VJEBE Osnovi informatikePredava:Dr. prof. Asim TeniAsistenti:Aida BrkanMuharem Kozi

O predmetuNa predmetu poslovna informatika steu se znanja:O osnovnim konfiguracijama raunaraO samom hardweru (ono najosnovnije)O softveru (najosnovnije)O bazama podataka Ekspertnim sistemimaInformacionim sistemima

Na vjebama iz poslovne informatike steu se znanja:O operativnim sistemimaMS WorduMS ExceluPower pointu

LiteraturaPredavanja Poslovna informatika, autoriProf. Asim TeniVjebe Uvod u Microsoft Windows i Microsoft Office + skriptaMuharem Kozi

Praenje vjebiOBAVEZN POTPIS NA SVIM VJEBAMA NA KOJIMA STE PRISUTNI

Moe se praviti pauza poslije mojih uvodnih vjebi

NAIN IZVOENJA VJEBIUvod u vjebu (asistent)Demonstracija (asistent)Pitanja (studenti)Vjebanje (studenti)Davanje zadatka (asistent)Izrada zadatka (student)Praenje steenog znanja (asistent)

NAIN OCJENJIVANJASve aktivnosti na vjebama = ocjena vjebi(asistent)Ocjena iz usmenog dijela = ocjena druga(profesor)(crveno + zeleno)/2 =

Brojni sistemiBrojni sistem je nain oznaavanja ili izraavanja brojeva, nizova znakova ili naziva. Usporedo s razvojem pisma kroz ovjekovu istoriju razvijali su se i razliiti brojni sistemi koji se po strukturi dijele na: aditivne, aditivno-multiplikativne.

Aditivni brojni sistemAditivni sistem je niz znakova u kojima je broj jednak zbroju znakova od kojih je sastavljen, npr. kao kod starih Rimljana:

XXXVII = 10 + 10 + 10 + 5 + 2 = 37

Ovakvi sistemi nisu omoguavali raunske operacije kao to omoguavaju aditivno-multiplikativni brojni sistemi.

Aditivno-multiplikativni brojni sistemiKod ovih brojnih sistema pojedini brojevi (znamenke) predoavaju veliinu pojedinih grupa datog niza s kojom se pomnoe i sve grupe zbroje:

"stotinu etrdeset i pet" = 145 = 1 * 100 + 4 * 10 + 5 * 1 Osnov aditivno-multiplikativnog brojnog sistema je BAZA, koja ulazi kao multiplikant u komponente oznake ili naziva broja.

Danas je u opoj upotrebi DEKADNI BROJNI SISTEM, aditivno-multiplikativni brojni sistem s OSNOVOM (BAZOM) deset (10).

Openito se broj "N" u aditivno-multiplikativno sistemu s osnovom "B" moe napisati u obliku:N je broj brojnog sistema s bazom B izraen brojem a,

a je bilo koji znamenka brojnog sistema u opsegu od 0 do B-1, a to su u dekadnom sistemu znakovi 0,1,2,3,4,5,6,7,8 i 9 koji predstavljaju brojni raspon unutar baze B,

B je baza (osnova) brojnog sistema, koja u dekadnom sistemu iznosi 10 i ukazuje da u sistemu veliine grupe ima 10 razliitih stanja na jednom mjestu za jednu znamenku a.

Dekadni brojni sistemLjudi broje i raunaju po dekadnom brojnom sistemu i vrlo esto ne razmiljaju da je nastao na osnovu deset ovjekovih prstiju s kojima se pomagao u raunanju.

Koristi se poziciono oznaavanje brojeva npr. broj 1953 sadri etiri znamenke od kojih svaka u ovisnosti o mjestu gdje se nalazi oznaava broj jedinica, desetica, stotica itd. Svakoj znamenki pridruije se njena TEINA koja ovisi o njenom mjestu u broju. Najmanju teinu ima znamenka na desnom kraju broja, a najveu teinu ima znamenka na lijevom kraju broja.

Dekadni broj tumai se na slijedei nain:0,1,2,3 su teinske vrijednosti

Osnova sistema je broj 10 a teinska vrijednost znamenke je eksponent osnove u skladu s udaljenosti znamenke od mjesta najmanje teine.

S negativnim eksponentom mogu se prikazati brojevi manji od jedan kao na primjer:

esto se u svakodnevnoj praksi opisuju dogaaji kojima je osnov brojanja drugaiji, npr. sunca ima ili nema, iv ili mrtav, mokar ili suh i slini. Tim opisima pridruena su DVA razliita stanja. Elektronika u tom pogledu nije iznimka. Vrlo je sloen elektroniki sklop koji bi amplitude signala razlikovao u 10 nivoa veliine.

Jednostavnije je definisati dvije situacije, impulsa ima (pozitivan impuls) ili ga nema (odsustvo ili negativan impuls). Simbolika oznaka postojanja impulsa je "1", a oznaka nepostojanja je "0". Sklop koji razlikuje postojanje i nepostojanje impulsa mnogo je jednostavniji, te se stoga raunari dizajniraju da raunske i logike operacije vre s brojnim sistemom koji koristi znamenke "0" i "1" i ima osnovu "2".

Takav sistem naziva se BINARNI BROJNI SISTEM.

Aritmetika u dekadnom brojnom sistemuSabiranjeOduzimanjeMnoenjeDijeljenje

Binarni brojni sistemKod dekadnog brojnog sistema brojimo "nula, jedan, dva, tri, etiri, pet, est, sedam, osam, devet, DESET ", a "deset" je u sutini "0 jedan dalje". Analogno navedenom moe se izgraditi binarni sistem brojeva prema primjeru u tablici.

Tabela

N je broj brojnog sistema izraen znamenkama a,a znamenke sistema: 0 ili 1,2 je baza (osnova) brojnog sistema.Opi oblik za pretvaranje binarnog broja u dekadni je:

Pretvaranje dekadnog broja u binarni brojPretvaranje dekadnog broja u binarni broj moe se izvriti na dva naina:dijeljenjem s 2 ili pomou tablica. Pretvaranje dijeljenjem sa dva je postupak koji se openito moe primijeniti za pretvaranje dekadnih brojeva, u brojeve bilo kojeg sistema, dijeljenjem sa osnovicom tog sistema.

Pretvaranje dijeljenjem s dva, vri se sukcesivnim dijeljenjem s 2. Ostatak dijeljenjem predstavljaju brojke 0 ili 1. Kad se dijeljenjem doe do operacije 1 : 2 = 0 i 1 ostatak, dijeljenje je zavreno.itanje rezultata vri se odozdo prema gore. Na ovaj nain se vri pretvaranje cijelih brojeva dekadnog brojnog sistema u binarni brojni sistem.

62 62 Primjer(125)10 = (? )2 125: 2 =1 : 2 = 31 0 31 : 2 = 15 1 15 : 2 = 7 1 7 : 2 = 3 1 3 : 2 = 1 1 1 : 2 = 0 1 Kraj je kad je broj koji smo dobili djeljenjem manji od baze brojnog sistemaitamo odozdo prema goreBinarni broj je:1 1 1 1 1 0 1

Pretvaranje decimalnih brojeva vri se sukcesivnim mnoenjem s 2 i upisivanjem dobivenog cjelobrojnog dijela (0 ili 1) kao brojke binarnog broja.Mnoenje se nastavlja dok se ne dobije rezultat u decimalnom dijelu = 0 ili dovoljno mala vrijednost.

0,3750,375Primjer(0,6875)10 = ( ?)2 0,6875* 2 =10* 2 =0,75000,75* 2 =0,510,50* 2 =0,010Mnoenje nastavljamo dok rezultat ne bude 1 ili priblino 1.itanje vrimo odozgo na doljeBinarni broj je:0, 1 0 1 1

Pretvaranje mjeovitih brojeva vri se tako, da se prvo pretvori cjelobrojni dio broja po pravilima za pretvaranje cjelobrojnih brojeva, a zatim decimalni dio broja po pravilima za razlomljene brojeve.

Pretvaranje binarnog broja u dekadni brojni sistemPretvaranje binarnih brojeva u dekadne, moe se izvriti na vie naina. Jedan od postupaka je i zbrajanje mjesnih vrijednosti.

Primjer( 1 0 1 1 0)2(16 8 4 2 1)1016 x 1 + 8 x 0 + 4 x 1 + 2 x 1 + 0 x 1 = 22

(10110)2 = (22)10

Broj (101100,11)2 u binarnom sistemu ima vrijednost:

(101100,11)2 = 1x25 + 0x24 + 1x23 + 1x22 + 0x21 + 0x20 +1x2-1 + 1x2-2 = (44,75)10

Binarno sabiranje0 + 0 = 0

0 + 1 = 1

1 + 0 = 1

1 + 1 = 0 (1 prenos)

Binarno oduzimanje0 - 0 = 0

1 - 1 = 0

1 - 0 = 1

0 - 1 = 10 - 1 (1 posudba)

Binarno mnoenje0 * 0 = 0

0 * 1 = 0

1 * 0 = 0

1 * 1 = 1

Binarno dijeljenje0 / 0 = nedijeljivo

0 / 1 = 0

1 / 0 = beskonacno

1 + 1 = 0 (1 prenos)

0 / 0 = nedijeljivo

0 / 1 = 0

1 / 0 = beskonacno

1 + 1 = 0 (1 prenos)

Primjer 1 1 0 1 1 : 1 1

1 1 0 1 1 : 1 1 = 1-1 1 0 0 1 1 0 1 1 : 1 1 = 10-1 1 0 0 0 1 1 0 1 1 : 1 1 = 100-1 1 0 0 0 1 1 1 0 1 1 : 1 1 = 1001-1 1 0 0 0 1 1 - 1 1 00