SEMINARSKI RAD

CEMENTNE SIROVINE

STUDENT: MIRELA BUREČIĆ

PROFESOR: Doc. dr. sc. SIBILA BOROJEVIĆ ŠOŠTARIĆ

KOLEGIJ: PRIMJENJENA MINERALOGIJA I PETROLOGIJA

AK. GODINA: 2011/2012

Zagreb, ožujak 2012.

- 2 -

SADRŽAJ

1. UVOD……………………………………………………………………………………..3

2. POVIJEST CEMENTA…………………………………………………………………....3

3. O CEMENTU……………………………………………………………………………...4

4. VRSTE I SVOJSTVA SILIKATNOG CEMENTA……………………………………...5

5. VRSTE I SVOJSTVA ALUMINATNOG CEMENTA………………………………….8

6. PROIZVODNJA CEMENTA…………………………………………………………….9

7. PRIMJENA……………………………………………………………………………….13

8. NALAZIŠTA……………………………………………………………………………..13

9. ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………….16

10. POPIS LITERATURE……………………………………………………………………17

11. POPIS SLIKA…………………………………………………………………………….18

- 3 -

1. UVOD

Cement je građevinski vezivni materijal dobiven usitnjavanjem i pečenjem vapnenca i lapora u fini

prah. Vapnenac je sedimentna stijena sastavljena od minerala kalcita; osim toga može sadržavati i

male količine drugih minerala: gline, sporogelita, dijaspora, hidrargilita, limonita, hematita, kremena,

cirkona, turmanlina i granita. Nastao je taloženjem. Lapor je mehanička sedimentna stijena, siva do

žućkasta smjesa nastala čvrstim povezivanjem glina pomoću vapnene otopine. Lapor je mješavina

gline i vapnenca. Cement se koristi za dobivanje mortova, žbuka i betona kada se miješa o određenim

omjerima sa pijeskom, tucanikom i vodom. Cement je zajednički naziv za sva veziva s izrazito

hidrauličkim svojstvima, što znaci da vežu i stvrdnjavaju u dodiru s vodom, svejedno da li se nalaze

na zraku ili pod vodom, jer reakcijom s vodom daju stabilne ili netopljive produkte. CEMENT je

praškasti materijal, koji pomiješan s vodom, kemijskim reakcijama i pratećim fizikalnim procesima

prelazi u očvrsnulu cementnu pastu ili cementni kamen. Riječ cement dolazi od latinskih rijeci

caedare = lomiti i lapidem = kamen.

2. POVIJEST CEMENTA

Stari Rimljani su poznavali i koristili beton. Oko 300. godina prije nove ere betonom su izgrađeni

mnogi rimski putevi i toplice, Colosseum i Pantheon u Rimu, kao i akvedukt Pont du Gard u južnoj

Francuskoj. Rimljani su otkrili da je cementa postojan pod vodom te je korišten za izgradnju luke.

Cement je pravljen dodavanjem drobljenog vulkanskog pepela u vapno, kasnije nazvan "pozzolanic"

cement, po mjestu Pozzuoli u blizini Vesuvius. U područjima kao što su Velika Britanija, gdje nema

vulkanskog pepela, drobljena opeka ili crijep je korišten kao zamjena. Rimljani su, dakle, vjerojatno

prvi otkrili svojstva cementnih materijala.

Uz Rimljane, i Grci su koristili kalcinirani vapnenac, a poslije su dodavali vapno i vodu, pijesak i

lomljeni kamen ili opeku i lomljeni crijep, te se to smatra jednim od prvih betona u povijesti. Marko

Vitruvije Pollio, rimski arhitekt i inženjer u 1. stoljeću prije Krista napisao je "Deset knjiga o

arhitekturi" gdje otkriva povijesni uvid u drevne tehnologije te objašnjava nastajanje betonskih

podova. Velike srednjovjekovne katedrale, kao što su Durham, Lincoln i Rochester u Engleskoj i

Chartresu i Rheims u Francuskoj, izgradili visoko kvalificirani zidari. Unatoč tome što nisu imali

saznanja o tehnologiji kakvu danas posjeduju stručnjaci, građevine su napravljene kvalitetno što

dokazuje njihovo postojanje sve do danas.

- 4 -

Joseph Aspdin je 1824 g. patentirao materijal koji je u očvrslom stanju crvenkastožutom bojom

odgovarao vrlo dobrom građevinskom kamenu iz okolice Portlanda, a nazvao ga je „Portland

cement“. Dok se Aspdin smatra izumiteljem Portland cementa, cement s Aspdin nije proizveden na

dovoljno visokoj temperaturi da bi bio preteča modernog Portland cementa. Ipak, njegova je

inovacija velika i taj razvoj se smatra napretkom. Aspdinov brod koji je prevozio barele cementa je

potonuo kod otoka Sheppey u Kentu( Engleskoj). Velika količina cementa je završila u moru te se

stvrdnula, a te stvrdnute naslage se nalaze još uvijek tamo.

Nekoliko godina kasnije, 1845., Isaac Johnson je napravio prvi moderni portland cement

zagrijavanjem mješavine krede i gline na mnogo višim temperaturama, sličnim onima koje se koriste

danas (1400-1500 °C).

Preuzeto iz Chang, L.Y.L. 2001. Industrial mineralogy: Materials, Processes, and Uses. Prentice Hall; 1 edition, pp.

472.

3. O CEMENTU

1)Cementi se prema svojem mineralnom sastavu dijele u dvije skupine:

• silikatni cementi,

• aluminatni cementi

Silikatni su oni cementi kod kojih su glavni minerali klinkera silikati, a prema sastavu

se mogu podijeliti u podgrupe:

• čisti Portland cement,

• Portland cement s dodacima,

• pucolanski cement,

• metalurški cement,

• miješani cement,

• bijeli cement

Aluminatni cementi kao glavne minerale klinkera sadrže kalcijeve aluminate.

2) Prema namjeni cementi se dijele na :

- 5 -

• cemente opće namjene u koje spada većina silikatnih cemenata

• cemente posebne namjene ili specijalne cemente gdje spadaju

� cementi niske topline hidratacije,

� sulfatno otporni cementi,

� bijeli cement,

� aluminatni cementi

Preuzeto iz http://www.grad.unizg.hr/_download/repository/7_predavanje-CEMENT.pdf

4. VRSTE I SVOJSTVA SILIKATNOG CEMENTA

Udio pojedinih sirovina u mješavini određuje nastajanje minerala klinkera (silikatni, aluminatni), a o

sastavu klinkera i dodataka cementu ovise svojstva betona pri ugradnji. Minerali silikatnog sastava

su:

Alit (3CaO·SiO2) -je najzastupljeniji mineral silikatnog klinkera, kada reagira s vodom oslobađa

znatne količine gašenog vapna (Ca(OH)2) i topline. Nakon 7 dana razvija potpunu čvrstoću.

Belit (2CaO·SiO2) je drugi po redu najzastupljeniji mineral silikatnog sastava. Ima ista svojstva kao i

alit ali su njegove karakteristike i očvrsnjivanje nešto slabije izražene. Nakon 28 dana razvija

potpunu čvrstoću.

Trikalcij aluminat (3CaO·Al2O3) u kontaktu s vodom vrlo brzo hidratizira, što dovodi do smanjanja

obradivosti betona, te je potrebno dodati gips kako bi se usporila hidratacija, prema reakciji:

3CaO· Al2O3+ 3(CaSO4·2H2O)+aq �3CaO· Al2O3 · 3CaSO4 ·31H2O

Pojavljuju se u kristalnom i amorfnom obliku.

Velika količina trikalcij aluminata nije poželjna u cementu jer se oslobađa velika količina vode koje

onda ostavljaju šupljine u betonu. Aluminat dovodi do razvoja čvrstoće unutar 24 sata.

Celit (4CaO·Al2O3·Fe2O3) jednako pridonosi razvoju čvrstoće kao i alit u svim periodima nastajanja

ali nije bitan za konačnu čvrstoću. Ako je potrebno smanjiti udio trikalcij aluminata dodaje se

željezna ruda u sirovinsko brašno.

- 6 -

Vapno (Ca(OH)2) oslobađa se pri hidrataciji alita i belita čini 15-20 % mase

cementnog kamena. Reagiranjem određene tvari s vapnom nastaju korozije betona. Dodatkom troske

ili pucolana korozija betona se smanjuje.

Čisti portland cement sastoji je od minerala klinkera i dodatka gipsa.Portland cement s dodacima

proizvodi se mljevenjem običnog portland klinkera uz dodatak gipsa i do 35% troske ili vapnenca.

Ovaj cement je mnogo povoljniji za gradnju jer je otporan na sulfide. Dodatkom vapnenca smanjuje

se propusnost betona.

Metalurški cement, pucolanski cement i miješani cement se proizvode mljevenjem portlandskog

klinkera uz dodatak više od 35% troske, pucolana ili njihove mješavine. Ovi cementi pokazuju

izrazitu otpornost na kemijske utjecaje.

Bijeli cement je prema sastavu čisti portland cement, a njegov se klinker proizvodi iz vapnenaca

visoke čistoće i kaolina (gline) bijele boje. Čvrst je, zbog bjeline se koristi u dekorativne svrhe.

Cementne sirovine, osim glavnih oksida (CaO, SiO2, Al2O3 i Fe2O3), sadrže druge primjese u obliku

minerala ili oksida. Pojavljuje se magnezijev oksid, kalcijev oksid, alkalije, te oksidi P2O5, TiO2 i

BaO u vrlo malim količinama.

Slika 1 Sulfatna korozija cementnog kamena

- 7 -

(http://www.korak.ws

Slika 2 Klinker

(http://cementboardss.com/clinker-cement)

Preuzeto iz http://www.grad.unizg.hr/_download/repository/7_predavanje-CEMENT.pdf

5. VRSTE I SVOJSTVA ALUMINATNOG CEMENTA

Aluminatni cement spada u specijalne cemente a proizvodi se mljevenjam klinkera, dobivenog

taljenjem ili sinteriranjem. Kemijski i mineraloški se bitno razlikuje od silikatnog

cementa. Glavni mineral je monokalcijev aluminat (CA) kojeg sadrži preko 45 %. Aluminatni cement

se klasificira i označava prema udjelu aluminata. Osnovna oznaka je KAC što označava kalcij

aluminatni cement. Nakon oznake KAC se upisuje brojka koja označava udio kalcijevog aluminata.

Tri su osnovne skupine aluminatnog cementa:

- Cement sa niskim udjelom aluminata (npr. KAC 40),

- Cement sa srednjim udjelom aluminata (npr. KAC 50),

- Cement sa visokim udjelom aluminata (npr. KAC70).

- 8 -

Cement sa niskim i srednjim udjelom aluminata proizvodi se iz vapnenca visoke čistoće i boksita koji

može sadržavati različit udio željezova oksida, pa se često klasificira i kao cement s niskim

sadržajem željeza ili cement s visokim sadržajem željeza. Cement sa visokim udjelom aluminata

proizvodi se iz vapnenca visoke čistoće i aluminijeva oksida, tj. glinice. Upotreba glinice umjesto

boksita osigurava visoki udio aluminijeva oksida i nizak udio nečistoća, željeza i silicija. Ovaj

cement se ne klasificira prema udjelu željeza, jer je njegov udio zanemariv.

Svojstva aluminatnog cementa:

- Brzo stvrdnjavanje, 2-4 h

- Brzo postizanje čvrstoće, unutar 24 h

- Dobra vatrostalna svojstva

- Velika otpornost na sulfate

- Otpornost na kiseline

- Velika otpornost na abraziju

- Niske temperature primjene do –10 C

Slika 3 Cement aluminatnog sastava

(http://www.tradekorea.com/sell-leads-detail/S00006652/Strong%20Cement.html)

Primjena aluminatnog cementa:

Koristi se u građevinarstvu gdje postoje zahtjevi za brzim postizanjem čvrstoće, pri proizvodnji

vatrostalnih betona i blokova, vezivo na visokim temperaturama u kalupima na temperaturama

(1200-1500°C). Pri izradi samonivelirajućih podova, kao aditivi u PC i drugim građevnim

materijalima te obloge otporne na sulfate, kiseline, koroziju i abraziju.

Preuzeto iz http://www.grad.unizg.hr/_download/repository/7_predavanje-CEMENT.pdf

- 9 -

6. PROIZVODNJA CEMENTA

Proces proizvodnje cementa uključuje pet faza:

• Eksploatacija mineralnih sirovina

• Priprema (oplemenjivanje i homogenizacija) mineralnih sirovina za proizvodnju

klinkera

• Miješanje mineralnih sirovina i proizvodnja klinkera

• Mljevenje klinkera i dodavanje aditiva

• Pakiranje cementa

Eksploatacijom mineralne sirovine (najčešće vapnenca i lapora) dobiva se materijal širokog

granulometrijskog sastava i nejednolikog kemijskog sastava. Veličina zrna može se kretati od

nekoliko milimetara pa do 1,5 ili više metara, a kemijski sastav varira kako se prostorno mijenja

sastav ležišta. Najčešće su kamenolomi povezani u proizvodni proces i drobilice se nalaze u sklopu

postrojenja za proizvodnju cementa, ali postoje i slučajevi gdje je potrebno prethodno prilagoditi

granulometrijski sastav na zrna veličine od 30 – 150 mm. Ujednačeni kemijski sastav mineralne

sirovine vrlo je važan za kvalitetu i svojstva cementa, stoga se mineralna sirovina pred homogenizira.

Ovo se postiže uzimanjem uzoraka iz minskih bušotina radi kemijske analize, tako se dobivaju

podaci o raspodjeli kemijskog sastava stijenske mase. Kod povoljnog rasporeda mineralnih supstanci

u ležištu, odminirana sirovina se može homogenizirati već pri utovaru i transportu. Ili se pak pred

homogenizacija odvija na deponijama tako što se sirovina deponira vertikalno u slojevima a

eksploatira horizontalno presijecajući slojeve. Ovako homogenizirani i granulometrijski obrađeni

materijal čini ulazni materijal postrojenja u proizvodnji cementa.

Daljnji proces se sastoji od mljevenja potrebnih sirovina na veličinu zrna tipično ispod 90 µm, te

doziranja i miješanja istih sirovina, čiji omjeri ovise o sastavu pojedine sirovine te vrste cementa koji

se proizvodi. Iz ovako pripremljene mješavine, na visokoj temperaturi (1400-1500 °C) u rotacionoj

peci nastaje klinker. Rotaciona peć je u osnovi čelični cilindar promjera nekoliko metara i dužine 50

– 200 metara, iznutra obložen visoko temperaturnim ciglama. Blago je nagnut na jednu stranu i na

donjem kraju opremljen plamenikom, dok gornji kraj čini ulaz za sirovinu. Rotacija oko uzdužne osi

uzrokuje postupno gibanje materijala s višeg, hladnijeg kraja prema nižem, gdje se na koncu ispušta i

hladi. U rotacijskoj peći se odvija niz reakcija od kojih su neke vrlo kompleksne (evaporacija

- 10 -

volatila, kalcinacija, sinteriranje, taljenje, raspadanje postojećih minerala i formiranje novih,

hlađenje) a njihov produkt su granule klinkera, tamno smeđe boje i veličine 1-25 mm.

Slika 4 Rotacijska peć za proizvodnju klinkera

(http://www.tradekorea.com/sell-leads-detail/S00006652/Strong%20Cement.html)

Dobiveni klinker se tada melje na dimenzije cementa uz istovremeno dodavanje gipsa i eventualno

drugih dodataka. Kod suvremenog procesa proizvodnje cementa radi se o suhom postupku

proizvodnje u rotacijskoj peći, s predgrijačem i predkalcinatorom. Sitne čestice mljevene i miješane

sirovine u suhom stanju zagrijavaju se u tornju za predgrijavanje ili predgrijaču. Predgrijač je niz od

4 do 5 aerociklona gdje sirovinsko brašno prolazi kroz protustruju vrućeg zraka, stvorenu koristeći

toplinu peći i toplinu hlađenja klinkera. Na taj način je omogućen vrlo efikasan prijenos topline na

čestice sirovine, koja se pri tome djelomično kalcinira i oslobađa od vlage prije ulaska u rotacijsku

peć. Nakon izlaska iz peći klinker se hladi u uređaju za hlađenje a toplina dobivena hlađenjem se

ponovno iskorištava u tornju za predgrijavanje. Najnovije dostignuće u proizvodnji ovim postupkom

je predkalcinator, uređaj koji funkcionira na istom principu kao i predgrijač a nalazi se između

predgrijača i peći. Ovdje se uz dodatak goriva postižu veće temperature te se prije ulaska u peć

kalcinira 80-90 % sirovine.

- 11 -

Slika 5 Mlin za mljevenje klinkera

(http://www.rotarydryerschina.com/cement-mill/789784.html)

Postoje i drugi postupci proizvodnje cementa a razlikuju se upravo u gore opisanom segmentu (vrsta

peći, predgrijač i predkalcinator, vrsta hladnjaka te suho ili mokro stanje suspenzije). Prvi postupak

proizvodnje cementa bio je mokri postupak, gdje suspenzija sirovine i vode ulazi neposredno u peć

bez predgrijavanja, a prednost mu je bila tehnološka jednostavnost miješanja sirovina u obliku

vodene suspenzije. Ovaj postupak se sve slabije koristi zbog male energetske učinkovitosti, jer se kod

mokrog postupka se mnogo energije troši na evaporaciju vode iz suspenzije, a toplina iz peci i

hlađenja klinkera se ne 'reciklira' u tornju za predgrijavanje. Suvremeni postupci imaju značajno veću

energetsku učinkovitost. Osim rotacijskih peći, za proizvodnju cementa koriste se i vertikalne

(šahtne) peći gdje nije potrebno mljevenje sirovine, već samo drobljenje jer klinker nastaje taljenjem,

dok je kod rotacionih peći za nastanak klinkera dominantno sinteriranje1 sitnih mljevenih čestica.

Vertikalne peći se koriste za proizvodnju nekih vrsta specijalnih cemenata, među koje spada i

aluminatni (naziva se još taljenim ili boksitnim cementom).

1 Sinteriranje- je proces stvaranja adhezije među česticama praha utjecajem visoke temperature ali ispod temperature

taljenja (npr. sitno mljevene čestice sirovina za proizvodnju cementa, na visokoj temperaturi u rotacijskoj peći, međusobno se povezuju i tako okrupnjuju tvoreći klinker)

- 12 -

Slika 6 Vertikalna (šahtna) peć za proizvodnju cementa

(http://www.ecvv.com/product/2947655.html)

- 13 -

Slika 7 Proces proizvodnje cementa

(http://www.ecvv.com/product/3491083.html)

Preuzeto iz Chang, L.Y.L. 2001. Industrial mineralogy: Materials, Processes, and Uses. Prentice Hall; 1 edition, pp.

472.

7. PRIMJENA

Koristi se za proizvodnju transportnih, pumpanih betona, za radove u cestogradnji i izradu cestovnih

objekata, tunela, mostova i vijadukata, pri podzemnim radovima kod temeljenja, za izradu betonskih

konstrukcija velikog presjeka i zapremnine, izradu raznih industrijskih podloga i glazura, izradu

gotovih betonskih proizvoda i armiranog betona, izgradnju nosivih betonskih konstrukcija stambenih,

poslovnih i industrijskih objekata, izradu betonskih konstrukcija u morskom okruženju, sastav morta

za zidanje i žbukanje.

Preuzeto iz http://www.cemex.hr/ce/ce_vp_rc.asp

8. NALAZIŠTA

Regije u Republici Hrvatskoj u kojim se nalaze ležišta mineralnih sirovina su: Hrvatsko Zagorje,

Medvednica, Slavonija, Kordun- Banija, Istra te Dalmacija. Možemo vidjeti da je rasprostranjenost

velika te obuhvaća gotovo sve dijelove Hrvatske. Mnoga od tih ležišta nisu aktivna te se samo iz

nekih vade cementne sirovine koje se dalje prerađuju. U RH danas postoje četiri proizvođača

- 14 -

cementa, od kojih „Holcim“, „Dalmacijacement“ i „Našicecement“ proizvode silikatne cemente (čisti

i miješani portland cement), dok „Istracement“ proizvodi specijalne, aluminatne cemente. Proizvodna

postrojenja smještena su u blizini eksploatacijskih polja radi manjih transportnih udaljenosti te

odmah i manjih troškova.

Slika 8 Nalazišta cementnih sirovina u RH

(http://www.hgi-cgs.hr)

Opis nalazišta:

HRVATSKO ZAGORJE

Pregrada 1954. godine istražene su naslage lapora, kao dobar izvor za proizvodnju cementa. U

analiziranom uzorku plavičastog lapora bilo je 75,6 % CaCO3 , te u slično obojenom pješčanom

laporu čak 72,3 % CaCO3. To nalazište se smatralo vrlo povoljnim, jer je na površini bio sloj gline.

- 15 -

Lobor- Analizirano je područje Lobora u kojem se nalazio veliki sloj lapora koji je sadržavao čak

78,66 % CaCO3 . Postotak je bio veći od optimalne količine. Debljina lapora je bila 100 m, duljina

produktivne zone čak 800 m , širina 200 m.

Podrute- Sirovinska baza je u ovom području raznolika, mogu se rabiti badenski i panonski lapori,

litotamnijski vapnenac i miocenski tufovi. Ova lokacija se smatrala kao moguće mjesto za otvaranje

tvornice nakon što je ona u Podsusedu zatvorena.

Ove tri spomenute lokacije sadrže velike udjele karbonatnih komponenti. Niži sloj badenskih

laporitnih naslaga, koji čine zelenkasti, sili, ili žutosivi stilovi sadrže čak 65 % karbonatnih

komponenti dok u višim dijelovima udio raste od 70-93 % karbonata.

MEDVEDNICA

Podsused- Poznata zagrebačka tvornica podignuta je 1908. Godine. U početku su za sirovinu koristili

gornjepanonske lapore, na nakon 30 godina se počeo koristiti i litotamnijski vapnenac iz

kamenoloma Bizek, udaljenog 3 km. Smjesa je bila u omjeru 54:46 , mješavina lapora i vapnenca a

manjak SiO2 nadomješten je dodavanjem tufa.

SLAVONIJA

Pakrac U cijelom okolnom području kod Voćina i Našica pronađeni su lapori i vapnenci. S prostora

Kusonja analizirano je 9 uzoraka lapora i utvrđen je sljedeći sastav CaO (30,1%), CaCO3 (69,4%),

SiO2 (20,30%), Al2O3 (5,38%), te se žarenjem izgubi 32,02 %. S obzirom da je udio karbonata malen

a silikatni udio visok tim laporima je potrebno dodavati vapnence.

Našice- Postoje 2 značajna ležišta koja su istražena 1954. godine prije otvaranja tvornice cementa.

Prvo ležište je Bukova glava u kojem su pronađene naslage glinovitih lapora, lapora i vapnenaca. Na

vrhu se nalazio 3-10m debeo sloj gline, pijeska i jalovine. Drugo ležište je Vranović koje je

izgrađeno od panonskih lapora i glinovitih vapnenaca debljine od 10-20 m.

- 16 -

KORDUN- BANIJA

Krnjak Lapori se izmjenjuju s naslagama sitno-zrnatih vapnenačkih breča, te s brečama i

konglomeratima krupnijih zrna. Duljina zone je 570m, a debljina lapora 35-50m. Mogu se razlikovati

2 tipa lapora: tvrdi, tamnosivi lapor sa glinovitom komponentom, te uškriljeni lapor.

ISTRA

U Istri su postojale 3 tvornice cementa od kojih su dvije nedavno zatvorena, te možemo zaključiti da

je ovo područje bogato stijenama iz kojih nastaje cement. Tvornica Koromačno je jedina rabila lapor

za izradu kao osnovu sirovinu za izradu cementa. Cijelo područje Istre, a posebice središnja Istra, je

prekriveno srednjeoceanskim flišnim laporima. U Umagu je najviše koristio gornjokredni vapnenac,

koje se dodavao prapor ili crvenica. Vapnenac je lomljen u obližnjem kamenolomu a vađen je čak sa

dubine koja je ispod razine mora. Pula je jedina do danas uspjela sačuvati tvornicu. Bave se

proizvodnjom Portland cementa, bijelog cementa i taljenog cementa. Smatra se da je u povijesti ta

tvornica bila opskrbljivana kamenom iz kamenoloma „Max“ na Muzilu.

DALMACIJA

„Zemlja cementa“- izjava koja najbolje objašnjava kako je ovaj dio Hrvatske bogat sirovinama za

proizvodnju cementa. Pritom se misli osobito na Kaštelanski zaljev- Solin, Omiš, okolica Nina i

Konavle. Kod Nina sirovina koja se koristila za cement su bili oceanski lapori, koji su uz dodatak

vapnenca davali cement. (40% lapora, 60% vapnenca). U kaštelanskom zaljevu je u povijesti bilo 5

tvornica cementa. Na tom području se nalazio vapnenački lapor koji je bio čist te je davao portland

cement. U Omišu se prerađivao srednjooceanski vapnenački lapor, koji je sadržavao 76 % kalcijevog

karbonata.

Preuzeto iz Marković, S. 1998. Hrvatske mineralne sirovine. Institut za geološka istraživanja, Zagreb, pp. 544.

9. ZAKLJUČAK

Po proizvodnji cementa Hrvatska je na 55 mjestu sa 3.520.000,00 tona cementa godišnje. Smatram

da s obzirom na svoje mogućnosti te na količinu sirovina koje posjedujemo ta količina može biti i

- 17 -

puno već, dok s druge strane s obzirom na veličinu naše zemlje proizvodimo mnogo više nego druge

zemlje koje su površinom znatno veće. Hrvatska posluje po Europskim standardima HRN EN197-

1:2003 . Gledano sa ekološke strane, proizvodnja cementa je imala 5 % utjecaja kod globalnog

zatopljenja na svjetskoj razini. Mnoge zemlje svijeta koje ne posluju po određenim standardima

odlažu sirovine na neprimjerena mjesta te time uništavaju okoliš. U RH postoje 4 tvornice koje se

bave proizvodnjom cementa. To su „Dalmacija cement“, „Našice cement“ i „Holcim“ koji proizvode

portland cement, dok tvornica „Istra cement“ proizvodi specijalni aluminatni cement.

10. POPIS LITERATURE

Chang, L.Y.L. 2001. Industrial mineralogy: Materials, Processes, and Uses. Prentice Hall; 1

edition, pp. 472.

Kogel, J.E., Trivedi, N.C., Barker, J.M., Krukowsk, S.T., 2006. Industrial Minerals & Rocks:

Commodities, Markets, and Uses. Society for Mininig, Metallurgy and Exploration (SME), pp.

1548.

Marković, S. 1998. Hrvatske mineralne sirovine. Institut za geološka istraživanja, Zagreb, pp.

544.

Vrkljan, M. 2001. Mineralogija i Petrologija osnove i primjena. Rudarsko-Geološko-Naftni

fakultet, Zagreb, pp. 207.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Cement#Neke_vrste_portland_cementa_u_Hrvatskoj_prema_normi_

HRN_EN_197-1:2003

http://www.understanding-cement.com/history.html

http://www.grad.unizg.hr/_download/repository/7_predavanje-CEMENT.pdf

http://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_proizvodnji_cementa

http://www.poslovni.hr/tag/tvornice-i-proizvodnja-cementa-u-rh-13640.aspx

SLIKE:

http://cementboardss.com/clinker-cement/

http://www.daviddarling.info/encyclopedia/C/AE_cement.html

http://www.constructionweekonline.com/article-14256-qassim-cement-third-quarter-net-profit-

rises-7/

- 18 -

11. POPIS SLIKA

Slika 1 Sulfatna korozija cementnog kamena .................................................................................................. - 6 -

Slika 2 Klinker ................................................................................................................................................... - 7 -

Slika 3 Cement aluminatnog sastava ............................................................................................................... - 8 -

Slika 4 Rotacijska peć za proizvodnju klinkera .............................................................................................. - 10 -

Slika 5 Mlin za mljevenje klinkera ................................................................................................................. - 11 -

Slika 6 Vertikalna (šahtna) peć za proizvodnju cementa ............................................................................... - 12 -

Slika 7 Proces proizvodnje cementa ............................................................................................................... - 13 -

Slika 8 Nalazišta cementnih sirovina u RH ..................................................................................................... - 14 -