Broj75(BiH)-p.94

maj 2015 www.instore.ba

Darko Vaseli

BOSNA I HERCEGOVINA | maj 2015 | br. 75 | godina VIII | www.instore.ba

SARAJEVO LJUBLJANA ZAGREB BEOGRAD SKOPLJE

ODRANA 6. MEUNARODNA INVESTICIJSKAKONFERENCIJA SARAJEVO BUSINESS FORUM

Aktuelno:Bh. mlijeko uskoro na tritu EU

Category management:Menadment kategorijeproizvoda i marketing usmjerenna lojalnost kupaca

U maloj radnji:Kako koristiti LinkedIn za biznis

InFokus:Sladoledi

VODI KROZ KATEGORIJUMESO, MESNE PRERAEVINE I ZAINI

Sarajevo| 22.10.2015

Upiite ovaj datum u va poslovni kalendar

Categorymangement

Gligor CvetanovIzvrni direktor,

Makprogres

Intervju

InStore medijski sponzor 6. SBF

Darko Vaseli

BOSNA I HERCEGOVINA | maj 2015 | br. 75 | godina VIII | www.instore.ba

SARAJEVO LJUBLJANA ZAGREB BEOGRAD SKOPLJE

ODRANA 6. MEUNARODNA INVESTICIJSKAKONFERENCIJA SARAJEVO BUSINESS FORUM

Aktuelno:Bh. mlijeko uskoro na tritu EU

Category management:Menadment kategorijeproizvoda i marketing usmjerenna lojalnost kupaca

U maloj radnji:Kako koristiti LinkedIn za biznis

InFokus:Sladoledi

VODI KROZ KATEGORIJUMESO, MESNE PRERAEVINE I ZAINI

Sarajevo| 22.10.2015

Upiite ovaj datum u va poslovni kalendar

Categorymangement

Gligor CvetanovIzvrni direktor,

Makprogres

Intervju

InStore medijski sponzor 6. SBF


regionalni intervju

maj 2015 www.instore.ba4

uvodna rijeDIREKTORSamira [email protected]

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKReid [email protected]

PRODAJASamir [email protected]

IZVRNI UREDNIK/LEKTOREdina [email protected]

STRATEGIJA RAZVOJAHaris [email protected]

MARKETING/LOGISTIKAAlma [email protected]

DTP I DIZAJNHarun [email protected]

KOORDINATOR SVIH IZDANJAMaksim [email protected]

NOVINARIAdis Brdari, Igor urovi, Marko Hrastar,Tomislav Ciliga, Jelena Domovi,Milica Petrovi, Ana Filipovi,Alma Rastoder, Nataa Atanasova

STRUNI SARADNICIKenan Utovi, Vedrana Seksan,Darko Vaseli, Milan ulibrk, Mladen Vedri, Mire Jovanovski, Igor E. Bergant, Laris Sulji, GfK, IPSOS, AC NIELSEN , EUROMONITOR

TAMPARadin print d.o.o.Sveta Nedjelja,10000 Zagreb, Hrvatska

IZDAVAAltermedia d.o.o.Hasana Brkia 271000 SarajevoBosna i HercegovinaTel: +387 33 710 616Fax: +387 33 710 615E-mail: [email protected]: www.instore.ba

InStore magazin je mjeseni,specijalizirani magazin za trgovinurobom iroke potronje. Besplatno sedistribuira ciljnoj skupini: trgovcima,proizvoaima, distributerima iprateoj industriji. Izdava zadravapravo da odredi ciljnu grupu. InStoremagazin se ne distribuira osobamamlaim od 18 godina. Za lanke,fotogra je i oblikovanje, magazinzadrava sva prava.

Tira: 7.000 primjeraka.

ez obzira to su FMCG Summit BiH, MarketingSummit Beograd, te FMCGSummit Skoplje ve proli, nai utisci su veoma sna-

ni... Plaimo se euforije koja nam moe smetati u sljedeim projektima.

Strasti nam ne manjka, ali euforija ne smi-je nai mjesto, jer ona obino odvede u krajnost u kojoj se greke itekako deava-ju. ekaju nas do kraja godine jo mnogi projekti i nadam se da nam vjerujete kako e oni biti jo bolji od prethodnih.

Ako bih elio poentirati i istaknuti dvije kljune stvari koje sam zapamtio i nauio sa svih ovih skupova znanja i iskustva, one bi bile:

1. da su najvaniji ljudi i njihov talenat, a upravo ti ljudi su nai partneri i saradnici;

2. ljudi i to oni mali, u pravilu, ine uda.

Na FMCG Summitu u Sarajevu pored svih vrijednih konstatacija i zakljuaka po-sebno me dojmila izjava gospodina Sreka Nakia Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal za razvoj, taj potencijal, svaki put kad imam sreu i priliku da budem ovdje s vama, osjetim i sretnem, u bilo ko-jem kraju ove lijepe drave. A potencijal su talentovani ljudi kojih ima u svakom segmentu drutva...

Takoer iz Beograda posebna utisak mi je ostavila prezentacija Medveaka, gdje su citirane rijei Damira Gojanovia:Mali ljudi postoje da bi inili velike stvari.

Shvatio sam da ste svi vi s kojima radimo i komuniciramo sve ove godine, talenti koje gospodin Naki susree, i da smo za-jedno svi mi mali ljudi koji ine velike stvari.

Ne zaboravite SOS Djeija Sela, jer ov-dje je prigodno da citiram refren poznate pjesme Samo je nae ono to damo.

Ostanite oni koji ine uda, jer su ona mogua. Samo u njih moramo vjerova-ti. Budite kumovi djeci koja nas trebaju. www.sos-ds.ba

A svi Vi koji jeste, ili koji ete postati, po-nosni kumovi, molim Vas da nam poalje-te mail, jer elimo da doemo do Vas i da Vam stisnemo ruku.

Ostanite oni koji ine uda

B

Pie: Reid Muratovi, glavni i odgovorni urednik InStore magazina

maj 2015 www.instore.ba 5

sadraj

Uvodna

Novi objekti

Domae vijesti

Regionalne vijesti

Svjetske vijesti

AktuelnoBh. mlijeko uskoro na tritu EU

Posjetili smo6. Meunarodna investicijska

konferencija Sarajevo business forum

Vodi kroz kategorijuMeso, mesne preraevine i zaini

Intervju Gligor Cvetanov, izvrni direktor

Makproges

InvesticijeZnaajna investicija

MDDI Group u Sarajevu

InPromocije

Category managemntMenadment kategorije proizvoda i marketing usmjeren na lojalnost

kupaca

464

66

67

78

80

84

86

88

82

94

96

6

8

10

14

16

18

21

52

54

60

58

EkskluzivnoZato razvijamo inovacije

HR InstoreRukovoditi nije lako III

InFokus: SladolediUkleta generacija potroaa

InDodatak: autoindustrijaRukovoditi nije lako

PoslovanjeCarevo novo odijeloili ko koga obmanjuje

Savjetovanje

AnalizaNije sve u lajkovima

Trade marketingStrategija male radnje:ta raditi i ta ne raditi

U maloj radnji:Za lake poslovanje

Perisop BiHDodatna vrijednost prodaje

Vox populi


novi objektiObavijestite nas

o otvaranju novih objekataMirjana Ivankovi,

[email protected]

BiH:

Novi BEST supermarket u Bugojnu

Kompanija UTD BEST d.o.o. otvorila je jo jedan prodaj-ni objekat u Bugojnu. Pored ve postojea etiri prodajna objekta u Bugojnu, BEST je svojim kupcima otvorio nova vrata u privrenoj zoni pored glavne saobraajnice M16 Do-nji Vakuf-Bugojno.Dana 09. 04. 2015. godine u Bugojnu je otvoren novi Su-permarket BEST u naselju Podgaj u kojem se potroa-ima nudi asortiman od pre-ko 10.000 proizvoda. Na dan otvorenja potroae su doe-kali velika snienja, brojni da-rovi te besplatna jela s rotilja i osvjeavajui napici. U poslov-noj jedinici je uposleno novih

15 radnika. Na preko 700m2 nalazi se supermarket sa tri kase i caffe-bar s mokrim vo-rom. U supermarketu se, po-red prepoznatljivih brendova i robnih marki BEST-a, nudi i svjee meso, suhomesnati proizvodi i uvijek svjee voe i povre. Svjea peciva eka-ju potroae svakodnevno na odjeljenju peciva. Na raspola-ganju je i Cafe BEST koji se nalazi unutar poslovne zgrade. Poslovni objekat je veoma pri-stupaan i za vozila, a posjedu-je i prostrani parking. Radno vrijeme supermarketa i caffea je radnim danom od 7 do 22 sata a nedjeljom od 7 do 17 sati.

BiH:

Cm u Lukavcu na novoj adresi!

Ako bi pitali kupce, to im je najvanije kod kupovine, si-gurno bi jedan od odgovora bio i kvalitetan prostor. Upra-vo zbog toga, vodstvo cm-a odluilo je svoju poslovnicu u Lukavcu koja je bila na dresi Branilaca Bosne br. 1, preseli-ti u novi, vei poslovni prostor u ulici Lukavakih brigada bb (do Omega trnog centra). Sveano otvorenje uprilieno

je u petak, 17.4. a tom prigo-dom kupci su poaeni na-gradnom igrom, super popu-stima i poklonima. Prostor od skoro 300m2, odlina ponuda, dvije blagajne te parking pro-stor, sigurno e privlaiti cm-ove kupce u to veem broju. Radno vrijeme cm-a je od po-nedjeljka do subote od 8.00 do 20.00 sati i subotom od 8.00 do 18.00 dok je nedjelja neradna.

Srbija:

Univerexport u TemerinuUniverexport je nastavio da iri svoju prodajnu mreu, otvaranjem treeg prodajnog objekta u Temerinu, sredinom aprila, u modernom prostoru na adresi Narodnog fronta bb.

Novi maloprodajni obje-kat je na gotovo 1.000 me-tara kvadratnih prodaj-nog prostora potroaima ponudio bogat asortiman sa vie od 8.000 proizvoda. Na raspolaganju su tri kase.

Svjee voe i povre po po-voljnim cijenama, meso i me-sne preraevine sa domae farme, kao i irok asortiman zdrave i organske hrane, dio su ponude koju trgovac po-sebno istie. Izmeu osta-log, meso kunia e biti dio redovne ponude koja e se ogledati i u preraevinama od mangulice, sa domae farme, u vidu zimske salame, masti i

pateta, poruuju iz kompanije.

Na dan otvaranja, prvih 100 potroaa koji su svoju kupo-vinu obavili u novom Uni-verexport objektu dobili su poklon pakete, a svaka stota kupovina bila je gratis. Potro-ai su bili u mogunosti da se prijave i za dobijanje nove bonus kartice, jedne kartice sa dvije mogunosti. Tokom dana odrana je i degustacija vrhun-skih delikatesa mesne industri-je Baka.

Srbija:

dm u TC Ue

Lanac drogerija dm-drogerie market otvorio je 16. aprila prvi prodajni objekat u beogradskom trnom centru Ue.

Ukupna povrina objekta je 418,16 kvadratnih metara, od ega je 338,58 kvadratnih metara prodajnog prostora. Kupcima je na raspolaganju est kasa, a o usluzi se brine

isto toliko zaposlenih.Najveseliji dio otvaranja je bila humanitarna prodaja koju su svojim prisustvom uveliali glumci Nikola uriko i Sergej Trifunovi, voditelj Zoran Kesi i ampionka u tekvondu Milica Mandi. Sav prihod ostvaren u tom periodu, od 17 do 18 asova, kompanija je donirala humanitarnoj fondaciji Podri ivot.


domae vijesti

Adriatic Group preuzela Voar promet

Ulaganja Meggle Biha

Bimal ulje nagraeno regionalnom nagradom za kvalitet

Vispak izvozi i u Egipat

Adriatic Group posjeduje i fa-briku za preradu voa i povra u Balatunu kod Bijeljine, tako da ovom akvizicijom grupaci-ja ta postaje jedan od najveih proizvoaa konzerviranog voa i povra u regionu, pod sopstvenim brendom Natura.

Fabrika Voar promet se pro-stire na 5.000 m2, a sa savre-menim postrojenjima ima ka-pacitet proizvodnje do 40 tona dnevno konzerviranog voa i povra. Od ove sezone u Voar prometu e se raditi pod vlasti-tim brendom Natura.

Proizvode iz fabrike u Glu-mini planiramo da plasiramo

Bihaka mljekara Meggle, u narednom periodu, u proire-nje svojih proizvodnih kapaci-teta, planira da uloi 11 milio-na KM.

Kako je mljekara Meggle, sa preraenih 50 miliona litara mlijeka u proloj godini, preva-zila svoje proizvodne kapaci-tete, u ovoj kompaniji odluili su se za proirenje proizvodnih kapaciteta izgradnjom novog proizvodnog pogona, instali-

Branski proizvoa jestivih ulja ve dugi niz godina potvr-uje kvalitet svojih proizvoda na jednom od najveih poljo-privrednih dogaaja u regiji, sa tradicijom ocjenjivanja kva-liteta proizvoda od vrhunskih strunjaka, saopeno je iz Bi-mala.

Pored zlatnih medalja za kvali-tet suncokretovog ulja i ekstra djevianskog maslinovog ulja koje se proizvodi u Italiji bez ikakvih hemijskih tretmana, Bimal kompanija je dobitnik pehara novosadskog sajma zbog tradicionalno visokog kvaliteta jestivih ulja.

U ime kompanije Bimal, na-grade je primila Nataa Pucar, direktorica korporativnih ko-munikacija.

Bimal danas ima sedam imple-mentiranih standarda kvalite-ta i 65 posto svojih proizvoda plasira na izvozna trita koja prepoznaju taj kvalitet. Meu-

Bosanskohercegovaka pre-hrambena industrija Vispak d.d. Visoko plasirala je prve koliine Vispak espresso kafe na trite Egipta.

Kompanija Vispak do sada nije izvozila u ovu zemlju, tako da je otvaranjem novog tri-ta broj zemalja u koje Vispak izvozi povean na ukupno 26. U prvom kontingentu isporu-eno je 1,7 tona Vispakovog espressa. Isporuka je uslijedila nakon veoma uspjenog nastu-pa na sajmu u Kairu, gradu u kojem radi 15.000 kafea i re-storana.

u desetak europskih zemalja u kojima imamo sopstvene dis-tributerske firme. Sa brendom Natura ve smo uli na trita EU gdje smo se, zahvaljujui kvalitetu proizvoda, pozicio-narali meu najtraenije izvo-zne marke iz regiona. Iako na EU trite plasiramo vie od 80% proizvoda brenda Na-tura, potranja je sve vea, te smo se iz tog razloga proirili proizvoake kapacitete preu-zimanjem fabrike Voar pro-met, izjavio je direktor Adria-tic Groupe Amir Beki.

ranjem novog softvera i nove tetrapak maine, ime e biti jedina mljekara u ovom dijelu BiH sa najnovijom tehnolo-gijom uvanja mlijenih proi-zvoda, saopeno je iz mljekare.

Zavretkom ove investicije do-bit emo jo moderniju mlje-karu i napraviti korak naprijed u poveanju prerade mlijeka, kazao je direktor Kemal Hr-nji.

tim, kao jednom od vodeih proizvoaa jestivih ulja na podruju Jugoistone Euro-pe, veoma nam je vano da je kvalitet Bimalovih proizvoda prepoznat na domaem, regio-nalnom tritu, kazala je Pucar.

Bimal je prva fabrika u regiji koja je implementirala Dunav soja standard koji garantuje proizvodnju genetski nemo-difikovane sojine same, kako za domae trite, tako i za plasman na trite Europske unije.

Imamo velike planove sa Vis-pakovim espressom, ali i sa ostalim brandovima AS gro-upa. Kvalitet i cijena naih brendova u potpunosti su konkurentni velikim svjetskim proizvaaima, i to je za po-etak sasvim dovoljno, kazao je tom prilikom Muhamed Muzaferija, menader izvoza kompanije Vispak.

Za vie vijesti iz BiH pratite nas svakodnevno na www.instore.ba


Uredila Edina Mizialjite nam vae vijesti

[email protected]

Uredila Edina Mizialjite nam vae vijesti

[email protected]

Sarajevsko Premium u novoj boci i po povoljnijoj cijeni

dm dobitnik prestine nagrade Best Buy Award

EBRD daje Bingu vie od 40 miliona KM za daljnje irenje poslovanja

Novi partner Pika Kartice, nove pogodnosti i jo vie bodova za korisnike!

Sarajevska pivara svojim vjer-nim konzumentima odnedav-no nudi po kvalitetu proslav-ljeno HS Premium pivo i u novoj boci i po novoj, povolj-nijoj cijeni. Sarajevsko Premi-um ima poseban okus koji je dobijen od aromatinih vrsta hmelja.

HS Premium pivo, koje je do sada bilo dostupno iskljuivo u bocama s preklopnim epom, odnedavno toimo i u novu bocu te nudimo po povoljnijoj cijeni, to je na nain da se za-hvalimo vjernim potroaima. U Sarajevskoj pivari emo i dalje imati inovativni pristup proizvodnji, te nastojati ispu-niti oekivanja naih kupaca, rekla je PR direktorica Sara-jevske pivare d.d. Melisa Sefer-Liin.

Sarajevsko Premium je po tipu svijetlo lager pivo, koje je namijenjeno onima koji ele vrhunski kvalitet po pristu-panoj cijeni. U Sarajevskoj pivari Premium se proizvodi

Prema istraivanju vicarske kue ICERTIAS dm nudi naj-bolji omjer cijene i kvalitete na tritu u BiH.Na adresu kompanije dm dro-gerie markt stiglo je jo jedno znaajno priznanje. Naime, prema istraivanju Best Buy Award 2015/2016 graani Bo-sne i Hercegovine u kategoriji Lanac drogerija odabrali su dm za Broj 1 kada je u pi-tanju omjer cijene i kvalitete. Istraivanje je obuhvatilo pri-blino 100 privrednih katego-rija iz razliitih sektora, a ima za cilj dobiti uvid u iskustvo i percepciju bh. stanovnitva o proizvodima, uslugama, proi-zvoaima i trgovcima za koje korisnici na lokalnom tritu smatraju da pruaju najbolji omjer cijene i kvalitete.Tim povodom, lanica Uprave dm drogerie markt, Admira Isakovi, istakla je: Izuzetno nas raduju pozitivne povratne informacije, koje kontinuirano dobijamo od naih kupaca, a

Pika Kartica ima novog par-tnera u programu. Od 01. maja 2015. godine, GAZPROM i NIS Petrol benzinske stanice dio su Pika Kartica drutva partnera, to e omoguiti ko-risnicima da jo bre sakupljaju bodove na svojoj Pika Kartici i ostvare dodatne pogodnosti. Tim povodom je u Sarajevu 20. maja 2015., odrana pre-ss konferencija uz prigodan domjenak, na kojoj je budua saradnja sa novim partnerom i formalno ozvaniena. Ugovor o partnerstvu izmeu Super Kartice, Konzuma i G-Pe-trola, potpisali su g. Boris Ba-ri, direktor Super Kartice, g. David Dolinar, direktor Kon-zuma te g. Branko Radujko, direktor za Adriatic regiju NIS Gazpromnefta i direktor G-Petrola. Dogaaj je od izni-

EBRD e podrati akviziciju manjih konkurenata od strane Binga. Kako se navodi, EBRD e podrati i ulaganje Binga u energetsku efi kasnost i odrive izvore investiranja u malopro-dajnim objektima.

Kredit bi trebale dati Raiffe-isen banke BiH i Sberbank BH, a konana odluka trebala bi biti poznata do 27. maja. Ukupna vrijednost projekta je 49.000.000 eura.

Bingo je ve postojei klijent EBRD-a, a i ranije je radio na projektima zatite okolia, pre-

po odredbama najpoznatijeg zakona o pivu. To je Deutsche Reinheitsgebot, zakon iz 1516. godine, po kojem se pivo smi-je proizvoditi samo od vode, hmelja i slada, bez drugih do-dataka, i to posebnim nainom kuhanja i najduim periodom vrenja koji se primjenjuje u u Europi, koje traje 32 dana.

koje su i kroz istraivanje vi-carske kue ICERTIAS dole do izraaja. Priznanjem Best Buy Award kupci nagrauju naa stalna nastojanja da nudi-mo najbolji omjer cijene i kva-liteta proizvoda. Uprkos krizi na tritu dm nastoji zadrati konkurentne redovne cijene i ponuditi najnie akcijske cije-ne kroz dvosedmine akcijske periode. Naa nastojanja ne prolaze nezapaeno od strane kupaca to potvruje stalni rast broja kupaca u dm prodavnica-ma, dodala je ga. Isakovi.

mne vanosti za sve partnere programa, jer predstavlja novu stepenicu u razvoju i irenju Pika Kartica programa lojal-nosti.

Uz Konzum kao najvei tr-govaki lanac u BiH te ostale partnere Modianu, Intersport, Beautique i Kompas, novi par-tner u programu, predstavlja dodatnu snagu i jainu Pika Kartice, jer u konanici potro-a dobija mogunost breg sakupljanja bodova i prela-ska praga nagraivanja, kao i brojne dodatne pogodnosti i specijalne ponude. Jedan od najvanijih ciljeva Pika Kartica programa lojalnosti je svakako daljnje irenje mree poslov-nih partnera, u smislu novih usluga i mogunosti za svoje vjerne korisnike.

nose mediji.

Bingo je osnovan 1993. godi-ne, a danas je jedan od najve-ih i najuspjenijih kompanija u BiH. Sa 156 trgovina drugi je na tritu BiH odmah iza Konzuma koji ima 250 poslov-nica u BiH.


regionalne vijesti

Rast prodaje Atlantic Grupe Saponia poveala prodaju

Pozitivno poslovanje Badela 1862

Osjeko pivo na kineskom tritu Podravka veinski vlasnik ita

Vea dobit za Kra

Atlantic Grupa je u prvom kvartalu 2015. godine ostva-rila prihode od prodaje od 154,4 miliona eura, to u odnosu na prvi kvartal 2014. godine predstavlja rast od tri posto. Dobit prije kama-ta i poreza (EBIT) iznosi 9,6 miliona eura i pala je za 14,2 posto, dok neto dobit nakon manjinskih interesa iznosi 5,8 miliona eura i predstavlja rast od 39,3 posto.

Uprkos izazovnim ekonom-skim uslovima u regionu i ire, a posebno u Rusiji i Ukrajini, Atlantic Grupa je u prvom kvartalu 2015. godine ostvarila rast prihoda od pro-daje te dalje poboljanje neto pro tabilnosti. Sredinom marta u rad je puten pro-izvodni pogon energetskih ploica u Novoj Gradici to predstavlja najvei investi-

U prva tri mjeseca ove godine osjeka Saponia je ostvarila je ukupne prihode od 161,3 mi-liona kuna, to predstavlja rast od 11 posto u odnosu na isti period prole godine.

Prihodi od prodaje ostvareni su u iznosu od 157,8 miliona kuna i biljee rast od deset po-sto. U promatranom periodu, ukupni rashodi iznose 157,3 miliona kuna, te je ostvarena dobit prije oporezivanja od etiri miliona kuna uz trend rasta od tri posto u odnosu na ostvarenu dobit u istom pe-riodu prole godine, navodi se u izvjetaju te kompanije o

Zahvaljujui restrukturi-ranju i e kasnijoj kontroli trokova, Badel 1862 je u pr-vom tromjeseju ove godine ostvario neto dobit od 4,1 miliona kuna, porasli su mu i prihodi, a Uprava vjeruje da e se pozitivni trendovi poslovanja nastaviti, pie Po-slovni dnevnik.

Pozitivan rezultat ostvaren je i iz operativnog poslovanja, u visini od 4,8 miliona kuna, to je ak za 7,4 miliona kuna bolji rezultat u odnosu na isti

Osjeka pivovara saopila je da je nalizovan ugovor o plasmanu piva u Kinu s part - nerom za to veliko trite Li Gangom.

Prva dva kontejnera prema Kini krenut e poetkom lje-ta, a favorit Pivovare s kojim bi trebalo da osvoje kinesko trite je Crni radler. Pred-sjednik Uprave Pivovare Antonio Drobina istakao je kako bi ugovor na godinjem

Podravka je krajem aprila u Ljubljani sa konzorcijem prodavaca sklopila Ugovor o sticanju dionica drutva ito, jednog od najveih i najpoznatijih prehrambenih proizvoaa u Sloveniji, ali i na tritima jugoistone Eu-rope. Konzorcij ine Slovenski dravni holding, Modra zavarovalnica, KD Kapi-tal, KD Skladi, Adriatic Slovenica i NLB Skladi.Na osnovu sklopljenog ugo-

nivou trebalo da donese oko 2 miliona eura.

Inae, krajem prole godine Osjeka pivovara zapoela je s prodajom i na australij-skom tritu, dok je u pret-hodnim godinama Maarska bila glavno strano trite. Ali, ukupni prihodi od izvoza do sada su bili na simbolinom nivou od oko 1 posto.

vora, Podravka e, nakon odobrenja nadlenih Agenci-ja za zatitu konkurencije i po ispunjenju ugovornih uslova, stei veinski paket od 51,55 posto dionica ita.

Navedenom akvizicijom, Po-dravka e konsolidovati svoj poloaj i postati jedan od lidera u nekoliko dodatnih kategorija proizvoda, ime se znaajno poboljava trina pozicija, smatraju u kompa-niji.

Kra grupa je u prvom ovo-godinjem tromjeseju ostva-rila neto dobit od 1,8 miliona kuna, to je rast od 1,3 posto u odnosu na isti period prole godine. Konsolidovani ukupni prihodi grupe, u prvom kvarta-lu ove godine iznosili su 206,9 miliona kuna. U odnosu na isti period lani vii su za 19,1 mili-ona kuna ili 10,1 posto.

Najvei dio ukupnih prihoda, odnosno 201,2 miliona kuna ine prihodi od prodaje, pri emu prihodi od prodaje na domaem tritu iznose 104,1 miliona kuna, a prihodi od

period 2014. Badel je u prva tri mjeseca ove godine ostvario ukupne prihode u iznosu od 61,7 miliona kuna i vei su za 15 posto. Najvei dio ine pri-hodi od prodaje, koji su pove-ani 8,2 posto, na 56,8 miliona kuna. Prihodi od prodaje u ze-mlji biljee rast od 5 posto, a prihodi od prodaje u inostran-stvu za 18 posto.

prodaje u inostranstvu 97,1 miliona kuna.

Iz Kraa napominju kako su u okviru porasta izvoza zna-ajna poveanja ostvarena na tritima Australije, Saudijske Arabije, Njemake, vedske, Srbije i Slovenije.

cioni ciklus Atlantic Grupe u razvoj proizvodnje, a uspjeno je zapoet proces integracije kompanije Foodland koja s brendom Bakina tajna pred-stavlja pojaanje naeg brendi-ranog asortimana. U nastavku 2015. godine fokus e biti na daljem rastu i internacionali-zaciji poslovanja, upravljanju operativnim i nansijskim rizicima, optimizaciji poslo-vanja, odravanju likvidnosti i upravljanju nansijskim obve-zama, istakao je Emil Tedeski, predsjednik Uprave Atlantic Grupe.

poslovanju u prva tri mjeseca ove godine, objavljenom na Zagrebakoj berzi.

Kako prenosi Glas Slavonije, na poetku 2015. godine re-zultati Saponije ukazuju na zadovoljavajue, stabilno i optimistino poslovanje, upr-kos nestabilnoj privrednoj si-tuaciji u zemlji.

Za vie vijesti iz regiona pratite nas svakodnevno na www.instore.ba

Uredila: Iva Zlataraljite nam vae vijesti

[email protected] nam vae vijesti

REZULTATI POSLOVANJA


Nova investicija Gomexa

Neltu globalna nagrada za najbolji plasman Braun proizvoda

Trai se kandidat za meunarodno radno iskustvo

Mogua izgradnja Lidla do kraja godine

Kompanija Gomex je, u skladu sa svojim razvojnim projekti-ma i usvojenom strategijom irenja maloprodajne mre-e, kupila jo jednu parcelu u sklopu Industrijske zone Jugo-stok I, ukupne povrine od oko 11.500 kvadratnih metara.

S obzirom na to da se ova par-cela naslanja na ve kupljenu, na kojoj je sagraen Rashlad-no-distributivni centar, ovom investicijom e se dobiti i ve-oma znaajan sinergijski efe-kat objedinjavanja proizvod-no-distributivnog kompleksa, saopili su iz kompanije kra-jem aprila.

Kako jo istiu, kao i sve do-sadanje investicije Gomexa, i ovoj je primarna svrha, pri-je svega, podizanje kvaliteta

Na globalnom simpoziju za distributere, koji svake godi-ne organizuje Braun, jedan od vodeih svjetskih proizvoaa malih kunih aparata, nagrada za Najbolje zlatno prodaj-no mjesto i implementaciju SBD (Shopper Based Design) standarda pripala je kompaniji Nelt.

O znaaju nagrade za ovo vr-hunsko dostignue u oblasti distributerstva jednoj kompa-niji iz Srbije, govori injenica da je simpozij okupio uesnike iz 56 zemalja svijeta, a najvei broj nominacija, ak 12, bilo je u kategoriji u kojoj je Nelt zabiljeio trijumf, saopeno je iz Nelta.

Plan plasmana Braun pro-izvoda, koji je koncipirao i implementirao prodajni tim kompanije Nelt, za cilj je imao da uini proizvode vie dostu-pnim potroaima, kako bi se neposredno uvjerili u kvalitet i superiorni dizajn; kao i pove-anje vidljivosti samog brenda na tritima na kojima Nelt posluje.

Mladi koji ele da steknu inter-nacionalno iskustvo u jednom od najveih svjetskih velepro-dajnih lanaca, Metro Cash & Carry, imaju priliku da ue-stvuju u projektu Ready2Lead!

Kako je saopeno iz Metroa, prijave traju do kraja ovog mjeseca, a za uee u projektu mogu da se prijave svi koji su u protekle tri godine diplomirali ili stekli master diplomu. Pred-nost e imati kandidati koji su tokom studiranja uestvovali u vannastavnim aktivnostima u okviru kojih su koristili en-gleski, ili su ve imali priliku da steknu internacionalno iskustvo.

Ministar trgovine i turizma Rasim Ljaji izjavio je da bi u optimalnoj i idealnoj varijan-ti moglo da se oekuje da e do kraja godine predstavnici kompanije Lidl poeti izgrad-nju 15 objekata u Srbiji.

On je dodao da je 12 lokacija nesporno, a da se za tri eka donoenje Zakona o konver-ziji.

Kada to bude zavreno i ako do kraja godine taj posao bude zavren, oni e poeti izgrad-nju tih objekata... Do kraja godine u optimalnoj i idealnoj varijanti mogli bi da ponu da izgrauju tih 15 objekata, re-

Istraivanje sprovedeno na ovogodinem Sajmu zapolja-vanja Career Days pokazalo je da je kompanija Delhaize Serbia, prema miljenju anketi-ranih, najpoeljniji poslodavac u 2015. godini. U istraivanju je uestvovalo 400 studenata i mladih nezaposlenih.

Ovo priznanje potvruje da je Delhaize Serbia prepoznata kao kompanija u kojoj mladi dobijaju najveu priliku da ue, razvijaju se i rade u dobrim uslovima za koje se vezuju tim-

snabdijevanja njihove malo-prodajne mree i, samim tim, oekivano znaajno poveanje proizvodno-distributivnih ka-paciteta koje ovo proirenje nuno mora da prati, a sve u ci-lju boljeg zadovoljenja potreba njihovih potroaa.

Planiran poetak radova je us-lovljen realizacijom ve zapo-etih investicija u irenje mre-e, kao i usvojenim planom rekonstrukcije najznaajnijih objekata u Zrenjaninu.

Odabrani kandidat iz Srbije pridruit e se kandidatima iz 26 Metro zemalja koji e ue-stvovati u dvogodinjem ko-lovanju i programu pripreme za preuzimanje menaderskih funkcija unutar Metro grupe. Edukacija i sticanje praktinog iskustva odvijat e se u Srbiji i u inostranstvu, ukljuujui i Dseldorf gdje se nalazi cen-trala kompanije Metro Cash & Carry.

kao je Ljaji za N1 televiziju.

Ljaji je rekao da se privred-ni ambijent Srbije popravlja i to smanjivanjem procedura i olakanim dobijanjem razlii-tih dozvola.

ski duh i pozitivna atmosfera. Naa kompanija ima veliki broj programa i edukacije za zaposlene, motivie ih kon-stantno da napreduju i drago nam je to je broj mladih koji nam se prikljuuje sve vei, re-kla je Sanja Jevenijevi, pot-predsjednica za ljudske resurse i organizacioni razvoj, Delhai-ze Serbia.

Uredila: Milica Petrovialjite nam vae vijesti

[email protected]

Uredila: Milica Petrovialjite nam vae vijesti

Delhaize Serbia najpoeljniji poslodavac


regionalne vijesti

12

Uredio: Igor urovialjite nam vae vijesti

[email protected]

Uredila: Alma Rastoder aljite nam vae vijesti

[email protected]

Heineken novi vlasnik Lakog Mljekara abac ponovo na tritu

Don Don kupuje Grosuplje

Heineken e da preplavi region Uspeno odran prvi FMCG Summit u Skoplju

Mercator zakupio objekte Solarisa

Prodajni konzorcij vlasnika 51,11 posto slovenske grupe Pivovarna Lako (PL) odluio je da svoje dionice proda ho-landskom pivarskom koncer-nu Heineken, koji je ponudio najbolju cijenu od 25,5 eura po dionici.

Heineken je ponudio 4,5 eura vie po dionici nego to je ona bila kotirana na Ljubljanskoj berzi sredinom maja.

Obvezujue ponude koje su otvorene 13. aprila dali su jo investicione kompanije i fon-dovi Kohlberg Kravis Roberts (KKR), Bain Capital, Mid Eu-ropa Partners in CVC Capital Partners, ali su oni nudili iz-meu 22 i 25 eura po deonici.

Nakon pauze od dvije godi-ne, Mljekara abac je ponovo prisutna na makedonskom tr-itu.

Iako su proizvodi ove abake mljekare bili odsutni sa trita u jednom duem periodu, me-nadement kompanije je sigu-ran da e se njihovi proizvodi brzo vratiti u makedonske po-rodice.

Kako je saopeno, ekskluzivni uvoznik i distributer za Ma-kedoniju je Kolid S tim. Ma-kedonski potroai e biti u

Grupa Don Don i kompanija Mercator potpisali su ugovor o kupovini pekare Grosuplje, to predstavlja vaan korak u kon-solidaciji pekarske industrije u jugoistonoj Europi.

Ovom transakcijom realizovan je jedan od najveih regional-nih pekarskih biznisa. Cilj je poboljanje ponude proizvoda koje e omoguiti potroai-ma bolji kvalitet, raznovrsnu i konkurentnu ponudu hljeba i pekarskih proizvoda, navode u kompanijama.

Ale Moeti, direktor i suvla-snik Don Don grupacije, kae da je ova kompanija sklapa-njem ugovora postala najvea

Heineken planira da poslije kupovine pivare Lako po-jedina trita, poput Jadran-ske rivijere, preplavi pivima iz svojih pivara. Iz pivare su tim povodom saopili: De-taljnih planova za to nee biti sve dok ne preuzmemo vlasnitvo nad Pivarom La-ko, u ijem je sastavu i pivara

Prvom FMCG Summitu 2015, koji je odran 12. maja u skop-skom hotelu Aleksandar Palace u organizaciji InStore magazi-na, prisustvovalo je vie od 250 uesnika. Konferencija je na jednom mestu okupila eminen-tne predstavnike makedonskog FMCG sektora.

Na konferenciji je bilo rei o

trendovima i inovacijama u FMCG industriji u Make-doniji u distribuciji, malo-prodaji, proizvodnji, zatim o odnosu dobavlja trgovac, promotivnim aktivnostima, kao i o neophodnosti pozna-vanja druge strane lanca prvi kupac, trgovac ili krajnji kupac-potroa.

Za prodaju svojih udjela u grupi odluile su se Kapitalska druba (KD), kompanija Al-pen invest, Abanka Vipa, KD fondovi, Nova kreditna banka Maribor (NKBM) NKBM, Triglav osiguranje, Banka Ko-per i Fond obrtnika i poduzet-nika, a oekuje se da e ponudu Heinekena naknadno prihvati-ti i manjinski dioniari.

mogunosti da ponovo konzu-

miraju dobro poznate mlijene

namaze a la Kajmak i Sirko,

zatim mladi sir i feta sir, koji se

prodaje pod brendom Medite-

raneo.

pekarska grupacija u regionu. Sa ekonomske take gledita dodatna ulaganja u tehnolo-ki razvoj Pekare Grosuplje, predstavljaju solidnu osnovu za dalji rast i razvoj Don Don grupacije i i Pekare Grosuplje.

Konaan zavretak transakcije povezan je sa formalnom pro-cedurom i trebalo bi da bude realizovan sredinom ove go-dine.

Don Don posluje u Sloveniji, Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Her-cegovini, Crnoj Gori i Bugar-skoj, a do sada je u razvoj ove pekarske kompanije uloeno vie od pedeset miliona eura.

Union. Preuzimanje Lakog od Heinekena moglo bi da dovede do znatnih promjena na regionalnom tritu piva, s obzirom na to da je ta rma vlasnik i Karlovake pivare, koja se sad zove Heineken Hrvatska, ali i dvije pivare u Srbiji u Zajearu i Novom Sadu.

Mercator Crna Gora pot-pisao je ugovor o dugoro-nom zakupu est objekata ulcinjskog trgovakog lanca Solaris, na deset godina.

Vrijednost ugovora je oko milion eura, jer su uzete u obzir i zalihe vrijedne vie od 800.000 eura i oprema vrednija od 100.000 eura.

Pet objekata Solarisa ve posluje pod imenom Mer-catora, dok je u jednom u

toku adaptacija i oekuje se da brzo bude zavrena. Ugovorom o zakupu preu-zeto je i 100 radnika Sola-risa.

Mercator e na taj nain postati vodea trgovina na malo u ulcinjskoj opini.

Za vie vijesti iz regiona pratite nas svakodnevno na www.instore.ba


svjetske vijesti

Nivea u borbi za zatitu koe od sunca Heineken mijenja strategiju

Mondelz prodaje sirni namaz Philadelphia

Friesland Campina kupila fabriku

Svijet: Nivea je pokrenula glo-balnu kampanju fokusiranu na zatitu koe i bezbrino uiva-nje na suncu. Kompanija je u saradnji sa britanskim umjetnikom To-masom Leveritom omoguila da nevidljivo postane vidlji-vo. Naime, koristei njegovu specijalnu UV kameru otkrila nam je kako sunce djeluje na kou i kako zapravo funkcioni-u kreme za sunanje.Kako navode iz kompanije, veliki broj potroaa pokla-nja svoje povjerenje efi kasnim proizvodima za zatitu od sunca baziranim na najsavre-menijim tehnologijama i istra-ivanjima. Ali naalost, i dalje postoji dosta onih koji ne tite dovoljno kou od UV zraka ili ak uope ne koriste zatitne kreme. Tomas Leverit je razvio speci-jalni UV video-zapis kako bi prikazao nevidljive efekte UV zraenja na koi kao i izuzetnu efi kasnost proizvoda za zatitu od sunca. Ove slike uvjerit e mnogo vie ljudi da je neop-hodno koristiti proizvode za

Rusija: Holandski gigant He-ineken odluio je da promijeni strategiju na ruskom tritu i poet e da u etiri fabrike u toj zemlji proizvodi tradicio-nalni kvas.

Rusko trite piva se iz mjeseca u mjesec smanjuje, a nove za-konske restrikcije i ekonomska kriza su prodaju samo u prvom kvartalu godine oborile za ak deset posto.

Heineken e tako kapacitete fabrika u Kalinjingradu, Sterli-tamaku, Habarovsku i Irkutsku

SAD: kompanija Modelz planira prodaju sirnih namaza ukoliko pronae kupce koji bi po cijeni od 2,75 milijardi eura otkupili brend Philadelphia.

Prodaja brenda Philadelphia, koji je jedan od zatitnih zna-kova kompanije, postala je ak-tuelna spajanjem Kraftfooda i

Maarska: Kerka mljekara Friesland Campine u Maar-skoj, kompanija Alfldi Tej, preuzela je fabriku u Debre-cinu.

Novi vlasnik fabrike nastavit e da proizvodi mlijene pro-izvode pod bredom Friesland Campina, a iz fi lijale holand-skog giganta su poruili da se broj zaposlenih nee mijenjati.

Direktor za maarsko tri-te Peter Szautner kae da e sklapanje ugovora poboljati i

sunanje, jer ukoliko ele da sauvaju svoje zdravlje i lijep izgled koe moraju se zatiti od sunca i onda mogu bez-brino uivati u njemu, stoji u saopenju.

Ova posebno prilagoena ka-mera sa podeenim fi lterima omoguava nam da vizuelizu-jemo i nevidljive UV dijelove suneve svjetlosti. Takoer nam daje mogunost da vidi-mo interakciju UV svjetlosti i koe, a ovaj dio svjetlosnog spektra nije vidljiv kod kla-sinih kamera. Istu tehniku sa UV kamerom koristili su i Ni-vea istraivai prilikom razvoja proizvoda za zatitu od sunca kako bi prikazali pigmentaciju koe izazvanu UV zraenjem.

Ranije je bilo veoma teko pri-vui panju potroaa na ovu temu. Meutim, uz pomo UV kamera, sada je lako pri-bliiti potroaima sve benefi -te njege i zatite koe od sunca i to na jednostavan i opipljiv nain, poruili su iz kompanije Nivea.

popuniti brendovima Os-tmark, ehan i Rusi - vrstama kvasa sa malim procentom al-kohola ili bez alkohola.

Kako je saopila ruska centrala Heinekena, nee biti potrebne velike izmjene na proizvodnim linijama, jer je tehnologija sli-na.

Ruski mediji podsjeaju da je dravna borba protiv alkoho-lizma ve otjerala neke velike kompanije iz zemlje - od 2008. godine je zatvoreno ak 11 fa-brika stranih pivara.

Heinza. Mondelz je bio dio Krafta do ljeta 2012. godine.

Kraftfood zadrao je pravo upravljanja nad brendom u SAD-u i Kanadi.

Komapnija Mondelz eli da proda ovaj brend kako bi se fo-kusirala na svoju profi tabilniju kategoriju - grickalice.

ouvati mlijenu industriju u Debrecinu.

Friesland Campina sa godi-njim prometom od 11,3 mili-jarde eura svrstava se u pet naj-veih proizvoaa mlijenih proizvoda na svijetu. Kompa-nija sa sjeditem u holand-skom Amersfoortu proizvodi mlijene proizvode, hranu za bebe, sir i mlijene deserte. Ova kompanija plasira svoje proizvode na trita veine eu-ropskih zemalja, kao i u zemlje Azije i Afrike.

Za vie vijesti iz svijeta pratite nas svakodnevno na www.instore.ba


Uredila: Ana [email protected]

Ograniena upotreba plastinih kesa

Pepsi zvanino pie NBA lige

Lidl testira nove objekte

Dobar uinak Henkela

Europa: Europski parlament je usvojio zakon kojim se ogra-niava upotreba tankih plasti-nih kesa koje ugroavaju ivot-nu sredinu.

Po tom propisu, potroai e morati da koriste vre kese koje se mogu koristiti vie puta ili da plate vie ako ele opa-snije tanje kese debljine 0,05 milimetara, koje se esto daju besplatno u prodavnicama.

Svih 28 lanica Unije ve je odobrilo ovu mjeru koju bi trebalo da potvrde ove godine. Od lanica se zahtijeva da sma-nje upotrebu tankih plastinih

Svijet: Pepsi je polovinom aprila potpisao viegodinje marketinko partnerstvo sa amerikom profesionalnom koarkakom ligom NBA, pre-uzevi taj status od svog rivala Coca-Cole nakon punih 28 godina.

Finansijski okvir ugovora,

Italija: Lidl je zapoeo testira-nje izgleda novih prodavnica u Italiji. Ogranak italijanskog Lidla dio je pilot projekta koji e, ako bude uspjean, biti pri-mijenjen na prodavnice irom svijeta.

Nakon otvaranja prve prodav-nice novog formata u Arcoleu blizu Verone prolog novem-bra, Lidl Italija je otvorio jo jedan novi objekat u Ca-stelfranco Venetu, u provinciji Trevizo.

Prodavnica zauzima povrinu od 1.300 kvadratnih metara i ima velike prozore koji omo-guavaju dovoljno svjetlosti. Unutranji raspored prua kupcu jednostavnije snalae-nje, a prostrani prolazi trebalo bi da budu vizuelno efikasniji.

Njemaka: U prvom kvartalu 2015. godine, prodaja Henkela je imala znatan porast od 12,7 posto i dostigla novi kvartal-ni rekord od 4,430 milijardi eura. Zbog pozitivnih efekata kursnih razlika od 5,8 posto, prodaja je porasla za 6,9 posto.

Kako je saopeno iz kompa-nije, organski rast prodaje, koji iskljuuje utjecaj strane razmjene i akvizicije/prodaje, iznosio je 3,6 posto. Nakon korekcije jednokratnih dobiti, jednokratnih trokova i tro-kova restrukturiranja, korigo-vani operativni profit povean je za 14,1 posto, sa 619 miliona eura na 707 miliona eura.

Korigovani prihod od proda-je (EBIT mara) zabiljeio je rast od 0,2 procentna poena na 16,0 posto. Finansijski rezultat je poboljan za 6 miliona eura,

kesa za 80 posto do 2025. go-dine, mada same mogu da bi-raju kako e to postii.

Prije pet godina svaki itelj u EU je prosjeno koristio 198 kesa godinje, od ega su 90 posto bile nerazgradive, tanke kese.

Po zakonu, lanice EU imaju mogunost da smanje godi-nju potronju nerazgradivih plastinih kesa na 90 po sta-novniku do kraja 2019. i na 40 do 2025. Druga opcija je da osiguraju da se do kraja 2018. godine plastine kese ne daju besplatno kupcima.

koji se odnosi i na ensku ligu WNBA i ameriku federaciju, nije poznat. Partnerstvo e se proiriti i na kinesko trite, gdje je NBA sve popularnija, saopeno je iz kompanije.

Coca-Cola je u meuvremenu objavila da nastavlja saradnju sa pojedinim igraima.

Veoma bitna stvar je i ekoloki pristup u izgradnji ovog objek-ta: zgrada ima energetski sek-tor A, opremljen sa vie od 400 LED reflektora, kao i sistem za povrat toplote i instalacije za hlaenje.

Asortiman proizvoda se sasto-ji od vie od 1.650 artikala, od zapakovane hrane, voa, povr-a, mlijeka i mlijenih proizvo-da, mesa, zamrznute hrane do proizvoda za ienje i linu higijenu. Objekat takoer po-sjeduje i sopstvenu pekaru.

Lidl Italija ima vie od 570 prodavnica u zemlji, zapolja-va vie od 11.000 radnika i posjeduje deset distributivnih centara.

na -9 miliona eura. Korigovani kvartalni neto prihod, nakon oduzimanja iznosa koji se pri-pisuju manjinskim akcionari-ma, porastao je za 12,8 posto, sa 452 miliona eura na 510 mi-liona eura.

U veoma izazovnom okrue-nju, Henkel je zabiljeio do-bar uinak u prvom kvartalu i dobar poetak poslovne 2015. godine. Ponovo smo poveali i prodaju i prihod. Dostigli smo nau najveu kvartalnu proda-ju ikada zahvaljujui snanom organskom rastu prodaje, utje-caju prologodinjih akvizicija i jakom amerikom dolaru. Svi nai sektori doprinijeli su uspjehu u ovom kvartalu, kao i veoma dobar uinak na triti-ma u razvoju, izjavio je izvrni direktor kompanije Henkel Kasper Rorsted.


aktuelno

16

Bosna i Hercegovina je ispunila pretposljednji uslov za izvoz mlijeka i mlijenih proizvoda u zemlje Europske unije, potvrdio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko arovi, pojasnivi da je Ured za hranu i veterinarstvo Europske unije (FVO) iz Dablina odobrio svih est taaka iz Akcionog plana u vezi s ispunjavanjem uslova za izvoz mlijeka. Prema rijeima ministra arovia, ispunjene su i posljednje dvije take koje ranije nisu bile ispunjene

Bh. mlijeko uskoro na tritu EU

Proirenje potencijal-nog izvoznog trita omoguilo bi znatno poveanje proizvod-nje mlijeka, razvoj novih proizvoda, po-veanje zaposlenosti i izvoza, te smanjenje uvoza i deficita.

Pie: Adis Brdari

Bosna i Hercegovina je 10. aprila dostavila odgovor FVO-u da namjerava ispu-niti preostala dva uslova za izvoz mlijeka u zemlje Eu-

ropske unije, od kojih je jedan uspostava centralnog odgovornog tijela za kontrolu kvalitete mlijeka, koje e sada biti Ured za veterinarstvo BiH. Meutim, mlijeko i mlijeni proizvodi nee se moi izvoziti sve dok Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine ne usvoji izmjene i dopune Zakona o veterinarstvu, te dravne za-kone o poljoprivredi i hrani. Od brzine usvajanja pomenutih zakona i njihove im-plementacije zavisit e da li e se mlijeko iz Bosne i Hercegovine nai u prodaji u zemljama Europske unije. Ministar aro-vi se nada da e svi shvatiti vanost ovog trenutka i ubrzati donoenje pomenutih zakona kako bi do jeseni bili ispunjeni preostali uslovi za izvoz mlijeka. Poziv Parlamentarnoj skuptini Bosne i Herce-govine da hitno usvoji neophodne zako-ne uputila je i Vanjskotrgovinska komora BiH, uz napomenu da se mora uiniti sve to je potrebno da mlijeko i mlije-

ni proizvodi iz Bosne i Hercegovine ve prije kraja tekue godine dobiju slobodan pristup tritima Europske unije i Europ-ske asocijacije slobodne trgovine (EFTA).

Iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, izmeu ostalog, navode da se realizacijom Akcionog plana ispunjava veliki dio uslova za izvoz ostalih proizvo-da animalnog porijekla, te e i taj proces biti mnogo bri i laki nakon odobrenja za izvoz mlijeka i mlijenih proizvoda. Realizacija Akcionog plana mora biti naj-vii prioritet svih nadlenih institucija, kako bi se procedura to prije okonala i Bosna i Hercegovina spremno pozvala i doekala novu inspekciju FVO-a. Po-zitivno miljenje ove komisije znailo bi i potpuno ispunjavanje uslova za izvoz mlijeka i mlijenih proizvoda u Europsku uniju, ali i slobodan izvoz ovih proizvo-da na trite EFTA-e, kao i prevoz kroz podruje Europske unije prema drugim atraktivnim tritima, poput Turske i Ru-

ske Federacije, istiu iz Vanjskotrgovinske komore. Dodaju da je industrija mlijeka u Bosni i Hercegovini jedna od najkonku-rentnijih i najbolje ureenih grana agroin -dustrije, iji je izvoz dominirao ukupnim izvozom prehrambenih proizvoda na tr-ite Republike Hrvatske prije njenog pristupanja Europskoj uniji, a potom je uspjeno preusmjeren na trita CEFTA 2006., kao i na domae trite. Proirenje potencijalnog izvoznog trita omoguilo bi znatno poveanje proizvodnje mlijeka, razvoj novih proizvoda, poveanje za-poslenosti i izvoza, te smanjenje uvoza i deficita. Osim direktnih efekata na razvoj industrije mlijeka, posredno bi se, pove-anjem stonog fonda, potaknuo i razvoj drugih prateih grana, poput industrije stone hrane, graevinarstva za izgradnju novih kapaciteta, prevoza za poveane isporuke sirovina i gotovih proizvoda...

Mirko arovi


aktuelno


6. MEUNARODNA INVESTICIJSKA KONFERENCIJA SARAJEVO BUSINESS FORUM

posjetili smo

18

SBF je organizirala BBI, a na njemu svake godine prisustvuju privredne delegacije iz vie od 30 zemalja svijeta

Ujediniti ekonomiju regiona

edan region, jedna ekono-mija naziv je najvee regi-onalne investicijske konfe-rencije 6. Sarajevo Business Forum (SBF) koja je odra-

na 13. i 14. maja u glavnom gradu BiH.

Ova konferencija iz godine u godinu oku-plja veliki broj dravnih lidera i poslovnih ljudi iz regiona i cijelog svijeta.

esti put zaredom otvaramo jedna nova vrata BiH, radimo na promjeni imida i svijetu nastojei da region dovedemo u novu fazu- fazu biznisa. Danas imamo 900 uesnika i vie od 300 domaih i stranih novinara. To je porast interesovanja od ak 50 posto u odnosu na prethodne godi-ne to pokazuje vanost Sarajevo Business Foruma, rekao je direktor Bosna Bank In-ternational (BBI) Amer Bukvi.

Prema njegovim rijeima, kada se posma-traju trita zemalja regiona pojedinano, ona su premala za projekte velikih inter-nacionalnih koorporacija, meutim, u cjelini predstavlja trite od 20-25 miliona ljudi.

Ove godine, fokus Foruma je bio na edu-kaciji, proizvodnji zdrave hrane, turizmu i razvoju IT sektora.

Smatramo da se u sektoru obrazovanja u kratkom period moe privui veliki broj stranih studenata, a s njima i kapita-la. Region ima potencijale za dovoenje stranih studenata koji mogu preokrenuti ekonomsku sliku. Ukoliko bismo uspjeli

dovesti 20 hiljada studenata u region, oni bi promijenili kompletnu ekonomiju- pla-ali bi kolarinu to bi znailo 200 miliona KM prihoda samo univerzitetima, a oni bi doveli strunjake, kadrove iz svijeta, kazao je Bukvi.

Jedna od tema je bila i mogunost pove-zivanja u turizmu prvo izmeu zemalja regije, a potom i regije sa svijetom. Ideja je da region zajedniki nastupa na treim tritima, a rjeenje je u zajednikoj turi-stikoj ponudi, regionalnom usklaivanju turizma i organiziranju zajednikih turi-stikih tura.

Takoer, fokus Foruma je bio i proizvod-nja zdrave hrane. Organizatori su sigurni da bi pomou utjecajnih investitora glo-balni problem nedostatka zdrave hrane, pretvorili u regionalno rjeenje.

Na Forumu je bilo rijei i o oblasti IT sek-tora i inovacije u poduzetnitvu.

Procjenjujui konkretne prijedloge IT kompanija, smatramo da Sarajevo moe postati IT hub za Bliski istok, ali i za Eu-

ropu. S obzirom na to da ve radimo za ameriko trite jer imamo kvalitetne, a jeftine ininjere, dobili smo biznis ideju da se u Sarajevu izgradi tehnopark koji bi po-drazumijevao uspostavu srednjih IT kola i fakulteta te okupio na jednom mjestu sve IT kompanije, istakao je Bukvi.

Bukvi je poruio gostima, meu kojima su privrednici iz brojnih zemalja svijeta, da ne odu iz Sarajeva i Bosne i Hercego-vine, a da ne uspostave nova partnerstva, poznastva i prijatelje.

SBF je organizirala BBI, a na njemu svake godine prisustvuju privredne delegacije iz vie od 30 zemalja svijeta. Meu osta-lima, delegacije privrednika iz Turske, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Kine, Japana, Njemake, Austrije, Srbije, Hrvatske, Makedonije, Kuvajta, Jordana

InStore magazin je bio ponosni medijski sponzor ovog prestinog dogaaja.

Fokus Foruma je bio na edukaciji, proizvodnji zdrave hrane, turizmu i razvo-ju IT sektora.

Kada se posmatraju trita zemalja regi-ona pojedinano, ona su premala za projek-te velikih internacio-nalnih koorporacija, meutim, u cjelini predstavlja trite od 20-25 miliona ljudi

Autor: Adis Brdari

J


6. MEUNARODNA INVESTICIJSKA KONFERENCIJA SARAJEVO BUSINESS FORUM

posjetili smo


ored irokog asortimana osvje-avajuih be-zalkoholnih na-

pitaka kompanija Bahus, uz pomo najmodernije tehno-logije, otpoela je proizvod-nju dijetetskog vitaminskog instant napitka VitaVita.

Sofisticiranom tehnologijom koja mijea sastojke postie se da je u svakoj granuli VitaVi-te sastav isti 99,9% to pored prehrambene, zadovoljava i uslove farmaceutske industri-je. Koritenjem sofisticiranih maina za suenje postie se efekat odline rastvorljivosti.

Trenutni ivotni tempo je takav, da se veina nas svom zdravlju posveti tek kada ono bude ozbiljno narueno. Je-dan od osnovnih preduslova za ouvanje zdravlja jeste po-stii balans vitamina. Ukoliko ste umorni i iscrpljeni ili elite da zatitite sebe od neeljenih utjecaja svakodnevnog stresa, VitaVita je stvorena za vas.

VitaVita dostupna je u pako-vanjima od 15g, 200g, i 500g.

Pored paljivog odabira vita-mina, u stvaranju ovog napit-ka, kreiranju okusa je posve-ena velika panja, stoga vas pozivamo da se sami uvjerite u to.

ivjeli, Na eks!

20

pr lanak

VitaVita vitaminsko osvjeenje

P

O vitaminima

VitaVita sadri ak 10 vita-

mina potrebnih za normalno

funkcionisanje organizma. U

njenom sastavu nalaze se vita-

mini C, E, B1, B2, B3, B5, B6,

B9, B12, H.

4vodi kroz kategoriju ...

pivo i radleri

Vodi kroz kategoriju

maj 2015 br. 26 godina III www.instore.ba BOSNA I HERCEGOVINA

Meso, Mesnepreraevine i zaini

mart 2015 www.instore.ba

VODI KROZ KATEGORIJU: MESO, MESNE PRERAEVINE I ZAINI

SADRAJ

23 Vijesti24 Istraivanje: Ipsos32 Istraivanje: GfK38 Region u brojkama40 Istraivanje: Mediana42 O zainima44 InMedia



23

vijesti

Srbija: Industrija mesa Car-nex organizovala je poetkom aprila za predstavnike medija obilazak svog proizvodnog po-gona u Vrbasu. Tom prilikom je istaknuto da Carnex vie od 90% svoje proizvodnje ostva-ruje koritenjem svinjskog mesa dobijenog sa sopstvenih farmi, a primjenom principa od njive do trpeze, kontro-lie se u potpunosti krug pro-izvodnje i time obezbjeuje najvii kvalitet i pouzdanost proizvoda.

Tokom obilaska fabrike, svi prisutni imali su priliku i da vide potpuno automatizova-ni proces proizvodnje pateta u limenkama i foliji, kao i da se uvjere u sve prednosti koje prua najsavremeniji pogon za trajnu robu.

U okviru obilaska fabrike, po-sjeen je i najsavremeniji po-gon za proizvodnju fermenti-sanih kobasica, kapaciteta 105 tona proizvoda, koji je otvoren u 2014. i u koji je investirano vie od 3,2 miliona eura.

Carnex podstie razvoj koncepta domaih farmi

Takmienje za najkreativniji sendvi

Mitros poinje proizvodnju u oktobru

PIK nagraen za oznaavanje mesa

Srbija: U Sremskoj Mitrovici je poela rekonstrukcija pogo-na sremskomitrovakog Mi-trosa, koji je sredinom januara prodat austrijskom Gierlinger holdingu za 800.000 eura. Po-etak proizvodnje najavljen je za oktobar, a posao e odmah dobiti 300 radnika.

Generalni direktor Mitrosa Ramo Adrovi izjavio je da e se u Mitros do 2017. go-dine uloiti 20 miliona eura, umjesto 12 miliona eura kako je bilo prvobitno najavljeno. U novim pogonima posao e odmah dobiti 300 radnika, a

Hrvatska: PIK Vrbovcu je poetkom maja u ministarstvu poljoprivrede dodijeljeno pri-znanje za predanost u primjeni oznake Meso hrvatskih far-mi i dugogodinje uestvova-nje u projektu Hrvatske poljo-privredne agencije.

Prije neto vie od etiri go-dine PIK Vrbovec je bio prva mesna industrija koja je pre-poznala vrijednost projekta Meso hrvatskih farmi i pot-pisala Ugovor o dobrovoljnom

oznaavanju svjeeg svinjskog pakovanog mesa s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom.

Dvije godine kasnije, PIK Vr-bovec potpisao je i Ugovor o dobrovoljnom oznaavanju svjeeg juneeg mesa pa danas nosi oznaku Meso hrvatskih farmi za svinjetinu, junetinu i mljeveno meso, kojom se po-troaima garantuje domae porijeklo, uzgoj i prerada mesa pod robnom markom PIK.

sa proirenjem proizvodnje, porast e i broj radnika. Adro-vi kae da je krajnji cilj da se 2020. godine dostigne dnevni nivo prerade 5.000 tovljenika i uposlenost vie od hiljadu rad-nika.

Inae, proizvodi Mitrosa nee biti u prodaji na domaem tr-itu, gdje je austrijska kompa-nija Gierlinger, koja je kupila Mitros, prisutna godinama, ali kao proizvoa niza prehram-benih proizvoda s oznakom robne marke velikih trgovin-skih lanaca koji posluju u Sr-biji.

Priznanja Odlukom strunog irija Meunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu Carnexu je dodijeljen Veliki ampi-onski pehar za odlian kvalitet proizvoda od mesa i gotovih jela.Kako je saopeno iz kompanije, rije je o najznaajnijoj od svih nagrada koje se dodjeljuju pred poetak Meunarod-nog poljoprivrednog sajma, a ocjenu kvaliteta daje komisija eksperata to dodatno doprinosi ugledu proizvoda koji ponese ampionsku titulu.Osim Velikog ampionskog pehara, Carnex je u kategoriji najboljih proizvoda, osvojio trideset zlatnih i velikih zlatnih medalja za vrhunski kvalitet.

Konzorcij Na osnovu dugogodinje saradnje i velikog poslovnog iskustva u oblasti agrara, kompanije MK group i Industrija mesa Matijevi (IM Matijevi) imaju namjeru da udrue svoj kapital, znanja i iskustva i osnuju Konzorcij ova dva privredna drutva, kao zainteresovanog kupca za kupo-vinu PKB Korporacije a.d. Padinska skela, saopeno je iz kompanija.

Srbija: Takmienje u pripremi najkreativnijeg sendvia pod nazivom Niko kao Piko, za sve ljubitelje kuhinje i ukusnih sendvia, odrano je u igraoni-ci Minicity u Beogradu.

U takmienju su uestvovala djeca i njihovi roditelji, a ovom zanimljivom druenju priklju-ile su se i poznate mame sa djecom. Pjevaice Goca Tran, Tijana Dapevi i TV lice Sne-ana Daki, uivale su u zabavi sa malianima i nadmetale se u kulinarskim vjetinama, meu-tim, pobjedu je odnijela ekipa koju su inila djeca. Takmi-arsku atmosferu dodatno je podgrijao poznati voditelj Luka Teanovi, a elnici kom-panije PIK izabrali su pobjed-niki tim i uruili im diplome i poklone.

Tokom pravljenja najkrea-tivnijeg sendvia, uesnici su imali priliku da se upoznaju sa svim hranljivim karakteristika-ma Piko parizera.



istraivanje

24

Patete koristi oko 76% potroaa, 63% potroaa u BiH konzumira parizere, a ak 84% potroaa u BiH navodi da koristi zainske mjeavine

Mesne preraevine i zaini

okviru BRANDpuls istrai-vanja kontinuirano se pra-te marketinki pokazatelji uspjeha za razliite katego-rije proizvoda u segmentu

prehrane, a podaci se mogu analizirati u vidu demografije, lifestylea potroaa, kao i njihovih kupovnih navika. Marketinki pokazatelji su vani za uspjeno voenje brenda kroz sliku stanja brenda i ranog uoavanja moguih problema i prilika. Podaci koriteni u analizi koja slijedi su prikupljeni u drugoj polovini 2014. godini na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Patete

Patete koristi oko 76% potroaa, odno-sno 24% navodi da nikada ne konzumira patete.

U heavy usere, odnosno one koji pa-tetu jedu od jednom ili nekoliko puta dnevno do 2-3 puta sedmino spada 34% potroaa. Oko jedne treine korisnika (31%) patetu jede jednom sedmino do 2-3 puta mjeseno, to ih svrstava u grupu medium usera, dok light skupinu ini 11% korisnika koji patetu jedu jednom mjeseno ili rjee od jednom mjeseno.

U odnosu na nekorisnike, korisnici u veoj mjeri prilikom kupovine pridaju vanost osobinama proizvoda, skloniji su koritenju interneta, a prilikom planiranja odmora su zahtjevni odmor treba biti sadrajan i ispunjen. Fokusirani su na iz-gradnju karijere, a slobodno vrijeme esto provode posjeujui kulturne dogaaje.

U usporedbi sa nekorisnicima, u skupini korisnika je znaajno vie mukaraca, dobi od 15 do 39 godina, te uenika i studenata.

Neto vie od polovine korisnika (52%) navodi da kupuje samo patete poznatih proizvoaa, jer nisu sigurni ta moe biti smjeano u ostalim patetama, a 34% korisnika patetu smatra naujukusnijim namazom. Oko 40% korisnika slae se sa tvrdnjom da patete nisu zdrave. Oko polovine korisnika uglavnom kupuje ko-liinu koja im je dovoljna za jedan obrok.

34% korisnika patetu smatra naujukusnijim namazom.

U


aktuelno


istraivanje

26

VODI KROZ KATEGORIJU: MESO; MESNE PRERAEVINE I ZAINI

Parizeri/polutrajne salame

63% potroaa u BiH konzumira parizere.

Heavy usera, odnosno one koji parizere jedu jednom/nekoliko puta dnevno do 2-3 puta sedmino ini 23% potroaa. 27% potroaa parizere koristi od jednom sed-mino do 2-3 puta mjeseno to ih svrsta-va u kategoriju medium usera. Light skupinu ini 13% potroaa koji parizere koriste jednom mjeseno ili rjee. U po-reenju sa nekorisnicima, korisnici u ve-oj mjeri preferiraju novine i jednostavan odmor.Vode smiren stil ivota, a imaju izraene gastronomske sklonosti. Zainte-resovani su za politiku i sport.

Interesantni su stavovi korisnika polutraj-nih salama. 37% se ne slae sa tvrdnjom da su industrijske polutrajne salame jed-nako dobre, ako ne i bolje od domaih. 45% korisnika navodi da paze da umjere-no konzumiraju polutrajne salame, a 42%

U skupini korisnika za-inskih mjeavina zna-ajno je vei broj ena, dobne skupine od 40 do 64 godine.

45% korisnika navodi da paze da umjereno konzumiraju polutraj-ne salame, a 42% ci-jenu direktno povezuje sa kvalitetom salama.

cijenu direktno povezuje sa kvalitetom salama. Oko treine korisnika slae se sa tvrdnjom da polutrajne salame nisu zdra-ve.

Zainske mjeavine

84% potroaa u BiH navodi da kori-sti zainske mjeavine. Vie od polovine (57%) navodi da zainske mjeavine kori-sti svakodnevno ili 4 do 6 puta sedmino, dok 2-3 puta do jednom sedmino koristi oko 20% potroaa.

Intenzitetom od 2-3 puta mjeseno do rjee od jednom mjeseno, zainske mje-avine koristi tek oko 7% potroaa, dok 16% navodi da nikada ne koristi.

U usporedbi sa nekorisnicima, u skupini korisnika zainskih mjeavina znaajno je vei broj ena, dobne skupine od 40 do 64 godine.

Slika 1. Pozicija brendova prema BRANDscoreu; Kategorija pateta, BiH, drugi val

istraivanja 2014. godina, 1000 ispitanika. Top 5 brendova.


aktuelno


istraivanje

28

VODI KROZ KATEGORIJU: MESO; MESNE PRERAEVINE I ZAINI

U poreenju sa nekorisnicima, korisnici u veoj mjeri pridaju vanost samim oso-binama proizvoda. Od medija preferiraju novine i radio, i vole jednostavan odmor, bez puno planiranja i sadraja imaju izra-ene gastronomske sklonosti vole pro-bavati nova jela i stalo im je do zdrave prehrane. Slobodno vrijeme esto provo-de obavljajui razliite kune zanimacije.

74% korisnika kategorije navodi da ne moe zamisliti niti jedno sloenije jelo bez dodatka zainskih mjeavina, a neto ma-nje od polovine korisnika (47%) istie da voli eksperimentirati sa zainskim mjea-vinama pri kuhanju i pripremanju hrane.

Jednak procenat korisnika je miljenja da zainske mjeavine sadre prirodne sastoj-ke, dok veina (58%) navodi da zainske mjeavine obogauju okus jelima/daju im izvrstan okus.

Na osnovu marketinkih indikatora per-formansi brenda koji se kontinuirano prikupljaju u BRANDpulsu dobijena je

jedinstvena mjera BRANDscore, koja omoguava poreenje brendova u okviru kategorije.

Prilikom izraunavanja, BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potro-aa prema brendu, bihevioralni i emo-cionalni. Bihevioralni aspekt govori o realizovanom odnosu potroaa prema brendu (iskustvo, kupovina, koritenje...), dok emocionalni govori o kvalitetu i in-tenzitetu percepcije brenda u svijesti po-troaa (imid, lojalnost).

Kada uzimamo u obzir sveobuhvatnu sna-gu brenda, prema BRANDscoreu, najza-stupljeniji brend u kategoriji pateta je Ar-geta, a zatim slijedi Podravka. U kategoriji parizera, najzastupljeniji brend je Perutni-na Ptuj i Lijanovii. U kategoriji zainskih mjeavina najzastupljeniji brend je Vegeta.

Prema BRANDscoreu, najzastupljeniji brend u kategoriji pateta je Argeta, a zatim slijedi Podravka. U kategoriji parizera, najzastuplje-niji brend je Perutnina Ptuj i Lijanovii. U ka-tegoriji zainskih mje-avina najzastupljeni-ji brend je Vegeta.

Slika 2. Pozicija brendova prema BRANDscoreu; Kategori-ja proizvoda parizeri, BiH, drugi val istraivanja 2014. godina, 1000 ispitanika. Top 5 brendova.

Slika 3. Pozicija brendova prema BRANDscoreu; Kategorija-Zainske mjeavine, drugi val istraivanja 2014. godina, 1000 ispitanika. Top 5 brendova.


aktuelno


ada su 1992. go-dine vlasnici do-mae kompanije Menprom bili zaokupljeni oko

malog porodinog poduhvata i pravili planove kako da zauz-mu vodee mjesto na trpeza-ma, povjerenje i najizbirljivijih potroaa, malo ko je vjerovao da e tako neto biti mogue. Ipak, snaga vizije nije znala za prepreke.Danas iz Menproma dolaze neki od najpoznatijih bredno-va iz industrije mesnih pre-raevina: Tuzlanska rotiljska kobasica koja je ve godina-ma izbor broj jedan potroaa kada je u pitanju rotilj, Premi brend kao premium brend u kategoriji suhmesnatih i kon-zerviranih proizvoda od go-veeg mesa. Pure brend deli-katesnih pureih unki, kao i najstariji Pollo brend koji je zatitini znak salama, hrenov-ki, narezaka i pateta od pile-eg mesa.Iza ovako snanog razvoja sto-ji uvjerenje osnivaa i vlasnika kompanije, da bez potpune kontrole kvaliteta, detaljnog praenja cjelokupnog pro-cesa proizvodnje proizvoda i timskog rada nema dugogo-dinjeg ivota kompanije. Od prvih radnih sati, u ivotnom ciklusu porodine kompanije Menprom jasno je definisa-no da kompanija ne moe da bude uspjena bez tima ljudi koji predstavljaju Menprom porodicu. Primjetno je da lanovi Menprom tima odiu zajednikom idejom, vizijom kompanije i pozitivnom ener-gijom jer se odluke donose u djeliima sekundi, to zahti-jeva odvanost i posveenost svakog pojedinca. Menprom tim je u samom poetku bro-jao 9 zaposlenih, a danas bro-ji 140 zaposlenih, koji zaista 24/7 promoviu pozitivan ri-tam porodine kompanije iji su ponosni lanovi. Svaki segment poslovanja ove domae kompanije protkan je nitima istinskih porodinih vrijednosti, meusobnim uva-avanjem, ali i velikom dozom prisnosti i profesionalnosti u

poslu. Menprom kontinuira-no prati trend modernizacije tehnolokih procesa i educira-nja zaposlenih, ali u temeljima svog bitisanja je ostala domaa kompanija u kojoj i dalje mo-ete osjetiti prisutnost tradici-onalnog duha.Kao rezultat dugogodinjeg rada i zalaganja, Menprom je danas zaista postao sino-nim za stabilnu i perspektivnu kompaniju kao poslodavac, dobavlja i kupac. Pri tome svakodnevno pridaje veliku panju svakom pojedincu u lancu svog poslovanja kao i sa-mom razvoju drutva u kojem djeluje. Na prvom mjestu su sami zaposleni, odnosno mo-tivisanje i edukacija jer su isti snaga i budunost kompanije, a educiranje je najbolji put na-predovanja. Zatim, vrlo vaan segment jeste potpuna i sva-kodnevna posveenost kupci-ma. Nai potroai su najbitniji partneri same vizije kompani-je, svakodnevno oslukivanje njihovih potreba, ali i kritika u cilju pruanja najkvalitetnijih i sigurnih proizvoda koji e ne samo zadovoljiti nego i preva-zii njihove potrebe. Cilj kom-panije je proizvesti kvalitetne proizvode vrhunskog okusa

primjenjujui visoke standar-de u procesu proizvodnje koji e pronai put i emotivnu povezanost s kupcima. Da su na pravom putu, svjedoi i i-njenica da je porodina veza s kupcima obostrana, u prilog tome svjedoe i uspjene du-gogodinje saradnje, odnoso odanost i povjerenje dugo-godinjih kupaca. Osim toga, svakako da je bitno i odrava-nje iskrenih partnerskih odno-sa sa dobavljaima, pri emu kompanija Menprom prednost prua domaim dobavljaima koji nude kvalitetne sirovine ili usluge, te pri tome promovie kupovinu i koritenje domaih usluga u cilju jaanja privrede BiH kao temelja zdravije i bo-lje budunosti drutva. Put vizionara porodine kom-panije Menprom se sigurno nastavlja. Budui planovi ove domae kompanije se temelje na aktivnostima u skladu sa vizijom kompanije Menprom da ostane sinonim za standard i mjerilo kvaliteta, a naroito inovativnosti, da uvijek bude drugaija i prua kupcima ne-to novo to e zadovaljavati njihove potrebe i opravdati njihovo dugogodinje povje-renje.

Novo iz menproma purea posebna salama

Kao odgovor na POSEBNE zahtjeve potroaa/kupaca za proizvodima vrhunske kvali-tete i zdravog naina ishrane Mesna industrija Menprom je u mjesecu maju na trite plasirala novi proizvod Pure-a posebna salama. Za one koji jako vode rauna o hole-sterolu i masnoama, a vole dobar zalogaj idealna je Pure-a posebna salama. Radi se o proizvodu proizvedenom po POSEBNOJ recepturi od pa-ljivo biranih sastojaka pure-eg mesa koje je odlian izvor bjelanevina, a sadri manje masnoe od ostalih vrsta mesa kao i zaina, u strogo kontro-lisanim uslovima proizvodnje prema standardima Halal i ISO 22000. Ono na to su jako ponosni iz Menproma jeste da je kompletan razvoj proizvoda od receptura, dizajna i marke-tinke komunikacije osmiljen i realizovan od strane tima strunjaka iz oblasti prozvod-nje, prodaje i marketinga upo-slenih u Menpromu. Posluite kao hladan narezak u sendviu ili salati.

30

pr lanak

Porodina kompanija Menprom

K



gfk istraivanje

32

U fokusu ovog istraivanja su patete i polutrajne kobasice, dok je period obuhvaen analizom januar decembar 2014. godine. Posmatrano vrijednosno, trite pateta je u tom periodu stagniralo u odnosu na januar decembar 2013., dok je u kategoriji polutrajnih kobasica zabiljeen rast

Patete i polutrajne kobasice

atete su meu prerae-vinama od mesa svakako jedan od najpopularnijih proizvoda njih je u po-smatranom periodu ku-

pilo ak 81% domainstava u Srbiji, to je dodue neto manje u odnosu na isti period prethodne godine. Na domaem tritu aktivno je ukupno oko 60 proizvo-aa pateta, kako veih kompanija tako i manjih lokalnih mesnica. Meutim, tri-te je u ovoj kategoriji koncentrisano tako da pet vodeih kompanija zauzima ak oko 80% vrijednosnog trinog udjela. Te kompanije su, abecednim redoslijedom: Carnex, Droga Kolinska, Matijevi, Ne-oplanta i Yuhor. Priblino istu vrijednost prodaje patete ostvaruju u supermar-ketima, minimarketima i tradicionalnim prodavnicama sva tri kanala biljee vri-jednosno uee izmeu 25% i 26%. Hi-permarketi zauzimaju 9%, a cash & carry objekti 2%. Ostalih 14% vrijednosti ide na druge prodajne kanale, prvenstveno mesnice. Uee trgovakih marki u ka-tegoriji pateta je ispod prosjeka za robu iroke potronje u Srbiji i iznosi oko 3%. Slino je i sa ueem kupovine pateta na promocijama ili akcijama, koje iznosi oko 9%. Najvei segment unutar kate-

gorije jesu jetrene patete, koje generiu 42% ukupne vrijednosti, zatim patete sa unkom, sa 20%, i pilee patete, sa vrijed-nosnim ueem od 18%. Ostali segmenti (patete sa povrem, riblje patete, ajne patete...) zauzimaju ukupno oko 20% vrijednosnog trinog udjela.

Kada su u pitanju polutrajne kobasice, na domaem tritu je panelom domainsta-va registrovano vie od 80 proizvoaa ovog proizvoda. Baza kupaca kategorije se, za razliku od pateta, u posmatranom periodu blago uveala u odnosu na pret-hodni period i iznosila je oko 84%. Ka-tegorija polutrajnih kobasica je i neto manje koncentrisana u njoj pet vodeih proizvoaa zauzima oko polovine vrijed-nosnog trinog uea. Ti proizvoai su, abecednim redoslijedom: Carnex, Mati-jevi, Neoplanta, Perutnina Ptuj i Yuhor. Najznaajniji kanali prodaje polutrajnih kobasica su supermarketi i tradicional-ne prodavnice, sa po 24% vrijednosnog uea, zatim minimarketi, sa 21%, hi-permarketi, sa 7%, i cash & carry, sa 1%. Mesnice i ostali prodajni kanali generiu ukupno oko 22% vrijednosti kategorije. Trgovake marke u ovoj kategoriji imaju prilino visoku zastupljenost od 10% vri-jednosnog uea, dok je udio promocija u ukupnoj prodaji 11%.

Trite u kategoriji pateta koncentri-sano je tako da pet vodeih kompanija zauzima ak oko 80% vrijednosnog trinog udjela, dok kategorija polutrajnih kobasica je neto manje kon-centrisana u njoj pet vodeih proizvo-aa zauzima oko polovine vrijednosnog trinog uea.

PAutor: Dalibor Mini, consumer panel services research assistant, [email protected]

GfK je pouzdan izvor najznaajnijih informacija o tritu i potroaima, koji omoguavaju naim klijentima da donesu sveobuhvatnije odluke. Vie od 13.000 eksperata u mar-ketinkim istraivanjima kombinu-je svoju strast sa 80 godina GfK iskustva u prouavanju podataka. Ovo omoguava GfK da povee kljuna globalna saznanja sa lokalnim specifinostima u vie od 100 zemalja. Koristei inovativne tehnologije i nauni pristup, GfK pretvara obimne podatke u sutin-ske, ime omoguava svojim klijen-tima da unaprijede konkurentnost i obogate iskustva i izbor potroaa.

Rast Pad Stagnacija

Objanjenje pojmova:Penetracija - Procenat svih domainstava u Srbiji koja su barem jednom u analiziranom periodu kupila neki proizvod iz posmatrane kategorijeFrekvencija - Prosjean broj kupovina u posmatranom perioduLojalnost - Procentualni dio budeta koji prosjean kupac posmatranog brenda potroi na taj brend (u odnosu na potronju u kategoriji)

januar decembar 2014. vs januar decembar 2013.

Patete Polutrajne kobasice

PROMJENA PENETRACIJE -3% 1%

PROMJENA FREKVENCIJE 0% 10%

LOJALNOST LIDERU 47% 24%

BREND s najveim rastom lojalnosti Moja radnja Moja radnja

BREND s najveim brojem ekskluzivnih kupaca Carnex Matijevi

LOJALNOST PL-u 14% 21%

TRGOVAC s najveim rastom lojalnosti u kategoriji Shop & Go Idea

* U analizi brendova pad/rast/stagnacija odnose se na uee, a ne na apsolutne vrednosti.


aktuelno



gfk istraivanje

34

GfK Consumer Panel kontinuirano prati potronju hrvatskih domainstava posljednjih 15 godina te nudi odgovore na pitanje kako se menjaju kupovne navike kroz vrijeme. Analizirali smo kupovno ponaanje u 2014. godini u odnosu na 2013. te uvidjeli da su patete i polutrajne salame zabiljeile rast u kupovinama za potrebe domainstva

Trite pateta i polutrajnih salama u Hrvatskoj

otovo 90% domainstava kupuje patete za svoje po-trebe, a njihov broj nije se mijenjao. Uestalost kupo-vine u kategoriji znatno je

porasla (+7%). Najjai brend u kategoriji ima visoku lojalnost koja iznosi 54% ali se smanjila u odnosu na godinu prije. Pet vodeih brendova (abecednim redom): Argeta, Gavrilovi, PIK, PPK i Podravka zajedno dre 71% vrijednosti trita. PPK Karlovac osvaja sve vei udio u novaniku kupca te odnosi titulu brenda s najveim porastom lojalnosti. Gavrilovi ve tra-dicionalno predvodi ljestvicu kada su u pitanju ekskluzivni kupci (kupci koji su iskljuivo lojalni Gavrilovi patetama i ne kupuju druge brendove). U ukupnoj vrijednosti pateta trgovake robne mar-

ke ukupno dre relativno skromnih 8% udjela, no lojalnost njihovih kupaca raste te iznosi 24%. Kaufland je trgovac s naj-veim rastom lojalnosti u kategoriji, te je od Konzuma preuzeo titulu trgovca s naj-veom lojalnosti u kategoriji pateta.

Devet od deset domainstva kupuje po-lutrajne salame za potrebe domainstva, iako se njihov broj blago smanjio (-1%). Uestalost kupovine u kategoriji znatno je porasla (+12%). Lojalnost najjaem brendu u kategoriji iznosi 29% te je ma-nja u odnosu na godinu prije. Pet vode-ih brendova (abecednim redom): Cekin, Gavrilovi, K plus, PIK i Vindon zajedno dre 61% vrijednosti trita. K plus, iako ne poveava broj kupaca, osvaja sve vei udio u novaniku kupca te odnosi titulu brenda s najveim porastom lojalnos-ti. Cekin je brend koji predvodi ljestvicu

kada su u pitanju ekskluzivni kupci (kupci koji su iskljuivo lojalni Cekin salamama i ne kupuju druge brendove). U ukupnoj vrijednosti polutrajnih salama trgovake robne marke dre 16% udjela uz rast loj-alnosti njihovih kupaca, koja sada iznosi 24%. Trgovac s najveim rastom lojalnos-ti u kategoriji su Plodine, a znaajan rast biljei i Kaufland.

Gotovo 90% domainstava kupuje patete za svoje potrebe, a njihov broj nije se mijenjao. Devet od deset domainstva kupuje polutrajne salame, iako se njihov broj blago smanjio (-1%).

GAutor: Mladen Koi, sales manager, GfK Hrvatska, [email protected]

O istraivanjuGfK panel domainstava je stan-dardizovano istraivanje koje u Adrija regiji neprekidno traje dui niz godina (u Hrvatskoj od 2000. godine, u Srbiji od novembra 2002., a u BiH u periodu 2004. 2012.). U centru panje je mjerenje potronje oko 70 proizvodnih kategorija, na reprezentativnom uzorku domainstava. Podaci se prikupljaju uz pomo specifinog dnevnika kupovine. Ova metod-ologija mjeri potronju robe iroke potronje koja se konzumira u samom domainstvu i pokriva kupovinu u svim kanalima distribu-cije. Proizvodi koji se potroe van domainstva nisu predmet ovog istraivanja.

Rast Pad Stagnacija

Objanjenje pojmova:Penetracija - Procenat svih domainstava u Hrvatskoj koja su barem jednom u analiziranom periodu kupila neki proizvod iz posmatrane kategorijeFrekvencija - Prosjean broj kupovina u posmatranom perioduLojalnost - Procentualni dio budeta koji prosean kupac posmatranog brenda potroi na taj brend (u odnosu na potronju u kategoriji)

januar decembar 2014. vs januar decembar 2013.

Patete Polutrajne salame

PROMJENA PENETRACIJE 0% -1%

PROMJENA FREKVENCIJE 7% 12%

LOJALNOST LIDERU 54% 29%

BREND s najveim rastom lojalnosti PPK K plus

BREND s najveim brojem ekskluzivnih kupaca Gavrilovi Cekin

LOJALNOST PL-u 24% 24%

TRGOVAC s najveim rastom lojalnosti u kategoriji Kaufland Plodine


aktuelno


elji da jav-nost upozna sa zdravstvenim p r e d n o s t i m a omiljenih PIK

unki, PIK Vrbovec na stol donosi samo najbolje PIK unke bez sljedeih sastojaka:

1. BEZ POJAIVAA OKUSA

Osnovna zadaa pojaivaa okusa u prehrambenim pro-izvodima jest poboljati i po-jaati okus hrane, to utjee i na poveanje apetita. S druge strane, prirodni zaini s pri-rodno prisutnim mastima i bjelanevinama u proizvodima od crvenog mesa, zajednikim djelovanjem s mesom daju pri-rodno n okus. Takoer imaju i blagotvorno djelovanje na organizam. Umjesto pojai-vaa okusa PIK unke sadre prirodne zaine.

2. BEZ UMJETNIH BOJI-LA

Boja utjee na poeljnost hra-ne i otvara apetit, a ono to je vano znati jest sadri li odre-eni proizvod u sebi umjetna bojila koja esto prikrivaju

36

pr lanak

Ako elite znati to jedete,birajte PIK!

U

kvalitetu i higijensku isprav-nost proizvoda. Zahvaljujui odabiru najkvalitetnije sirovi-ne te koritenju moderne teh-nologije i potpunoj kontroli proizvodnih procesa, PIK Vrbovec u proizvodnji PIK unki ne koristi niti umjetna niti prirodna bojila.

3. BEZ GLUTENA

Pored proizvoda u kojima je gluten sastavni dio proizvoda - onima od penice, rai, je-ma i njihovih derivata poput kruha i razliitih tijesta - da-nas ga sve ee nalazimo i u proizvodima koji ga

prirodno ne sadre jer se u prehrambenoj industriji esto koristi kao aditiv. Gluten je jedan od najeih alergena te moe izazvati upalne procese kod osoba koje su osjetljive na njegovo djelovanje pa je dobro izbjegavati ga. Vodei brigu o svojim potroaima, PIK Vr-bovec ne koristi gluten u PIK unkama.

4. BEZ SOJE

U proizvodnji me-snih prera-

evina soja se esto koristi kao industrijski aditiv u funk-ciji stabilizatora, zgunjivaa, emulgatora, ali i kao zamjena za meso i masti. Soja se nalazi na listi velikih osam alergena Agencije za hranu i lijekove. S obzirom na to da nije neopho-dan sastojak te se moe izbaciti iz proizvodnje, PIK unke ne sadre soju.

PIK Vrbovec tritu nudi PIK unku u ovitku i Kuhanu unku bez pojaivaa okusa, bez umjetnih bojila, bez glute-na i bez soje, a sve s ciljem da na stol potroaa donese naj-kvalitetnije proizvode. Zbog svega navedenog, upravo su PIK unke idealne za svaku kuhinju i pripremu naj nijih delicija.

PIK unke ne sadre pojaivae okusa, umjetna bojila, gluten i soju.

unka u ovitku 2500g



region u brojkama

38

Top robne marke u kategoriji pateta na tritima AdriatikaOvom prilikom bit e prikazan dio podataka o koritenju pateta, pri emu su u tabeli prikazani podaci o najee koritenim marka-ma pateta na est odvojenih trita. Podaci su prikazani i u apsolutnom broju korisnika pojedinih brendova i u relativnom, u odnosu na populaciju kojom je uzorak definisan. Moemo rei da je pateta Argeta najkoriteniji brend u regionu jer se po broju korisnika nalazi na prvom mjestu na tritima Slovenije, BiH i Makedonije, dok je na drugom mjestu na tritima Srbije i Hrvatske. Ukupno ovaj brend u okviru ovih est trita koristi neto vie od 4,6 miliona ljubitelja pateta. Na tritu Srbije, najpopularniji proizvoa patete je Carnex, dok je u Hrvatskoj to Podravka.

O Institutu za trina i medijska istraivanja MedianaSvojim dugogodinjim iskustvima u oblasti medijskog, trinog i istraivanja mnijenja danas prua sveobuhvatne usluge istraivanja, od identifikacije problema, stva-ranje, izvoenja i detaljne analize, do tumaenja i savjeta. Institut za trina i medijska istraivanja, Me-diana, osnovan je 1992. godine i na poetku se brinuo za transparent-nost medijskog trita.Prepoznati smo kao istraivai i konsultanti, koji se sa mladalakim ambicijama i iskustvenom strau saosjeamo sa potrebama naih muterija. Zato aktivno uestvujemo u donoenju njihovih odluka.

O TGI istraivanjuTarget Group Index je jedno od rijetkih multifunkcionalnih alata, dizajniran za osnovne potrebe pre-duzea za istraivanja potroaa, trita i konkurencije. Pretplat-nik moe da analizira postojee i potencijalne potroae, upozna konkurente, kao i da tano definie efikasnu strategiju marketinga i advertisinga.

SLOVENIJA

Top 3 marke (po broju korisnika)

broj korisnika (u hiljadama)

broj korisnika

(u %)

1. Argeta 810 50%2. Gavrilovi 652 41%3. Kekec pateta 444 28%

BOSNA I HERCEGOVINA



broj korisnika

(u %)

1. Argeta 1.842 65%2. Ovako 726 26%3. Podravka 678 24%

MAKEDONIJA



broj korisnika

(u %)

1. Argeta 555 40%2. Carnex 241 17%3. Podravka 157 11%

SRBIJA



broj korisnika

(u %)

1. Carnex 2.175 41%2. Argeta 693 13%3. Yuhor 668 13%

ALBANIJA



broj korisnika

(u %)

1. Rio Mare 62 6%2. Argeta 50 5%3. Extra 49 4%

HRVATSKA



broj korisnika

(u %)

1. Gavrilovi 1.182 36%2. Argeta 695 21%3. Pik Vrbovec 523 16%

TOP* marka: ARGETA Ciljna populacija: 15-75 Vrijeme terenskog rada: 01.01.2014-31.12.2014. Mogunost trend analize: godina 2000. Veliina uzorka: 4.011vie informacija na www.medianagroup.net



TOP* marka: CARNEX Ciljna populacija: 15-69 Vrijeme terenskog rada: 1.2.2014-21.12.2014. Mogunost trend analize: godina 2004. Veliina uzorka: 5.022vie informacija na www.medianagroup.net

TOP* marka: RIO MARE Ciljna populacija: 15-69 Vrijeme terenskog rada: 1.7.2013-31.12.2014. Mogunost trend analize: godina 2013. Veliina uzorka: 4.000 (urban)vie informacija na www.medianagroup.net

TOP* marka: GAVRILOVI Ciljna populacija: 15-75 Vrijeme terenskog rada: 01.01.2014-31.12.2014. Mogunost trend analize: godina 2003. Veliina uzorka: 4.053vie informacija na www.medianagroup.net



region u brojkama



istraivanje

40

MEDIANA: TGI ISTRAIVANJE O SLINOSTIMA I RAZLIKAMA MEU KORISNICIMA ZAINA U BOSNI I HERCEGOVINI, SLOVENIJI, SRBIJI, HRVATSKOJ I MAKEDONIJI

Podaci iz TGI istraivanja, koje za Adria regiju provodi Institut za istraivanje trita i medija Mediana, pokazuju da je najvei % korisnika u BiH, odnosno 91% Bosanaca upotrebljava zaine prilikom kuhanja. Na drugom mjestu su Slovenci s 90%, 80% Hrvata upotrebljava zaine, 77% Makedonaca te oko 63% Srba

Svi uivaju u zainima

ovom broju emo se posve-titi upotrebi zaina na tri-tima Adria regije. Grafovi na drugoj stranici prikazuju podatke za 5 drava te uka-

zuju na slinosti i razlike meu korisnici-ma zaina. Podaci iz TGI istraivanja, koje za Adria regiju provodi Institut za istrai-vanje trita i medija Mediana, pokazuju da je najvei % korisnika u BiH, odno-sno 91% Bosanaca upotrebljava zaine prilikom kuhanja. Na drugom mjestu su Slovenci s 90%, 80% Hrvata upotreblja-va zaine, 77% Makedonaca te oko 63% Srba. Najvii udio tzv. velikih korisnika, odnosno onih koji zaine upotrebljavaju na dnevnoj bazi nalazimo u BiH, gdje je taj udio oko 62%.

Ukoliko pogledamo osnovnu demografiju vidimo da meu korisnicima po dravama nema znaajnih razlika. Korisnici su jed-nakomjerno podijeljeni po spolu. Staro-sna struktura je u BiH, Makedoniji, Slove-niji jednakomjerno razdijeljena. Hrvatski korisnici su malo stariji, meu njima, kao i meu srpskim korisnicima nalazimo sta-rosnu skupinu izmeu 35 i 44 godina, koji su nadprosjeni korisnici zaina.

Jedan od najvanijih koraka u procesu prodaje i marketinga, je poznavanje tzv. sociografskih znaajnosti korisnika. Taj vaan korak lake stvorimo uz pomo po-dataka koje sadri TGI istraivanje i od-govara na pitanje kakav je Va korisnik od-nosno kupac, kako se odaziva na ponude i to ga privue na kupovinu. Za bosanskog korisnika zaina na prvom mjestu je kva-liteta proizvoda te je za nju spreman vie platiti. Hrvatskog korisnika privlae proi-zvodi u privlanoj ambalai. Makedonski korisnici su znatieljni i rado kupuju nove proizvode. Slovenski korisnici su promi-ljeni i skupljaju bodove na svojoj loyalty kartici. Srpski korisnici zaina esto trae

posebne ponude/pogodnosti.

to se tie medijske konzumacije, mo-emo vidjeti odreene razlike izmeu korisnika zaina po dravama. Podaci su dostupni za sve vrste medija, danas emo prikazati udio gledatelja televizije na dnevnoj bazi meu korisnicima zaina po pojedinoj dravi. Opaamo da je najvei postotak u BiH, oko 86% korisnika zai-na gleda televiziju na dnevnoj bazi. Meu hrvatskim, makedonskim i slovenskim korisnicima zaina, njih oko 82% gleda televiziju na dnevnoj bazi. Meu korisni-cima zaina u Srbiji njih oko 81% gleda televiziju na dnevnoj bazi. Pri samom pla-niranju medijskih investicija, osim dosega ciljne skupine, vrlo vaan je i odnos cilj-ne skupine prema oglaavanju. Podaci su dostupni za sve vrste medija, ali u ovom broju emo se baviti podacima vezanim za televiziju. Kada govorimo o odazivu na oglaavanje onda mislimo na to da je ciljna skupina kupila ili traila informacije vezane uz proizvod koji su vidjeli na tele-vizijskim reklamama. Na TV oglaavanje najvie se odazivaju slovenski korisnici za-ina (16%), zatim srpski (14%), hrvatski (11%), makedonski (9%), a najmanji oda-ziv na televizijsko oglaavanje pronalazi-mo meu bosanskim korisnicima (7%).

U

Autorica: iva Zore,Client service manager, [email protected], www.medianagroup.net

- Mediana, Institut za istraivanje tr-

ita i medija osnovana je u Sloveni-

ji 1992. godine. Imajui u vidu n

Documents

Broj75(BiH)-p.94