Budućnost diplomatske službe

8/16/2019 Budućnost diplomatske službe

1/14

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET POLITIČKIH NAUKA

Budućnost diplomts!" slu#$"

S"min%s!i

P%"dm"t & 'iplomti()"nto% & p%o*+d%+ S*"t Hlilo,ić

Stud"nti & A%min Bun-u%

Ind". $%+ /012 3 P

S%(",o4 m( /256+


2/14

SA'R7AJ

Uvod.........................................................................................3Društvo.....................................................................................6

Politika.....................................................................................7

Novi modeli...............................................................................9

Zaključak - perspektive............................................................10

iteratura................................................................................1!


3/14

Uvod

Upitajmo se koju funkciju diplomatska služba može imati u naporima oko

mirnoga, demokratskoga suživota ljudi na našemu globusu u

“globalizacijskim” uvjetima – osobito u pogledu promicanja kozmopolitskedemokracije1 . o je prijelazni svijet, u kojemu još jedva postoje politi!ka

podru!ja koja se, zaklju!no, mogu obra"ivati isklju!ivo unutar državni#

granica bez uzimanja u obzir prekograni!ni# i globalni# aspekata. $vijet u

kojemu su mnogi društveni, gospodarski i %nancijski razvoji obilježeni,

preko granica, aktivnostima društveni# i gospodarski# snaga izvan politike.

&ova svjetska situacija s novim akterima – s novom'drugom (nikakvom)* –

budu+noš+u diplomatske službe)

ogledajmo kakvu ulogu diplomati mogu imati danas, uza sve brojnije

druge državne i nedržavne aktere u me"unarodnim odnosima, i to u

glavnim politi!kim podru!jima i #itnim izazovima našega vremena te kakvi

zaklju!ci mogu proizi+i iz toga za budu+- nost i profesionalni pro%l

diplomatske službe. ritom se ne+u baviti službenicima me"unarodni#

organizacija, uklju!uju+i Ujedinjene nacije, jer su oni, u neku ruku,

“transnacionalni” i valja i# za našu temu o mogu+- nostima kozmopolitskedemokracije knjižiti ve+ na potražnoj strani ra!una (remda ne smijemo

previdjeti da je za rad me"unarodni# organizacija nužno postojano

efektuiranje pa, na žalost, nije sigurno da li takvi službenici, ipak, ne

zastupaju partikularne interese svoji# zemalja i pokušavaju da rad nji#ove

me"unarodne organizacije služi njima.*.

diplomatskoj službi /uropske unije (/U* posebno +u govoriti na kraju.

vdje +u se osobito oslanjati na u &jema!koj nedavno objavljenu knjigu

0em dient der us23rtige 4ienst) u kojoj sam sura"ivao , ne dijele+i

uvijek tamo zastupana miš- ljenja. ako"er, oprostite mi što, ponajprije,

pišem o njema!kim iskustvima. 5njiga ima prednost što u njoj, izravno,

govore “mušterije” (i konkurenti* vanjskopoliti!ke (diplomatske* službe.

rije toga bi# želio nešto detaljnije citirati iz njema!koga 6akona o

vanjskopoliti!koj službi od 78. kolovoza 1998. godine: (i on je ve+ 17

godina star*, kao primjer kako danas države mogu s#vatiti zada+e


4/14

diplomatske službe. ;l. 1, st. 1 toga 6akona glasi< “=anjskopoliti!ka služba

obavlja savezne vanjskopoliti!ke poslove.

na njeguje odnose $avezne >epublike &jema!ke sa stranim državama te

me"udržavnim i naddržavnim ustanovama. na služi ? trajnome,mirovnome i pravednome poretku u /uropi i me"u narodima svijeta, ?

o!uvanju nepovredivi# i neotu"ivi# ljudski# prava kao osnove svake

ljudske zajednice, ? održanju prirodni# životni# temelja 6emlje i zaštiti

kulturne baštine !ovje!anstva, ? poštovanju i budu+em razvoju

me"unarodnoga prava, izgradnji ujedinjene /urope ? jedinstvu i slobodi

njema!koga naroda.” $tavak @ glasi< “6ada+a je vanjskopoliti!ke službe

posebice ? zastupati interese $avezne >epublike &jema!ke u inozemstvu,– njegovati i promicati vanjskopoliti!ke odnose, posebice na politi!kome,

gospodarskome, te#nološ- kome, ekološkome i socijalnome podru!ju, ?

obavještavati $aveznu vladu o odnosima i razvojima u inozemstvu, ?

informirati u inozemstvu o $aveznoj >epublici &jema!koj, ? pružati pomo+ i

potporu &ijemcima u inozemstvu, ? sura"ivati u oblikovanju odnosa u

me"unarodnome pravosu"u i u razvijanju me"unarodnoga pravnog

poretka, ? koordinirati djelatnosti državni# i drugi# javni# ustanova$avezne >epublike &jema!ke u inozemstvu, koje se ti!u vanjskopoliti!ki#

odnosa, u okviru politike $avezne vlade.”

vdje tako"er napominjemo da je me"unarodno pravo stvorilo za

diplomatsku slu žbu u “Ae!kome sporazumu o diplomatskim odnosima” od

1B. travnja 19C1. godine posebnu zbirku propisa – imaju+i na umu da su

narodi svi# država oduvijek priznavali poseban položaj diplomata, kao što

se kaže na po!etku u preambuli.

Dospodarstvo &a ovoj se to!ki s razli!iti# strana pledira za outsourcing

dosadašnji# zada+a diplomatske službe i nji#ovo prenošenje na nadležne

stru!ne resore, odnosno institucije samoorganizacije gospodarstva, dakle,

osobito u njema!kome slu!aju, na izaslanike njema!kog gospodarstva,

odnosno vanjskotrgova!ke komore, !iji se rad, doista, mora visoko

cijeniti.E akvima, na prvi pogled uvjerljivim prijedlozima, treba prigovoriti

da i u takvoj situaciji paralelnosti, u mnogim glavnim gradovima,


5/14

gospodarski# službi njema!ki# inozemni# predstavništava i ureda

izaslanika njema!kog gospodarstva – koji, dakako, moraju optimalno

sura"ivati i ne smiju se smatrati konkurentima – ipak, i nadalje, mnoga

poduze+a nalaze put i do predstavništva u inozemstvu kad imaju

poteško+e.

p+enito se mora napomenuti da vanjsku politiku, posve bitno, odre"uju

gospodarska pitanja tako da bi bilo nesvr#ovito – i, jama!no, tako"er jedva

provedivo – npr. sigurnosno-politi!ke i gospodarsko-politi!ke aspekte i

nadležnosti u nekoj vladi strogo me"usobno razdvojiti i diplomatsko

osoblje potpuno “rasteretiti” od gospodarski# zadataka. =oditelji

predstavništava u inozemstvu moraju, upravo danas, u gospodarskimpitanjima biti traženi partneri za razgovor o politici i gospodarstvu zemlje

doma+ina. &a “politi!ka pitanja” sužena izobrazba i karijera od samoga bi

po!etka diplomatima onemogu+ila, ve+ po nji#ovu razvojnome putu i

iskustvima, da steknu pregled razli!iti# podru!ja bilateralni# odnosa s

važnom partnerskom zemljom (da ne bi bili vanjskopoliti!ki generalisti – o

!emu +e kasnije još biti govora*. osebno je pitanje koji akteri postavljaju

okvirne uvjete za svjetske gospodarske aktivnosti.

redstavnici gospodarstva sve se više neposredno uklju!uju u

me"unarodne E Usp. npr. $c#omerus (@88@.< @9-:8*. Forenz $c#omerus je

državni tajnik u ministarstvu, a do 1999. u $aveznome ministarstvu

gospodarstva bio je nadležan za vanjskotrgova!ku politiku.

pregovore i usuglašavanja. $ mnogim formalnim i neformalnim

povjerenstvima, ekspertima, tijelima i stru!nim konferencijama nastaju

mreže u kojima se razvijaju me"unarodni procesi usuglašavanja,

me#anizmi za rješavanje sukoba i zbirke pravila.

li i nadalje vlade imaju, na!elno, presudan glas u “me"unarodnome

zakonodavstvu”C u okviru U&-a i regionalnome okviru (/U* i svjetskome

usuglašavanju stajališta u tijelima odlu!ivanja. $ obzirom na sudjelovanje

razli!iti# stru!ni# ministarstava unutar vlade, postavlja se pitanje

koordiniranja u unutardržavnome formiranju volje i, potom, u zastupanjustajali- šta zemlje u multilateralnim tijelima (uklju!uju+i pripremni i pobo!ni


6/14

utjecaj kod glavni# me"unarodni# partnera* u pogledu najvišega stupnja

djelovanja nacionalnoga doprinosa i poželjnoga vanjskopoliti!kog ukupnog

djelovanja.

Uostalom, to ne vrijedi samo za okvirne uvjete svjetski# gospodarski#aktivnosti (npr. politiku Ge"unarodnoga monetarnog fonda, dodjelu kredita

$vjetske banke, ekološke standarde*, nego i za druge globalne teme, kao

npr. konvencije Ge"unarodne organizacije rada. itanje koordiniranja ne

postavlja se, naprotiv, kad Ginistarstvo vanjski# poslova ve+ samo

rukovodi predmetom, kao u njema!kome slu!aju u pitanjima

me"unarodnoga prava te ljudski# i manjinski# prava.

6a koordinacijski zadatak nudi se Ginistarstvo vanjski# poslova, prema

tekstu 6akona o vanjskopoliti!koj službiH , sa svojom globalnom mrežom

predstavništava u inozemstvu i svojim bogatim me"unarodnim

pregovara!kim iskustvima, ali i s gledišta sigurnosno-politi!ke

relevantnosti razli!iti# globalni# podru!ja djelatnosti i struktura. li za

takav su zadatak broj!ano nedostatno zastupljeni nadležni odjeli

Ginistarstva vanjski# poslova, koji odgovaraju nadležnim odjelima stru!ni#

ministarstava i koji i#, u neku ruku, zrcale (“zrcalni odjeli”*, pogotovu što

tamo zaposlene kolege iz vanjskopoliti!ke službe podliježu op+oj rotaciji

(premještanju otprilike svake tri godine*.

Ito se u takvoj situaciji može popraviti) U publikaciji o njema!koj

vanjskopoliti!koj službi iz @88@. godineB , na kojoj se temelji ovo izlaganje,

zastupa, osobito $c#omerus, (prije državni tajnik u njema!kom $aveznom

ministarstvu za gospodarstvo*9 mišljenje da nije nužno potpuno

diplomatsko koordiniranje. osve je adekvatna i dovoljna aktivna podjela

rada “kao u klasi!nim unutarpoliti!kim uvjetima”. =alja, jama!no poštovati

vanjskopoliti!ke temeljne crte, vrijednosne odluke (“crvena crta” npr. u

pitanjima ljudski# prava* i strategijeJ utoliko je potrebna koordinacijska

odgovornost vanjskopoliti!ke službe. U ostalome je nužna koordinacija

vanjskopoliti!ke službe samo na nekim veoma speci%!nim i te#ni!kim

podru!jima vanjskotrgova!ki# odnosa, primjerice u nadzoru izvoza


7/14

osjetljivi# proizvoda ili u državnoj %nancijskoj potpori, ponajprije, ve+i#

projekata.

$vakako se koordinacijska odgovornost vanjskopoliti!ke službe, me"utim,

podriva “prirodnim” egoizmom resorni# aparata i, isto tako, “prirodnom”nesklonoš+u eksperata C “6akonodavstvo” u najširemu smislu

kondenziranja me"unarodni# normi i pravila, uklju!uju+i soft la2. H ;l. 1,

st. @ navodi kao zadatke vanjskopoliti!ke službe izme"u ostaloga<

“sura"ivati u oblikovanju i razvijanju me"unarodnoga pravnog poretka”,

“koordinirati vanjskopoliti!ke djelatnosti drugi# državni# aktera”.. B Usp.

gore bilješku 7. 9 $c#omerus (@88@.< 7@*.

Društvo

U okviru pitanja kako je mogu+a demokracija diljem svijeta, osobito su

relevantne, kao me"unarodni akteri, nevladine organizacije (&D*, zato

što na me"unarodnoj razini ipak potvr"uju element bazi!ne demokracije,

dok u odlukama me"unarodni# tijela postoje de%citi demokracije, odnosno

demokratska povratna veza postoji samo u širem smislu preko

parlamentarne odgovornosti vlada koje svoje službenike delegiraju u ta

tijela. Ulogu &D-a ocjenjuju, ukupno uzevši, pozitivno i Ujedinjeni narodi

(kod koji# je akreditirano 1H.888 &D-a* i &jema!ka savezna vlada.1@

5ako su, danas, gotovo sve unutarpoliti!ke teme, ujedno, me"unarodne

teme, samo je dosljedno što se gra"anske inicijative pojavljuju i na

me"unarodnoj razini.

4oduše, &D-i nisu još izri!ito spomenute u ve+ navedenom tekstu

njema!koga 6akona o vanjskopoliti!koj službi s po!etka devedeseti#godina, ali danas se svaki koncept vanjske politike mora suo!iti s tim

prakti!nim oblikom “podruštvljenja” vanjske politike.17 &D-i, po svome

unutarnjem ustrojstvu i svome stajalištu prema državnome monopolu

vlasti, mogu biti veoma razli!iti.

$vojim ustrajavanjem na odre"enom pitanju (one issue* nisu, za razliku od

demokratski izabrane vlade, prisiljeni na odmjeravanje i poravnavanje s

drugim interesima'politi!kim snagama te mogu javnosti otvorenoj za


8/14

“jednostavna rješenja” predstavljati probleme katkad jednostrano

moraliziraju+i, što ne promi!e uvijek bezuvjetno stru!ni rad demokratski

izabrani# vlada, ali može, dakako, s druge strane, ovisno o stanju slu!aja,

biti pozitivno kako bi se razbile okoštale pozicije. Kskusan, vode+i !lan &D-

a1: naglašava da su “aktivna strujanja civilnog društva i nji#ovo

me"unarodno umrežavanje, npr. na svjetskim konferencijama Ujedinjeni#

naroda, pretpostavka da države mogu bolje i pravilnije izvršavati svoje

zadatke u du#u #umani# interesa”. $ druge se, pak, strane izri!ito priznaje

da porast &D-a i s time povezano ja!anje snaga civilnog društva “nikad

ne bi trebalo s#vatiti kao nadomjestak za slabljenje demokratski

legitimirani# nacionalni# država”. reozbiljna je opasnost propadanja

država i privatizacije u našem današnjem svijetu.

U pogledu profesionalne slike diplomata, moramo iz obilja i

mnogostranosti &D-a zaklju!iti da je, uza sve zna!enje posebni# znanja,

poznavanje konstelacija problema, tako"er, važnije za komuniciranje s

&D-ima tako da su vanjskopoliti!koj službi potrebniji “generalisti” nego

“specijalisti”. 5ultura ko svijet treba dalje srastati, i kulturni se odnosi

moraju sve raznolikije i intenzivnije razvijati. eroristi!ki napadi 11. rujna@881. u &e2 Lorku i vojni doga"aji nakon toga munjevito su osvijetlili

središnje zna!enje me"ukulturalnoga dijaloga za sprje!avanje “sudara

kultura” (Muntington*.

4akako da je svjetska kulturna razmjena – pogotovu u današnjim uvjetima

– djelo mnogi# stvarala!ki# ljudi i nji#ovi# asocijacija, uklju!uju+i

komercijalni sektor. $redstva porezni# obveznika za promicanje kulturni#

odnosa s inozemstvom ulažu se onda kad u odre"enim podru!jima nisu

dovoljne nedržavne inicijative. &jema!ki je sustav i u oblasti inozemne

kulturne politike obilježen pluralizmom mnogi# državni# i

nedržavni#'poludržavni# institucija. =anjska kulturna i obrazovna politika

Ginistarstva vanjski# poslova daje samo jedan doprinos uz $avezno

ministarstvo za obrazovanje i istra- živanje, $avezno ministarstvo

unutarnji# poslova, opunomo+enika $avezne vlade za pitanja kulture i

medija te, posebice, uz savezne zemlje – dok, primjerice, Ginistarstvo


9/14

vanjski# poslova Nrancuske u tome ima isklju!ivu kompetenciju. &jema!koj

inozemnoj kulturnoj politici pridonose kulturne posredni!ke organizacije

kao npr. Doet#eov institut – Knter &ationes, &jema!ka služba za

akademsku razmjenu, 6aklada leOander von Mumboldt, Knstitut za odnose

s inozemstvom.

sobito izraženo obilje kulturni# posrednika u njema!kome slu!aju –

rezultat razdoblja nacionalnodržavnoga diskreditiranja nakon izgubljeni#

svjetski# ratova – smatra se prednoš+u jer odgovara globaliziranoj

kulturnoj sceni.

Politika

arlamentarni su zastupnici me"unarodno sve aktivniji. sim

institucionaliziranoga sudjelovanja na parlamentarnim skupštinama

me"unarodni# organizacija (npr. tlantska skupština u okviru &-a*

skupine parlamentaraca u &jema!kome parlamentu za neku zemlju i

posjeti'uzvratni posjeti zastupnika i parlamentarni# izaslanstava omogu-

+uju produbljenu razmjenu politi!ki# mišljenja me"u zemljama mimo

vladini# kontakata.

P#ristian $c#midt@8 upozorava na to da su novonastale i ponovno

osnovane stranke u srednjoeuropskim i isto!noeuropskim tranzicijskim

zemljama trebale savjetodavnu podršku u uspostavljanju organizacijski#

struktura, politi!ke pragmatike i politi!ke prakse, koju su parlamenti (!esto

zajedno s politi!kim zakladama* mogli pružati bolje nego diplomati.

4akako da odnosi s parlamentom države doma+ina ostaju, i nadalje,

dijelom zada+a tamo akreditiranoga diplomata, ali neposrednim dijalogom

izme"u parlamenata ti odnosi dobivaju novu kvalitetu. 4iplomat, koji prati

parlamentarce na susretima (koje priprema*, stje!e, uostalom, dodatne

važne kontakte i uvide, tako"er, za svoje politi!ko izvještavanje vlastitoj

vladi. U dodirima sa svojim parlamentarcima doznaje o najnovijem

unutrašnjopoliti!kom razvoju u vlastitoj zemlji, !ime može pove+avati svoj

ugled dobro obaviještenoga diplomata i vrijednoga sugovornika.


10/14

omu sklopu tako"er pripadaju aktivnosti politi!ki# stranaka i njima bliski#

politi!- ki# zaklada. 4iplomatska pratnja strana!ki# kontakata na licu

mjesta pretpostavlja, dakako, – ponajprije ako je rije! o kontaktima

oporbeni# stranaka, na koje je pozvan – osobitu diplomatovu povjerljivost

te diskreciju u korištenju ste!eni# saznanja. o je olakšano ako izme"u

razli!iti# politi!ki# stranaka i nji#ovi# zaklada ne postoje na!elne razlike u

mišljenjima o vanjskoj politici.

ktivnosti politi!ki# zaklada (njema!ka posebnost, ali je, u me"uvremenu,

prakticiraju i druge zemlje* omogu+uju – kao “pograni!ari” izme"u

politi!koga i civilno-pravnoga podru!ja, izme"u svijeta država i svijeta

društava@1 – neslužbeni neposredni dijalog i uzajamni utjecaj izme"unositelja odluka razli!iti# društava ve+ prije odluka, koji diplomatski

predstavnici država u takvoj raznolikosti i dubini ne mogu tako obaviti. li

diplomati mogu i trebaju, dakako, (takva je njema!ka praksa* i sa svoje

strane kontaktirati sa svim društvenim snagama i grupacijama kako bi

mogli politi!ki procjenjivati zemlju doma+ina u njezinoj ukupnosti i

a%rmirati u cijelome društvu stajalište države koja i# je poslala. &ji#ovo

djelovanje treba služiti (prema njema!kome 6akonu o vanjskopoliti!kojslužbi* tako"er nadre"enim ciljevima me"unarodne zajednice@@. Aitan

element današnje diplomacije jest djelovanje diplomata u javnosti, tzv.

public diplomacQ.

5lasi!na je zada+a politi!koga dijaloga izme"u vlada, danas u znaku !esti#

izravni# kontakata izme"u predsjednika vlada i ministara, druk!ija nego

prije. 4iplomat ima dovoljno posla oko priprave, pra+enja i izvršavanja, ali

posebice u osvjetljavanju politi!ki# pozadina djelovanja vlade zemlje

doma+ina.

Unato! izvrsnome radu medijski# dopisnika iz inozemstva@7, politi!ko

izvještavanje zadržava svoje zna!enje jer je kao analiza – a ne samo kao

obavijest – neraskidivo povezano s preporukama za operativno djelovanje.

resudna viša vrijednost budu+e vanjskopoliti!ke službe sastoji se od

ukupnog pregleda bilateralni# odnosa sa zemljom doma+inom, koji


11/14

diplomatu i nadalje daje klju!nu ulogu u umrežavanju razli!iti# aktera i

podru!ja.

Uz pravno-konzularni, gospodarski, kulturni i politi!ki'sigurnosno-politi!ki

rad, predstavništva kontinuirano obavljaju dijalog i suradnju sa zemljomdoma+inom i na posebnim stru!nim podru!jima, kao što su obrana,

znanost, socijalna pitanja, poljoprivreda. U velikim predstavništvima to

rade dr- žavni službenici stru!no nadležnoga ministarstva, npr. – to je ve+

uobi!ajeno – vojni ataše, ali danas i referenti za znanost, socijalna pitanja,

poljoprivredu. omu odgovara kao središnja zada+a vo"enja predstavništva

koordinacija s#odno veli!ini veoma raznolike.

Novi modeli

U znanosti se raspravlja o razli!itim novim modelima za

odnos'konkurenciju državni# i nedržavni# aktera i, u krugu državni#

aktera, izme"u diplomatske službe i me"unarodno djelatni# stru!ni#

ministarstava. a* ;ini se da je najdalje otišla jedna norveška studija,@:

prema kojoj se u stru!nim ministarstvima i vanjskopoliti!ki aspekti svagda

obra"uju u punome opsegu samostalno, ali uz uklju!ivanje u doti!nome

stru!nom ministarstvu osnovanoga me"unarodnog odjela.

5oordinaciju ti# me"unarodni# odjela obavlja kod predsjednika vlade

neposredno smješten “Ured za vanjske poslove”, kojim se nadomješta

posebno ministarstvo vanjski# poslova. 4oti!na ministarstva opskrbljuju,

tako"er, predstavništva u inozemstvu, ali “Ured”, kojemu su podre"eni

službenici u inozemstvu, može smatrati svr#ovitim da vode+e službenike

angažira iz male skupine obrazovani# diplomata. “Ured” bi se zaprocjenjivanje regionalni# pitanja oslonio na ugovorno obvezane

stru!njake, a u ostalome bi bio nadležan za ostatak presežu+i# politi!ki#

podru!ja ako se ona ne mogu smjestiti u drugim resorima (pritom se za

sigurnosnu politiku o!ito misli na Ginistarstvo obrane*.

utori sami priznaju da je taj model manje prikladan za ve+e države s

aktivnom politikom u svim svjetskim regijama. 6animljivo je smještanje

vanjskopoliti!ke kompetencije kod predsjednika vlade jer je time neupitna


12/14

koordinacijska funkcija. U vezi s time napominjemo da u Nrancuskoj

vanjskopoliti!ku kompetenciju ima, na!elno, predsjednik >epublike, a

ministri vanjski# poslova biraju se !esto me"u diplomatima. b* $tudija iz

Knstituta za razvoj i mir $veu!ilišta “Der#ard Gercator” u 4uisburgu@E

pokazuje !etiri razli!ita modela, kao alternative sadašnjemu stanju

njema!ke vanjskopoliti!ke službe< 1. Ginistarstvo vanjski# poslova postaje

!istom servisnom instancijom za druge aktere< gra"anke i gra"ane,

društvene skupine, gospodarske aktere, državne institucije. “Ginistarstvo

po tome modelu ne djeluje više prema vlastitim politi!kim orijentacijama i

uzorima, nego podupire globalno politi!ko djelovanje drugi#”. @.

Ginistarstvo vanjski# poslova postaje – poput drugi# stru!ni# resora –

stru!nim ministarstvom za pitanja mira i sigurnosti u užemu smislu. 7.

Rednak model, ali sa širom de%nicijom “mira” u du#u global relations kao

njegovanja partnerski# odnosa s akterima u svijetu i komuniciranja s

njima. Ginistarstvo vanjski# poslova prenosilo bi uzore njema!ke politike

drugim akterima u sustavu $avezne vlade, ali bi uvelike odustajalo od

upravlja!ki#, koordinacijski# i oblikovanja.

Zaključak

4iplomatska služba ima budu+nost. o je jasno i onda kad se ne polazi od

“nacionalnoga interesa”, nego kad se pita “kome” – kojim društvenim

interesima – “služi” diplomatska služba, kako je to u!injeno u njema!koj

publikaciji. Kzgradnja svjetskoga društva gra"ana jama!no +e se teško

posti+i razrješenjima država.

o je mogu+e samo reformom državnosti i odgovaraju+im preoblikovanjem

me"unarodnoga poretka, tako da se državno djelovanje pridružuje

neposrednim aktivnostima društveni# aktera te ove, zadaju+i politi!ke

smjernice u skladu s globalno valjanim na- !elima u najrazli!itijim oblicima,

prati, promi!e i koordinira, ali i štiti od pogrešni# poteza koji bi mogli

dovesti u pitanje državni monopol sile. (Redno je od glavni# podru!ja, u

kojima bi države i nadalje trebale imati središnju ulogu, daljnje razvijanje i

u!vrš+ivanje me"unarodne sigurnosne ar#itekture.*


13/14

6a perspektivu “kozmopolitske demokracije” potrebne su države koje – u

prenošenju kompetencija za odlu!ivanje me"unarodnim kooperacijskim i

integracijskim procesima te u nji#ovu efektuiranju u danim uvjetima

podrazumijevaju najdjelotvorniji oblik nacionalnoga samopotvr"ivanja.77

Kzri!ite upute u pravcu odgovaraju+ega, “transnacionalnoga”7: usmjerenja

diplomatski# službi nalaze se npr. u njema!kome 6akonu o

vanjskopoliti!koj službi i u odre- "enju ciljeva njema!ke kulturne politike.

6a budu+u vanjskopoliti!ku službu /U-a daje odgovaraju+e upute &acrt

ugovora o europskome ustavu od 1B. srpnja @887. (!l. KKK-197, usp. i

predgovor*< valjanost na!ela njezina vlastitoga nastanka, tako"er, u

djelovanju Unije i prema vani, Unija kao “uzor u novome svjetskom

poretku”. Unutar vlada ministarstva su vanjski# poslova još najmanje

obvezna odre"enim lobijima.

$ obzirom na svjetsku raspodijeljenost politi!ki# podru!ja nužni su

diplomati upravo kao “generalisti” u klasi!nome smislu koji mogu zadržati

pregled i stvarati mreže, odnosno me"usobno povezivati. retpostavka je,

dakako, natprosje!no uspješno završen visokoškolski studij u relevantnome

podru!ju, dobro došla je posebna prakti!na i teorijska izobrazba, ali tekmnogostranost angažiranja na razli!itim bilateralnim i multilateralnim

stru!nim podru!jima u zemlji i inozemstvu (“rotacija”* stvara “generaliste”

– ne samo u pogledu ste!enoga i pove+anoga kapaciteta za rješavanje

problema, nego i u pogledu ljudske zrelosti u op#o"enju s drugim osobama

te obazrivosti u novim situacijama i snalaženja u njima.

li svaka država mora, prema svojim unutarnjim i vanjskim prioritetima,

odlu!iti koliko +e imati diplomata i koliko +e se širokogrudno primjenjivati

nova praksa razmjene osoblja. Audu+nost diplomatske službe, na

posljetku, ovisi, dakako, o tome #o+e li se, zbog manjka osoblja i novca, na

mnogim dužnostima danas posebice za#tjevno, za osobne veze i obitelj

osobito teško, ali zbog obilja zada+a fascinantno, za ovo zvanje na+i mladi

ljudi koji u društvu odanome potrošnji žele više od pukog zara"ivanja

novca. o “više” zna!i rad na integriranju /urope i svijeta, odnosno

doprinos vlastite zemlje tomu procesu.


14/14

iteratura

dam, 0erner, @88@.< 4ie Gedien, u< Aertram, P#ristop#' 43uble, Nriedric# (ur.*,

0em dient der us23rtige 4ienst) /rfa#rungen von olitik, 0irtsc#aft,Desellsc#aft, Feske S Audric#, pladen< 1C7-1C9

Aeck, Ulric#, 199H.< 0as ist Dlobalisierung), /dition 62eite Goderne, Nrankfurt'G.

Aertram, P#ristop#' 43uble, Nriedric# (ur.*, @88@.< 0em dient der us23rtige

4ienst) /rfa#rungen von olitik, 0irtsc#aft, Desellsc#aft, Feske S Audric#,

pladen Aode, P#ristian, @88@.< 4ie kulturellen Gittlerorganisationen, u< Aertram,

P#ristop#' 43uble, Nriedric# (ur.*, 0em dient der us23rtige 4ienst) /rfa#rungen

von olitik, 0irtsc#aft, Desellsc#aft, Feske S Audric#, pladen

Arandt, /nrico' Auck, P#ristian (ur.*, @88@.< us23rtiges mt, 4iplomatie als

Aeruf, Feske S Audric#, pladen 4eile, =olkmar, @88@.< 4ie &ic#t-

>egierungsorganisationen, u< Aertram, P#ristop#'43uble, Nriedric# (ur.*, 0em

dient der us23rtige 4ienst) /rfa#rungen von olitik, 0irtsc#aft, Desellsc#aft,

Feske S Audric#, pladen

Documents

Budućnost diplomatske službe