BRONČANO DOBA

PERIODIZACIJA

Paul Reinecke – na zatvorenim nalazima grobova i ostava u Bavarskoj podijelio je brončano doba na: Br A, Br B, Br C, Br D.- periodizaciju željeznog doba je napravio na temelju nekropole Hallstadt (Austrija): Ha A, Ha B, Ha C, Ha D- kasnije je zaključio da Ha A i Ha B pripadaju kasnom brončanom dobu (Kultura polja sa žarama/KPŽ/Urnenfieldperiod)

Br A – rano brončano doba: Br A1 i Br A2, postoji i treća faza: Br A3 ili Br A2/Br B1 (prijelaz zbog kulturnog kontinuiteta)- faze su izdvojene prema načinu pokopavanja ili tipologiji brončanih predmeta

Br B i Br C – srednje brončano doba: u Europi je karakteristična kultura grobnih humaka (Hűgelgräberkultur, Tumulus culture)

Br D, Ha A i Ha B – kasno brončano doba: KPŽ (Urnenfieldperiod)

Műller-Karpe: kasno brončano doba u srednjoj Europi podijelio na podfaze na temelju zatvorenih grobnih cjelina sjeverno i južno od Alpa Br D, Ha A1, Ha A2, Ha B1, Ha B2, Ha B3-pri toj podjeli važno je groblje Ruše u Sloveniji

Montelius – napravio periodizaciju za sjevernu Europu (Danska, Skandinavija, sj. Njemačka, Poljska)

- faze od 1-6- 1-3: rano brončano doba- 4-5:kasno brončano doba- 6:prijelaz u željezno doba

1 odgovara ranom brončanom dobu u srednjoj Europi2, dio 3 odgovara srednjem brončanom dobu4,5 odgovara kasnom brončanom dobu

PERIODIZACIJA KARPATSKE KOTLINE

Mozsalics – napravio periodizaciju prema brončanodobnim ostavamaHänsel – uzeo u obzir i materijal iz drugih zatvorenih cjelina i načinio podjelu na rano (FD 1-3), srednje (MD 1-3) i kasno (SD 1-3) podunavsko brončano doba (Danubische bronzezeit)

HRVATSKA PERIODIZACIJA

1

Kod nas je u upotrebi Reineckeov/Műller-Karpeov sustav.Rano brončano doba: Br A1, Br A2 (Vinkovačka kultura)Srednje brončano doba: Br B1, Br B2, Br C (Litzen keramika, Transdanubijska inkrustrirana keramika/TIK, Vatinska kultura, Belegiš I)Kasno brončano doba: Kultura polja sa žarama/KPŽ

- grupa Virovitica: Br D- grupa Zagreb: Ha A1, Ha A2- grupa Velika Gorica: Ha B1, Ha B2- grupa Dalj: Ha A2/Ha B1, traje do Ha D

Pare – napravio periodizaciju kasnog brončanog doba na starije željezno doba- malo je stvar previše pojednostavio

RANO BRONČANO DOBA U SJEVERNOJ HRVATSKOJ

2500. – 1700. g. Pr. Kr.Br A1, Br A2

VINKOVAČKA KULTURA- regionalna manifestacija velikog ranobrončanodobnog kompleksa Somogyvar –

Vinkovci – Belotić – Bela Crkva

Br A1 Br A1/Br A2 (Dimitrijević), 2500. – 2200.

Rasprostranjenost: JZ Panonija: od Blatnog jezera prema jugu (Somogyvar), od Srijema preko Slavonije do SZ Hrvatske i srednje SlovenijeNaselja: na terasam uz rijeku – Vinkovci, Ilo, Vučedol, Orolik, Osijek – Donji GradGrobovi: paljevinski u urnama – Drljanovac, Osijek – Pristanište, VinkovciKeramika: vrčevi(prisutan bikonitet), zdjele s naglašeno izvučenim obodom, urezane linije, ukras izvana i iznutra, bijela inkrustacija (podsjeća na Vučedolsku kulturu)

Lokalitet važan za stratigrafiju: Gradina na Bosutu (zapadni Srijem, Srbija) – ima potpunu stratigrafiju brončanog i željeznog doba

Dimitrijević na temelju Vinkovaca(Tržnica) definirao 3 faze vinkovačke kulture:A faza – pokušao izjednačiti s Vučedolom C zbog pomiješanosti kulturnih elemenata u slojevimaB1 i B2 faze

ZLATNI NALAZI IZ RANOG BRONČANOG DOBA

Ostava iz Orolika (kod Vinkovaca)- prsna (pektoralna) ploča, sljepoočarke, zlatni limovi(puceta), zlatne vitice

2

Zlatni nakit iz Zagreba- zlatne limene trake i zašiljeni tutuli, sljepoočarke

Zlatna narukvica iz Bilja (Baranja)- datirana u vrijeme stila Hajdusamson-Apa (stil u Karpatskoj kotlini), suvremena

je ranoj fazi vatinske kulture u slavonsko-srijemskom području, analiza zlata pokazala je da pripada Hartmanovoj grupi A3, karakteristično za rano i srednje brončano doba Karpatske kotline

- njoj bi valjalo pridodati slučajni nalaz šakaste narukvice (Đakovo)

MOKRINSKA KULTURA

Br A1 i Br A22400 – 1500

Rasprostranjenost: nizina donjeg toka Moroša i sj. dio BanataGroblje: Mokrin – kosturnoKeramika: karakterističan oblik su amforiceMetalni predmeti: triangularni bodeži, sjekire, igle

VATINSKA KULTURA

Br A2 – Br C21900. – 1400.

- zauzela je područje vinkovačke grupe (vjerojatno se vinkovačka grupa pri kraju svog trajanja u Slavoniji i Srijemu počela povlačiti prema JZ)

Rasprostiranje: Srijem, južni Banat, između Oltenije na istoku i Fruške gore na zapadu, na jug do Ljuljaka i Svetozareva

- u stratigrafiji vinkovačka i vatinska nisu nikad zajedno- što se tiče Srijema i istočne Slavonije vrlo je važna stratigrafija utemeljena na

Gomolavi (Tasić – kaže da je najstariji brončanodobni stratum ranovatinski, zatim slijedi belegiška keramika te Belegiš II)

Naselja: na malim uzvisinama – Židovar, Gradina u Slankamenu ravnica – Vršac gradine – Ljubljancinajzapadniji lokalitet: Novigrad na SaviVinkovci(novi hotel) – nađen fragment licenske keramike, a na istom lokalitetu, ali nepovezano, nađen je fragment vatinske zdjelePeriodizacija (Majnarić-Pandžić):

- rana faza vatinske u istočnoj Slavoniji i Srijemu nije identična s pančevačko-omoljičkom fazom južnog Banata (ali su istovremene)

- pojavljuje se u vremenu razvijene Reinecke faze Br A2 ili u fazi A3- nakon toga razvija se 'tip Lovas' (Br B1)

3

- vjerojatno u fazi Lovas vatinska kultura dolazi u kontakt s licenskom keramikom, to je rezultiralo nastankom belegiške keramike ukrašene u pseudovrpčastom stilu (kotačićem, namotanom i spletenom žicom) -> vatinsko-beleegiš faza: Br B2 i C1

- nastanak belegiške keramike nije moguće točno precizno odrediti, ali on se trebao najkasnije dogoditi na prijelazu faza Br B1 u Br B2

- razvijena faza slavonsko srijemske vatinske kulture=vatinsko-belegiš

Napomena:Donje Podunavlje – kada Dunav sskrene u Vojvodinu pa do krajaSrednje Podunavlje – Mađarska, Austrija, Slovačka

Metalni predmeti:- nakit od zlatne žice- vinkovačke bojne sjekire ugarskog tipa- ostave Lovas i Vukovar- bodež, ne može se rekonstruirat (vjerojatno je sa zaobljenom pločicom jer je taj

tip čest u južnom dijelu Karpatske kotline, a trapezoidni i zapadnom dijelu)- igle s glavicom u obliku čavla s probušenim zadebljalim vratom i valovitim

tijelom- krilaste igle: karakterističan oblik za južnopanonski prostor

Ukrasi na keramici:- pehari i amfore- četvrtasti izljevi na ušicama- urezivanje i kaneliranje na početku- izdignute ručke na amforama- koštani predmeti sa spiralnim ukrasom

- konjska oprema prisutna je u Karpatskoj kotlini od ranog brončanog doba (nalazimo ke u vatinskoj u srednjem brončanom dobu)

RANO BRONČANO DOBA NA JADRANU I U LICI

Br A1, Br A22300. – 1700.

CETINSKA KULTURA-definirao Marović

Rasprostiranje:Dalmatinska zagora, zaleđe jadranske obale, gornji tok CetineNaselja: Gradac u Kotorcu(rub Sarajevskog polja), Kostina kod Posušja (Hercegovina)Spilje: Ravlića-pećina(kod Metkovića), Škarin Samograd (vrlo bitan za kronologiju), Gudnja na Pelješcu, Grapčeva špiljaInhumacija: - pokojnik u zgrčenom položaju

- grob u obliku škrinje od kamenih ploča

4

- broj grobova je od 1 do 4, u grobu obično 1 pokojnik- prilozi su rijetki (većinom metalni ili kameni objekti)

Incineracija: - spaljeni ostaci pokojnika stavljaju se u glinenu posudu- kod oba načina sahranjivanja imamo brojne ulomke keramike (ritualno razbijanje

posuda)- priloga je malo- ulomci posuda tipa Kotorac nalaze se u ovim grobovima

Nekropole: samo inhumacija – Ograđe kod Metkovića, Velike gomile(Čitluk), Bitelići, Živalji (Obrovac) samo incineracija – Gomile iunad Lada (Čitluk), Lukovača miješani ritus: RudinePeriodizacija (Marović, Čović) – na temelju pećine Škarin Samograd1. stupanj: kraj eneolitika i prijelaz u rano brončano doba (Br A1 po Reineckeu) brojni kasnoneolitički elementi keramika jadranskog tipa ljubljanske kulture imamo pojavu posuda tipa Kotorac nađen brončani trijumfalni bodež s 3 zakovice u Gomili više Lada2. stupanj: Br A1 i Br A2

nestaju eneolitički elementi, a prevladavaju oblici i ukrasi karakteristični za Cetinsku kulturu

3. stupanj: kraj Br A2 i početni dio Br B1 rijetki su primjeri tipične ornamentirane keramike

Periodizacija (Forenbaher)1. faza – Br A1, 2. faza – Br A2, 3. faza – Br A3-Br B1

Apsolutne datacije: početak 2558. – 2409. kraj 1878. – 1698.

Grapčeva špilja: prve dvije faze pripadaju razdoblju 2500. – 1800.

Oružje i oruđe: - triangularni bodež s tri zakovice iz Gomile više Lada, uobičajeno se datira u Br

A1- u 2. stupnju cetinske kulture nađen je velik broj bodeža- triangularni bodež s metalnom ručicom u 2 dijela iz Živalja(italski tip), prijelaz Br

A1 na Br A2 i dio Br A2- u 3. stupnju nalazi su rijetki: bodež iz Živalja, triangularni s punokovinskom

drškom, Vinski smatra da se taj bodež treba uvrstiti u skupinu kratkih mačeva tipa Hajdusamson-Apa, ali to nije prihvatljivo (po dužini to je još uvijek bodež, a ornament na sječivu stariji je od klasičnih primjera Hajdusamson-Apa). Mačevi Apa datiraju se u kraj mlađeg stupnja ranog brončanog doba, stoga je ovaj primjerak datiran u Br A2(po Reineckeu).

- ovaj grob sadržavao je još i kameni predmet s rupicama na krajevima i dug komad zlatne žice

- dvije brončane bojne sjekire s cjevastim otvorom za držalo i dugim sječivom, kraj Br A2 i početak Br B1

5

Keramika: podjela na naseobinske i onu iz gomila1. stupanj: terine i pehari (uglavnom neukrašeni, ali fino glačani)

cik-cak ukras i početak ornamenta pomoću fino nazubljenog kotačića posude tipa Kotorac(pojavljuju se u tumulima i terine sa stopom – nastale u

ovom stupnju, ali karakteristične za 2. stupanj jezičaste ručke, ukras pomoću trake s utisnutim prstom – eneolitički oblici

2. stupanj: ukrašavanje udubljivanjem, žigosanjem, bijela inkrustacija pehari u ovom stupnju poprimaju klasičan oblik: izrazito ravan vrat,

cilindričan, s iskošenim obodom (od vrata je odvojen udubljenom linijom), trakasta ručica, tijelo je blago bikonično ili sferično3. stupanj: nema posuda tipa Kotorac, rijetke su i ornamentirane terine i klasični pehari

rijedak je i klasični cetinski ornament sada je zastupljeno urezivanje poprečno šrafiranim trakama

imamo utjecaj Litzen keramike i kanelirane keramike

Geneza cetinske kulture:Tijekom kasnog eneolitika, uz utjecaje drugih grupa (lasinjske, ljubljanske, vučedolske, zvonasstih pehara), izdvojila se cetinska kultura.Lasinjska kultura možda je utjecala na nastanak posuda tipa Kotorac, ali posude na šupljoj nozi poznaje i vučedolska.Vučedolska možda ima utjecaj na ornamentiku cetinskog stila.Ljubljanska kultura sadrži dosta elemenata koji pripadaju kulturi zvonastih pehara. Dimitrijević je to objasnio stapanjem nosilaca vučedolske populacije Ljubljanskog Barja i 'povratnog vala' nosilaca kulture zvonastih pehara iz Panonske nizine početkom brončanog doba(problem je što su elementi kulture zvonastih pehara stigli u Ljubljansko Barje sa zapada, a ne s istoka). Također se postavlja pitanje nije li kultura zvonastih pehara prodrijela nezavisno na jadransku obalu, baš kao što je prodrla na istočnoalpsko područje.

JADRANSKI TIP LJUBLJANSKE KULTURE

Eponim: Ljubljansko Barje (Slovenija)Br A1Pećine: Grapčeva i Markova špilja na Hvaru

- neki elementi jako podsjećaju na Vučedol C- teritorij rasprostiranja ne poklapa se s cetinskom, ali one vjerojatno egzistiraju

zajedno- tamna i uglačana površina, kotačićem je urezan geometrijski ukras

RANO BRONČANO DOBA ISTRE

Srednjoeuropska kronologija ne primjenjuje se na Jadranu (cetinska i posuška kultura više su okrenute dalmatinskom zaleđu nego Jadranu). U Istri nema srednjoeuropske kronologije zato što je tipologija različita – brončanih predmeta gotovo da i nema.

6

Naselja: Javorika na Velikom Brionu, Gradina Vrčin, Trogrla pećina kod PorečaGroblje: tumul Žamnjak (Rovinj)Keramika: metličast ukras, potkovičaste i jezičaste drškeMetalni predmeti: triangularni bodež iz Garica (Krk)

POSUŠKA KULTURA- definirao Čović, Govedarica ju zove Dinarska

Br A1/Br A2 i dio Br B1Rasprostranjenost: zapadna Hercegovina i srednji JadranNaselja: - gradinska: Nečajno, Sovići, Privala, Gagrice II

- pećinska: Ravlića pećina IV, Hateljska pećina, Škarin Samograd(podaci o odnosu posuške i cetinske kulture)Periodizacija:

1. faza: Nečajno – stariji dio ranog brončanog doba (vidi se po eneolitičkim tradicijama – jednostavni ukrasi izvedeni češljem ili nekim instrumentom sa zupcima, udubljenim linijama, utiskivanje, žigosanje)

- tehnika namotane niti - nađen fragment litzenske keramike - keramički oblici su zajednički i za fazu Nečajno i za fazu Sovići: karakterističan bikoničan pehar s jednom ili dvije vertikalne trakaste drške iznad oboda, posuda za hvatanje tekućine s drškom iznad oboda - novost su koljenaste i sjekiraste drške, te na grubljem posuđu potkovičaste ili polumjesečaste ručke ukrašene utiskivanjem prsta - na finom, glačanom posuđu drške su polumjesečaste (blago svođene), bez uboda ili otiska prsta - također su česte i horizontalne drške - karakteristični su produžeci na obodu, neposredno iznad drške: oblik zadebljanja ili male prizme, ovalna pločica, roščić, najčešći je sjekirasti - grublji plastični ukras (plastične trake ukrašene otiskivanjem prsta, a na finijem posuđu imamo bradavičasta ispupčenja kaoja nisu jako česta

2. faza: Sovići – iščezavaju eneolitički elementi – udubljivanje, urezivanje, žigosanje i ukrasi izvedeni pomoću instrumenta sa zupcima

- prevladava Litzen keramika, ukrašena pravolinijskim trakama i valovnicom, a ukras je koncentriran na gornji dio posude(horizontalne trake) ili na drške(vertikalne trake) - u kombinaciji s Litzenom pojavljuju se nizovi žigosanih kružića - također imamo pojavu kaneliranja

3. faza: Gagrice-Hatelji – Br B2-Br C(problem s posuškom je što ne znamo kad završava) - udubljeni, urezani i žigosani ukrasi posve iščezavaju, također i Litzenska keramika - jedini ukras je plastičan – horizontalna i vertikalna rebra i polumjesečasti naljepci Karakteristični su pehari i šalice sa sjekirastim produžetkom na obodu iznad drške odnosno na ramenu

7

Tumuli: Vinjani. Gradac kod Posušja, Cerov Doc – nema spaljivanja, zgrčeni položaj, sanduk od kamenih ploča, malo priloga ili ih uopće nemaOdnos Cetinske i Posuške kulture:U ranom brončanom dobu njihova područja rasprostiranja se podudaraju, a povezane su tehnikom ukrašavanja 'namotane niti'. Tehnika namotane niti i Litzenska keramika nisu varijante istog stila ukrašavanja niti su apsolutno istovremene. Litzenska je mlađa pojava, a 'namotane niti' su eneolitička pojava (na nekim područjima traje veoma dugo pa se pojavljuje zajedno s licenskom – 3. faza cetinske, a u posuškoj faza Sovići).

RANO BRONČANO DOBA U MAĐARSKOJ

MAGYREV KULTURA- istovremena kad i Vinkovačka (rana bronca)- istočno od vinkovačke i sjeverno od mokrinske (slična keramika)- mađarska rana bronca se djelomično ne poklapa s našim brončanim dobom

HATVAN KULTURA- smjenjuje magyrev kulturu- egzistira na kraju vinkovačke, traje u srednjoj bronci

KISAPOSTAG KULTURA- nakon vinkovačke (u Mađarskoj se zove Somogyvar)- počinje u ranoj bronci, a traje u srednju broncu

8

SREDNJE BRONČANO DOBA U SJEVERNOJ HRVATSKOJ I KOMBINACIJA S MAĐARSKOM

Br B i Br C1700. – 1300. g.pr. Kr.

Istočna Hrvatska: faza Lovas, slavonsko-srijemska faza vatinske kulture(Tasić to zove Belegiš I), skupina transdanubijske inkrustirane keramike(TIK, PIK, Dalj-Bijelo Brdo, Szeremle)Središnja Hrvatska: Litzen keramikaIstra: srednje brončano doba IstreLika: Bezdanjača

SKUPINA INKRUSTIRANE KERAMIKE

TIK, PIK Baranja Br A2 (južnotransdanubijska inkrustirana keramika)Daljsko-bjelobrdska grupa Baranja i SI Slavonija BrB1 (Majnarić-Pandžić)Szeremle grupa Baranja i itočna Slavonija (uključujući i Vojvodinu): Br B1 do početka Br B2

TRANSDANUBIJSKA INKRUSTIRANA KERAMIKA

TIK se razvila od Kisapostag kulture (koja je nastala zbog stapanja domaće ranobrončanodobne Zok kulture i Litzen keramike iz Burgenlanda)Rani stupanj TIK-a (kada nije podijeljena na južnu i sjevernu) jest Szigetszentmiklos-Kisapostag skupina Nagyrev kulture. Taj nastanak stavlja se u Br A1, a završetak Br B1.Podjela na južnu i sjevernu grupu: u zapadnoj Transdanubiji najprije nastala sjevernotransdanubijska inkrustirana keramika. Krajem samog brončanog doba kretala se prema jugu i potakla je stvaranje južnotransdanubijske inkrustirane keramike. U područje sjeverne skupine prodrla je Maclarovce skupina kulture grobnih humaka, a to je dovelo do početka Koszider perioda. Dio stanovništva povukao se prema jugu (južno od ušća Šaja i u južnim dijelovima međurječja Dunava i Tise oblikovala se Szeremle kultura koja je prisutna i na području južne Baranje). Skupina s južnom transdanubijskom inkrustiranom keramikom na području Baranje pojavljuje se početkom Br A2. Starosjedilački supstrat vjerojatno je bila neka od kompleksa Vinkovci-Somogyvar (Vinkovačka kultura se rasprostire u istočnoj Slavoniji i Srijemu, na zapad do Bjelovara, Somogyvar je raširena u južnoj Mađarskoj – u mađarskoj Baranji).Datacija na našem prostoru:Baranja – Br A2U Slavoniji i SZ Hrvatskoj pojavljuje se južna TIK na nekoliko lokaliteta s ostalim kulturama: - Novigrad na Savi: licenska, južna TIK, razvijena slavonsko-srijemska vatinska - Podgorač(nedaleko Našica): licenska, južna TIK i SzeremleVAŽNO: litzenski ornament valovnice stariji je i datira se u Br A2, a motiv pravolinijske horizontalne trake mlađi je i datiran u B B1 (Podgorač nema valovnice)

9

SZEREMLE

Pred prodorom Maclorovce (kultura grobnih humaka) Szeremle stanovništvo povlačilo se prema JI niz rijeku Šaj do njezina ušća u Dunav (malo južnije od Budimpešte), na području Dunava i Tise živjeli su tijekom Br B1. Krajem tog razdoblja ponovno je pred kulturom grobnih humaka morala migrirati prema jugu u Baranju i JI u Bačku i južni Banat. To se dogodilo na prijelazu Br B1 u Br B2 (po mišljenju Kovacsa i Bandija). Tijekom tih kretanja Szeremle skupina se promijenila i proizvela jedan svoj facies Dalj-Bijelo Brdo skupinu(u južnom dijelu Baranje – trokut Dunava i Drave). Daljsko-bjelobrdska skupina prešla je Dunav kod Erduta i zaposjela i lijevu obalu Dunava, oni se dalje sele na istok te u JI Vojvodini sudjeluju u stvaranju dubovačko-žutobrdske skupine.Zdravoseljački rečeno: Szeremle je u Mađarskoj, kod nas se to zove daljsko-bjelobrdska kultura.Nalazišta: Osijek-Pristanište, Aljmaš-Crkvina, Dalj, Batina-Grovišće, i Podgorač je važan materijal Szeremle skupine razlikujemo od skupine Dalj-Bijelo BrdoKeramika: bikonični lonci (većih dimenzija, ornamentirani jednostavnije od etažnih)

- urezani ili otisnuti motivi i bijela inkrustacija: uzorak u obliku krune s tri šiljka etažni lonci (manji, ali zato bogatije ukrašeni)

- imaju 2 ili 4 ručke, visok i zvonolik vrat- slični su daljsko-bjelobrdskim- središnji motiv uvijek je okomit, a različite trake čine konture- pojavljuje se ukrašavanje unutrašnjosti posude-šiljasti trokuti

vrčići (tzv. vrčići s očima), karakteristični za Szeremle- visok vrat- osnovna dekoracija su koncentrične kružnice ispunjene inkrustacijom (te tzv. oči

raspoređene su na vratu i gornjem dijelu trbuha)Grob iz Darde: mislilo se da je to stolić, ali taj nalaz nije stolić već model stolca s naslonom (pričamo o keramici!), to se povezuje s dubovačko-žutobrdskom grupomZanimljivo je što se keramika tipa Szeremle pojavljuje na nalazištima s prevladavajućom daljsko-bjelobrdskom keramikom!

- možda je d-b skupina preuzela neke oblike Szeremle keramike- možda je to import- postoji mišljenje da su to dvije varijante iste kulturne grupe

Cirna (čitaj Ćirna) – groblje u rumunjskom Banatu - paljevinski ukop - pripada Dubovac-Žuto Brdo-Cirna kulturiAtya(Vača) – kultura istovremena TIK-u - istočno od Dunava - imaju paljevinske ukope, a grobovi zaštićeni kamenom

Koszider Horizont

Br B1, kraj tell naselja, 1700-1600Fűzesbabony – srednje brončano doba, ima kosturni ukop

10

- u gornjem Potisju (sjeverno od Vatya kulture) - imaju pticolike figureGyulavarsand(Đulavaršand) – između Dunava i Tise - zadnja srednjebrončana kultura na području istočnomađarske ravniceOno što najviše razlikuje daljsko-bjelobrdsku i Szeremle skupinu (i što pruža glavni razlog za njihovo razdvajanje) jest antropomorfna plastika kod skupine Dalj-Bijelo Brdo (Szeremle ju nema). Ona se javlja na čitavom ppodručju D-B skupine: Baranja, SI Slavonija te zapadna i južna Bačka.

DALJ-BIJELO BRDO SKUPINA

- za keramičke oblike i ukrase vidi slike u Prapovijesti

Odnos daljsko-bjelobrdske i vatinske kulture:U vrijeme Br A2 kada se u Baranji pojavljuje južna TIK, prostor između Vuke i Dunava na sjeveru, Save na jugu, pa zapadno do Đakova obuhvaćen je ranom slavonsko-srijemskom vatinskom kulturom (ta je različita od vatinske kulture južnog Banata - pančevačko-omoljičke grupe). Ta rana faza završava u Br A3, a to je otprilike ppočetak razvoja Szeremle i daljsko-bjelobrdske skupine.Sljedeća razvojna etapa slavonsko-srijemske vatinske kulture datirana je u Br B1-to su poznati nalazi iz Vukovara i Lovasa. U ovom stupnju dolazi do stapanja vatinskih elemenata i elemenata kulture grobnih humaka, pojavljuje se licenska keramika i import inkrustirane keramike (Novigrad, Podgorač, Kuševac kraj Đakova).Tijekom Br B2 završavaju svoj život Szeremle i Daljsko-bjelobrdska, a slavonsko-srijemska vatinska prelazi u svoju razvijenu fazu: vatinsko-belegišku koja traje od Br B2 do Br C1.Daljsko-bjelobrdska graniči sa Szeremle na sjeveru i SI te s vatinskom na jugu i JI.Bitni lokaliteti: Dalj, Bijelo Brdo, Osijek-Pristanište – nekropole Aljmaš nije nekropolaGrob 121 iz nekropole Bijelo Brdo:

- jedan kostur s prilozima (zlatnim i brončanim)- Br B1-srpasta igla, narukvica pečatastih krajeva s motivom ribljeg mjehura, zlatna

pločica i zlatne sljepoočarke- omanje posude daljsko-bjelobrdskog stila (možda žara, ali spaljene kosti nisu

nađene)- problem je što ne znamo radi li se o jednom kosturnom grobu kojem je bila

priložena dotična posuda ili su u pitanju dva groba(jedan paljevinski, jedan kosturni) s prilozima nakita – skupine inkrustirane keramike poznaju samo spaljivanje kao oblik pokapanja

LITZEN KERAMIKA

Rasprostranjenost: Austrija, JZ Slovačka, zapadna Mađarska, sjeverna i srednja Bosna, istočni Jadran i istočna Slovenija kronološki prije kulture grobnih humaka

11

u istočnoj i donjoj Austrji smatra ju se samostalnom kulturom na našem području govorimo o stilu Litzen keramike matično područje: Donja Austrija i TransdanubijaKronologija:U Austriji(kao samostalna kultura) datirana je u stupanj Br A2 do početka Br B1. Na našem području pojavljuje se u skupinama s drugom keramikom (inkrustiranom, slavonsko-srijemskom vatinskom): kasni Br A2, Br B1 do prijelaza u stupanj Br B2.C-14 Podgorač: 1670.g.pr.Kr.Litzen u Hrvatskoj:Hrvatsko zagorje, Podravina, PosavinaNovigrad na Savi, Živalji kod Obrovca(tumul), Kalnik, Gušće, PodgoračUkras:

- horizontalne i paralelne trake na vratu(pravolinijske)- drške su ukrašene vertikalnom trakom(pravolinijske)- žigosani ubodi-Dimitrijević smatra da se izvode kotačićem(imitira otisak vrpce)

Oblici keramike:- vrčevi s okruglim ili jajolikom tijelom i ljevkastim vratom- trbušaste amfore s ljevkastim vratom- trakaste drške spajaju gornju trećinu vrata s ramenom posude- također prisutna bijela inkrustacija

Litzen i Belegiš I imaju vrlo sličan ukras, ali imaju različite tipove posude. Belegiš I ima pseudovrpčasti ukras(motiv viseće vitice), a ručke su na redini trbuha.

Geneza:Dimitrijević i Majnarić-Pandžić smatraju da je izvor nastanka litzenske keramike bila ljubljanska kultura alpskog tipa(ona poznaje ukrašavanje kotačićem i trbušaste amfore s ljevkastim vratom, vrč s trakastom drškom). Marković daje prednost Transdanubiji (Kisapostag i vinkovačka utjecale na Litzen). Početak Belegiša I i kraj Litzena se podudaraju. Kraj Litzen keramike: paljevinski grob u urni iz Menföcsanka-Br B1-ima srpastu iglu.

KULTURA GROBNIH HUMAKA(Hűgelgrabezeit)

Br B1 – Br D1600.-1400.g.pr.Kr.

Rasprostiranje: južna Njemačka, Švicarska, Češka, Moravska, Donja Austrija, Mađarska, sjeverna BačkaVillvonseder je izdvojio dva kruga:

1. srednjopodunavski krug: Moravska, središnja Češka, donja Austrja, JZ Slovačka2. karpatski krug: Mađarska, sjeverna Bačka

Groblja karpatskog kruga: Tiszafűsed, Tape, Szalka

- imamo spaljenog pokojnika, pa humak(iz toga nastaje KPŽ, a još važniji dokaz je slična keramika)

12

- također imamo i kosturne humke (humak je kameni ili drveni)Periodizacija:starija faza – horizont Mistelbach-Regelsbrunn – Br B1srednja faza – horizont Pitten-Sieding – Br B2-Br C1mlađa faza – horizont Strachotin- Velke Hosteradky – Br C2-Br DKarakteristični oblici:- srpaste igle s glavicom u obliku čavla – Br B1- spiralne narukvice- bodeži i kultni mačevi s trapezoidnom pločicom- zdjele na nozi s jezičastim izdancima- trakaste i tunelaste ručke- ljevkasti vratoviKasnije:

- mačevi tipa Sauerbrunn- bodeži imaju istaknut jezičak(to treba razlikovati od bodeža s trapezoidnom

pločicom-na tu pločicu pričvršćuje se drvena drška)- ugarska bojna sjekira(sjekira s pločicom)

SREDNJE BRONČANO DOBA U LICI, ISTRI, DALMACIJI I BOSNI

SREDNJE BRONČANO DOBA U ISTRI

Naselja: gradine, Monkodonja, gradina na Vel. Brijunu, VrčinGroblja: gradina na Vel. Brijunu, Vrčin, tumul MaklavunRano brončano doba u Istri traje od Br A-Br B1 i razlikuju se dvije faze: Br A1 i Br A2-Br B1. slijedi treća faza: Br B2 i Br C, ona je izdvojena na temelju dva gradinska naselja: gradina na Velikom Brionu i gradina Monkodonja kod Rovinja. Tu još treba spomenuti i naselje Vrčin(iz prethodnog razdoblja,traje i u srednjoj bronci) te megalitsko svetište na Malom sv. Anđelu kod Poreča.Pogrebni običaji:Vjerojatno se još uvijek zadržava sahranjivanje pod tumulima, ali imamo i novost: sahranjivanje u ozidanim, ukopanim grobovima (ravni su, svi su humci), kosturni u škrinjama od kamenih ploča, između vijenaca obrambenih zidova gradina.Materijalni oblici:

- brončani bodež s trapezoidnom pločicom na gradini Brioni- trakaste drške- česte su male šalice s drškom koja nadvisuje obod- vrlo su karakteristične drške na ramenu posude s ovalnom pločicom- jednostruke ili dvostruke vertikalne ušice(za povlačenje uzice) s plastičnom

modelacijom

13

- plasticitet je karakteristika ove faze, nema urezanog ukrasa- kanelure, bradavičasta ispupčenja, profilirane plastične trake, žlijebovi sve se

kombiniraOdnos prema drugim kulturama:U Podunavlju je u ovo vrijeme(Br B2-Br C) omiljeno ukrašavanje posude kružnim i polukružnim kanelurama i bradavičastim ispupčenjima, plastična rebra...ali u to doba taj manir se proširio Europom, tako da se ne može govoriti o direktnom utjecaju.Vaganačka peć kod Starigrada ima kontinuitet od mezolitika do željeznog doba, pokazuje neke sličnosti s Istrom, slab je utjecaj KPŽ-a.

SREDNJE BRONČANO DOBA U LICI I BOSNI

Grupa nalaza na prostoru današnje Like i bosanska grupa nalaza imaju neke zajedničke elemente: tipovi keramike, način stanovanja, sahranjivanje pod tumulima, a razlike su prisutne u oblicima brončanih predmeta(u bosanskoj grupi nema nalaza oružja). U Bosni su istraživana naselja, a u Lici većinom nekropole(pa se međusobno nadopunjuju).Grupa ličkih nalaza: Istraživač: Ruža Drechsler-BižićLika je omeđena Velebitom, Velikom i Malom Kapelom, Plešiviccom, a lička polja su Ličko, Gacko i Krbavsko.Lokaliteti: nekropole-Bezdanjača(kosturni u spilji), Lički Osik(kosturni pod tumulima), Gospić-periferija, Pavlovac Vrebački naselja-pećina u Ličkom Lešću, Jozgina pećina(Gospić), Široka Kula-za sada se ne može sa sigurnošću utvrditi da u u Lici u srednje brončano doba postojala gradinska naselja(kao što su postojala u Bosni).Pogrebni običaji:Lički Osik – nekropole od zemljanih tumula, skeletni ukop, opružen, ruke uz tijelo

- u jednom tumulu nađena je brončana sjekira s cjevastim tuljcem za nasađivanje(Krtenov tip)

- posuda cilindričnog vrata s 2 trakaste drške na trbuhu i bradavičastim ispupčenjima

- tumuli su zemljani s kamenom jezgromBezdanjača – skeletni grobovi

- pronađeni tragovi rituala i kulta (ritualno bojanje tijela okerom, keramička posuda s hranom kraj glave pokojnika

- grobovi većinom nisu imali konstrukcije nego su umrli ležali u prirodnim udubljenjima

Metalni nalazi:- bojna sjekira iz Ličkog Osika(Krtenov tip) sjekira s cjevastim produžetkom za nasad ručke takve sjekire rasprostranjene su u zapadnokarpatskoj i panonskoj regiji datiraju se u prijelaz ranog u srednje brončano doba- mač tipa Sauerbrunn (tumul u Gospiću) srodni tipovi najgušće su rasprostranjeni u istočnoalpskom području datirani u Br C i br D u srednjoj Europi takvi mačevi nalaze se u nekropolama kulture grobnih humaka

14

Cowen ovaj mač zbog ornamenta datira u Br B2- mač s pločicom za pričvršćivanje drške(Griffplatenschwert) srodan maču iz ostave Peklenica(I faza KPŽ-a) Vinski taj mač smatra bliskim tipu Naue IIIb (srednja bronca) slični primjerci u podunavskim ostavama traju do kraja srednje bronce- listasti bodež nađen zajedno s fragmentom keramike ukrašene plastičnim trakama s udubljenjem od prsta datiran krajem Br C u Italiji su datirani u srednje brončano doba slično su datirani bodeži iiz grupe Baierdorf(Br D)- spiralna narukvica okruglog i rombičnog presjeka-sličnost s rukobranima

Koszider horizonta- igle za šivanje s produžetkom iznad ušice, česte su u kulturi grobnih humaka, ali i

u KPŽ-u(od najstarije faze)- srp s drškom u obliku jezičca i dva paralelna rebra koja prate sječivo Vinski ih datira u Br D(zanimljivo je što je i taj srp nađen u grobu, obično su u ostavama)

Keramika:- plitke zdjelice s vertikalnim dijelom iznad drške- ukrasi su vrlo rijetki, uglavnom su to plastične trake ukraašene udubljivanjem

prsta- trbušaste posude cilindričnog vrata s trakastim drškama i bradavičastim

ispupčenjima(okruženo kružnim udubljenjem)- sličnost sa srednjom broncom u Podunavlju

Srodnost keramike iz Bezdanjače i Varvare(Bosna):tipovi drški: -vertikalne trakaste drške zadebljanih rubova

- jezičaste drške- horizontalne trakaste i bradavičaste drške- ukrasi u obliku plastičnog, okrenutog slova V

zajednički ukras: -urezivanje(šrafiranje-trokut ispunjen kosim linijama)- plastične trake s otiskom prsta

Sad slijedi normalna keramika za Liku:- šalica s višim vratom i dvije ručke- viseće drške javljaju se još na vatinsko-vršačkoj keramici(Br B1)- kod šalica postoji sličnost s nekropolama iz sjeverne Hrvatske(Virovitica, Sirova

Katalena) tj. s najstarijom fazom KPŽ-a (prijelaz Br C na Br D)- amforica s dvije drške – takav oblik prisutan u Karpatskoj kotlini Br C

Grupa bosanskih nalaza:Velika gradina u Varvari (sloj B koji se datira u Br B i Br CGlasinac(nekropola-tumuli) – nema oružja, samo nakit(panonske ili srednjeeuropske radionice)Naselja-gradine: Velika Gradina u Varvari(pravokutne kuće), Debelo Brdo, Pod kod Bugojna, Kotorac, Fortica, AlihodžePogrebni običaji:Glasinac – tumuli od zemlje i kamenja

15

- inhumacija u opruženom položaju(spaljivanje veoma rijetko)- u grobovima nema oružja ni cijelih keramičkih posuda

Nakit:- igla s glavom u obliku čavla i otvorom na sredini(Glasinac IIb)- Glasinac IIa(Br B2)-brončane lijevane narukvice, otvorenih, lagano proširenih i zadebljanih krajeva(srednji dio je također proširen) - ukrašene su urezanim ornamentom ribljeg mjehura - konična aplika od tankog brončanog lima s nizom iskucanih točkica po obodu i rupe na rubu(taj oblik karakterističan za Koszider horizont) - brončana okrugla pločica s trnom u sredini i udubljenim koncentričnim krugovimapostoje dobre paralele s ostavom Lovas- Glasinac IIb(Br C)-otvorene narukvice sada se sužavaju, a ornament se sastoji od urezanih ravnih linija složenim u snopove -pojavljuju se i lijevane brončane narukvice otvorenih i suženih krajeva(okruglog i kvadratnog presjeka) -narebrene narukvice zaobljenih otvorenih krajeva -brončane dijademe ukrašene horizontalnim rebrima, a završavaju spiralnim krajevima, prvi put se javljaju u ovoj fazi -dugme sa šiljkom ima ukras girlandiKeramika:

- drške koje nadvisuju obod, a imaju sjekirast nastavak- vertikalne drške zaobljenih rubova, uleknute u sredini- ukrašavanje pomoću plastičnih rebara s otiskom prsta ili obrnuto slovo V- plitke vertikalne kanelure

Oblici keramike:- bikonični pehari s visokom drškom- bikonične zdjele i šalice s drškom na prijelazu iz vrata na trbuh- zdjele uvučenog oboda traju od KPŽ-a do željeznog doba- zanimljivo: rebrasti ukrasi na žarama u Virovitici

16

KULTURA POLJA SA ŽARAMA

Br D – Ha B3, 14-11 st.pr.kr.

- razvija se u okviru kasnog brončanog doba u razdoblju od 13. do kraja 8.st.pr.Kr.- značajan je obred spaljivanja i pokapanja paljevine s prilozima nakita, oružja i

oruđa pretežno u žarama u ravnim grobovima- ostave su karakteristične za kasno brončano doba(na našem prostoru najviše ih je

u Ha A1- naše područje je najjužniji ogranak grupe: međurječje Drave, Dunava i Save,

južna granica je Kupa i sjeverna Bosna, istočna granica je na području Srijematamo je Belegiš II(on ne spada u KPŽ)

- sjeverno je KPŽ Transdanubije, zapadno je predalpski i jugoistočnoalpsko područje KPŽ-a Slovenije(s kojim je naše područje povezano, npr. Nekropole Dobova i Velika Gorica)

KPŽ je jedan ogroman kompleks, a dijeli se na:1. istočni krug: istočna Austrija, Mađarska, Moravska, Češka, Hrvatska2. zapadni krug: južna Bavarska, Švicarska, zapadna AustrijaProblem datacije tj. početka virovitičke grupe:Vinski-Gasparini: kraj Br C(kraj 14.st.) tim se služimoTeržan: datacija prema nalazima iz Donjeg Lakoša, Moravča i Sirove Katalene

- igle čavličastog oblika, ona početak virovitičke smješta u Br B2-Br C, a kraj u Ha A1(mlađa faza-Ha A1, starija faza-Br B2-Br C)

Dular: početak datirao u kraj Br C, a traje kroz Br D do prve polovine Ha A1KPŽ na našem području dijeli se na pet faza (Vinski-Gasparini):I.faza: kasni Br C i ranije Br D (kraj 14.st. – 1230.g.pr.Kr.)II.faza: kasnija Br D i Ha A1 (1230. – 1100.)III. faza: Ha A2 (1100. – 1000.)IV. faza: Ha B1 i djelomično Ha B2 (1000. – 850.)V. faza: Ha B2 i pretežan dio Ha B3 (850. – 750/700.)

VIROVITIČKA GRUPA

Br C- Br D, 14. i 13. st.Naselja: Cerine VII(Koprivnica) – Br D-Ha A1 Oloris kod Donjeg Lakoša(Slovenija) – Br C1-Br D/Ha A1Slučajni nalazi: Virje(Koprivnica), Tomašica(kod Kutine), IlokGroblja: Virovitica, Sirova Katalena(kod Đurđevca), Drljanovac, MoravčeOstava: PeklenicaOd naselja treba još spomenuti Novigrad na Savi (od Br C2/Br D do ranijeg Ha B1)

- najstariji predmet je mali bodež s visokom trokutastom pločicom za pričvršćivanje drške, ali taj tip bodeža javlja se u ostavama kasnijeg Br D i Ha A1

- Br D pripadaju i dvije šuplje sjekire

17

- Ha A obilježje su ulomcikeramike tipa Baierdorf Velatice (rub zdjele s kosim kanelurama i fasetirani obodi)

- Ha B pripada igla s produženjem na okrugloj kaneliranoj glavici- nož s izvijenim leđima uobičajen je za Ha B

Nekropola Surčin-Belegiš: kontinuitet od Br A2/Br B1 do završetka Ha A. Odgovara fazama I, II, III KPŽ-a, ali nije KPŽ.

Baierdorf-Velatice kultura: pripada starijem razdoblju kasnog brončanog doba. S područja južne Moravske, Donje Austrije, Gradišća. Rihovski je kulturu Velatice podijelio na dva horizonta(stariji – Br D, mlađi – Ha A1/Ha A2). Tim horizontima predhodi prijelazni horizont kulture grobnih humaka na kulturu Velatice (Br C u Br D).

Nekropole i nalazi iz njih:- okrugla raka s komadima razbijenog posuđa, a na to je postavljena žara koja je

poklopljena zdjelom. Na žaru i priloge najprije je bačen pepeo i gar, a zatim je zatrpan.

- na metalnim prilozima nema tragova gorenja(prilagani su nakon kremiranja)- grobna jama nije oblagana kamenjem

Keramika iz nekropola (uglavnom Virovitica):Velike žare iz Virovitice – horizontalan rub otvora, pod kutem od 90 stupnjeva prelazi u vrat posude

- imaju duge horizontalne ručke na trbuhu- ukrašene su plastičnim ukrasima vertikalnih ili kosih narebrenja

Zdjele s kojima su žare poklopljene- konične su sa širokim otvorom- rub im je izvijen prema van ili uvijen prema unutra- ispod ruba je drška (ponekad dvije)

Zdjelice: dva tipa- zaobljen trbuh s jednom ručkom- bikoničan trbuh s jednom ručkom- na oba tipa javljaju se bradavičasta ispupčenja(na gornjem dijelu trbuha)

Kupe na nozi- naglašen brid trbuha, povišena nožica i jedna ručka- oblik karakterističan za srednje Podunavlje, a čest je na virovitičkoj nekropoli

Vrčevi – jedna ručka uvijek smještena ispod ruba otvora, motiv girlandeBrončani predmeti: igla s pločastom glavicom poput čavla

- javlja se u starijoj fazi KPŽ- u istočnom dijelu Karpatske kotline u ranijem Br D- u sjevernoj Hrvatskoj može se pratiti u ostavama faze II- u nekropoli Virovitica datira se u raniji Br D

igla s okruglom, lagano spljoštenom kaneliranom glavicom- karakteristična za stariju KPŽ međurječja Drave, Dunava i Save- primjerci s manjom glavicom česti su u ostavama faze II- stariji primjerci imaju veću glavicu s naglašenim pojasom na sredini

topuzaste igle manjih dimenzija ukrašene motivima jelovih grančica

18

- u sjevernoj Hrvatskoj datiraju se u Ha A1 i Ha A2, česte u fazi II u Virovitici se pojavljuju topuzaste neukrašene igle sa zaobljenim završetkom u završnom Br C i ranom Br D mali bodež s trokutastom pločicom za pričvršćivanje drške, srodan onom u Novigradu na SaviPojedinačni nalazi iz grobova: bodež s drškom u obliku jezička (Virje), Peroni ga datira u Br D jednosjekli noževi s kružnim završetkom drška (Br D) igla s pločastom glavicom i čvorastim zadebljanjem na vratu igla s bikoničnom glavicom (kasni Br C i rani Br D) bodeži s drškom u obliku jezička iz Tomašice i Satrice

- jako slični maču tipa Boiu iz Novigrada(?) na Savi, datiran u Br B2 do u Br C, prethodnica Sprockhoff Ia mača s jezičkom

- ove bodeže treba datirati u fazu I KPŽ-a, ali se pojavljuju u ostavama Br D ranijeg Ha A1 (Otok-Privlaka)

narebrena brončana igla s čunjastim završetkom bez glavice- kasni Br C i raniji Br D

igla s bikoničnom zašiljenom glavicom (ista datacija) „barokne“ igle narebrena vrata s velikom okruglom glavicom u obliku makovice

- „barokni“ stil: šrafiranje, rovašenje, plitko rezanje- Imamo ih u ostavi Peklenica – motiv šrafiranih polja (Teppichmusterornament)

velike masivne igle s glavom u obliku vaze ukrašena dubokim rovašenjem- Br D i Ha A1 u srednoj Europi, kod nas faza I KPŽ-a (barokni stil se gubi u fazi

II)Ostave i nalazi iz njih: ostava Peklenica (faza I) – Međimurje

- 2 mača s drškom u obliku jezička (Sprockhoff Ia), najranija pojava u Br C, česti u fazi II, a ovaj je datiran u fazu I, razvili se iz tipa Boiu

- mač s polukružnom pločicom za pričvršćivanje drška, najsrodniji tipu Naue IIIb (srednja bronca)

- bodež s trokutastom visokom pločicom, kasniji Br C i raniji Br D- masivna šuplja sjekira šesterostranog presjeka s ušicama i horizontalnim rebrima,

nova varijanta unutar faze I- srpovi s drškom u obliku jezička, stariji – s naglašenom drškom u obliku jezička,

pomoću rebrastog ukrasa naglašeno odvojen od sječiva, mlađi – držak pripojen sječivu, srp je dobio potkovičast oblik

- velike igle s makovom glavicom i „baroknim“ ukrasom na vratu, Br D, faza IAjmo sad ponovit kaarakteristične oblike za prijelaz Br C/Br D i Br D u sj. Hrv.:igle s makovom glavicom, igle s velikom rovašenom glavicom u obliku vaze, nazubljene igle, igle s topuzastim završetkom i kaneliranim vratom, narukvice s jako naglašenim vertikalnim narebrenjima i girland ukrasom, mačevi s drškom u obliku jezička (Sprockhoff Ia), noževi s drškom u obliku jezička s prstenastim završetkom (neki sa zakovicama, neki rađeni na proboj), srpovi s gustim narebrenjem na dršku, srpovi s dugmastom izbočinom, šuplje sjekire, mala plamenasta koplja, ali nastavljaju se oblici iz srednje bronce: mačevi s pločicom za nasad, bodeži s izduženom trokutastom pločicom za nasad, igle s glavicom poput čavla, sjekire s nisko postavljenim zaliscima

19

KPŽ se u Transdanubiji razvija na osnovi predhodne kulture grobnih humaka (ona ima skeletne grobove pod tumulima, a kasnije i spaljivanje).Rasprostiranje grupe Virovitica u Hrvatskoj:

- Podravina, obronci Bilogore, Zagrebačka Posavina- prema keramičkim oblicima, metalnim predmetima i načinu pokapanja, područje

sjeverne Hrvatske uz južnu Moravsku, JZ Slovačku, Gradišće, Transdanubiju, Štajersku i SI Sloveniju, pripada srednjopodunavskoj KPŽ

Kraj Virovitičke grupe:Elementi grupe iščezavaju u Ha A1, a istodobno (12.st.pr.Kr.) sve više jača element Baierdorf-Velatice. U prilog tome svjedoče naselja koja su kontinuirana od Br D/Ha A1 do u Ha B: Kalnik-Igrišće (visinsko naselje), Križevci-Ciglana, Beli Manastir, te groblja koja se počinju formirati u mlađem dijelu Ha A(Zagreb-Horvati, Velika Gorica, Dobova).Za Ha A1 su karakteristična visinska naselja, ali ne zbog obrane već zbog privrednih i prometnih razloga(kod nas su to na obroncima Papuka-možda povezanost metalurgije i stočarstva).

BELEGIŠ II

Br D – Ha A1, 13. i 12. st

- nije KPŽ, pripada istočnokarpatskom krugu, ali je istovremen s KPŽ-om starije faze u sjevernoj Hrvatskoj(Virovitica i Barice-Gređani)

- matično područje je Srijem i južna Bačka, južni dio Vojvodine i sjeverna SrbijaRasprostiranje u Hrvatskoj:

- istočna Slavonija, zapadni Srijem (zasada ga nema u Baranji)- na zapadu dopire do Osijeka, a sjeverna granica je na Dravi

Naselja Belegiša II zauzimaju položaje Belegiša I tj. razvijene faze slavonsko-srijemske vatinske kulture (Privlaka, Vinkovci, Dalj-Livadice, Vučedol, Sarvaš, Osijek)U Hrvatskoj groblja nisu istraživana.Keramika:

- crno glačana površina- kaneliranje(horizontalno u zoni vrata i ramena, vertikalno ili koso na trbuhu)- bikoničnost- česta pojava roščića- sklonost četverostranoj simetriji (4 grupe ručki, roščića, četvrtasto razvučeni

obodi pehara...) žare tipa Belegiš II (pseudoprotovillanova)

- bikonične, crno polirane, ukrašene kaneliranjem, roščićem i drškama konične zdjele uvučenog oboda s 4 simetrična roščića koji izostaju iz oboda (oni svojim oblikom odgovaraju roščićima na ramenu žara) konična zdjela s tunelastim ručkama umjesto roščića na obodu (mogu biti ukrašene kaneliranjem) bikonična zdjela razgranatog oboda, tunelaste ručke peharčići na nozi s 2 vertikalne ručke koje prelaze u rogoliki izdanak, rame ukrašeno horizontalnim žljebićima (kaneliranjem), ponekad i urezivanje

20

BARICE-GREĐANI

Br D – Ha A1, 13. – 12.st.pr.Kr.

Rasprostranjenost:- Posavina (od Okučana prema istoku), Bosanska Posavina (susreće se s Belegišem II)Pokapanje: spaljene kosti se polažu na dno grobne rake i pokrivene su posudom dnom prema gore, također prisutni ulomci keramike

- keramografija i metalni nalazi slični su virovitičkim (te dvije grupe isprepliću se u Požeškoj Kotlini)

- za proučavanje Barice-Gređani važni su Čović (1958) i Minichreiter (1982/83)Gređani - groblje kod Nove Gradiške

- u B-G skupini nema virovitičkih žara- paralele s takvim načinom pokapanja nađene su u Barici (sjeverna Bosna)

Naselja: Mačkovac-CrišnjeviGroblja: Barice, Gređani, Mačkovac, Županja, Perkovci, Požega-Bajer, GrabarjeOstave: Mačkovac, Brodski Varoš, Slavonski Brod, Poljanci I i II, Podcrkavlje, Pričac, Gornja VrbaSličnosti groblja u Slavoniji i Bosni:

- način pokopa- široka zdjela s malim trakastim ručkama- zdjele s razvučenim rubom

Razlike: u Bosni nema kupa i lonaca (takvo posuđe je na Gređanima uobičajeno)Tipologija Gređana:

- rogolike zdjele na obodu (slično Belegišu II)- oštro profilirane kupe na nozi- zdjele i kupe zaobljenih profila- oštro profilirane zdjele s ravnim obodom- kuglaste zdjelice i kupe

Zaključak Virovitice, Belegiša II i Barice-Gređani:Na području sjeverne Hrvatske u starijoj fazi kasnog brončanog doba pratimo tri pojave:

- Virovitica (povezana s Transdanubijom i SI Slovenijom)- Barice-Gređani (povezana sa sjevernom Bosnom)- Belegiš II (povezan s prostorom Srijema i južne Bačke)

Zajednički su im brončani oblici, nakit i oruđe.Grobovi Virovitice i Barice-Gređani ne obiluju metalnim nalazima (ali povezuje ih keramografija). Razlikuje se keramika Belegiša II.Između Virovitice i B-G postoje razlike u grobnom ritualu. Kod nas nema Belegiš II grobova, ali one svoje mrtve pokapaju spaljene u žari na ravnim grobljima..Kada Baierdorfsko-velatički motivi prodru u virovitičku grupu, nastaje grupa ZAGREB-VRAPČE(ili virovitička FAZA II).

21

GRUPA ZAGREB

ZG-Vrapče – Br D/Ha A1 – 12.st...ZG-Horvati – Ha A2 – 11-st.

Neki arheolozi misle da bi period u kojem egzistira Zg-Vrapče trebali zvati Virovitica II, a da grupa Zagreb počinje s nekropolom ZG-Horvati

ZAGREB-VRAPČE- nekropola

Br C/Br D – Ha A1

Naselja: Novigrad na Savi (kontinuitet od početka KPŽ-a do u raniji Ha B), Kalnik-Igrišće, Beli Manastir, Križevci- Ciglana

- keramika pripada krugu Baierdorf-Velatice(fasetirani obodi prema van, ručke visoko iznad oboda, široke kose kanelure)

- Műller-Karpe je nekropolu Baierdorf datirao u Br D, a Rihovsky je produžio u Ha A1

Nekropole: Martijanec, Zagreb- Horvati, Zagreb-Vrapče: - pokopavanje u kamenim škrinjamato je strano KPŽ međurječja, virovitičkoj, ranom i srednjem brončanom dobu tog područja - to upućuje na jak utjecaj Baierdorf-VelaticeOstava: Otok- PrivlakaKeramički materijal nekropole:

- heterogen je, neki oblici odstupaju od klasičnih B-V oblika tj. nekropola sadrži elemente koji predstavljaju kontinuitet oblika iz virovitičke grupe

- velika žara sa skošenim cilindričnim vratom i rubom izvijenim prema van taj oblik srodan je žarama tipa B-V, ali ručke na prijelazu vrata u trbuh nisu karakteristične za B-V, nego za kulturu grobnih humaka

- žara s tunelastim ručkama na sredini trbuha i bradavičastim ispupčenjima predstavlja daljnji razvoj žara virovitičkee grupe

- tip lonca s 2 ručke razvija se iz virovitičkog lonca

- koso kanelirane žare- posude visokog vrata i horizontalno fasetirane- bikonična, na trbuhu zaobljena posuda ravno odrezanog oboda (na teritoriju sj.

Hrv. u vrijeme početka mlađe KPŽ postaje jedan od vodećih oblika Ha B1)Metalni predmeti iz nekropole:

- dvosjekla britva, pinceta i igla okrugle glatke glavicegrob 1 žara iz ovog groba ima dršku trokutastog presjeka i niski viseći trbuh pinceta ima trokutastu nožicu i tordirani luk (takav tip nalazimo u kasnoj kulturi grobnih humaka)

22

dvosjekla britva s četvrtastim izrezom i trokutastim usjekom (srodna nalazima istočnoalpskog kruga) igla s okruglom glavicom, neukrašena, tipična u ostavama faze II

Pojedinačni nalazi iz grobova:Grob iz Martijanca (kod Varaždina)

- žara usko povezana s onom iz Zagreb-Vrapče- narukvica trokutastog presjeka, glatka i neukrašena, razdvojenih i zaobljenih

krajevačeste u horizontu ostava faze II, može ih se pratiti i u fazu III-Ha A2, od Ha B nadalje nestaju

- topuzasta igla ukrašena motivom jelinih grančica, karakteristična za kasniji Br D i Ha A1, u sj.Hrv. se najčešće pojavljuju u grobovima, ali ih nalazimo i u naseljima faze II: Kalnik-Igrišće, u Belegiš II na Vučedolu, a pronađena i u grobovima kulture Barice-Gređani

žara s fasetiranim rubom otvora, prijelazni oblik virovitičkih žara ka žarama cilindričnog vrata (B-V utjecaj) žara iz Novigrada Podravskog, skošenog čunjastog vrata (faza I)igla s glavicom u obliku leće-na teritoriju Hrvatske veoma rijetkaigla s kaneliranom, lagano spljoštenom glavicom, najčešći tip u ostavama faze II igla s glavicom u obliku vaze-Br D-Ha A1, a dotične 2 igle se mogu uvrstiti u tip igle s malom glavicom iz Ha Bmač tipa Aranyos (iz Koprivnice), ima dršku u obliku jezička mač tipa Sprockhoff IIb, ima dršku u obliku jezička

KRONOLOGIJA MAČEVA S JEZIČKOM:Boiu (Br B2-Br C)Sprockhoff Ia (Br C-Br D)Aranyos (Br D-Ha A1)Sprockhof Iia

GRUPA VELIKA GORICA

Ha A2 – Ha B211.-9-st.pr.Kr.Naselja: ZG-Gradec, Staro Čiče-Gradišće, Orešje Donje-Pogorišće, Bregana, Sv.Križ brdovečkiGroblje: Velika GoricaOstave: Ivanec, Miljana, Kamena Gorica, Matijevići- grupa je vrlo slična grupi Dobova u Sloveniji- karakteristične gradine, u Ha B i nizinska i gradine- groblje V.Gorica- velik broj brončanih predmeta, mali broj gobrnih cjelina, ali groblje bogatije zajednice, bitan grob 01- ima svo oružje, što je vlo rijetko, Ha B1

PODRAVINA

Naselja: Sv.Petar Ludbreški (ostava metalurške radionice), Nova BukovicaOstave: Kamena Gorica, KaplenaHa B- Prijenosna ognjišta

23

Keramika: - lonci sa stožastim vratom- motivi ukrasa- girlande, pseudovrpčasti- zdjele uvučenog ruba- kanelure, metope- šalice s visokom ručkom

RUŠA GRUPA

Groblja: Rušje, Podberežje, Ormož- naselje u Ormožu- početak urbanizacije, infrastruktura, nazemne građevine- ženski grobovi- Ha B- bogati, brojniji od muških- amfore, vrčevi- uras: urezivanje, pseudovrpčasti, valovite linije- vidljiva socijalna diferencijacija unutar groblja (muškarci, žene- 4 grupe)

GRUPA DALJ

Ha A2- Ha D1, 1100-550.Naselja: Batina, Osijek, Dalj-Kraljevac, Šarengrad- Malo RenovoGroblja: Vukovar- Lijeva bara, Dalj, Batina, Osijek, Šarengrad-Renovo, DoroslovoOstave: Šarengrad-Bašćine(i željezni predmeti, koji imitiraju broncu), Dalj, Batina- istočna Slavonija i hrvatsko podunavlje, lokaliteti uglavnom uz DunavKeramika: velike bikonične urne, amfore, vrčevi, kantarosi

- zdjele uvučenog ruba, lonci sa stožastim vratom- bogate okomite, guste kanelure

- groblje Lijeva bara- prapov. dio još nije objavljen- bogati kermački servisi, jedna žara, u ostalim loncima tragovi tekućina i hrane- grobni prilozi- 9 grobova bez priloga, po nošnji vidimo da su pridošlice, kosturni ukopi

GRUPA VAL

-slična Dalj skupini- ali ima drukčiju genezu, susjedna-od Ha A2- groblje u Budimpešti, bogata keramika, nošnje, zlato

24

KASNO BRONČANO DOBA NA JADRANU

Caput Adria – sjeverni Jadran i ušće Poa11. i 10.stpr.Kr. tada je u međurječju mlađa faza KPŽ-a

Podjela istočnojadranskog područja:- Istra- kasnije područje Liburna: od Raše u Istri do Krke u sjevernoj Dalmaciji- na kasnijem području Dalmata: srednja Dalmacija, zapadna Hercegovina i Bosna,

tj. od Krke do Neretve- na južnom primorju od Neretve do Albanije

ISTARSKA KULTURNA SKUPINA

Ostave: Oprtlje, Baredina, Monte Grosso (to je i gradina)- najbitnije su sjekire i to sjekire sa zaliscima i šuplje sjekire

Brončani predmeti:- narukvice od uske vrpce kojoj krajevi prelaze u dva nasuprot postavljena spiralna

diska, u Istru su se proširile vjerojatno iz KPŽ-a s panonskog prostora- narukvice od valovite žice kojoj krajevi prelaze u spiralni disk- sljepoočarka s krajevima koji oblikuju disk ili su samo zavinuti- spiralno naočarasti privjesak s petljom

U ranom i srednjem brončanom dobu imamo skeletni ukop u kamenim škrinjama. U 11.st. javlja se ritus spaljivanja (utjecaji iz KPŽ-a, ali i doseljenje tog etnika na istarsko područje) u žari. Period od 11.-8-st. Podijeljen je I i II fazu (tijekom 11.st. oblikovala se faza I – započinje se s pokopavanjem spaljenog pokojnika u žaru).Tipične žare:

- poput vrča s izrazito visokom drškom- ukras: horizontalne urezane linije na vratu ili koncentrični krugovi oko ispupčenja

na trbuhuNaselja s grobljima: Gradina na Limskom kanalu, Nezakcij, Picugi, Beram, Vrčin

- nađene su sojeničarske perle (najčešće nalažene u švicarskim sojeničarskim naseljma

- perle bačvastog oblika, plavozelene boje s inkrustiranom bijelom niti- antropomorfni privjesak iz Picuga, sličan s KPŽ-om JZ panonskog područja

11. i 10.st. I faza9. i 8.st. II faza - prema Mihovilić i GrabovecI faza se može podijeliti na dva dijela:- 11.st. pojava ukopa u žarama- 10.st. pojava kosih kanelura na trbuhu posuda (žara)Vjedro od brončanog lima tipa Hajduböszermeny iz Picuga (10.st.), posuda za piće, pripada karpatsko-panonskom radioničkom krugu (obrađen iskucavanjem)Mušja jama u Škocianu – najveća votivna ostava u Istri – luksuzno oružje

25

KASNO BRONČANO DOBA NA LIBURNSKOM PODRUČJU

Prava liburnska kultura javlja se u 9.st. (to je željezno doba), a liburnski prostor u 11. i 10.st predstavlja kasno brončano doba ili prijelaznu fazu iz brončanog u željezno doba. Ranije se ova faza (11. i 10.st.) smatrala ranom fazom željeznog doba.Naselja: gradine s jednim vijencem suhozidnih bedema Osor, Sv. Bartulomej kod Meraga na Cresu, Medviđa, Budim (u Posedarju)Sahranjivanje:

- u ravnim grobljima pokraj ili u blizini naselja- u kamenim gomilama- skeletni ukop, inhumacija u kamenoj škrinji, zgrčenci- Osor, Baška, Grižan- Kosa kod Mula u Vrsima, Garica na Krku, Pakoštani, Dugo polje kod Sali

Ostava: Seline pod Velebitom- na liburnskom području nema mnogo ostava iz ove faze, zato što je to područje

bilo izdvojeno od seoba i nemiraBrončani proizvodi: lučne fibule s dva diskasta zadebljanja na luku (liburnska vrsta)

- polukružnog oblika, luk je kružnog presjeka zadebljan pri vrhu, dva diskasta zadebljanja na luku, polukružna ili elipsasta noga, opruga četvrtastog presjeka

- po luku su ukrašene urezivanjem: jelina grančica, cik-cak crta, trokuti- ove fibule dijele se na dva osnovna tipa: liburnski i dalmatski – na dotičnim

područjima su se razvile, a raširile su se najčešće na SZ Balkan te na jug: Makedonija, Albanija, Grčka

- liburnska vrsta je osim na liburnskom, raširena i na istarskom, japodskom i na sjevernom dijelu dalmatskog područja, ali i po Italiji

- razvile su se iz fibula u obliku violinskog gudala s dva zadebljanja na luku, a koja se proširila do Jadrana s JZ Panonskog prostora KPŽ-a, dokaz za to je fibula iz Krkovića

dvodijelne zmijolike fibule sa spiralnim diskom na kraju noge- iste fibule nastavljaju se i u željezno doba- imaju sedlast luk s dvije petlje, umjesto opruge na kraju luka nalazi se posebna

igla s kuglastom glavicom, a drugi kraj luka produžuje se u nogu i spiralni disk- ukrašene urezivanjem, najčešće trokuta- razvile su se iz fibula u obliku violinskog gudala- nalaz zmijolike fibule iz Bižana

ogrlice- tordirane ili uvijene- od debele žice ukrašene urezanim uzorcima jelinih grančica, cik-cak crta i kružnih

crta (slično s KPŽ-om u Slavoniji, II faza) narukvice

- široke, otvorene, izvana narebrene- uske narukvice trokutastog presjeka u obliku zatvorenog koluta

noževi- nož s grbom, ima usku ručicu i prstenast završetak- krivi noževi s punom brončanom ručicom- krivi noževi s jezičastom ručicom koja ima drvene korice

26

mačevi- s jezičastom ručicom koju su prikrivale drvene korice- najčešći su s jabučastim balčakom ili s balčakom u obliku čaške- vjerojatno su rađeni pod utjecajem panonskog prostora

koplja – plamenasta i listolika (nisu ukrašena), izrazita u Ha A i Ha BKeramika:

- loptasti vrčevi sa stožastim ili cjevastim vratom- takvi oblici nalaze se u KPŽ-u, ali i u dalmatskoj i japodskoj kulturi

Odnos s ostalim grupama:Najbrojniji su utjecaji KPŽ-a (II do IV faza), ali nisu tako obilni kao u Istri ili na dalmatskom području, vjerojatno zbog veće zemljopisne izdvojenosti. Također imamo zapadnobalkanske utjecaje (Glasinačko područje, BiH). To su spiralno-naočarasti privjesci te narebrene narukvice koje su poznate u cijeloj srednjoj Europi, a preko zapadnog Balkana u kasno brončano doba proširili su se do Jadrana. Narukvice trokutastog presjeka česte su na istarskom i liburnskom prostoru, a slične narukvice u srednjoj Europi nalazimo od srednjeg do kasnog brončanog doba. Na istočnom Jadranu razvijene su pod utjecajem KPŽ-a zapadnoeuropskog prostora. Domaće nasljeđe nema presudnu ulogu, nastavlja se samo ritus pokapanja i život na gradinama.

KASNO BRONČANO DOBA NA DALMATSKOM PODRUČJU

11. i 10.st.pr.Kr.- prvo se taj period smatrao kao prva faza željeznog doba (rana faza dalmatske željezne kulture), a kasnije kao prijelazna faza iz brončanog u željezno doba ili kao kasna bronca- Čović je napravio dataciju od 13. do 8.st. i podijelio je u dvije faze – 2. faza je više vezana za željezno dobaNaselja:

- gradine s jednim vijencem suhozidnog bedema (Gradina u Koritima, Velika gradina u Varvari, Reljina Gradina, Rat,, Velika gradina u Petrovićima)

- sojeničarska naselja (Dugiš u Otoku kod Sinja, Vratnice u selu Grab)- pećine (Rača špilja na Lastovu, Jama u Podumcima, špilja u Otišiću)

Sahranjivanje:- ravna groblja pokraj naselja (Postranje podno gradine Sv.Kuzma u Sitno, ispod

gradineRat, uz gradinu Križine u Vedrinama)- kamene gomile (Uvešić, Petrovo polje, Vojnić, Danilo-Crnobrdo, Brač)- pećine- zgrčenci i kamenim škrinjama

Ostave: Sitno, Studenci, Balina Glavica, Dabar, MakaraskaBrončani predmeti:fibule u obliku violinskog gudala lučne fibule s dva diskasta zadebljanja na luku (dalmatski tip)

- potkovaste ili trokutastog oblika- vrh kuta je zvjezdastog-višekutnog presjeka, a krakovi su kružnog- imaju veliku trokutastu nogu i veliku oprugu četvrtasta presjeka- razvijaju se iz fibula u obliku violinskog gudala na dalmatskom području,

nastavljaju se u željezno doba

27

spiralno-naočarasta fibula- fibula s dva spiralna diska i osmicom u sredini

ogrlice – tordirane, ukrašene urezivanjem, sličnost s liburnskim prostorom i nalazima u Slavoniji, od tamo se proširile na Jadran narukvice

- šire, otvorene narebrene narukvice- uske narukvice trokutastog presjeka- spiralne narukvice- narkvice su iste kao i na liburnskom području

igle s glavom u obliku posude – sličnost s liburnskim, istarskim i zapadnoeuropskim prostorom) dvorezna britva kružnog oblika s izrezanim znakom križa (slični brijači u KPŽ u Panoniji) srpovi – vjerojatno uvezeni s panonskog prostora (KPŽ) sjekire

- šuplje sjekire, vjerojatno uvezene iz KPŽ-a- sjekire sa zaliscima- sjekire s ušicom – lepezasto proširena oštrica (uvezene iz Italije) - lučno savijene s produžetkom ušice u čekić (slične dalmatinsko-albanskom tipu) - sjekire dalmatinsko.albanskog tipa, česte na južnom jadranskom primorju, lučno savijen oblik, produžetak ušice u čekić

bodeži – jezičasta ručica , preneseni iz Slavonije, faza II mačevi s jezičastom ručicom koplja – plamenasta i listolika (prošireni iz Panonije na Jadran) ingot iz Makarske – u obliku volovske kože ciparske vrsteKeramika:Dijelom nasljeđena iz prethodnog razdoblja, dijelom nastala pod utjecajem KPŽ-a, a dijelom se proširila iz srednje i južne Bosne.

JUŽNOPRIMORSKA KULTURNA SKUPINA

11. i 10.st. (kasno brončano doba ili prijelazna faza)

- južna Dalmacija, južna Hercegovina, zapadna Crna GoraGradine: Kulina u Zavrhu, Grdova gradina u Petrovićima; pećina Crvena StijenaGrobni humci: Babino polje na Mljetu, Rabina u Nevesinju, Krstovače, Nikšićka župaOstave: Cavtat, Kulina u Zavrhu, Grdova gradina u Petrovićima, Vihovica u Mostaru(?!)

šuplje sjekire sjekire dalmatinsko-albanskog tipa

- lučno savijene sjekire s proširenom ušicom s lepezastom oštricom i s trapezastim produženjem čekića na vrhu

- sjekire slične vrste proširene su na ogromnom prostoru od Palestine, Kavkaza, srednje Europe i Jadrana

28

- na zapadnobalkanskom području dijele se na tri varijante: dalmatinsko-albanski tip, varijanta 'Debelo Brdo', skadarska varijanta

Na ovom prostoru utjecaji KPŽ-a su rjeđi nego na ostalom Primorju, ali ih ipak ima: koplja, šuplje sjekire, srpovi. Nisu poznate lučne fibule delmatskog tipa, ali će se vjerojatno pojaviti jer ih nalazimo na albanskom području. Keramika lokalnog tipa. Fibule tipa Osor, Prozor, naočaraste, halštatske zmijolike

KASNO BRONČANO DOBA NA JAPODSKOM PODRUČJU

11. i 10.st.pr.Kr.

- prostor Like tj. jugozapadna Hrvatska između Velike i Male Kapele i Plješivice na sjeveru i Velebita na jugu

Pogrebni običaji:- nekropola u Bezdanjači (pećina) – sahranjivanje počinje u srednjem brončanom

dobu i traje do Ha A, umrli se sahranjuju inhumacijom u opruženom položaju i takav način traje sve do mlađeg željeznog doba

- početkom kasnog brončanog doba dolazi do pojave spaljivanja i ukopa u žari, a s tim počinje i intenzivnije naseljavanje na gradinama

- sahranjivalo se u: pećinama- Bezdanjačapod tumulima – skeletni i žarni grobovi – kraj Ha A i početak Ha B – Vrebacu ravnim nekropolama – blizu gradina – Smiljani, Kompolje, Prozor – kontinuitet od kasnog brončanog doba do u željezno doba – inhumacija i spaljivanje – prilozi su stavljani u žaru jer nisu oštećeni gorenjemNaselja: - gradine: Kompolje, Smiljani, Medak, Prozor, Široka Kula, Vrebac- špilje: Ličko Lešće, Gračac, LovinacOstava: Gajina pećinaBrončani predmeti: sjekire sa zaliscima šuplje sjekire- ukrašene motivom „V“- bradavičasta ispupčenja- dva plastična prstena na otvoru- segmentno proširen donji dio- takve sjekire imamo u ostavama faze Ha A1 i Ha A2 u KPŽ-u međurječja koplja- plamenasta – analogija s fazom II KPŽ-a- listasta – prijelaz Ha A/Ha B srpovi – s drškom u obliku jezička i dva paralelna rebra na lučnom sječivu – analogija s fazom II KPŽ-a međurječja nož iz Medaka- spada u grupu dugačkih krivih noževa

29

- ima specifičan ukras: paralelno s rebrom urezana je povorka stiliziranih ratnika s kacigama na glavi

- da se zaista radi o ratnicima govori nam pojasna kopča iz Kompolja koja kacige prikazuje mnogo bolje, a tijela ratnika i dalje su šrafirani trokuti

- ovakvi motivi strani su KPŽ-u, a bliski su sjeverozapadnobalkanskom geometrijskom stilu (koji upravo nastaje) i jadranskom krugu

- taj nož je miješanje elemenata KPŽ-a (oblik), balkanskog i jadranskog kruga lučne jednopetljaste fibule sa zadebljanjem na luku- većinom zastupljene na liburnskom području lučne jednopetljaste fibule pravilnog polukružnog luka- češće su na japodskom teritoriju dvodijelne fibule s ravnom nogom- vjerojatno se ovaj tip prenio s liburnskog prostora spiralne naočaraste fibule- takve imamo u mlađoj fazi KPŽ-a spiralni privjesci s petljom u sredini (nastavljaju se i u željezno doba) igle- s topuzastom glavicom- s okruglom glavicomJantar: astragalne perle tipa Tirins (na liburnskom i delmatskom području)Keramika:- utjecaj iz KPŽ-a- žara zaobljenog trbuha i s fasetiranim obodom- bradavičasta ispupčenja- žara u obliku zdjele s jako razgrnutim obodom- šalice s drškom koje prelaze obod (sličnost s Velatice)

Appendix

GRUPE I FAZE NISU ISTOFAZE=OSTAVEGRUPE SU MALO ŠIRI I KOMPLEKSNIJI POJAM

ČITATI PRAPOVIJEST (pogotovo dio o pozamanterijskim fibulama)

30