3
URADI SAM: BRVNARA Drveni zidovi su dobar toplotni izolator. Oni su ujedno laki i ne zahtevaju široke temeljne zidove i stope, kao ni naročito čvrsto tlo. Drveni zidovi su ujedno i manje debljine od zidanih, pa je i ukupna površina objekta manja. Povoljni su jer se mogu ugraditi bez obzira na spoljašnju temperaturu. Dimnjaci kod drvenih zidova moraju, zbog zaštite od požara, biti izvedeni od masivnog materijala i odvojeni od zida. Prema načinu izgradnje i prenosa opterećenja, razlikujemo pune drvene zidove od drvene građe (brvnare) i skeletne (bondručne) drvene zidove od mešovitog materijala. BRVNARE: Puni drveni zidovi sastoje se od vodoravno naslaganih oblih, polutesanih, tesanih, a ponekad i od struganih drvenih greda. Grede se slažu jedna preko druge sa dodirima na razne načine i povezuju se međusobno pomoću drvenih klinova ili žlebova. Puni drveni zidovi mogu biti sagrađeni i od drvenih talpi, debljine 10 santimetara, položenih nasatice na pero i žleb. Ceo drveni zid treba da stoji na ozidanom podnožju, najmanje 50 santimetara iznad zemlje. Veze na uglovima postižu se prekloima s glavom. Otvori za prozore i vrata kod punih drvenih zidova dobijaju se prostim prekidanjem vodoravnih greda. Prekinute grede uglavljuju se perom u doprozornike, odnosno dovratnike koji po celoj dužini imaju odgovarajuće žlebove. Oni se za gredu ispod otvora učvršćuju čepovima. Izborom drveta kao građevinskog materijala može se napraviti kuća koja zadovoljava zahteve zdravog stanovanja, prijatnog boravka, tehničkotehnološke potrebe za rad, odmor i komunikaciju, racionalnu potrošnju energije i zdravu mikroklimu. Drvo je u biološkom smislu idealno i za oblikovanje, lako prilagodljivo i najzahtevnijim arhitektonskim formama. Osim zdravih uslova života, gradnja kuće isključivo od drveta doprinosi smanjenju same investicije za 10 odsto, i uštedi energije za zagrevanje i do 50 odsto. Prema rečima Ranisava

brvnara uradi sam

  • Upload
    suki4

  • View
    513

  • Download
    30

Embed Size (px)

DESCRIPTION

brvnara uradi sam

Citation preview

Page 1: brvnara uradi sam

URADI SAM: BRVNARA Drveni zidovi su dobar toplotni izolator. Oni su ujedno laki i ne zahtevaju široke temeljne zidove i stope, kao ni naročito čvrsto tlo. Drveni zidovi su ujedno i manje debljine od zidanih, pa je i ukupna površina objekta manja. Povoljni su jer se mogu ugraditi bez obzira na spoljašnju temperaturu. Dimnjaci kod drvenih zidova moraju, zbog zaštite od požara, biti izvedeni od masivnog materijala i odvojeni od zida. Prema načinu izgradnje i prenosa opterećenja, razlikujemo pune drvene zidove od drvene građe (brvnare) i skeletne (bondručne) drvene zidove od mešovitog materijala.

BRVNARE: Puni drveni zidovi sastoje se od vodoravno naslaganih oblih, polutesanih, tesanih, a ponekad i od struganih drvenih greda. Grede se slažu jedna preko druge sa dodirima na razne načine i povezuju se međusobno pomoću drvenih klinova ili žlebova. Puni drveni zidovi mogu biti sagrađeni i od drvenih talpi, debljine 10 santimetara, položenih nasatice na pero i žleb. Ceo drveni zid treba da stoji na ozidanom podnožju, najmanje 50 santimetara iznad zemlje. Veze na uglovima postižu se prekloima s glavom. Otvori za prozore i vrata kod punih drvenih zidova dobijaju se prostim prekidanjem vodoravnih greda. Prekinute grede uglavljuju se perom u doprozornike, odnosno dovratnike koji po celoj dužini imaju odgovarajuće žlebove. Oni se za gredu ispod otvora učvršćuju čepovima. Izborom drveta kao građevinskog materijala može se napraviti kuća koja zadovoljava zahteve

zdravog stanovanja, prijatnog boravka, tehničkotehnološke potrebe za rad, odmor i komunikaciju, racionalnu potrošnju energije i zdravu mikroklimu. Drvo je u biološkom smislu idealno i za oblikovanje, lako prilagodljivo i najzahtevnijim arhitektonskim formama. Osim zdravih uslova života, gradnja kuće isključivo od drveta doprinosi smanjenju same investicije za 10 odsto, i uštedi energije za zagrevanje i do 50 odsto. Prema rečima Ranisava

Page 2: brvnara uradi sam

Dmitrovića iz Novog Sela kod Vrnjačke Banje, vlasnika fabrike za projektovanje, proizvodnju i montažu drvenih kuća, izgradnja drvene kuće predstavlja suvu gradnju, a samim tim i brže useljenje, dok sistem spajanja i uklapanja drveta osigurava elastičnu čvrstoću konstrukcije, posebno za trusna područja. Izrada elemenata se obavlja najsavremenijim tehnikama u ovoj oblasti korišćenjem „Kvatrosistema" spajanja elemenata.

Za trajnost objekta prevashodno je bitna kvalitetna hidroizolacija kontakta temelja i početnog reda zida od drveta da bi se sprečilo prodiranje vlage iz betonske konstrukcije u drvo, zatim zaštitni premazi svih drvenih elemenata i dobra ventilacija krovne konstrukcije. Kuća se može postaviti kao samostalni, dvojš objekat ili u nizu, prizemna, sa spratom ili iskorišćenim potkrovljem tavanom. Montira se na trakaste temelje, temeljne stope, podrum ili klasično zidano prizemlje. Kako

Dmitrović kaže, sve zavisi od zahteva i potreba investitora, i u principu tehnički je moguće prilagođavanje svih elemenata, gde spada i debljina zida. Zidovi se izvode od pripremljenih okruglih ili pravougaonih delova, oblica ili poluoblica, a spajaju se specijalnim vertikalnim i horizontalnim uklapanjem specijalnim žlebovima ili drvenim vslinovima. Spoljni zidovi mogu biti bez izolacije ili u varijanti „sendvič zid", tj. dvostruki drveni zid sa izolacijom između. Svi elementi postavljene građevine premazuju se lazurnim premazima, koji služe kao zaštita od atmosferskih uticaja. Kod podova i plafona, ističe Dmitrović, moraju se ispoštovati uslovi toplotne i zvučne izolacije: -Pod prizemlja može se izvesti na betonskoj podloziploči ili na trakastim temeljima s ventilirajućim zračnim slojem ispod podne konstrukcije. U prvom slučaju na izlivenu betonsku ploču postavlja se drvena konstrukcija (roštilj visine 10 sm) ispunjena slojem tervola u debljini od 10 santimetara, PVC folija i završno brodski pod debljine 2,4 sm. Plafoni, ili pod, ako se koristi prostor za potkrovlje, izvode se višeslojno da bi se zadovoljili toplotni i zvučni zahtevi međuspratnog prostora, a sastoje se od gredne konstrukcije na koju se postavlja vidljiva lamperija 1,4 cm, PVC folija, drvena potkonstrukcija od nosača 14x7 cm sa ispunom od tervola i završnom podnom oblogom od brodskog poda debljine 2,4 cm. -Veza između osnove i potkrovlja ostvaruje se drvenim stepeništem koje u principu u ovakvim objektima zauzima malo prostora, jednokrako, okruglo, po ideji investltora uklopljeno u idealnu celinu životnog prostora. -Vrata i prozori su takođe drveni. Vrata se izoluju i po želji stakle izostaklom i zaštićuju sredstvima za drvenu konstrukciju. Prozori su dvokrilni, dvostruko postakljeni, takođe zaštićeni specijalnim premazima sa neizostavnim drvenim kapcima ili žaluzinama, na prvom mestu kao zaštitni deo, a ona lepša druga strana je estetski sklad, kaže Dmitrović. Završni posao, bar kada je zatvaranje osnove objekta u pitanju, jeste krov, jezikom građevinara

Page 3: brvnara uradi sam

rečeno, na jednu ili više voda. Tu najbitniju ulogu imaju rogovi visine 19 sm koji omogućavaju postavljanje izolacionih materijala debljine 15 sm uz osiguranje ventilirajućeg sloja visine četiri santimetra. Rogovi se sa unutrašnje, vidne strane, podšivaju lamperijom, a spoljna strana daščanom oplatom na koju se može postaviti bilo koji krovni pokrivač. Planinskoj kući ili kućici kraj

reke lepo će pristajati šindra ili tegola, ne narušavajući idilu prirodnog ambijenta, mada se može upotrebiti i crep. Izgledu brvnare i lepšoj strani življenja, posebno u letnjim mesecima, u velikoj meri doprineće terase, lođe i bažoni sa impregniranim daščašm podom postavljenim na drvenoj konstrukciji, dopunjeni ogradicama od uskih letvica. Drvene kuće ili brvnare, jednom rečju zdrave kuće, na našim prostorima uglavnom se postavljaju i koriste kao vikendkuće za odmor, što je minimum njihove

upotrebne vrednosti, komentar je našeg sagovornika, jer se u njih sasvim jednostavno uvode sve instalacije tako da ispunjavaju sve potrebne uslove svakodnevnog življenja. U izgledu i funkcionalnosti kuhinjskog radnog prostora ili kupatila ne postoji razlika između gradnje u kući od čvrstog materijala i drvenoj kući. Zidovi i podovi i ovde se oblažu pločicama, koje se lepe specijalnim lepkom. Kad smo već kod instalacija, elektroinstalacije se razvode na kraju kroz vertikalne kanale, dok je instalacija vodovoda i kanalizacije, u 80 odsto slučajeva, u podu i krovu. Posle postavljanja svi otvori se zatvaraju drvenim maskama i na površini ostaju vidni samo direktni izvodi. Bilo koji način grejanja brvnare je moguć, shodno potrebama investitora, moguće su varijante podnog i centralnog grejanja, mada se u takav prostor najbolje uklapa toplina kamina. Nije sve baš tako lako i jednostavno ako u ovakvom objektu želite da uživate i da ga dugo posedujete. Radi sopstvene sigurnosti i uštede, prvenstveno nerava, najbolje je konsultovati stručnjake, koji će sve vaše želje i potrebe rešiti u roku od petnaest dana po postizanju dogovora. San o kutku od drveta vrlo brzo postaje stvarnost, a vama samo preostaje da u njemu uživate.

Izvor: Politika