko 10% do 2020. godine, prema Studiji za ulaganje u proizvodnju energije koju je izradila Svjetska banka (Svjetska banka, 2007. godine).

Topografija i upotreba zemljišta

Područje ADRION-a karakteriziraju velike planinske oblasti (Albanija, Crna Gora i Slovenija su neka od područja s najviše planina u Europi). Topografska raznovrsnost u pojedinačnim zemljama (izračun se temelji na geografskom obliku i visinskim varijacijama) i tog područja u cjelini veoma je visoka; iznimka su Italija i Srbija koje imaju ravnice na sjeveru/sjeveroistku i umjereno visoke planinske vijence na jugu.

To područje ima relativno visok stepen pokrivenosti šumom (iako procenti variraju u različitim izvorima informacija, zbog primjene različitih metodologija), koja je, međutim, izložena riziku. Poljoprivreda je važan određujući faktor krajolika i utječe na biodiverzitet i atraktivnost tog područja. Iako se radi o važnom privrednom sektoru, u mnogim slučajevima on predstavlja i značajan faktor pritiska na okoliš u područjima kakva su dolina rijeke Po u Italiji, Vojvodina u Srbiji ili centralna Makedonija i Tesalija u Grčkoj, zbog upotrebe nutrijenata i pesticida. Upotreba slatke vode značajno varira, od 2% u Srbiji do 89% u Grčkoj; na ovu razliku treba gledati u svjetlu važnosti poljoprivrede u privredi (npr. u Albaniji), zavisnosti poljoprivrede od navodnjavanja i oborina, ali i od stepena specijaliziranja i sofisticiranosti poljoprivrednjih posjeda (npr. plastenici i pamuk u Italiji i Grčkoj). Zapravo, u pogledu korištenja slatke površinske vode po glavi stanovnika u programskom području, najveće količine potrošnje su zabilježene u Grčkoj (521 m3 u 2007. godini) i Srbiji (506 m3 u 2011. godini); najniža potrošnja je zabilježena u Hrvatskoj (133 m3 u 2011. godini). Partnerska država ERDF-a s najvećom potrošnjim slatke vode po glavi stanovnika je opet Grčka (327 m3 u 2007. godini) (Izvor: Eurostat (2014) šifra online podataka: env_wat_abs).

Iako gustoća naseljenosti značajno ne varira (s iznimkom Italije i Crne Gore), postoje mnogo veće varijacije u samim državama, kao što su Grčka (Atina i Solun), Italija (Lombardija, Veneto, Emilia-Romagna, Apulija) i Srbija (Beograd). Manje-više policentrične države, kao što su Bosna i Hercegovina i Slovenija, imaju veći broj seoskog stanovništva i stanovništva koje živi u manjim gradovima. Ovakve strukture su sa značajnim implikacijama i na nivo ljudskog pritiska na posebne oblasti, i na postojanje nefregmentiranih staništa i prirodnih područja.

Partnerske države ADRION-a prakticiraju različite pristupe upravljanju vodom. Pored općenito visoke potrošnje vode, što je djelimično uzrokovano niskom cijenom vode i niskom stopom naplate, ostali problemi u sistemu vodosnabdijevanja odnose se na nestašice vode, posebno u priobalnim područjima tokom ljetne sezone, i nedovoljan nivo obuhvaćenosti ruralnih područja javnim sistemima vodosnabdijevanja (uz lošu kontrolu vode iz ruralnih sistema vodosnabdijevanja i drugih izvora). Kvalitet vode za piće redovno se prati u javnim sistemima vodosnabdijevanja i zahtjevi u pogledu kvaliteta su usklađeni sa standardima WHO-a i EU-a. Dodatni problem predstavlja nedostatak predobrade industrijskih otpadnih voda koje se ispuštaju u javne odvodne sisteme i nizak stepen stambene povezanosti na kanalizacioni sistem, posebno u udaljenim krajevima.

U oblasti proizvodnje otpada, ovo područje karakteriziraju niži nivoi otpada nego u slučaju EU 28, ali i brzo rastući nivoi po glavi stanovnika i općenito slabo koordinirani mehanizmi za upravljanje otpadom uz ograničene strukture za recikliranje i pretjerano oslanjanje (često nekontrolirano) na deponije.

Značajne su razlike među državama, kako u pogledu količine proizvedenog otpada u 2010. godini, tako i u aktivnostima koje su značajno doprinijele proizvodnji otpada. Ukupna količina proizvedenog otpada kretala se između 3.158 hiljada tona u Hrvatskoj i 158.628 hiljada tona u Italiji, što je više nego u Grčkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji zajedno. Što se tiče proizvodnje otpada po aktivnostima, građevinarstvo se ocjenjuje najvećim proizvođačem otpada. Za proizvodnu industriju se smatra da ima najveći udio u proizvodnji otpada u Sloveniji (29 %) i Hrvatskoj (20 %).

U pogledu upravljanja otpadom, nedavne studije su grupirale države prema različitim nivoima učinka:

· Države visokog učinka koje su općenito ispunile ili prevazišle ciljeve zakonskih propisa EU-a o otpadu;

· Države srednjeg učinka/u tranziciji (uključujući Italiju i Sloveniju) koje su tipično karakteristične po recikliranju srednjeg nivoa, oko 25-30%, i deponijama između 35-50%. Važne promjene su napravljene u Sloveniji, u usporedbi s praksama u vezi s upravljanjem otpadom prije ulaska u EU, ali se još uvijek ispituje da li i u kojoj mjeri ono treba biti podržano političkim, privrednim i infrastrukturalnim okvirima. Za mnoge države srednjeg učinka fokus treba biti na uspostavljanju odgovarajućeg političkog, privrednog i infrastrukturalnog okvira, kako bi se izbjeglo preusmjeravanje otpada s deponija na spaljivanje, umjesto na recikliranje;

· Države nižeg učinka/ograničene države (uključujući Grčku) općenito još uvijek imaju izuzetno visok stepen odlaganja otpada na deponije, što je najniži nivo u hijerarhiji otpada, te nije u duhu, niti u skladu sa slovom zakona EU-a. Nivo recikliranja i kompostiranja i dalje je veoma nizak.

Pored toga, ove države niskog učinka uopće nemaju, ili imaju veoma slabe, sheme o tome da li da primijene elemente odgovornosti proizvođača iz direktiva o recikliranju ili da vrše naplatu od domaćinstava za zbrinjavanje otpada, ili da potaknu obradu na višim nivoima hirerhije otpada pomoću taksi ili naknada za odlaganja na deponije i spaljivanje.

Dostupnost1.

Jedna od glavnih odlika po kojima je programsko područje karakteristično jeste neujednačenost u razvoju infrastruktura i načina saobraćaja, između dviju obala Jadranskog mora i među partnerskim državama, zbog strukturalnih slabosti, niskog nivoa održavanja i malih ulaganja u infrastrukture. Čak više, nedostatak veza između priobalnih i kopnenih područja je uzrok visokog pritiska na priobalne puteve i uska grla. Zapravo, cestovni saobraćaj je najuobičajeniji oblik prijevoza i robe i putnika u cijeloj oblasti. Čak je i pomorski saobraćaj porastao u Crnoj Gori (+19%), Sloveniji (+11%) i Hrvatskoj (+9%). Avionski saobraćaj putnika također je porastao, mada prema različitim stopama, dok je psaobraćaj željeznicom opao gotovo u cijelom području obuhvaćenom saradnjom. Odsustvo podataka o unutrašnjem vodnom saobraćaju ponovo naglašava nedostatak podataka i zajedničkih pokazatelja infrastruktura i saobraćajnih usluga, posebno na regionalnom nivou.

1Detaljnije informacije i podaci o dostupnosti u jugoistočnoj Europi priklupljeni su i elaborirani pomoću projekata SEE-a, i dostupni su na stranici http://www.southeast-europe.net/en/achievements/outputs_library/. Posebno vidjeti postignuća i učinke projekta SEETAC http://www.seetac.eu/download/results.aspxi, projekta SETA http://www.seta-project.eu/index.php/start, WATERMODE http://www.watermode.eu/ i RAIL4SEE http://rail4see.eu/downloads/deliverable/

Zajedničko prikupljanje podataka i metodologija obrade potrebni su za praćenje saobraćaja i uslova dostupnosti i eventualno prevazilaženje prekograničnog diskontinuiteta, optimiziranje postojećih usluga i razvijanje postojeće infrastrukture u multimodalne sisteme. Pri tome se preporučuje jačanje administrativnih kapaciteta (posebno u oblastima pomorskog, unutrašnjeg vodnog saobraćaja i logistike) i podrška regionalnim ulaganjima u infrastrukture, multimodalne saobraćajne mreže i kapacitete za prekrcaj. Ovo posljednje bi čak pomoglo u približavanju zakonskih propisa IPA partrnerskih država europskim standardima, uključujući sigurnost i liberalizaciju tržišta.

Logistička učinkovitost i privredni razvoj

Razvijanje logističkih lanaca stogo je povezano s međunarodnim procesima privrednog integriranja, jer logistički lanci povezuju proizvodnju i distribuciju robe kroz saobraćajne sisteme koji su u stanju garantirati pouzdane usluge.

Današnja glavna trgovinska razmjena između područja koje obuhvaća ADRION i EU pokazuje da su balkanske države aktivnije u proizvodnom uvozu prema sirovinama i u poljoprivrednom izvozu i izvozu hrane, uz očigledno neuravnotežen saobraćajni odnos.

To je štetno za saobraćajne aktivnosti jer „prazni povratak“ negativno utječe na konačnu cijenu robe na tržištu.

Bolja intermodalna organizacija i oprema pomažu u smanjenju troškova prijevoza i ekoloških učinaka koji se uglavnom odnose na cestovni saobraćaj, zahvaljujući racionalnoj upotrebi flota kamiona i progresivnom poboljšanju operativnih standarda pomoću postojećeg instrumenta, koji su ekonomski konkurentni uz manje izražene ekološke učinke.

Istovremeno, pitanje kvaliteta željezničkih usluga uglavnom se postavlja u cilju zadovoljenja prijevoza robe niske vrijednosti ili one koja ne zahtijeva veliku komercijalnu brzinu.

Proces EU-a za privredno integriranje područja koje obuhvaća ADRION svakako može stimulirati bolji razvoj saobraćajnog sektora sve dok su države koje teže integriranju u EU u stanju da reorganiziraju svoje domaće saobraćajne sisteme na učinkovit i konkurentan način. Općenito, sama cijena prijevoza nije način da se bude konkurentan na saobraćajnom tržištu EU-a.

S obzirom na održive intervencije u vezi s dostupnim resursima može se pretpostaviti da bi intermodalnost u području obuhvaćenom ADRION-om mogla imati koristi od povećane učinkovitosti intermodalnih čvorišta – luka, teretnih sela, stovarišta – interveniranjem u vezi s njihovim uskim grlima na ulazu, na skladišnim i parking površinama, i na učinkovitost tehnologija intermodalnog prijenosa.

Nadalje, pitanja lakše trgovine i prateća modernizacija s tim povezanih saobraćajnih mreža, carinskih i graničnih prijelaza i lučkih usluga i operacija pitanja su na koja treba obratiti pažnju u ovoj oblasti.

Kulturno naslijeđe

Pored svog bogatog biodiverziteta, programsko područje predstavlja i jedan od najbogatijih regiona u Europi u smislu kuturne raznolikosti s različitim tradicijama, jezicima, religijama i arhitektonskim spomenicima koji datiraju od antičkih do modernih vremena.

Kulturno naslijeđe je izuzetno priznato u programskom području i veliki broj lokaliteta je pod zaštitom. Na ovom području postoje 62 lokacije kulturnog naslijeđa UNESCO-a (55 kulturnih, 5 prirodnih i 2 mješovite) na ukupnoj površini od 347.000 hektara, što zajedno čini veoma atraktivu turističku destinaciju. Od tog broja, 23 se nalaze u regionima Italije, 19 u Grčkoj, 7 u Hrvatskoj, 4 u Srbiji, a ostatak u preostalim državama.

Bez obzira na nivo uslova, dostupnost i predstavljanje značajno variraju među državama. Da bi se ova imovina adekvatno valorizirala kroz turizam, potrebno je uložiti dodatne napore na poboljšanje upravljanja tim lokacijama, kako u smislu očuvanja, tako i u smislu primjene odgovarajućih metoda iskorištavanja.

Program ADRION može pružiti optimalni okvir za koordiniranje tim aktivnostima i podržati razvoj transnacionalnih strategija za zajedničko promicanje ovog regiona kao turističke destinacije.

Kulturna raznolikost može predstavljati visok potencijal za razvoj; suživot brojnih etničkih, jezičkih i vjerskih skupina daje temelj za lakše komuniciranje i intenzivniju saradnju. To je još više ojačano velikim brojem migranata koncentriranih oko glavnih gradova u regionu, pored tražilaca azila i drugih korisnika međunarodne zaštite, čiji je broj u regionu sve značajniji.

Poseban milje multikulturalizma predstavlja izvor razvijanja kulturne kreativnosti i poticaja kreativne industrije, dinamičnog sektora koji može povećati atraktivnost regiona i doprinijeti brojnijim i boljim poslovima u kulturi i u turizmu.

Turizam

Kao jedan od najvažnijih sektora u području obuhvaćenom programom ADRION, turizam je čvrsto povezan s rastom u partnerskim državama, iako je još uvijek konecentriran na priobalna odmarališta i mada je u velikoj mjeri sezonski određen. Zapravo, ukupno područje saradnje ima visok potencijal za daljnji razvoj kulturnog turizma u mnogim gradovima, od kojih većina predstavlja naslijeđe UNESCO-a, i održivog turizma povezanog s ekološkim dobrima. Ne dovodeći u pitanje njegov veliki potencijal, turizam pati od brojnih slabosti kojima se treba posvetiti i od nekoliko rizika koji generiraju negativne utjecaje po okoliš koje treba izbjeći ili kojima treba pravilno upravljati, kao što su zagušenje sezonskog i masovnog turizma. Preporuča se promicanje mjera za integriranje održivih politika za zaštitu i jačanje prirodnih resursa, krajolika i kulturnog naslijeđa u okviru održivog turističkog razvoja. Poticaj institucionalnog i javno-privatnog partnerstva, pored uključivanja lokalnih zajednica, moglo bi doprinijeti prevazilaženju slabih modela multidimenzionalnog upravljanja na više nivoa za prostorno i strateško planiranje i razvoj integriranog i ekološki prihvatljivog okvira.

Ovo područje ima hiljade kilometara prirodnih plaža, preko 10.000 ostrva (u Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji), ali i čudesne planinske pejzaže, važne rijeke (Dunav, Po, Axios, Ardas-Evros, s ogromnim potencijalom za razvoj riječnog turizma), široki spektar banjskih odmarališta i termalnih izvora i, povrh svega, nekoliko parkova i zaštićenih područja.

Kulturna ponuda područja obuhvaćenog programom ADRION također je veoma važna: hiljade godina različitih dominacija neizbježno su utjecale na kulturu i arhitekturu većine regiona na ovom području, koji imaju izuzetne i zvučne gradove, srednjovjekovne manastire, umjetnine, brojne arheološke lokacije i tradicije. Ovo izuzetno naslijeđe naglašeno je činjenicom da područje programa ADRION sadrži 62 lokacije unesene u UNESCO-vu listu, što predstavlja 16% europskih lokaliteta s popisa UNESCO-a.

Raznovrsnost etno-gastronomskog naslijeđa i starih zanata također je dio turističkih resursa područja ADRION. Većina učestvujućih regiona ima dugu kulinarsku tradiciju, a u nekim slučajevima njihovi tipični proizvodi (poljoprivredni i zanatski) pokreću važne domaće turističke tokove.

Nažalost, izuzetan okolišni ekosistem i kulturno naslijeđe područja ADRION-a suočeni su s dva oprečna i različita problema: na nekim priobalnim lokacijama, turistička naselja vrše ogroman pritisak; u nekim drugim dijelovima manjih destinacija, prirodno i kulturno naslijeđe još uvijek nije dovoljno ojačano, ili je nekada nedostupno (nema javnog prijevoza ili su saobraćajni znakovi neodgovarajući) ili je čak zatvoreno za javnost ili mu nedostaje „laka“ infrastruktura (signalne staze, info-punktovi, itd.). Nadalje, specijalizirane usluge koje su potrebne ne samo za zadovoljavanje potreba organiziranih posjetilaca (pojedinaca), nego i nekih posebnih tržišnih niša (aktivni turisti), poput planinarenja, laganog putovanja, jahanja ili vožnje bicikla potpuno su odsutne.

Istraživanje i inovacije

Ovo područje nastoji izgraditi učinkovite istraživačke i inovacijske sisteme. Intenzitet istraživanja i razvoja općenito je u porastu (oko 0,75% u Hrvatskoj, 2,47% u Sloveniji, 1,25% u Italiji, 0,60% u Grčkoj i u prosjeku 0,3% u IPA-inim partnerskim državama), ali je još uvijek potrebno uložiti napore na jačanju ulaganja u istraživanje i razvoj (posebno poslovna ulaganja, za izgradnju kapaciteta u ključnim tehnološkim oblastima i poboljšati međunarodnu konkurentnost i trgovinu proizvodnjom više tehnološki-intenzivne robe orijentirane prema domaćim i stranim tržištima. Zbog potrebe za otvaranjem tržišta za konkurentnije i inovativnije modele, posebno za suočavanje s efektima krize, potrebno je razviti politike kojima se potiču istraživanje i inovacije i daje prioritet ulaganjima u poduzeća koja su direktno povezana s istraživanjem i inovacijama. Oblici saradnje između teritorijalnih institucija, poslovnog sektora i univerziteta, tehnoloških instituta, tehnoloških parkova i instituta za istraživanje treba podržati, a sistemsku saradnju između istraživanja i privatnih/javnih poduzeća ojačati. Potporne strukture kao što su inkubatori i klasterski sistemi trebaju poboljšati tehnološku saradnju i know-how između MSP-ova. Jačanje društva znanja i informacionog društva i razvoj ICT-a također mogu doprinijeti ispunjavanju razvojnih ciljeva u vezi s istraživanjem i inovacijama.

Ključne tačke iz analize pokazatelja učinka istraživanja i inovacija i MSP-ova su sljedeće:

· S iznimkom Slovenije, sve ADRION FERS partnerske države dodjeljuju znatno niže BDP iznose RTD-u (GERD-u) u usporedbi s prosjekom EU-a; slično tome, poslovni udio u GERD-u je manji od prosjeka EU-a (Slovenija je ponovo bliža standardima EU-a); IPA partnerske države na sličan način imaju veoma nizak GERD.

· Stope patentskih aplikacija su niske u Grčkoj, Hrvatskoj, Srbiji i Albaniji; Italija i Slovenija su bolje u tom pogledu ali su i dalje dosta ispod standarda EU-a;

· Grčka i Hrvatska su ispod prosjeka EU-a u pogledu zapošljavanja u sektorima visoke tehnologije; Italija i posebno Slovenija su bolje u tom pogledu (Slovenija je iznad prosjeka EU-a);

· Sve ADRION ERDF partnerske države predstavljaju prosječne indekse EU-a koji su relevantni za zapošljavanje u znanjem intenzivnim službama;

· Konkurentni učinak MSP-a Slovenije može se usporediti s prosjekom EU-a; Italija i Grčka zaostaju (Grčka daleko više);

· Grčka i Hrvatska prikazuju znatno niže stope zapošljavanja; Italija i prvenstveno Slovenija, prikazuju usporedive stope s prosjekom EU-a; stope nezaposlenosti u Hrvatskoj i posebno Grčkoj daleko su iznad prosjeka EU-a;

· Ulaganja u Grčkoj su daleko ispod prosjeka EU-a; Slovenija, Hrvatska i Italija su bolje u tom pogledu;

· Slovenačka radna snaga je usmjerena prema industriji, ICT-u i finansijskim uslugama; Italija i Hrvatska slijede ovu shemu na nivou prosjeka EU-a; grčka radna snaga je manje zaposlena u ovim sektorima;

· Slovenački regioni su okarakterizirani kao „napredni proizvodni regioni“ i „tehnološki napredni regioni“ i „naučni regioni“;

· Italijanski regioni kvalificirani za ADRION imaju različitije profile (od „niskotehnoloških regiona“ do „naprednih proizvodnih regiona“ i „regiona naprednih usluga“, i od „istraživačko intenzivnih regiona“ do „regiona bez specijalizacije u aktivnostima koje zahtijevaju znanje“);

· Grčki regioni su okarakterizirani kao „niskotehnološki“; „regioni bez specijalizacije u aktivnostima koje zahtijevaju znanje“ i kao „neinteraktivni regioni“; međutim, za neke od njih se čini da su u procesu diverzificiranja proizvodnog modela („pametna i kreativna oblast diverzifikacije“).

Upravljanje EUSAIR-om

Posebnu pažnju treba obratiti na analizu potreba koju je izradila Europska komisija u okviru elaboriranja Strategije EUSAR-a u smislu sistema upravljanja koji treba usvojiti za provedbu EUSAR-a. Analiza potreba dionika2 temeljena je na rezultatima javnih konsultacija i radionica organiziranih od 2013. godine. Neki ključni nalazi su sažeti u nastavku:

· Treba pojačati ulogu nacionalnih koordinatora kao „inicijatora“ operativnih aktivnosti;

· Uključenost dionika treba institucionalizirati u cilju osiguranja supsidijarnosti Strategiji. Formiranje stalnog foruma (virtualnog ili fizičkog) treba uzeti u obzir, a služit će kao prikupljač potreba civilnog društva i skrenuti na njih pažnju donosioca odluka;

· Komunikacione aktivnosti treba pojačati i trebaju predstavljati jasan dio ukupnog upravljanja. Komunikacijom se treba baviti u cilju ostvarivanja većeg nivoa uključenosti svih dionika, ali i u svrhu promicanja Strategije kao korisnog sredstva saradnje.

Konačno, iz opće perspektive i izvan obima upravljanja EUSAIR-om, potrebno je predvidjeti koordinaciju svih strategija (posebno makroregionalnih).

2Studije za podršku razvoju saradnje morskih bazena na Sredozemnom, Jadranskom/Jonskom i Crnom moru, Ugovor broj MARE/2012/07 − Ref. br. 2, Izvještaj br. 2, decembar 2013. godine (EUNETMAR).

SWOT analiza područja programa ADRION

Pametni rast

Snage

Slabosti

Prilike

Prijetnje

Istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije

o Neki regioni lideri u istraživanju i razvoju – Neki visoko stručni industrijski sektori (poljoprivreda, poljoprivredna proizvodnja, kemikalije, materijali…);

o Relativno dobro razvijeni istraživački kapaciteti u nekim zemljama;

o Dobro razvijene inovativne aktivnosti i prakse u oblasti kulturne i kreativne industrije;

o Dobri sistemi certificiranja kvaliteta proizvoda, dobri objekti i laboratorije s međunarodnom akreditacijom.

o Nizak nivo ulaganja u istraživanje i razvoj;

o Mali broj istraživačkog osoblja u kompanijama;

o Mali broj patentnih aplikacija koje treba komercijalizirati;

o Loša zaštita intelektualnog vlasništva i u vezi s univerzitetom i poduzećima;

o Slabe aktivnosti prijenosa tehnologije i ograničena saradnja nauke i tehnoloških parkova, inkubatora i klastera;

o Inovacijski modeli više se temelje na diverzifikaciji nego na novim inovacijama;

o Puni potencijal kulturne i kreativne industrije još nije ostvaren;

o Nema posebnih propisa u oblasti poduzetničkog/privatnog kapitala u nekim državama ;

o Smanjenje urbanih područja kao stubova inovacija;

o Nizak nivo poduzetničkih vještina i poznavanja inovacija.

o Veća ulaganja u istraživanje i razvoj;

o Blagi porast patentnih aplikacija posljednjih godina;

o Istraživačko-razvojne specijaliziranosti za oblasti poljoprivredne proizvodnje, pomorstva i turizma;

o Prijenos istraživanja s univerziteta/laboratorija na privatni sektor;

o Povećanje vještina u oblasti istraživanja kroz finansijsku pomoć i prilike za obuku u oblasti stvaranja poduzeća, prijenosa tehnologije, inovacija u pogledu organizacije i upravljanja;

o Raznovrsna i umrežena inovacijska zajednica (klasteri, naučni i tehnološki parkovi i inkubatori);

o Društvena i otvorena inovacija kao potencijal;

o Istraživačke aktivnosti i inovativni proizvodi u oblasti održivog građevinarstva i kreativnih industrijskih grana.

o Privreda ozbiljno pogođena privrednom i dužničkom krizom;

o Sve veća konkurentnost južnih i istočnih zemalja:

o Disperzija ulaganja u istraživanje i razvoj i nepostojanje prioriteta;

o Migriranje visokokvalificirane radne snage;

o Značajne razlike među regionima u pogledu istraživačkih i razvojnih potencijala.


o Širenje obuhvaćenosti širokopojasnog pristupa velike brzine;

o Ograničeni pristup širokom pojasu na cijelom području programa ADRION, posebno na rubnim dijelovima ;

o Razvoj širokopojasnog pristupa velike brzine finansiran drugim sredstvima;

o Značajne razlike među regionima i teritorijama u pogledu korištenja ICT-a.

Snage

Slabosti

Prilike

Prijetnje

O Pojedinci i poslovni subjekti više koriste ICT.

o Niži nivo ICT vještina pojedinaca nego u drugim regionima EU-a;

o Ograničene ponude i korištenje online javnih usluga.

o Sektori za istraživanje i razvoj specijalizirani za ICT ;

o Mlada generacija visoko IT pismena;

o Upotreba ICT-a kao omogućavajućeg sektora i sredstva za uključivanje građana u model četverostrukog spiralnog pristupa (quadruplehelix).

and a means to involve the

citizen in the quadruple helix

model (e.g. living labs)

Konkurentnost MSP-ova

o Privlačnost područja ADRION-a, što je od ključne važnosti za turizam;

o Visoko konkurentni regioni;

o Podrške politike poslovnim subjektima (poslovne inovacije i konkurentnost).

o Jak utjecaj tradicionalnog poslovanja (nisko i srednjetehnološki sektori);

o Inkrementalne inovacije proizvode ograničenu dodanu vrijednost u MSP-ovima;

o Niska produktivnost poslovanja;

o Većina MSP-ova slabo integrirana u međunarodne mreže;

o Široki regionalni dispariteti i regioni niske konkurentnosti;

o Ograničeno shvaćanje važnosti intelektualnog vlasništva;

o Ograničene sektorske/krozsektorske specijalizacije.

o Stvaranje visoke stope poslovanja u nekim regionima programa ADRION;

o Sve veće klasteriranje MSP-ova.

o Ozbiljna recesija u većini regiona u okviru programa ADRION;

o Poteškoće poslovnih subjekata u pristupu finansijama.

Održivi rast

Snage

Slabosti

Prilike

Prijetnje

Niskougljična privreda i energetski sektor

o Povoljni uslovi za proizvodnju obnovljive energije (klima, prirodni resursi);

o Veća svijest o potrebi za promjenom u pravcu niskougljične privrede.

o Indeks stakleničkih gasova mnogo veći od prosjeka EU-a;

o Nedovoljan razvoj obnovljive energije;

o Relativno visok stepen zavisnosti od energije;

o Razvojni potencijal za obnovljivu energiju nije sasvim iskorišten;

o Države u okviru programa ADRION posvećene su smanjenju GHG emisija;

o Značajno povećanje cijene niskougljične energije.

Snage

Slabosti

Prilike

Prijetnje

o Niska energetska učinkovitost u usporedbi s prosjekom EU-a.

Klimatske promjene i rizici

o Postojanje europskog okvira i nacionalnih politika za smanjenje emitiranja CO2.

o Područje programa ADRION racionalno se suprotstavlja prirodnim rizicima (poplave, suše, požari, oluje, zemljotresi);

o Niska sposobnost prilagodbe na klimatske promjene;

o Nizak nivo interoperabilnosti organizacija civilne zaštite.

o Veća posvećenost održivom razvoju;

o Nastanak jeftinih i učinkovitih tehnologija za rano upozoravanje na opasnost, komunikaciju i interoperabilnost (npr. daljinsko uočavanje);

o Veća angažiranost građanskog društva u upravljanju rizikom i pripremljenost i reagiranje na vanredne situacije.

o Povećana opasnost od prirodnih katastrofa uslijed uzajamno pojačavajućeg efekta opasnosti (npr. klimatske promjene, poplave, suše, šumski požari i erozije tla);

o Visoki troškovi za popravak štete uzrokovane prirodnim katastrofama.

Zaštita okoliša, prirodno i kulturno naslijeđe

o Veoma bogato okolišno i kulturno naslijeđe (more, planine, šume, močvare, kulturni krajolici);

o Mnogo zaštićenih područja (Natura 2000 i globalna (UNESCO) važnost).

o Degradiranje osjetljivih područja, krajolika, posebno priobalnih područja, eutrofikacija i onečišćenje primorskih područja;

o Sve veća proizvodnja otpada u domaćinstvima;

o Recikliranje otpada i dalje je niže od prosjeka u EU-u;

o Urbani rast i širenje koje ugrožava prirodno i kulturno naslijeđe;

o Nizak kvalitet zraka i visoka koncentracija lebdećih čestica, ozona, SO2 i NO2 u gradovima.

o Razvijanje mjera za zaštitu okoliša (zaštićena područja);

o Potencijal mreža Natura i Emerald još uvijek treba operativno biti u cijelosti iskorišten;

o Ulaganje u kvalitet zraka pokreće višestruke koristi, kao što je prikazano u paketu politike pod nazivom Čist zrak (npr. za ekosisteme, turizam, kulturno naslijeđe, poljoprivredne prinose, itd.);

o Prelazak s tradiocionalne obrade otpada na čišće metode;

o Podizanje svijesti, posebno mlađe populacije;

o Opasnost od sve većeg zagađenja okoliša zbog povećanja turističkih i poljoprivrednih aktivnosti

o Sve lošiji kvalitet zraka;

o Sve manje vodnih resursa;

o Rast urbanog širenja;

o Povećanje troškova recikliranja i metoda ponovne upotrebe otpada zbog složenosti proizvoda;

o Povećana ljudska upotreba posebno priobalnog i morskog prostora za rekreaciju, stanovanje, saobraćaj, ribolov/akvakulture;

o Sve veći i kumulativni pritisak na biodiverzitet.

Snage

Slabosti

Prilike

Prijetnje

o Visoka potražnja i cijene mogli bi potaknuti ponovnu upotrebu i obnovu postojećeg stambenog fonda;

o Očuvanje/obnova i ponovno korištenje trebaju imati prednost nad novogradnjom.

Saobraćaj

o Cestovne infrastrukture su na dobrom nivou, posebno u pravcu sjever-jug u državama članicama EU-a, dok su u partnerskim državama potrebna poboljšanja;

o Široka mreža lučkih gradova, čak i ako su samo neki od njih dobro opremljeni za bavljenje protokom putnika i robe ;

o Strateška geografska lokacija između istočne Europe, Mediterana i Azije.

o Velika razlika u pogledu zadovoljavajuće pristupačnosti; za IPA partnerske države mali resursi su izdvojeni za razvoj i održavanje željezničke infrastrukture;

o Geografska fragmentacija i izoliranost brojnih teritorija (ostrva, udaljena područja);

o Loše upravljanje urbanim razvojem, prije svega u priobalnim područjima, koje se oslanja na individualni motorizovani saobraćaj;

o Manja gustoća željezničke mreže nego što je prosjek EU-a;

o Niska multimodalna pristupačnost;

o Nedovoljan razvoj priobalnog pomorskog saobraćaja.

o Dobar položaj ostrva i regiona u okviru programa ADRION, kao čvorišta za turiste i trgovinu;

o Razvoj multimodalnih saobraćajnih sistema;

o Pojačanje postojeće željezničke mreže;

o ICT alati za održiv i učinkovit multimodalni saobraćaj u „stvarno vrijeme“.

o Nepostojanje europske koordinacije komunikacionog sistema;

o Rascjepkanost saobraćajnog krajolika zavisno od procesa pristupanja partnerskih država EU-u;

o Dominantnost saobraćaja vezanog za ceste.

Uključivi rast

Snage

Slabosti

Prilike

Prijetnje

Zapošljavanje i radna mobilnost

o Visok stepen mobilnosti studenata ;

o Veliki broj samozaposlenih osoba;

o Kultura radne mobilnosti;

o Niska stopa zaposlenosti, posebno mladih i žena;

o Visoki teritorijalni dispariteti za nivoe zaposlenosti;

o Visoka stopa dugoročne nezaposlenosti.

o Pojednostavljena radna mobilnost u okviru i među državama područja ADRION-a;

o Mogućnosti koje nudi plavi rast i turizam za lokalno zapošljavanje.

o Posljedice finansijske krize;

o Snažan rast stope nezaposlenosti uslijed privredne krize;

o Odljev ljudskih resursa, prvenstveno mladih, prema državama EU-a.

Socijalna inkluzija i borba protiv siromaštva

o Tradicionalna međugeneracijska solidarnost;

o Važna uloga socijalne i solidarne privrede.

o Veliki procenat stanovništva pod rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti;

o Odstupanje od državnih sistema socijalne sigurnosti, bilo zbog krize

(EL,IT) ili zbog paradigmatske smjene (posebno države nečlanice).

o Sve veća važnost nastanka neformalnih društvenih mreža;

o Nastajanje paradigme socijalne inovacije i socijalne aktiviranosti društva;

o Prilike za endogeni razvoj (plavi i zeleni rast i turizam) .

o Alarmantni efekti krize po ljude i društvo i dezintegriranja društvenog tkiva;

o Slabljenje društvenih i porodičnih veza;

o Podizanje prepreka i barijera za pravilno učestvovanje u istraživanju mogućnosti (pravne barijere, finansijske prepreke), što može dovesti do naglašavanja dispariteta u društvu.

Vještine i obrazovanje

o Visoko obrazovanje je kulturološki hvaljeno;

o Puni obim visokog kvaliteta i slobodnog obučavanja;

o Dobar izbor profesionalne obuke;

o Bogato tradicionalno znanje i vještine.

o Visok stepen ranog napuštanja škole u usporedbi s prosjekom EU-a;

o Ustanove visokog obrazovanja su globalno prilično nisko rangirane, uz nekoliko iznimki (npr. Atina, Milano, itd.);

o Nesklad između stečenog obrazovanja i potražnje SMP-a.

o Progresivan rast stope ranog napuštanja škole;

o Sve veće priznavanje važnosti sistema za procjenu vještina;

o Obuka u savladavanju vještina u oblasti tradicionalne umjetnosti, zanata, muzike i drugih specifičnih/tradicionalnih proizvoda i usluga (nematerijalno kulturno naslijeđe).

o Odljev mozgova;

o Slaba tendencija MSP-ova da ulažu u stručnu i dvojnu obuku.

Sažetak glavnih izazova i potreba područja obuhvaćenog programom ADRION

Glavni izazovi

Glavne potrebe

Pametni rast

o Dostići prosjek EU-a i ostvariti ciljeve EU 2020;

o Udružiti postojeće i planirane istraživačke infrastrukture u raspoređene partnerske kapacitete;

o Pružiti transnacionalno okruženje i olakšati provedbu Akcionog plana

EUSAIR-a (inovacijska i istraživačka dimenzija uglavnom se povezuje sa stubom 1 i 3);

o Održivo ispitati mogućnosti proistekle iz pristupa plavog i zelenog rasta u vezi s usporedivim prednostima područja;

o Razvoj inovacijskih zajednica i lanaca ADRION-a u vezi s inovacijskim statusom svakog regiona (od „niske tehnologije“ do „tržišnog predvodnika“), posebno u kontekstu novih inovacijskih oblasti i pristupa

o Iskorištavanje osnovne odrednice koju pružaju istraživačke i inovacijske strategije za pametnu specijalizaciju (RIS3) razvijenu u FERS partnerskim državama i identifikacija tema i sinergija pametne specijalizacije s IPA partnerskim državama.

o Veće usvajanje inovacija i tehnologija od MSP-ova: bavljenje ovom potrebom u skladu je s ciljem ADRION-a za promicanje ulaganja poslovnih subjekata u istraživanje i inovacije;

o Veća saradnja između istraživanja i industrije; u skladu s ciljem ADRION-a za razvijanje veza i sinergija između poduzeća, istraživačkih institucija i visokog obrazovanja, te podrška umrežavanju, naučni i tehnološki parkovi i inkubatori, klasteri i otvorene inovacije;

o Potreba za fokusiranje na pitanja sigurnosti hrane;

o Komercijaliziranje/korištenje istraživanja (inovacija); u skladu s ciljem ADRION-a za podršku razvoju proizvoda i usluga, te u skladu s RIS3; tehnološko i primijenjeno istraživanje, pilot linije, aktivnosti na ranom vrednovanju proizvoda;

o Razvijanje strategija pametne specijalizacije i ispitivanje sinergija među raznim državama i regionima; u skladu s ciljem ADRION-a o korištenju rezultata RIS3;

o Veći naglasak na novim inovacijskim područjima i pristupima (Eko-inovacija; javna nabavka za inovacije; kreativna industrija; uslužna industrija i socijalne i otvorene inovacije, nabavka vođena inovacijama i socijalna inovacija); u skladu s ciljem ADRION-a za ispitivanje socijalne inovacije, eko-inovacije, aplikacija za javne usluge i drugih novih mjera za podršku inovacijama;

o Razmjena najbolje prakse tehnologija javne uprave u elektroničkom upravljanju;

o Podrška upravljanju inovacijama (savjet o IP-u, prijenos tehnologije, stvaranje prototipa, demonstratori, itd.); u skladu s ciljem ADRION-a za podršku razvoju proizvoda i usluga; tehnološko i primijenjeno istraživanje, pilot linije, aktivnost ranog vrednovanja proizvoda;

o Razvijanje aktivnosti prijenosa tehnologije u nekim zemljama područja ADRION-a, kao i veća spremnost poduzeća za ulaganje.

Održivi rast

o Unijeti nove teme u plan i program za regione ADRION-a, kao platforme za predviđanje i demonstriranje, podižući time svijest, npr. o uslovima netehničkog okvira za RES ili održivoj valorizaciji naslijeđa;

o Potreba za okretanje postfosilnoj (biopolimernom) i niskougljičnoj privredi čime se FERS partnerskim državama omogućuje daljnje fokusiranje na razdvajanje njihovih privreda, uz pružanje pomoći IPA partnerskim državama da ovladaju tranzicijom njihovih privreda u tom smjeru;

Glavni izazovi

Glavne potrebe

· Utvrditi zajednički nazivnik prvenstveno za razmjenu iskustava, npr. u vezi s potrebom za bavljenje ljudskim pritiscima na okoliš koji se odnose na morske ekosisteme;

· Razviti transnacionalne instrumente za bavljenje konkretnim aspektima na nivou programskog područja u kojem je transnacionalna saradnja faktor snage, npr. u vezi s osjetljivošću okoliša, fragmentiranosti staništa i krajolika, upravljanja rizikom, upoptrebom zemljišta i potrošnjom resursa, itd.;

· Uvesti, testirati i ocijeniti inovativne koncepte, npr. u oblastiekosistemskih usluga, plavog i zelenog rasta u razvojnoj praksi i kohezijskoj politici, čime se olakšava ispunjavanje standarda EU-a i općenito povećavaju potencijali za dobro upravljanje i u kontekstu EUSAIR-a;

· Pružiti podršku diverzifikaciji i specijalizaciji teritorijalne i smještajne ponude;

· Povećati poznavanje tržišnih trendova i marketinške sposobnosti MSP-ova za lokalni turizam;

· Ispitati potencijale prirodnog i kulturnog naslijeđa kao faktora razvoja;

· Bolja integracija u okviru planiranja razvoja turizma, okolišnih ciljeva i sistema dobrog upravljanja okolišem;

· Optimizirati multimodalni saobraćajni lanac u smjeru zelenije i sigurnije saobraćajne dinamike i učinkovitosti saobraćajnih infrastruktura upotrebom informacionih sistema i poticaja temeljenih na tržištu;

· Promicati kreiranje logičkih sistema kroz provedbu integriranih, uzajamno povezanih i homogenih terminalnih mreža za logistiku;

· Baviti se slabom međupovezanošću luka i intermodalnih i logističkih čvorova u unutrašnjosti (intermodalno: voda − pruga, pruga − cesta);

· Upravljanje špicom turističke sezone kako bi se izbjeglo zagušenje, pružanjem integriranieg napajanja mobilnosti zahvaljujući ICT - ITS inovativnim instrumentima proširenim na jadranski region;

· Potreba za diverzifikacijom potencijala obnovljivih izvora energije i jačanjem lokalnih pristupa

· Potreba za usklađivanjem proizvodnje energije s ciljevima zaštite prirode, krajolika i biodiverziteta, s turističkim interesima i različitim interesima lokalnog stanovništva

· Potreba za mobiliziranjem kulturnog krajolika i bogatstva biodiverziteta kao ključnih faktora ovog područja koji pružaju život visokog kvaliteta i globalnu atraktivnosti

· Potreba za upravljanjem visokom ranjivošću okoliša

· Potreba za učinkovitim upravljanjem i zaštitom biološke raznovrsnosti, genetičkih resursa, vrsta i ekosistema na transnacionalnom nivou

· Potreba za upravljanjem povećanim korištenjem zemlje i resursa

· Potreba za reduciranjem ekološkog rizika, smanjivanjem emisija iz plovila na moru ili u luci i iz lučke infrastrukture (npr. necestovni pokretni strojevi) u skladu s EUSAIR-om

· Potreba za integriranjem ekosistemskih usluga i načela plavog i zelenog rasta u planiranje regionalnog razvoja i za uspostavljanje održive valorizacije prirodnih i kulturnih dobara kao faktora rasta

· Potreba za elaboriranjem zajedničkih pokazatelja i statistika za mjerenje turističke ponude i potražnje

· Potreba za razmjenom zajedničkih instrumenata za mjerenje utjecaja turističke djelatnosti na okoliš (voda, sol, otpad)

· Potreba za jačanjem administrativnih kapaciteta, posebno u oblastima morskog saobraćaja i saobraćaja unutrašnjim vodama i logistike

· Potreba za razmjenom metodologija za prikupljanje podataka i zajedničkih pokazatelja za praćenje saobraćaja i uslova dostupnosti.

· Potreba za pojednostavljivanjem procedura za pomorski saobraćaj i za harmoniziranjem nacionalnih zakonskih propisa o unutrašnjem saobraćaju (poboljšani uslovi za prelazak granice)

· Potreba za ozelenjavanjem luka (sistem praćenja kvaliteta emisija uzrokovanih otpremnim aktivostima, usvajanje zajedničkih standarda kvaliteta, itd.)

Glavni izazovi

Glavne potrebe

· Jačanje međupovezanosti aerodroma na području obuhvaćenom programom ADRION.

Uključivi rast

· Predvidjeti posljedice demografskih promjena na privredu, zapošljavanje i kvalitet života (starenje stanovništva);

· Priznati sve veće probleme u oblasti društveno-privrednog uključivanja mladih, posebno u vrijeme krize;

· Dopustiti svim dijelovima društva učestvovanje u iskorištavanju prilika i dodjeljivanju nagrada.

· Potreba za boljim promicanjem socijalne inovacije u vezi s ključnim društveno--privrednim sektorima (agro-hrana, turizam, energija, saobraćaj, kultura);

· Potreba za boljim razmatranjem društveno-privrednih pitanja i potreba krajnjih korisnika u koncipiranju i provedbi politika održivog razvoja (okoliš, energija, saobraćaj).

Strategija za transnacionalni program ADRION

Ukupni cilj -Programa

Ukupna programska strategija je formulirana kao direktni odgovor na strategiju EU 2020 za pametni, održivi i uključivi rast i njene kasnije revizije. Pametni rast znači poboljšanje učinka EU-a u oblasti obrazovanja, istraživanja/inovacija i digitalnog društva. Održivi rast znači izgradnju konkurentnije niskougljične privrede koja dovodi do učinkovitog i održivog korištenja resursa. Uključivi rast znači podizanje stope zapošljavanja u Europi – više radnih mjesta i bolje poslove, posebno za žene, mlade ljude i starije radnike, čime se pomaže osobama svih starosnih skupina u podizanju stope zapošljavanja. U okviru Strategije EU 2020, EU je postavila ambiciozne ciljeve koji trebaju biti ostvareni do 2020. godine u pet glavnih oblasti:

· Zapošljavanje: 75% osoba starosne dobi 20−64 godine da ima zaposlenje;

· Istraživanje i razvoj: 3% BDP-a EU-a da bude uloženo u istraživanje i razvoj;

· Klimatske promjene i energetska održivost: emitiranje stakleničkih gasova 20% (ili čak 30 procenata ako su uslovi odgovarajući) manje nego u 1990. godine; 20% energije iz obnovljivih izvora, 20% veća energetska učinkovitost;

· Obrazovanje: Smanjenje stopa prijevremenog napuštanja škole ispod 10% i najmanje 40% 30−34-godišnjaka sa završenih trećim stepenom obrazovanja;

· Suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti: najmanje 20 miliona manje ljudi koji su siromašni ili pod rizikom da postanu siromašni i društveno isključeni.

U cilju ostvarivanja predviđenih ciljeva EU 2020, svi europski regioni se moraju aktivno uključiti. U tom kontekstu, Zajednički strateški okvir (CSF) kohezijske politike EU-a (član 10. i Aneks I Uredbe (EU) br. 1303/2013) pruža potreban okvir za ulaganje i sistem realiziranja.

Ukupni cilj programa ADRION jeste djelovanje u svojstvu pokretača politike i inovatora upravljanja potičući europsku integraciju među FERS i IPA partnerskim državama, iskorištavajući bogate prirodne, kulturne i ljudske resurse koji okružuju Jadransko i Jonsko more i jačajući privrednu, društvenu i teritorijalnu koheziju u programskom području.

U preambuli Uredbe br. 1299/2013, Europska komisija definira da Transnacionalna saradnja trebala bi težiti jačanju saradnje putem djelovanja koja doprinose integriranom teritorijalnom razvoju povezanom s prioritetima kohezijske politike Unije.

Za pametni rast, program ADRION će posebnu pažnju obratiti promicanju inovacija u brojnim oblastima /npr. plavi i zeleni rast, energija, saobraćaj, turizam), kojima se naglašava važnost konkurencijskih prednosti tog područja. Njime će se podržati partnerstvo u cilju jačanja klastera, mreža, privrednih sektora i lanaca vrijednosti, i povećati interakcija među dionicima u partnerskim državama.

U vezi s održivim rastom, s obzirom na pritisak zapažen u urbanim područjima, nizinama i priobalnim jadranskim i jonskim krajevima, program ADRION će težiti usklađivanju potražnje i pritiska različitih upotreba, promicanju aktivnosti za ostvarenje niskog nivoa doprinosa emitiranju/niske količine emitiranja, iskorištavanju obnovljivih izvora na održiv način, smanjenju utjecaja ljudskih aktivnosti na prirodne resurse, i poboljšanju zaštite morskog i kopnenog biodiverziteta i staništa. U tim poljima će se posebna pažnja obratiti na koordiniranje s nacionalnim i regionalnim programima EU-a kako bi se iskoristili postojeći podaci i distribuirali rezultati projekata ADRION-a. U tom smislu, partneri na transnacionalnim projektima morat će biti upoznati s regionalnim potrebama i predložiti načine za širenje njihovih rezultata prema regionalnim standardnim programima. S tog aspekta je ključna priprema temelja kroz transnacionalne aktivnosti, posebno u oblastima u kojima je transnacionalna saradnja apsolutno neophodna, kao što je slučaj s poluzatvorenim morskim intervencijama. U tom smislu značajnu ulogu mogu odigrati Pomorsko prostorno planiranje, Integrirano upravljanje priobalnom zonom, pomorska sigurnost, saobraćaj, energija ili onečišćenje Jadranskog i Jonskog mora, u vezi s Direktivom EU-a o pomorskom strateškom okviru i načelima UNEP MAP-e i Konvencije iz Barcelone.

Program ADRION bavi se inkluzivnim rastom kroz valoriziranje konkurentnih prednosti i stvaranje mogućnosti za zapošljavanje uz jačanje opcija povezanosti i zaštite javnih okolišnih dobara.

Među sedam vodećih inicijativa utvrđenih strategijom EU 2020, ciljevi programa ADRION će biti usklađeni s Unijom inovacija da bi se poboljšali okvirni uslovi za istraživanje i inovacije i ostvarivanje resursno učinkovite Europe u svrhu razdvajanja privrednog rasta od upotrebe resursa.

Transnacionalnu saradnju ipak karakteriziraju neki svojstveni izazovi koji mogu biti sumirani kao:

· Obuhvaćanje velikog prostora s izrazitim razlikama u regionima i često sukobljenim interesima;

· Ograničeni budžeti u vezi s obuhvaćenim područjem, stanovništvom i vremenskim okvirom, što je često u suprotnosti s obimom i ciljevima inicijativa saradnje;

· Ostvarivanje uglavnom nematerijalnih rezultata.

U slučaju programa ADRION, on se mora baviti i političkom dimenzijom integriranja zapadnog Balkana u EU-u.

Iz tih razloga i i zbog novine programa, ADRION će:

· se fokusirati na ograničeni broj TO-ova,

· ostaviti naglasak na formiranje partnerstava podržavajući integriranje svih partnerskih država,

· potpuno optimizirati sinergije i komplementarnosti među izabranim TO-ovima, uskladit će ih sa stupovima EUSAIR-a i mobilizirati popratne aktivnosti provedene pod znakom ADRION-a.

Nadalje, teritorijalne potrebe i izazovi transnacionalnog programskog područja bit će uzeti u obzir.

Cilj će biti bolje utvrđivanje razvojnih potencijala i uskih grla u posebnim sektorima (inovacije, okoliš, turizam, pristup i međupovezanost) na transnacionalnom nivou, za podršku dionicima koji promiču nove pristupe i razmjenu znanja.

Vrsta doprinosa koji se očekuje od programa ADRION

Kao program transnacionalne saradnje, njegov glavni doprinos će biti razmjena i prijenos iskustava među regionima, podrška transnacionalnim intervencijama i izgradnja kapaciteta, i osiguranje da rezultati budu distribuirani i korišteni i izvan projektnih partnera, dosežući veliki broj krajnjih korisnika.

Program će posebno podržati stvaranje višerazinskih i intersektorskih radnih timova i partnerstava za prevazilaženje administrativnih i sektorskih uskih grla, uz uključenost građana i lokalnih/regionalnih/nacionalnih/međunarodnih tijela. Na teritorijalnom nivou, ključno pitanje bit će smanjivanje sukoba u vezi s korištenjem zemljišta, što predstavlja jedan od glavnih aspekata strategija za održivi razvoj (promicanje obnovljive energije, zaštita prirodnog i kulturnog naslijeđa, reduciranje emitiranja ugljika, itd.).

Među okvirnim uslovima za provedbu aktivnosti, dionici moraju imati na umu da cilj projekata nije zadovoljavanje potreba ograničenog broja partnera, nego davanje doprinosa boljim životnim uslovima na teritorijama obuhvaćenim programom ADRION (privredne aktivnosti, kvalitet okoliša, sigurnost, itd.), s većim fokusom na aktivnosti i rezultate.

Što se tiče aktivnosti i učinka, uzimajući u obzir njegovu strategiju, program ADRION uglavnom donosi:

· Strukture umrežavanja;

· Sisteme zajedničkog upravljanja i sporazume o saradnji;

· Strategije i akcione planove;

· Metodologije i instrumente; i

· Pilot aktivnosti.

Kao program transnacionalne saradnje, program ADRION neće podržati teška ulaganja i razvoj velikih infrastruktura, niti će podržati naučna i tehnološka istraživanja kao takva. Ulaganja u objekte malih kapaciteta ili infrastrukture mogli bi biti podržani u zaista opravdanim situacijama u slučaju pilot projekata i teritorijalnih iskustava. ADRION program će posebno podržati nematerijalne ili „meke“ aktivnosti koje bi eventualno mogle imati dugoročni učinak i doprinijeti vidljivosti programa (studije i istraživanja, umrežavanje, širenje znanja i podataka, itd.).

Što se tiče provedbe aktivnosti, postoji jasna razlika između „korisnika“ i „ciljnih skupina“ ili „krajnjih korisnika“. U kontekstu programa, korisnici su tijela i organizacije koje će biti direktno uključene u projekte koje program finansira i upravo ta tijela i organizacije osmislit će, diskutirati i razviti gore opisane rezultate. „Ciljne skupine“ ili „krajnji korisnici“ su tijela, skupine i pojedinci koji će koristiti rezultate projekata ili osjetiti promjenu u svojim aktivnostima i životima izazvanu ishodima projekta.

Izabrani tematski ciljevi, investicioni prioriteti i posebni ciljevi

Za svaki tematski cilj (TO) unaprijed je definiran skup posebnih investicionih prioriteta (IP) koji odražavaju izazove s kojima se ADRION suočava.

Niže navedeno čini kamen temeljac za odabir TO-ova i IP-ova:

· Dijagnoza i potrebe utvrđene za područje programa ADRION;

· Lekcije naučene u razdoblju od 2007. do 2013. godine;

· Primjena tematskog koncentriranja na mali broj prioriteta na način predviđen u propisu o ETC-u;

· Komplementarnost s EUSAIR-om i drugim makroregionalnim strategijama EU-a, regionalnim i tematskim programima;

· Posebnosti Programa transnacionalne saradnje.

Za program ADRION, izabrana su sljedeća četiri (4) TO-a i pet (5) IP-ova:

Prioritetna osa 1: Inovativni i pametni region

TO 1: Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija:

IP 1. b: Promicanjem ulaganja poslovnih subjekata u istraživanje i razvoj, razvijanje veza i sinergija među poduzećima, istraživačkim i razvojnim centrima i sektorom visokog obrazovanja, posebno promicanjem ulaganja u razvoj proizvodnje i usluga, prijenos tehnologije, socijalne inovacije, ekoinovacije, aplikacije za javne usluge, stimuliranje potražnje, umrežavanje, klastera i otvorene inovacije (…).

SO 1.1: Podrška razvoju regionalnog inovacijskog sistema za jadransko-jonsko područje.

Prioritetna osa 2: Održiv region

TO 6: Očuvanje i zaštita okoliša i promicanje resursne učinkovitosti:

IP 6. c: Konzerviranjem, zaštitom, promicanjem i razvijanjem prirodnog i kulturnog naslijeđa;

SO 2.1: Promicati održivu valorizaciju i očuvanje prirodnih i kulturnih dobara kao faktora rasta u jadransko-jonskom području;

IP 6. d: Zaštitom i obnovom biodiverziteta i tla, te promicanjem ekosistemskih usluga, i putem Nature 2000, i zelene infrastrukture;

SO 2.2: Jačanje kapaciteta u transnacionalnom bavljenju okolišnom osjetljivošću i fragmentiranošću, i čuvanje ekosistemskih usluga u jadransko-jonskom području.

Prioritetna osa 3: Povezan region

TO 7: Promicanje održivog saobraćaja i uklanjanje uskih grla u ključnim mrežnim infrastrukturama:

IP 7. c: Razvijanjem i poboljšanjem ekološki prihvatljivih (uključujući nizak nivo buke) i niskougljičnih sistema saobraćaja, uključujući vodne tokove u unutrašnjosti i pomorski saobraćaj, luke multimodalne veze i infrastrukturu aerodroma, u cilju promicanja održive regionalne i lokalne mobilnosti.

SO 3.1: Jačanje kapaciteta za integrirani saobraćaj i usluge pokretnosti i multimodalnosti u jadransko-jonskom području.

Prioritetna osa 4: Podrška upravljanju EUSAIR-om

TO 11: [član 7, stav (b) Uredbe (EU) br. 1299/2013] Jačanje institucionalnih kapaciteta državnih organa i dionika i učinkovita javna uprava […].

IP 11: Jačanje institucionalnih kapaciteta državnih organa i dionika i učinkovita javna uprava kroz razvijanje i koordiniranje makroregionalnih strategija i strategija za morske bazene.

SO 4.1: Olakšati koordiniranje i provedbu EUSAIR-a jačanjem institucionalnih kapaciteta javnih uprava i ključnih dionika i pružanjem pomoći u napretku realiziranja zajedničkih prioriteta.

Detaljne informacije o SO-ima sadržane su u Dijelu 2.

Horizontalne dimenzije

Pored tematske orijentiranosti, program ADRION bavi se i horizontalnim tematskim aspektima naglašenim u propisima EU-a: održivi razvoj, jednake prilike i nediskriminacija, jednakost muškaraca i žena. Ova horozontalna načela su detaljno razrađena u Dijelu 8.

Nadalje, posebna pitanja će biti obrađena unakrsno u različitim IP-ovima doprinoseći ukupnim ciljevima programa:


Razvoj ICT proizvoda, usluga i aplikacija predstavlja relevantnu podršku društveno-privrednom razvoju, umrežavanju, itd. Kao instrument, ICT se može transverzalno koristiti za ostvarivanje ciljeva nekoliko IP-ova.

Socijalna kohezija i socijalna inovacija

U različitim oblastima intervencije, pažnja će se obraćati na projekte koji uključuju partnere ili provode mjere koje imaju pozitivne učinke na društvenu koheziju. To je posebno slučaj sa socijalnim poduzećima ili provedbom aktivnosti koje imaju za cilj poboljšanje uslova ranjivih skupina (konfrontiranih privrednim problemima i problemima društvene uključenosti).

Upravljanje podacima i znanjem

Svaki projekat i svaki projektni partner moraju javnosti staviti na raspolaganje podatke korištene u projektima ili nastale u okviru projekta, u cilju širenja iskustava i rezultata. Projekti se potiču na pružanje skupina podataka u skladu s načelom „otvorenih podataka koji se podrazumijevaju“, kako bi se poboljšala distribucija i ponovna upotreba podataka među javnim institucijama, partnerima i širom javnosti.

Teritorijalni i ekosistemski pristup

Na svakoj ciljanoj teritoriji (urbana, priobalna, ostrva i udaljena područja), projekti će morati uključiti relevantne dionike iz sektora i institucija iz projektnog polja intervencije. Pristupi moraju biti „integrirani“ ili „ekosistemski“, kako rezultat ne bi bili izolirani prijedlozi koji se odnose na ograničene aspekte turizma, energije ili saobraćaja, na primjer, nego koordinirani napor u okviru kojeg se insistira na doprinosu tih domena održivom razvoju teritorija (uzimajući u obzir raspoloživa sredstva, privredne perspektive, tekuće javne politike, sukob korištenja, okolišne probleme, itd.).

Partneri će morati istražiti kako da učine da relevantni akteri iz oblasti zaštite okoliša, turizma, saobraćaja, itd. djeluju zajedno. Uz ovakav pristup, transnacionalna saradnja će doprinijeti razvoju strateških aspekata planiranja.

1.1.1. Opravdanje za izbor tematskih ciljeva i odgovarajućih investicionih prioriteta, s obzirom na Zajednički strateški okvir, na temelju analize potreba u okviru programskog područja kao cjeline i strategije izabrane kao odgovor na te potrebe, baveći se, kada je primjereno, nedostajućim vezama u prekograničnoj infrastrukturi, uzimajući u obzir rezultate prethodne evaluacije

Tablica 1: Sintetički pregled opravdanja za odabir tematskih ciljeva i investicionih prioriteta

Izabrani tematski cilj

Izabrani investicioni prioritet

Opravdanje za izbor

TO 1

Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija (…)

IP 1. b

Promicanje ulaganja poslovnih subjekata u inovacije i istraživanje i razvijanje veza i sinergija između poduzeća, istraživačkih institucija i visokog obrazovanja (…)

· Potreba za poboljšanjem inovacijskih kapaciteta, konkurentnosti i internacionalizacije MSP-ova suprotstavljenih međunarodnoj konkurenciji u nekim ključnim sektorima, kao što su turizam, poljoprivredna proizvodnja, kreativna industrija, ribolov, energija;

· Potreba za poboljšanjem inovacijskih kapaciteta kroz učinkovitiju zajedničku upotrebu istraživačke infrastrukture i znanja/kompetencija za bolju međunarodnu saradnju među poduzećima, istraživačkim i obrazovnim sektorom;

· Potreba za boljom saradnjom među akterima četverostrukog spiralnog pristupa (quadruple helix), posebno između istraživačkih i poslovnih podu

Documents

cfcu.gov.bacfcu.gov.ba/.../2019/11/Finansijski-sporazum-Adrion.docx · Web viewonline podataka: env_wat_abs). Iako gustoća naseljenosti značajno ne varira (s iznimkom Italije i