BOSNA I HERCEGOVINA | april 2015 | br. 74 | godina VIII | www.instore.ba

SARAJEVO LJUBLJANA ZAGREB BEOGRAD SKOPLJE

SUMMITFMCG

Skoplje | 12.5.2015www.fmcg-summit.mk

Beograd | 7.7.7 5.2015www.marketing-summit.rs

Upiite ove datume u vae poslovne kalendare

www.marketing-summit.ba

2015

Sarajevo | 22.10.2015

Sreko Naki

Na ovakvim konferencijama poslovni ljudi iz regije imaju priliku susresti se i vrijeme na konferencije iskoristiti za nova poznanstva i razmjenu iskustava. Ako nas iskustvo neto ui, nauili smo da ovakva okupljanja uvijek djeluju inspirativno.

Adnan tetaDeset godina prisustva Konzuma u BiH je vrijeme koje je proteklo u konstantnim investicijama kako u trite tako i u ljude, bez obzira to radimo u tekim ekonomskim uslovima i na podijeljenom tritu.Neophodno je da razmjenjujemo iskustva i tako jedni drugima pomognemo da ne pravimo iste greke. Svi imamo isti cilj - da opstanemo, budemo jai i bolji. Mi trgovci, dobavljai i proizvoai ne moemo jedni bez drugih, trebamo imati zajedniku strategiju, gdje e primarno mjesto imati kupac.

Ljiljana Kunosi

Trebamo raditi sa strau svoje poslove i ne ekati da nam neko drugi rjeava probleme. Na Summitu ljudi mogu razgovarati, druiti se, i pokazati kako mi iz BiH pesimizam, napokon, moemo otjerati.

Uspjeno odran prvi FMCG Summit o trgovakom sektoru u regionu

2 april 2015 www.instore.ba2 april 2015 www.instore.ba

FMCG SUMMIT SARAJEVO 2015

U organizaciji InStore magazina i InAkademije, 16. aprila 2015. godine uspjeno se odrao prvi FMCG Summit Sarajevo u Kongresnom Centru Terme Ilida koji je ispunio oekivanja organizatora. Summit je okupio preko 250 kompanija i vie od 400 uesnika, a prisustvovali su mu trgovci, proizvoai, distributeri i pratea industrija, kao i eminentni govornici iz FMCG industrije koji su bili oduevljeni organizacijom i iznenaenjima.

Uspjeno odran prvi FMCG Summit

vo je prva konferencija o robi iroke potronje i cilj Summita je bio da se zajednikim snagama doprinese razvoju trgovakog sektora u BiH.

Ovaj jednistveni dogaaj je bio odlina prilika da se uesnici upoznaju sa dobrim primjerima poslovne

prakse, da podijele svoja iskustva i inovativne ideje sa ostalim ue-snicima ali i da ostvare nove i uvrste postojee poslovne kontakte.

Glavni i odgovorni urednik InStore magazina Reid Muratovi, nagla-sio je bitnost komunikacije u FMCG sektoru.

Fokus je na uspostavljanju bolje komunikacije izmeu proizvoaa, dis-tributera i trgovca, veoma je vano da se razumijemo te da aljemo jasne poruke regulatoru. Ono to je pozitivno jeste posjeta ministra trgovine FBiH Aleksandra Remetia i premijera Kantona Elmedina Konakovia, s kojima smo dogovorili poetak ozbiljnije komunikacije kako bismo de nisali probleme sa kojima se susreemo, istakao je Muratovi.

Komercijalni i direktor franize Coca-Cola Hellenic B-H Adnan Topi je svojom inspirativnom prezentacijom, ostavio jak utisak na prisut-ne i zakljuak veine prisutnih se odnosio na doivljaj Coca-Cole kao svjetskog brenda, ali ujedno i domaeg proizvoda.

Adnan teta, izvrni direktor Konzuma je istakao bitnost organizacije ovog dogaaja kako za trgovce, tako i za dobavljae i proizvoae.Deset godina prisustva Konzuma u BiH je vrijeme koje je proteklo u konstantnim investicijama kako u trite tako i u ljude. Konzum je trgovaki lanac koji je usmjeren na prodaju brendova, sa fokusom na domau proizvodnju.

Elma Pai, direktorica Agencije za istraivanje trita GfK u BiH pred-stavila nam je istine i predrasude o naem kupcu.

Generalno smo dokazali neistinitima predrasude da ljudi kupuju samo po najnioj cijeni. Ona nije jedini motivator koji odreuje kupovinu, tu su i drugi faktori kao to su blizina trgovine i navika na artikle, obja-snila je Pai.

Da je organizacija ovog dogaaja izuzetno vana za bh. trite potvr-dio je i Kemal Jaki, generalni direktor Imperial Tobacco BH.

Ovo je prvi samit ove vrste i ako znamo da je FMCG najpotentnija indu-strija u svijetu, onda je vanost cijelog ovog dogaaja nemjerljiva, re-kao je Jaki koji je na ovom jedinstvenom dogaaju govorio o bitnosti zadravanja menaderskih pozicija i o znaaju prisustva multinacio-nalih kompanija u BiH.

Razlog zbog kojeg treba da budemo optimistini kada je u pitanju pozitivno razmiljanje o biznisu rekao nam je Laris Sulji, InStore ek-spert za trade-marketing.

Maginog metka za uspjeh nema,ali se treba truditi i analizirati to sve s mjerom. Naravno, poruio je da previe analize moe dovesti i do paralize.

Rusmir Hrvi, prvi ovjek AS Grupacije i direktor kompanije Klas nije krio oduevljenje samim dogaajem. Gospodin Hrvi je objasnio i na

O

Interaktivna radionica

Samira Muratovi, CEO InAcademy

Aleksandar Remeti,potpredsjednik Vlade FBiH Grmek Iztok, ambasador R. Slovenije

3april 2015 www.instore.ba 3april 2015 www.instore.ba

Uspjeno odran prvi FMCG Summit

koji nain ova kompanija doprinosi bh. tritu.

Drago mi je to imamo jedan ovakav skup, a naa tema na samitu je bila inspiracija i razvojni put nae grupacije. Fokusirali smo se na gradnju brendova koji se mogu kvalitetno postaviti na po-lice trgovakih lanaca u BiH, regiji i svijetu, rekao je Hrvi.

Najvei potencijal u svim kompanijama su ljudi, a BiH je puna vrsnih talenata i to je najvei re-surs za budunost, zakljuio je potpredsjednik Atlantic Grupe Sreko Naki.

Potpredsjednica kompanije Bingo ga. Ljiljana Kunosi bila je veoma otvorena i poruila je vrlo jasnu poruku trebamo raditi sa strau svoje poslove i ne ekati da nam neko drugi rjeava probleme.

Muhamed Avduki, direktor kompanije Dara d.o.o. smatra kako je za pozicioniranje naih proizvoda na tritu potreban dobar odnos iz-meu dobavljaa i trgovca: Proizvoai moraju imati jasne strategije i moraju imati marketing budete, a trgovci moraju biti eksibilni u listira-nju proizvoda na bh. police i da im daju prednost

u odnosu na strane proizvode. Gospodin Avduki se nada da e trgovci prepoznati potrebu da po-mognu domaoj ekonomiji jer e tako svi zajed-no rasti i poveati e se potronja u BiH.

Da bi ovakvih dogaaja trebalo biti mno-go vie miljenja je Darko Vaseli, CM Jo-hnson&Johnson. Kako nam je rekao ove konferencije su jako bitne za bh. trite i industriju: Nadam se da e ovaj dogaaj po-stati tradicionalan i da emo uhvatiti korak sa drugim tritima koji imaju ovakve skupove.

Da razloga za brigu imamo kada je u pitanju po-zicija domaih proizvoaa i domae proizvod-nje objasnio nam je Neven Hadisulejmanovi, izvrni direktor trita Nelt BH d.o.o.: Kada uporedimo stanje 2005. godine i sada smatram da je ta pozicija trenutno ak i gora i svi smo krivi za to.

Uesnici FMCG Summita bili su predstavnici kom-panija: Veleposlanstvo Republike Slovenije, Kon-zum, Bingo, Coca- Cola, Nestle, Johnson&John-son, Atlantic Grupa, Perutnina Ptuj, TDR d.o.o., HT ERONET, Nelt, AS Group, Megamix, Planet, Spanish Market, FDS, Ledo, Dukat, Mepas, Del-

tatrade d.o.o., Megatrade d.o.o., Zvijezda, Sa-rajevski kiseljak, Sarajevska pivara, Bosnalijek, Student, Malii export-import d.o.o., Meggle d.o.o., Menprom d.o.o., Orbico, Led Media d.o.o.,MBI Development d.o.o., Violeta, Presti-gio, iNovine BiH d.o.o.Trgoped d.o.o., Banja-luka pivara ad, Unilever, Carlsberg, LRC Kreditni biro, Venera d.o.o., Voar d.o.o., Casa Toscana, SSAM Plast, Sarantis d.o.o., Bosanski transportni servis, Mlini d.o.o., Velvet trade d.o.o., Karanovi-c&Nikoli d.o.o., Unimedia, MPM d.o.o., Bambi, EIN Natural, Bau&Garten d.o.o., Franck, Guma M d.o.o., Pani eks, Info Studio d.o.o., Vispak, SBA Communications d.o.o., Reckit Benckiser, dm, Bimal, Pernod Ricard, BBI Bank, Plantago, Euro-expres, Podravka d.o.o., Blow Up, LRC, Imperial Tobacco, Privredna banka Sarajevo, Halilovi.ba /Renault, Dr.Pasha, Toolbox d.o.o, Dara d.o.o, GfK, Tobacco Press, Zvornianka d.o.o., VITA-LI-FE d.o.o., Zoki komerc, MCI, GS1, Universal Media d.o.o, Fructal, Geneco, Nielsen, Daji-commer-ce d.o.o., Prvi faktor d.o.o., Dolfarm d.o.o., CPA d.o.o., SEB Groupe, Mediana i InStore magazin.

SUMMITFMCG

SARAJEVO

Kemal Jaki, ITGrmek Iztok, ambasador R. Slovenije Adnan Topi, Coca-Cola Adnan teta, Konzum Darko Vaseli, J&J Elma Pai, GfK

Janja Boi, MedianaLaris Sulji, InStore

Premijer KS Elmedin KonakoviMuhamed Avduki, Dara d.o.o.

april 2015 www.instore.ba4

uvodna rijeDIREKTORSamira Muratovisamira.muratovic@altermedia.ba

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKReid Muratoviresid.muratovic@instore.ba

PRODAJASamir Hodisamir.hodzic@instore.ba

IZVRNI UREDNIK/LEKTOREdina Miziedina.mizic@instore.ba

STRATEGIJA RAZVOJAHaris Kuloviharis.kulovic@altermedia.ba

MARKETING/LOGISTIKAAlma Guberinialma.guberinic@instore.ba

DTP I DIZAJNHarun Kahrimanharun.kahriman@instore.ba

KOORDINATOR SVIH IZDANJAMaksim urovimaksim@instore.rs

NOVINARIAdis Brdari, Igor urovi, Marko Hrastar,Tomislav Ciliga, Jelena Domovi,Milica Petrovi, Ana Filipovi,Alma Rastoder, Nataa Atanasova

STRUNI SARADNICIKenan Utovi, Vedrana Seksan,Darko Vaseli, Milan ulibrk, Mladen Vedri, Mire Jovanovski, Igor E. Bergant, Laris Sulji, GfK, IPSOS, AC NIELSEN , EUROMONITOR

TAMPARadin print d.o.o.Sveta Nedjelja,10000 Zagreb, Hrvatska

IZDAVAAltermedia d.o.o.Hasana Brkia 271000 SarajevoBosna i HercegovinaTel: +387 33 710 616Fax: +387 33 710 615E-mail: redakcija@instore.baWeb: www.instore.ba

InStore magazin je mjeseni,specijalizirani magazin za trgovinurobom iroke potronje. Besplatno sedistribuira ciljnoj skupini: trgovcima,proizvoaima, distributerima iprateoj industriji. Izdava zadravapravo da odredi ciljnu grupu. InStoremagazin se ne distribuira osobamamlaim od 18 godina. Za lanke,fotogra je i oblikovanje, magazinzadrava sva prava.

Tira: 7.000 primjeraka.

anas kad je informacija dos-tupna svima i svakim je da-nom do nje lake doi, jo uvijek postoji razlika koju ini osobni kontakt kojeg ni-

ta ne moe kompenzirati. Zato i poslovne konferencije imaju svoju svrhu i teinu, jer na jednom mjestu okupljaju ljude iz indu-strije pruajui im priliku za neposredan kontakt. Veseli vijest da je u Sarajevu ve odran FMCG Summit, te da e i Skoplje ve u maju mjesecu dobiti svoju FMCG konfe-renciju. Na ovakvim konferencijama po-slovni ljudi iz regije imaju priliku susresti se i vrijeme na konferencije iskoristiti za nova poznanstva i razmjenu iskustava. Ako nas iskustvo neto ui, nauili smo da ova-kva okupljanja uvijek djeluju inspirativno. FMCG sektor u regiji pokazuje visok stupanj razvoja te je u odnosu na itav niz drugih industrija visoko kompetitivan i gotovo bez razlika kada govorimo o kvaliteti na-stupa na tritu, bez obzira na to je li rije o inozemnim ili domaim investitorima. Na tritu maloprodaje vrlo uspjeno nastupaju i Tinex i Vero i Ramstor i ito, a u nastupu su u svakom smislu usporedivi s bitno ra-zvijenijim zapadnoeuropskim tritima. Po-gledom na zadnje Valiconovo istraivanje o top 25 brendova u regiji uoavamo da 5 od

top 10 brendova ine oni koji su svoje prve korake napravili u ovoj regiji. Globalizaciji i otvaranju trita unato, Argeta, Cedevita, Cockta, Smoki i Vegeta su brendovi koji se uspjeno vode i razvijaju. Pogreno bi bilo i rei da su oni samo regionalni igrai, jer ve-ina od njih pet, svoje mjesto pronalazi i na tritima izvan regije. Argeta, primjerice, ima udjele koji prelaze vie od 25 posto na vrlo ozbiljnim europskim tritima kao to su Austrija ili vicarska. I ovi brendovi su, izmeu ostalog, dokaz da inovativnost, kre-ativnost i potencijal nisu unaprijed odree-ni ili ogranieni. Prepoznavanje trendova, oekivanja potroaa, bezkompromisan pri-stup kvaliteti proizvoda, te jasno predanost i posveenost, temelji su na kojima se gradi budunost. Potroai to u konanici prepo-znaju. Uspjeh brendova je u izrazitoj vezi s ljudima koji njima upravljaju, i ovdje, kao u svemu upravo ljudi ine razliku. Takvi se ljudi okupljaju na ovakvim konferencijama i razmjenjuju iskustva, pa i ako nam povijest kazuje da teko uimo na tuim grekama, moda moemo biti pametniji i uiti iz tuih uspjeha.

Ljudi ine uspjeh

D

Pie: Sreko Naki, potpredsjednik Atlantic Grupe

www.instore.ba april 2015 5

sadraj

Uvodna

Novi objekti

Domae vijesti

Regionalne vijesti

Svjetske vijesti

Veliki trgovci

AktuelnoNove izvozne mogunosti za bh.

proizvoae

IntervjuVesna Glii, brand manager - Adria

region, Henkel beauty care,

Category managementMarketing usmjeren na lojalnost kupaca u funkciji menadmenta

kategorije

Historija brendaManner- ve 125 godina uspjeha u veinskom porodinom vlasnitvu

HR InstoreRukovoditi nije lako I

Istraivanje ValiconMilka okolada najjai brend na

regionalnoj listi

430

34

37

56

6258

77

86

90

94

66

96

6

8

1014

1618

20

22

24

28

26

PoslovanjeDa li osjeate unutranji konflikt?

Trade marketingKakva je budunost malihtrgovina?

Vodi kroz kategoriju: Pivo i radleri

InDodatak: autoindustrija

InPromocije

InNabava1.064.990 elja i neiskoritenih potencijala

U maloj radnji: za lake poslovanje

InFokus

SavjetovanjeGradite odnos s klijentima

InPosloviLjudski faktor je kljuan

Periskop BiHJednostrane analize i socijalna anksioznost

Vox populi

april 2015 www.instore.ba6

novi objekti

BiH:

Otvorena dva cm-a

Lanac drogerija cm otvorio je u prvoj polovini marta treu po-slovnicu u Bihau, koja je 70. objekat ovog trgovca u BiH. Radnja se nalazi u City centru, u Ulici rtava srebrenikog ge-nocida bb. Prostire se na 310 kvadratnih metara prodajne po-vrine i zapoljava pet radnika. Potroaima su na raspolaga-nju dvije kase, a obezbjeena

su i parking-mjesta.Prije toga, 5. marta, otvoren je i objekat u Sarajevu. U trnom centru Importanne, cm se smjestio u suterenu, na povrini od 470 kvadratnih metara. U novom objektu zaposleno je osam rad-nika. Na raspolaganju su dvije kase, a ponuda broji vie od 15.000 artikala.

BiH:

Bingo u Banjoj Luci i Goradu

U Banjoj Luci je poetkom marta otvoren hipermarket Bingo na mjestu nekadanjeg Interexa, koji se prostire na oko 2.600 kvadratnih metara, i u ponudi ima 70.000 artikala, a krajem mjeseca je ova kompanija u Go-radu otvorila veliki trni cen-tar, na povrini od oko 10.000 kvadratnih metara, u iju je iz-gradnju investirano 10 miliona maraka. Otvaranjem 157. pro-dajnog objekta, najveem lancu trgovina u BiH sa vie od 4.500 zaposlenih prikljuio se i Bingo

u Goradu sa 110 zaposlenih. Ovo je centar koji treba Gora-du zbog ega se zahvaljujemo opini Gorade, a dio naeg bo-gatog programa su i butici, pro-davnice, apoteka, kladionica, kuglana, kao i restoran Bingo sa igraonicom, ije je otvara-nje planirano u aprilu. Ono to je novo jeste da razmiljamo o otvaranju otkupne stanice jer je ovo podruje poznato po plastenikoj i poljoprivrednoj proizvodnji, istakla je Tatjana Paunoski, portparol kompanije Bingo.

Srbija:

Maxi u naselju Stepa StepanoviKompanija Delhaize Serbia otvorila je 17. marta novi Maxi supermarket u naselju Ste-pa Stepanovi. Uz prvi veliki supermarket u ovom dijelu grada, koji se prostire na vie od 1.400 kvadratnih metara, obezbijeen je i parking-pro-stor sa 40 mjesta. Prodavnica nudi irok asortiman poznatih domaih i inostranih proizvo-da, kao i Delhaizeovih privat-nih robnih marki i raspolae sa osam kasa. Nakon uspjenih

poslovnih poduhvata, koje smo sproveli tokom 2014. godine, kao to su kreiranje Shop & Go formata i otvaranje i putanje u rad najveeg distributivnog centra u ovom dijelu Europe, Delhaize Serbia nastavlja dalje istim putem. Drago mi je da e stanovnici ovog naselja biti u mogunosti da svoje kune na-bavke obavljaju u prvom super-marketu u njihovom komiluku. Cilj nam je da Maxi supermar-keti i dalje ostanu mjesta gdje komije obavljaju kvalitetnu kupovinu, susreu se i drue. Nastavljamo tim putem u elji da ispunimo oekivanja naih kupaca, istakao je Lume Ber-narn, potpredsjednik operacija Delhaize Serbia.

Srbija:

Idea stigla u Temerin

Pratei potrebe svojih potroaa, Idea je u Temerinu, na adresi Novosadska 429, 12. marta otvorila svoju prvu Super prodavnicu u ovom mjestu. Novi objekat se prostire na vie od 1.000 kvadratnih metara prodajnog prostora i svim potroaima nudi bogat asortiman porizvoda koji omoguuje kvalitetnu kupovinu na jednom mjestu. Otvaranjem ove prodavnice naim potroaima u Temerinu e sada biti na raspolaganju svjee voe i povre po najpovoljnijim

Renoviran Maxi na Cera-kuOd petka, 20. marta, stanov-nici beogradskog naselja Cerak vinogradi ponovo imaju priliku da obavljaju kupovinu u Maxi supermarketu. Nakon viemje-senog renoviranja, kupcima u supermarketu u Petefijevoj 6A na raspolaganju su odjeljenja delikatesa kao i veliki izbor si-reva, peciva, svjeeg i pakova-nog mesa. Kako istiu u kom-paniji, u novom objektu, koji se prostire na 530 kvadrata, pri-mijenjena je nova tehnologija koja slui uvanju bezbjednosti i kvaliteta namirnica, kao i cje-lokupne ivotne sredine.

cijenama, bogata ponuda uvijek svjeeg mesa kontrolisanog kvaliteta, delikatesa, kolaa, kao i pekare sa uvijek svjeim hljebom i pecivom. Pored svakodnevnih prehrambenih namirnica, kupce oekuje bogat asortiman kunih potreptina, kunog tekstila, malih kunih aparata, hemije i kozmetike, sezonskih artikala i jo mnogo toga, rekao je Neboja Novkovi, direktor maloprodaje Idee za regiju Vojvodine.

april 2015 www.instore.ba 7

Obavijestite nas o otvaranju novih objekata

Mirjana Ivankovi, mirjana@instore.rs

Srbija:

Novi Gomex u Bakom PetrovcuKompanija Gomex otvorila je u drugoj polovini marta novi ma-loprodajni objekat u Bakom Petrovcu, u samom centru ove varoice. Radnja se prostire na oko 800 kvadratnih metara, od ega je sam prodajni prostor ve-liine oko 530 kvadratnih meta-ra i kategorie se kao supermar-ket, a kupcima nudi asortiman od oko 5.000 artikala. U objektu u svakom trenutku rade etiri kase, a opremljen je rashladnim komorama i drugom opremom ukupne investicione vrijedno-sti od oko dvije stotine hiljada eura, kau u lancu. Posao je

obezbjeen za 20 radnika. Obje-kat je sveano otvorio direktor kompanije Goran Kovaevi sa saradnicima, a dobavljai su pripremili mnogobrojne promo-tivne aktivnosti sa degustacija-ma i poklonima za kupce.

Slovenija:

Novi Hofer u Kranju

Hrvatska:

Pevec centar u Dubrovniku

Hrvatska:

Novi Spar supermarket

Makedonija:

Super Tineks u Skoplju

Makedonija:

Novi Ramstore u Vodnu

Makedonija:

ito na dvije nove adrese

U elji da se priblii svojim po-troaima, trgovaki lanac Ho-fer Slovenija neprestano iri svoju mreu poslovnica, pa je 26. marta otvoren 76. prodajni objekat u Kranju. Prodavnica modernog dizajna prostire se

Trgovaki lanac Pevec otvorio je polovinom marta u Dubrov-niku svoj 17. prodajni centar u Hrvatskoj. Na oko 4.500 kva-dratnih metara i sa vie od 40 zaposlenih, novi prodajni centar kupcima nudi irok asortiman od gotovo 100.000 artikala, ve-

Spar Hrvatska je 1. aprila 2015. otvorio drugi Spar supermarket u Varadinu u Meimurskoj uli-ci 31c. U izgradnju i opremanje ovog supermarketa, prodajne povrine 1.300 kvadratnih me-tara, uloeno je vie od 45 mili-ona kuna. O usluzi e se brinuti 31 radnik. Na raspolaganju je est kasa, a obezbjeeno je 117

Trgovinski lanac Tineks otvorio je 21. marta deveti objekat, for-mata supermarket, u skopskom naselju Zlokuani. Supermarket se nalazi na mjestu nekadanjeg Ekstra marketa, u Ulici Skupi br. 28.Prostire se na 1.000 kvadrat-

esnaesti po redu prodajni objekat trgovinskog lanca Ramstor u Makedoniji otvoren je poetkom marta u Vodnu. Market se nalazi u Ulici Todor Aleksandrov br. 86, na prodajnoj

Maloprodajni lanac ito je pro-teklog vikenda otvorio dva nova objekta, u Skoplju i Velesu. Mar-ket u Skoplju je sedamnaesti objekat ovog trgovca u glavnom gradu, na adresi Venjamin Ma-ukovski br. 25A u naselju Aero-

parking-mjesta. U ponudi Spar supermarketa nalaze se svjee meso, povre, voe, kao i pekar-ski i poslastiarski proizvodi, sa posebnim naglaskom na proi-zvodima domaih proizvoaa. U ponudi varadinskih Spar su-permarketa prednost imaju pro-izvodi iz tog kraja.

nih metara prodajne povrine, a o usluzi se brine 24 zaposlenih. Na policama novootvorenog Ti-neksa nalazi se oko 10.000 arti-kala za svakodnevnu upotrebu, a potroai mogu pazariti i go-tova jela, svjee meso, voe i po-vre, kao i pekarske proizvode.

povrini od 600 kvadratnih metara, uz dodatni magacinski prostor povrine 220 kvadratnih metara. Zaposleno je 18 radnika, a potroaima su na raspolaganju tri kase.

drom. Veles je dobio jedanaestu poslovnicu, na adresi Hristo Ta-tarev br. 10.Oba marketa pro-stiru se na prodajnoj povrini od 170 kvadratnih metara, imaju po dvije kase i zapoljavaju uku-pno 18 radnika.

na oko 1.350 kvadratnih metara upotrebne povrine, od kojih je 900 kvadratnih metara prodajni prostor. Kupcima su na raspola-ganju etiri kase, a o usluzi se brine 12 zaposlenih. Obezbjee-na su i parking-mjesta.

im dijelom hrvatskih dobavlja-a.Otvarenje prodajnog centra na teritoriji Dubrovnika nasta-vak je Pevecovih razvojnih pla-nova, a 2015. godinu e, prema najavljenim planovima, zavriti sa 19 objekata.

Hrvatska:

Otvoren 18. duan Deliiicije

Hrvatska:

U Virovitici TSV diskont

U blizini Trenjevake trnice u Zagrebu, sredinom marta je otvoren novi duan Deliiicije i to na adresi Trakoanska 2. U novootvorenom objektu svi lju-bitelji nih domaih i stranih

Prvog dana aprila, svoja vrata potroaima je otvorio TSV dis-kont mjeovite robe u Virovitici.Speci nost TSV diskonta je to e to, prema pisanju Poslovnog

poslastica mogu nai tradicio-nalne hrvatske proizvode pod brendom Adria, ali i renomira-ne svjetske brendove kao to su Lindt, Delaviuda, Lambertz, Goldkann, Steenland i Mackays.

dnevnika, biti najpovoljnije mjesto za kupovinu u Hrvat-skoj. Adresa diskonta je Trg bana Josipa Jelaia 21.

april 2015 www.instore.ba8

domae vijesti

KONZUM: kvalitet koji su prepoznali graani BiH

Podravka na Meunarodnom sajmu gospodarstva

Sajam Gast 2015. Split - Nagraena vina Vinarije itluk

Pozitivne vijesti iz domae industrije mljekarstva

Prema istraivanju QUDAL QUality meDAL 2014./2015., vicarske kue ICERTIAS, za bosanskohercegovako stanov-nitvo Konzum je najkvalitetni-ji trgovaki lanac na lokalnom tritu.Trgovaki lanac Konzum ini iroka ponuda prvenstveno prehrambenih proizvoda, zatim proizvoda namijenjenih linoj njezi i opremanju doma, tek-stilnih proizvoda i drugih pro-izvodnih asortimana koji slue za zadovoljenje svakodnevnih ivotnih potreba. Sveobuhvatna ponuda proizvoda i usluga koje prodavnice Konzuma pruaju svojim potroaima u ugodnom ambijentu, rezultat su pozicije br.1 kad je rije o kvalitetu tr-govakog lanca. Naime, na po-stavljeno pitanje: Navedite na-

Vodea prehrambena kompa-nija u Podravka, nastupa na 18. Meunarodnom sajmu gos-podarstva u Mostaru od 14. do 18. aprila 2015. Podravka, sad ve tradicionalnim prisustvom nastavlja podrku Meunarod-nom sajmu gospodarstva kao najveem i najvanijem dogaa-ju ovog tipa koji se organizira i odrava u Bosni i Hercegovini. Sudjelovanje Podravke na Meu-narodnom sajmu gospodarstva u Mostaru, kao i prethodnih godina, odlina je prilika za upoznavanje predstavnika kom-panija kako iz Bosne i Hercego-vine, tako i ire regije. Podrkom i kontinuiranim prisustvom na Mostarskom sajmu naroito uka-zujemo na znaaj bh. trita za Podravku. Tokom sajma, gosti i svi ljubitelji Podravka proizvoda

Vinarija itluk ima respekta-bilnu dugogodinju tradiciju u proizvodnji kvalitetnih vina. Vi-nogradi se prostiru od Mostara do itluka na 400 ha razliitih lokacija, nadmorske visine, po-zicija i vrste zemljita. Vinarija itluk je najvei proizvoa, ali i najvei izvoznik vina u BiH. Pored zemalja u regiji, najvie izvozi u: Njemaku, vicarsku, Belgiju, Dansku, Rusiju, Polj-sku, Ameriku i Kinu, na to ot-pada 50 % u odnosu na godinju prodaju. Na svim sajmovima u regiji gdje se ocjenjuju vina (Vi-novita Zagreb, Gast Split, Ora-hovica, Mostarski sajam) vina Vinarije itluk su u samom vrhu po broju osvojenih bodova. Na-grade i priznanja su uvijek mo-tiv za dalji i jo bolji rad. Tako su i nedavno u Splitu, na Sajmu GAST, ocijenjena vina iz regi-je i okolnih zemalja: Rezultati 20. Meunarodnog ocjenjiva-nja vina DIONIZIJANA 2015. za vina Vinarije itluk i ove godine ZLATA: u kategoriji bijela mirna

Industrija mljekarstva u Bosni i Hercegovini vie od godinu dana preivljava teke trenutke.Pro-izvoai i preraivai mlijeka se nalaze pred velikim izazovom i svaka pozitivna vijest koja nam stigne iz ove vazne industrijske grane, dodatni je poticaj za do-mae mljekare. Pozitivna vijest nam stie od jednog od najve-

ziv maloprodajnog trgovakog lanca koji po vaem iskustvu i miljenju nudi apsolutno najvii nivo kvaliteta na bosanskoher-cegovakom tritu: najvie ispitanika odgovorilo je: Kon-zum. Pitanja su bila otvorenog tipa, odnosno ispitanicima nisu bili unaprijed ponueni odgo-vori, ve su oni sami mogli slo-bodno navoditi ono to smatra-ju najprimjerenijim odgovorom na ovako postavljeno pitanje.Zahvaljujui ovoj osvojenoj po-ziciji, Konzum ima pravo nositi prestian status QUDAL - top QUality meDAL - i QUDAL meda-lju s maksimalnih pet zvjezdica za kvalitet u kategoriji malopro-dajni trgovaki lanac.

imaju priliku posjetiti Podravkin izlobeni tand, te uivati u oku-sima najfinijih jela koja e za njih pripremati Podravkini promotori kulinarstva te degustirati razlii-te okuse iz naeg bogatog asor-timana, istakao je Milan Tadi, stariji potpredsjednik Podravke za Adria regiju.

vina - Kameno, god. 2013, bo-dova 86,80, ZLATO u kategoriji crvena mirna vina - Blatina de Broto, god. 2012, bodova 89,60; ZLATO - najbolje ocjenjeno crve-no vino sajma; Cabernet Sauvi-gnon, god. 2011, bodova 86,40, ZLATO; Ovo nije sluajno i samo ove godine, ovo je povijest koja se za Vinariju itluk zadnjih 10-ak godina ponavlja. To govori o jednoj konstanti kvalitete to se rijetko sree. Iz godine u godinu vina su standardno dobra, esto ne samo pobjednici u svojoj ka-tegoriji nego i ampioni sajmo-va. Naruujte ih s povjerenjem!

ih mljekarskih preraivaa u Bosni i Hercegovini Lactalis BH, koji i pored krize, permanentno biljei rast izvoza. Zahvaljujui kontinuiranim investicijama u proizvodnju i modernizaciju svojih proizvodnih linija, Lacta-lis BH je u ovoj godini zabiljeio izvoz od ak 50% svoje ukupne proizvodnje.

Za vie vijesti iz BiH pratite nas svakodnevno na www.instore.ba

april 2015 www.instore.ba 9

Uredila Edina Mizialjite nam vae vijesti

edina.mizic@instore.ba

Uredila Edina Mizialjite nam vae vijesti

edina.mizic@instore.ba

Nelt BiH i Ekonomski fakultet u Sarajevu potpisali Sporazum o saradnji

Redizajniranim proizvodima Lasta se predstavila na Mostarskom sajmu

Asmir Begovi zatitno lice bh. brenda novavita

Popularna Argeta u novoj ambalai

Kompanija NELT d.o.o. BiH i Ekonomski fakultet Univerzi-teta u Sarajevu u prostorijama E-net Centra na Ekonomskom fakultetu krajem marta zva-nino su potpisali sporazum o saradnji. Sporazumom e kompanija NELT d.o.o. BiH stu-dentima omoguiti realiziranje praktine nastave, doke pred-stavnici menadmenta kompa-nije na Ekonomskom fakultetu odrati predavanja na kojime studente upoznati sa svojom djelatnou trgovine, transpor-ta i logistike. Kao jo jedan vid saradnje, izvrni direktor kom-panije ovim Sporazumom je postao lan Poslovnog savjeta Ekonomskog fakulteta uz broj-ne priznate menadere naelu

Preduzee Zveevo-Lasta aplji-na na Mostarskom sajmu gospo-darstva do sada je sudjelovala svake godine, a kako je ocijenio voditelj prodaje i marketinga Dragan Meter, sajam iz godine u godinu privlai sve vie proizvo-aa i ide uzlaznom putanjom.Kazao je da se poduzee Zvee-vo-Lasta apljina predstavilo sa tradicionalnim proizvodima.Za svaki sajam imamo neto novo, a ove godine imamo integral-ne trudle, trudle sa okusom narande, okoladirane trud-le, imamo krem tapie sa pet okusa: jagoda, burbon, vanilija, malina i ljenjak. Imamo sve druge proizvode s tim da ove go-dine imamo program alkoholnih pia i okolade iz Zveeva, koje je veinski vlasnik Laste, a tu su alkoholna pia, likeri, okolade svih vrsta, od okolada sa riom do onih za kuhanje, naveo je Meter. Prema njegovim rijei-ma, Lasta vie od 60 posto svoje proizvodnje izvozi u Hrvatsku, Srbiju, Albaniju, Kosovo, pa do

Argeta, jedan od najomiljenijih brendova ovih prostora, sino-nim za vrhunski kvalitet, od sada se moe nai u novoj, po-boljanoj ambalai i modernim dizajnom, ali sa istim, prepo-znatljivim okusom. Novo paki-ranje omoguava jednostavnije otvaranje dobro poznatog, luk-suznog kvaliteta omiljene pa-tete. Kreirana prema potreba-ma savremenih potroaa sada u aliminijskom pakiranju, Argeta je sigurnija i bezbjednija za okoli i dostupnija za potroa-e. Vrhunski kvalitet, u skladu s harmonijom okusa, sada podr-ava nova, moderna i ekoloki preporuljiva ambalaa koja e bolje naglasiti svjeinu i viso-ki kvalitet Argete. Aluminijska ambalaa je laka, izdrljivija, lake se reciklira i na taj nain

Bosanskohercegovaki nogo-metni reprezentativac, Asmir Begovi zvanino je postao zatitno lice domaeg brenda NovaVita, vitaminskog napitka koji proizvodi kompanija PAK Centar iz Sarajeva. Poetak sa-radnje, koja e trajati osamnaest mjeseci, ozvanien je kroz poe-tak kampanje Uhvati ritam, a osnovni cilj saradnje jeste i promocija domae proizvod-nje i bh. privrede. Vano mi je da je rije o potpuno domaem, bh. brendu i drago mi je da su u meni prepoznali partnera za pro-mociju svog kvalitetnog proizvo-

najveih bosanskohercegova-kih kompanija. Naglaavajui kako je potpisivanje sporazuma sa elitnom obrazovnom insti-tucijom u Bosni i Hercegovini korak kojim se NELT d.o.o. BiH obavezuje da zajedno i dugo-rono radi na stvaranju novih generacija mladih ljudi, izvr-ni direktor kompanije, Neven Hadisulejmanovi, naveo je da se saradnjom eli ukazati na nove mogunosti u procesu zapoljavanja. Dekan Ekonom-skog fakulteta Univerziteta u Sarajevo, prof. dr. eljko ain, istakao je da saradnja akadem-ske zajednice i poslovnog svije-ta nema granica.

zemalja EU, Austrije, vedske. Prema Meterovim rijeima, La-sta trenutno zapoljava 175 radnika. Lasta apljina rediza-jnirala je ambalau svojih proi-zvoda.Kako je kazao Meter, za novi redizajn ambalae u Lasti nisu odili neku posebnu mar-ketinku kampanju.Preko naih distributera to smo odradili, a povratne informacije koje ima-mo sa traita pozitivne su, od dizajna ambalae do kvalitete i okusa. Pratimo trendove svih drugih proizvoaa. Reakcije za ova tri mjeseca pozitivne su i na-dam se da e tako i ostati, kazao je Meter.

doprinosi zatiti okolia i pri-mjeni standarda zatite okolia. Mislei i brinui o generacijama koje sada rastu, a ne ugroava-jui prava onih koji tek dolaze, cilj nove, poboljane ambalae je najmanji mogui utjecaj na okoli.. Vrhunski kvalitet je viestruko potvren brojnim nagradama i certi katima, a Ar-geta je dobila i HALAL certi kat Islamske zajednice.

da. Siguran sam da nas oekuje veoma produktivna saradnja na obostrano zadovoljstvo, rekao je Begovi te dodao da je u njego-voj odluci ulogu imala injenica da NovaVita, godinama aktivno podrava omladinske sportske projekte.

april 2015 www.instore.ba10

regionalne vijesti

Poela da radi fabrika u Novoj Gradici

Lidl nastavlja sa pozitivnim trendovima

Agrokor pokree paltformu za online trgovinu

Spar hrvatske dobavljae vodi na europske police

Atlantic Grupa je polovinom prethodnog mjeseca otvorila novi savremeni pogon za proi-zvodnju energetskih ploica u Industrijskom parku Nova Gra-dika. Investicija je vrijedna 13 miliona eura, a rije je o asorti-manu sportske prehrane i obje-dinjavanju ukupne proizvodnje ovog asortimana u sopstvenim proizvodnim kapacitetima, na-vodi se u saopenju kompanije.Izuzetno smo ponosni zbog i-njenice da je fabrika zavrena u samo deset mjeseci, za ta smo zahvalni velikom trudu na-ih zaposlenih i partnera. Ovaj projekat je primjer mogunosti e kasnog investiranja u Hrvat-skoj, u emu smo imali veliku potporu lokalne zajednice i dravnih institucija, kao i -nansijskih partnera, prije svega Europske banke za obnovu i ra-zvoj, izjavio je na otvaranju Emil Tedeschi. Projekat je, naime, -nansiran sopstvenim sredstvima

Prethodnu godinu obiljeilo je ponovno poveanje plata za-poslenima za vie od 4 posto, poetkom programa Razvoj potencijala za sve poslovoe u objektima, ali i pozicioniranjem u sam vrh najpoeljnijih po-slodavaca, istiu u kompaniji.Planirane investicije za 2015. iznose 250 miliona kuna, to je oko 33 miliona eura. Zavretak poslovne 2014. Lidl Hrvatska je obiljeio vijestima o ostvarenom izvozu domaih proizvoda na inostrana trita u iznosu veem od 40 miliona kuna. Pokrenut je i projekat Razvoj potencijala - poseban program individualnog i profesionalnog usavravanja svih Lidlovih poslovoa u pro-dajnim objektima. U kompaniji istiu da su ove godine prvi put izdali i Zdravstveni bilten iji je cilj edukacija i savjetovanje za-

Nakon to je u protekle dvije go-dine uloio vie od 196 miliona eura (oko 1,5 milijardi kuna) u informatike tehnologije, Agro-kor je poeo realizaciju nove on-line platforme sa ciljem da, kako se navodi, ona postane vodee mesto e-kupovine u regionu. Koncern je zapoeo realizaciju

Trgovaki lanac Spar Hrvatska, koji je dio istoimene holandske grupacije, na hrvatskom tritu posluje desetak godina. Iz kom-panije kau da su dosad inten-zivno radili na izvozu hrvatskih proizvoda u druge zemlje na kojima posluje taj lanac, nakon ulaska Hrvatske u EU, pa su, kako istiu u Sparu, hrvatskim dobavljaima rado tamo otvori-li vrata. U kompaniji izdvajaju sljedee hrvatske brendove i kompanije: Cedevitu, okolino, Argetu, prut i salame Pik Vr-bovca, proizvode Leda, Dukata i Vindije, koji se ve sada mogu pronai na policama Spara izvan Hrvatske. Sardine iz Postira na

Brau, Trenton, Gligora, Zigan-te, Dukat, Zveevo sve su to hrvatski proizvoai koji su svoje proizvode uspjeli da plasi-raju kao Sparovu robnu marku, a time i na trite susjednih ze-malja. Svi proizvodi hrvatskih kompanija prodaju se u koncer-nu u Sparovim trgovinama u Au-striji, Sloveniji, Maarskoj.

kompanije i kreditom EBRD-a, a Nova Gradika je izabrana kao najpovoljnija investiciona de-stinacija u konkurenciji vie od 90 lokaliteta. Kako kau u kom-paniji, ova investicija predstav-lja nastavak konsolidacije proi-zvodnih kapaciteta, pa se sada i asortiman energetskih ploica, koje su se dosad proizvodile kod tree strane, radi u sopstvenom pogonu. Vie od 99 posto proi-zvodnje iz ove fabrike namije-njeno je izvozu, primarno na trita zapadne Europe.

poslenih u Lidlu o zdravom na-inu ivota i pravilnoj ishrani, a obezbjeen je i besplatan sis-tematski pregled. Od ulaska na trite 2006., kada je u jednom danu otvoreno 13 trgovina, Lidl je u devet godina svoju prodaj-nu mreu proirio na 86 objeka-ta irom Hrvatske i zaposlio vie od 1.700 radnika.

nove regionalne online plat-forme A007. Rije je o internet kupovini irokog spektra proi-zvoda i usluga. Na platformi ve sada radi stotinjak strunjaka iz svih podruja i kompanija u okviru koncerna, a nalizacija projekta planirana je za jesen ove godine.

Za vie vijesti iz regiona pratite nas svakodnevno na www.instore.ba

Fabrika u brojkama investicija vrijedna 13 miliona eura50 zaposlenihpovrina pogona 6.000 m290 metara proizvodne trake300-450 komada energetskih ploica u minuti83 miliona energetskih ploica godinjeputanje u rad 10 mjeseci od poetka investicijehistorija brenda - 37 godina Multipowera

Agrokor je potpisao nansijski sporazum koji ini klupski zajam vrijedan 300 miliona eura sa bankama Barclays, Credit Suisse, Deutsche Bank, Goldman Sachs, JP Morgan i Morgan Stanley, kao i bilateralni sporazum vrijedan 25 miliona eura sa BNP Paribas. Sredstva od novih zajmova bit e uglavnom iskoritena za re nansir-anje postojeih nansijskih obaveza Agrokora i djelimi-no za podrku daljeg razvoja koncerna.

Uredila: Iva Zlataraljite nam vae vijesti

iva@instore.hraljite nam vae vijesti

april 2015 www.instore.ba 11

DIS iri maloprodajnu mreu na Kosovu i Metohiji

Odrana konferencija na temu Finansije i kontroling

Konferencija o internetu DIDS 2015.

Bambi podrka zapoljavanju mladih u Srbiji

Marko uri, direktor vladine Kancelarije za Kosovo i Metohi-ju, i Darko Aimovi, generalni direktor kompanije DIS, potpi-sali su 25. marta Memorandum o razumijevanju koji predvia irenje maloprodajne mree na KiM. Naa preduzea moraju polako ponovo da zauzmu mje-sto koje im prirodno pripada na KiM. Njihovo uee u privredi KiM znaajano je za odrivost sprske zajednice, a znaajno je i za kompanije, jer im poslova-nje na KiM obezbjeuje pristup tritu sa 1,7 miliona stanov-nika, kazao je uri. Aimovi je rekao da je njegova kompa-

Krajem marta, u organizaciji Omega Con-sulting Teama i Komore malih i srednjih preduzea i preduzetnika, u beogradskom hotelu Life Design, odrana je konferen-cija na temu Finansije i kontroling u pro-izvodnim kompanijama. Konferenciji je prisustvovalo oko 120 vlasnika, direktora i menadera kompanija iz Srbije i regiona, to je pokazalo koliko je uvoenje kontro-linga znaajan i sloen izazov i potreba sa

kojima se susreu proizvodne kompanije. Veliku panju uesnika je izazvalo izlaga-nje govornika Ljubomira Jovanovia, Ne-manje Kumburovia, Ivane Vinji, Milana Ristia, Edina Dacia i Milana Mijailovia, koji su iz svog iskustva govorili o razlo-zima uvoenja kontrolinga, bene tima koje su dobili i daljim planovima i mogu-nostima njihovih kompanija koje im je kontroling otkrio.

Pred vie od 300 posjetilaca, 10. marta u hotelu Metropol u Beogradu odran je ovogo-dinji Dan internet domena Srbije (DIDS 2015), u organi-zaciji Fondacije Registar nacio-nalnog internet domena Srbije (RNIDS). DIDS 2015, esta je godinja konferencija o razvo-ju interneta u svijetu i na .RS i . domenskim prostorima Srbije, pod sloganom U kom si internet lmu?Cjelodnevni program DIDS-a, tradicionalno podijeljen u tri bloka, osim IT profesionalaca iz svih privred-nih oblasti, internet provajdera i ovlatenih registara, okupio je i druge domae korisnike interneta, a koji su imali prili-ku da uju iskustva tridesetak uesnika konferencije iz zemlje

Predstavnici kompanije Bambi ugostili su 25. marta ministra omladine i sporta Vanju Udo-viia i ministra za rad, zapo-ljavanje, socijalna i boraka pitanja Aleksandra Vulina, koji su posjetili kompaniju u okviru projekta za poveanje zapo-ljavanja mladih, motivisanje i stvaranje uslova za ostanak i rad u Srbiji. Oni su sa predstav-nicima kompanije Bambi razgo-varali o tome koji su trenutni izazovi sa kojima se poslodavci svakodnevno susreu. Pred-stavnici kompanije Bambi su tom prilikom istakli da je Bambi jedna od najuspjenijih kompa-nija u konditorskoj industriji u

Rosa voda i fabrika Vlasinka proslavile su poetkom marta 10 godina uspjenog poslova-nja u okviru Coca-Cola sistema. U kompaniji istiu da je tokom protekle decenije, od integraci-je fabrike Vlasinka u Coca-Cola sistem, uloeno est miliona eura, prodaja je porasla etiri puta, a izvoz na okolna trita viestruko je uvean. Povodom proslave jubileja, organizovan je jedinstveni koncept World Cafe panel diskusija tokom ko-jih su predstavnici Coca-Cola si-stema, korporativnog, civilnog i vladinog sektora kao i medija razgovarali na teme koje su obi-ljeile najvanije segmente po-slovanja i razvoja brenda Rosa i fabrike Vlasinka. Panelisti su razmijenili iskustva na temu uspjenih privatizacija, inve-sticija u unapreenje lokalne zajednice, inovacija i drutveno odgovornih projekata. Veliko je

nija osjetila snanu potrebu da podri srpsko stanovnitvo na Kosovu: Oekujemo da u prvoj fazi podrimo razvoj poljopri-vredne proizvodnje i uemo u otkup poljoprivrednih proizvo-da, a kasnije bismo preli u ra-zvoj maloprodajnog sistema ili distributivnog centra. Najblia opcija nam je stvaranje franize i saradnja sa ve postojeim ma-loprodajnim objektima.

i inostranstva. Prvi blok pod nazivom Gospodari interneta govorio je o najavljenim promje-nama u globalnom upravljanju internetom, a drugi, pod nazi-vom Pozovi E radi trgovine, bio je posveen e-trgovini. Trei dio, pod nazivom Domen koji obeava, tradicionalno je bio rezervisan za ugledne lokacije na nacionalnim internet dome-nima .RS i ..

Srbiji i regionu i da predstavlja sinonim kvaliteta od svog osni-vanja. Kao lider na domaem tritu, Bambi kontinuirano in-vestira u poveanje e kasnosti i proizvodnih kapaciteta, ali i u razvoj i usavravanje svojih za-poslenih, istakli su predstavnici kompanije Bambi.

zadovoljstvo to smo zajedno sa naim partnerima obiljeili znaajan jubilej, jer je iza nas 10 godina zajednikog uspjeha. Upravo zato to smatramo da su nai dobri rezultati tokom prethodne decenije proistekli, izmeu ostalog, i iz saradnje sa partnerima, odluili smo da ovu godinjicu proslavimo kroz konstruktivan dijalog stvarajui osnovu za nove pravce razvoja, rekao je Ramon Vajdinger, gene-ralni direktor Coca-Cola Helle-nic Srbija.

Uredila: Milica Petrovialjite nam vae vijesti

milica@instore.rs

Uredila: Milica Petrovialjite nam vae vijesti

Rosa voda i fabrika Vlasinka proslavile jubilej

april 2015 www.instore.ba

regionalne vijesti

12

Uredio: Igor urovialjite nam vae vijesti

igor.durovic@instore.si

Uredila: Alma Rastoder aljite nam vae vijesti

alma@instore.mk

Kojim brendovima veruju slovenski potroai

Svetozar Janevski poslovni lider stoljea u regionu

Bimilk obezbijedio laktofrize

Odran 41. Sajam hrane u BudviMercatoru dozvola za preuzimanje Ere Good

Kofola okonala preuzimanje Radenske

U okviru istraivanja Trusted Brands 2015, koje se u Sloveniji sprovodi devet godina, odabra-ni su najpouzdaniji brendovi u 32 razliite kategorije. Vie od 8.000 nasumino odabranih pretplatnika magazina Readers Digest izglasalo je najvrednije brendove, kao i linosti kojima najvie vjeruju. Prema ocjeni slovenskih potroaa, najpo-uzdaniji brendovi su: Renault (automobili), Gorenje (bijela tehnika), HP (personalni rau-nari), Samsung (mobilni tele-fon), Telekom Slovenije (opera-ter mobilne telefonije i internet usluga), Canon (kamera, fo-toaparat), Sonek (turistika agencija), NLB (banka), Petrol (benzinska pumpa), Cedevita (vitaminski napitak), Lekadol (analgetske tablete), Nivea

Predsjednik Upravnog odbora Vinarije Tikve i partner u in-vesticionoj grupi M6 Svetozar Janevski dobitnik je meuna-rodne nagrade Stvaratelji za stoljea za ivotno djelo za izuzetna dostignua u predu-zetnitvu. Nagradu je dodijelio regionalni samit preduzetnika u jugoistonoj Europi 300 najbo-ljih, koji je odran u Dubrovni-ku krajem marta. U konkursu za ovogodinju nagradu uestvo-valo je jo 340 kandidata iz svih zemalja u regionu. Proces izbora kandidata trajao je 20 mjeseci. Meunarodni iri od 12 la-

Mljekara Bimilk obezbijedila je 20 laktofriza ukupne vrijedno-sti oko 100.000 eura za svoje kooperante, proizvoae ovi-jeg mlijeka. Laktofrizi dodijelje-ni na koritenje kooperantima imaju kapacitet skladitenja od 10 od 15 tona sirovog ovijeg mlijeka dnevno. Snabdijevanje proizvoaa najsavremenijom opremom za bezbijedno uva-nje mlijeka samo je jedna u nizu mjera kojima Bimilk stimulie proizvodnju ovijeg mlijeka kod domaih proizvoaa, poruiju

Na Jadranskom sajmu u Budvi odran je 41. Sajam hrane od 12. do 14. mar-ta. Prisutne goste, u ime Jadranskog sajma, pozdra-vio je izvrni direktor Rajko Bujkovi. On je iskazao za-dovoljstvo brojem i kvali-tetom izlagaa od kojih su veina njih svakogodinji prezenteri svojih proizvo-da. Dravni sekretar Mini-starstva agrara u Maar-skoj Cervan er pozdravio je prisutne i izrazio ast i zadovoljstvo to je, kao predstavnik maarskog Mi-nistarstva poljoprivrede, prisutan na Jadranskom sajmu. Prehrambena indu-strija jedan je od vanih stubova arene i raznoli-

Agencija za zatitu konkuren-cije Mercatoru je tokom marta dala saglasnost za preuzimanje-ogranka veleprodaje Era Good, koja ostvaruje 20 miliona eura prihoda godinje. Veleprodaja je potencijal za rast jer je manje konsolidovana i bolje lokalno usmjerena, rekao je lan uprave Mercatora za podruje trgovine u Sloveniji i neosnovne dje-latnosti Igor Maroa. U 2013. Mercator je sa veleprodajom ostvario 13,8% ukupnih priho-da. Prema posljednjem objavlje-nom izvjetaju o poslovanju, za devet mjeseci prole godine, u ovom segmentu ostvaren je rast prodaje, dok je maloprodaja pala za 2,8%. U maloprodaji emo i u budunosti komunicirati

Ispunjavanjem svih uslova iz sporazuma o kupovini, sloven-ski proizvoa mineralne vode-Radenska je postao dio eke Kofole, koja je Pivovarni Lako platila kupoprodajnu cijenu od 51,8 miliona eura. Posljednji ko-rak u procesu prodaje Radenske je ispunjen imenovanjem novog Nadzornog odbora, u kom su se dvojici predstavnika zaposlenih pridruila etiri predstavnika Kofole. Kofola je stekla 87,16 posto dionica Radenske, a oe-

kuje da e jo 6,82 posto dionica stei u narednim danima, prije objavljivanja ponude za preuzi-manje, koja e biti objavljena u zakonskom roku.

(kozmetika za negu koe) i Ariel (praak za ve). Domai brendo-vi kojima Slovenci najvie veru-ju su: Fructal (sokovi), Raden-ska ( airana voda), Zlatorog Lako (pivo), Barcaffe (kafa), Ljubljanske mlekarne (mlijeko), 1001 Cvet (aj), Mercator (trni centar), Jupol (farbe za dom), Dormeo (dueci, kreveti), Gen-I (energija provajder), POP TV (TV stanica), Radio Slovenija - Val 2020 (radio stanica) i Slovenske novice (asopis).

nova sastavljen od nezavisnih strunjaka iz oblasti ekonomi-je, menadmenta, marketinga i preduzetnitva iz pet zemalja: Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bo-sne i Makedonije odluio je ko su ovogodinji dobitnici.

iz kompanije. Ovo je veliki po-mak za sve proizvoae mlijeka, kojim se istovremeno obezbje-uju velike koliine kvalitetnog sirovog ovijeg mlijeka, do-stupnog za otkup, izjavila je Poleksena Risteska, marketing menader u kompaniji.

ke kulture i u sluaju Crne Gore i u sluaju Maarske, prvenstveno zbog odlinih sastojaka i zbog tradici-onalnih jela punih pravih ukusa. Upravo zato Mini-starstvo poljoprivrede Ma-arske smatra da je jedan od najvanijih zadataka stvaranje uslova za proi-zvodnju, preradu i prodaju bezbjednih i kvalitetnih prehrambenih proizvoda, kazao je Cervan.

nae prednosti, a u veleprodaji namjeravamo da poboljamo asortiman proizvoda, a vidimo i lijepe mogunosti za rast pri-hoda. Namjeravamo da ojaamo i na podruju cash&carryja, koji je vaan kanal za veleprodaju, u koji emo jo ove godine uloiti dio sredstava. Koliko, poslovna je tajna, objasnio je Maroa.

Za vie vijesti iz regiona pratite nas svakodnevno na www.instore.ba

april 2015 www.instore.ba14

svjetske vijesti

Integrisani izvjetaj Coca-Cole JTI u vrhu svjetskih poslodavaca

Inovacija iz Tetra Paka

SC Johnson preuzima brendove Unilevera

Znaajne akvizicije za Dr. Oetker

Coca-Cola HBC AG, druga po veliini punionica kompanije Coca-Cola na svijetu, na osno-vu obima proizvodnje, objavila je svoj integrisani izvjetaj za 2014. godinu Dobro je dijeliti jaati povjerenje, iriti radost. Ovo je trei integrisani izvjetaj kompanije i prvi koji sadri sve aspekte uinka u oblasti poslo-vanja, upravljanja i odrivosti, uz naglasak na odnose i par-tnerstva koji su kljuni za njen uspjeh. Prema objavljenom iz-vjetaju, u 2014. godini su po-stignuti sljedei rezultati: - 2 milijarde porcija napitaka prodano - 589 miliona potroaa uslue-no- 2,1 milion potroaa u 28 ze-malja- 36.362 direktno zaposlenih,

JTI (Japan Tobacco Internatio-nal) je saopio da se naao meu pet svjetskih kompanija kojima je dodijeljen certi kat Najbolji svjetski poslodavac 2015 (Top Employer Global 2015) na cere-moniji dodjele nagrada odra-noj u Amsterdamu. Kompaniju je za izuzetno upravljanje ljud-skim resursima u 33 zemlje i-rom Europe, Azijsko-paci kog regiona i Srednjeg istoka nagra-dio Top Employers institut. Ova nagrada je dokaz da postavljamo

Finski proizvoa mlijenih proizvoda, Valio, postao je prva kompanija na svijetu koja potro-aima prodaje proizvode u kar-tonskoj ambalai, koju je kom-panija Tetra Pak u potpunosti napravila od materijala biljnog porijekla. Ambalaa, Tetra Rex organskog porijekla, proizvede-na je iskljuivo od kombinacije plastike dobijene od biljaka i kartona. Ovo je prva ambalaa tog tipa na svijetu, a za Tetra Pak oznaava znaajnu prekretni-cu u dugoronoj namjeri da svi dijelovi portfolija i poslovanja budu voeni izrazitimekolokim uinkom, navodi se u saopenju Tetra Valio e isprobati amba-lau sa Valio Eila poluobranim

Kompanija SC Johnson pre-uzima HomeBrands A.S. od ogranka Unilevera u ekoj Re-publici, ime e u svoju ponudu na tritima eke, Slovake i Baltika ukljuiti Biolit i Diffusil sredstva protiv insekata, Lynn Household Cleaners sredstva za odravanje domainstva i Citre-sin osvjeivae vazduha. Uklju-ivanjem ovih brendova u port-folio kompanije, dopunit emo ponudu koju trenutno ine nai

Grupa Dr. Oetker saopila je da je preuzela proizvoaa smr-znutih torti Coppenrath & Wie-se (C&W). Vrijednost akvizicije zasada nije poznata. Kompani-ja C&W je jedan od znaajnijih europskih proizvoaa u kate-goriji zamrznutih torti, pita i tijesta, ija godinja prodaja dostie 370 miliona eura. Kom-panija je oglasila prodaju prole

vie od 600.000 zaposlenih u cjelokupnom lancu vrijednosti

- 8,7 miliona eura uloeno u programe za lokalne zajednice

- 31.296 sati volonterskog rada uloenog u dalje dru-tvene i ekoloke inicijative - Upotreba vode smanjena na 18,4 milijarde litara - Karbonski otisak smanjen na 718.766 tona

- Upotreba reciklirane ambalae od 73 posto

- Reciklaa proizvodnog otpada od 91 posto

Inicijative kompanije u obla-sti odrivosti u 2014. godini prvenstveno su se odnosile na tri kljune oblasti: promociju zdravlja i dobrobiti, smanjenje utjecaja na ivotnu sredinu i po-drka lokalnim zajednicama.

visoke standarde irom svijeta i da kontinuirano teimo njego-vanju raznolikosti u organizaciji, a to je ono to naim zaposlenim omoguava da se razvijaju, izja-vila je Ilona Alonso, potpred-sjednik ljudskih resursa u JTI-u.

mlijekom bez laktoze u malo-prodajnim objektima irom Fin-ske do sredine marta, a zatim e iskoristiti povratne informacije od potroaa kako bi odluio da li da ovu kartonsku ambalau primjeni i ire za asortiman svo-jih proizvoda koji zahtijevaju hladan lanac distribucije.

vodei brendovi Raid, OFF! i Gla-de, izjavio je Fisk Johnson, CEO SC Johnsona. Finansijski detalji akvizicije nisu dostupni za jav-nost s obzirom na to da je SC Jo-hnson u privatnom vlasnitvu.

godine. Takoer, ova kompanija je u Meksiku preuzela proizvo-aa slatkog programa DGari, za ta je prethodno dobila do-zvolu komisije za zatitu kon-kurencije. Proizvodni program kompanije DGari baziran je na eleu, a pogon u kojem je za-posleno oko 600 radnika nalazi se u gradu Keretaro. Finansijski detalji akvizicije nisu poznati.

Za vie vijesti iz svijeta pratite nas svakodnevno na www.instore.ba

Stogodinjica Coca-Cola boceCoca-Cola boca proslavila je 100. roendan na glamur-oznom otvaranju izlobe u Muzeju visoke umjetnosti u Atlanti, posveene jednoj od ikona pop kulture u-venoj Coca-Cola kontur boci. Na izlobi su prvi put do sada izloene i dvije originalne slike Coca-Cola boce Endija Vorhola, pored vie od 100 originalnih umjet-nikih djela i fotografi ja inspirisanih legendarnom aicom. Izloba takoer obuhvata originalne proto-tipe i skice uvene boce. Izloba predstavlja zvanini poetak proslave stogodinjice Coca-Cola boce irom svijeta i bit e otvorena do oktobra 2015.

april 2015 www.instore.ba

UKRATKORezultati poslovanja Carrefour je najavio da e ove godine poveati nivo investicija u poslovanje, nakon rezultata za 2014. koji pokazuju solidan rast.Prodaja je porasla za 3,9%, na 74,7 milijardi eura na organskoj bazi, sa rastom opera-tivnog profita od 10,6%, na 2,4 milijarde eura, i rastom neto dobitka za 24,6%, na 1,2 milijarde eura. Trgovac je najavio da e uloiti oko 2,6 milijardi eura u poslovanje, vie nego prole godine, a novac e usmjeriti u osvjea-vanje objekata, akvizicije i otvaranje novih formata u Brazilu i Kini.

British American Tobacco (BAT) saopio je rezultate poslovanja za prolu godinu, koji pokazuju rast prihoda bez obzira na smanjenu potranju za duhanskim proiz-vodima i slabiji rast na tritima u razvoju. Prihodi su tokom 2014. porasli za 2,8% (izraeno u konstantnoj valuti), na 15,68 milijardi funti, dok je korigovani profit povean za 4,4%, na 6 milijardi funti izraeno u stalnom kursu, odnosno pao za 7,2% izraeno u trenutnoj razm-jeni valute. Ukupna koliina prodaje opala je za 1,4%, to je manje od prognoziranih 2,5% i manje od pada od 2,7% koliko je zabiljeeno u 2013.

Henkel je saopio da su svi poslovni sektori zabiljeili profitabilan organski rast. Trita u razvoju su i dalje najvei pokreta rasta kompanije, sa organskim rastom prodaje od skoro osam posto. Neznatni organski rast prodaje zabiljeen je i na razvijenim tritima. Zabil-jeen je rast prodaje od 0,4 posto na 16,428 milijardi eura (organski rast od 3,4 posto). Operativni profit je povean za 2,9 posto na 2,588 milijardi eura, a EBIT mara je poveana za 0,4 procentna poena na 15,8 posto.

15

Uredila: Ana Filipoviana@instore.rs

Nestl proirio pogon

Ugovor Kotanyia i dobavljaa paprike

Delhaize smanjuje prehrambeni otpadSpajanje Krafta i Heinza

vajcarski prehrambeni gigant Nestl proirio je svoj pogon u Temivaru, u zapadnoj Rumu-niji. Fabrika je otvorena 2000. godine, sa proizvodnim kapaci-tetom od oko 90 miliona vafla godinje. Fabrika je sada proi-rena na 1.600 kvadratnih me-tara, obnovljena je proizvodna linija za vafle, a uvedena i nova za proizvodnju napitaka Nes-cafe 3u1 i Nescafe Cappuccino,

Maarska kompanija za pro-izvodnju zaina Kotanyi pot-pisala je aranman sa vie od 100 dobavljaa paprike u gradu Morahalom, u jugoistonom di-jelu Maarske, objavila je naci-onalna novinska agencija MTI. Ugovor koji je potpisan dio je programa koji podravaju kom-panija Fusermalom Kft. i lokalni

Belgijski trgovac Delhaize naja-vio je da planira donaciju 100% svojih neprodatih proizvoda-bankama hrane i socijalnim ustanovama do 2020. Trenutno sarauje sa nekoliko banaka hrane i sprovodi godinju akci-ju prikupljanja hrane. Trgovac takoer sarauje i sa pedeset dobrotvornih lokalnih organi-zacija u cilju distribucije nepro-datih svjeih proizvoda. Prema podacima iz grupe, zahvalju-jui ovoj inicijativi svake godi-ne obezbijedi se oko 620.000 obroka. Da bi jo vie podstakli

Kompanije Kraft Foods i Heinz potvrdile su planove o spaja-nju u prehrambenog diva pod nazivom The Kraft Heinz Co. Novi entitet e tako posta-ti jedna od vodeih svjetskih grupacija u sektoru prehrane i bezalkoholnih pia, i trea po veliini u Sjevernoj Americi. Sjedite novoformirane grupa-cije nalazit e se u Pittshburg, drava Chicago, a prema prvim procjenama, ostvarivat e go-

navodi lokalni portal Capital.ro. U proteklih pet godina Nestl je u fabriku uloio oko 10 milio-na eura. U pogonu u Temivaru radi oko 350 radnika, od uku-pno hiljadu koliko kompanija zapoljava u Rumuniji.

Savjet za razvoj paprike u regi-onu. Cilj ugovora je obezbjei-vanje 1.000 tona paprika i proi-zvodnja 120 tona crvene paprike, izjavio je Zoltan Nugradi, gra-donaelnik Morahaloma, i do-dao da su prole godine uesnici programa obezbijedili dovoljno paprike za proizvodnju 45 tona crvene zainske paprike.

ovu vrstu donacije, Delhaize do 2020. godine planira distribuci-ju 100% svojih neprodatih proi-zvoda koji su i dalje pogodni za konzumaciju.

dinji promet od oko 28 milijar-di dolara. Kompanija e posje-dovati osam vodeih brendova, svaki ponaosob vrijedan oko milijardu dolara, kao i pet bren-dova vrijednosti od 500 miliona do milijardu eura. Heinz e preuzeti 51% vlasnitva u Kraf-tu, dok e preostali dio ostati u vlasnitvu sadanjih dioniara Krafta.

april 2015 www.instore.ba16

veliki trgovciUredila Iva Zlatar

iva@instore.hr

Veliki rast u zadnjem kvarta-lu: Delhaize je zakljuio skalnu godinu bolje nego to su oeki-vali. Prihodi su porasli za 11,4%, na 5,8 milijardi eura (+6,3% izraeno u stalnoj valuti), dok su, kalendarski gledano, pora-sli 6,4%. Rezultati su uglavnom postignuti zahvaljujui njiho-vom poslovanju u Americi, gdje su prihodi u kalendarskoj go-dini porasli 12,7%, izraeno u eurima s istim rastom od 3,6%. Grupa je takoer zabiljeila rast u jugoistonoj Europi, gdje je prodaja porasla 2,8% (+4% izra-eno u stalnoj valuti).

Na jesen prvi hipermarket budunosti: Francuski trgovac Carrefour uspjeno je zavrio obnovu svojih prodavnica u Bel-giji, a ve imaju i nove planove - prvi hipermarket budunosti, iju e lokaciju objaviti tokom godine, a otvorenje bi bilo u jesen 2015. U hipermarketu

Zakljuena prodaja Makro Cash and Carry poslovanja u Grkoj: Metro je saopio da je zakljuio prodaju svog grkog Makro Cash & Carry poslovanja kompaniji Sklavenitis. Prole je godine Metro objavio da je do-govorio prodaju 9 Cash & Carry trgovina, ija je vrijednost oko 65 miliona eura. Transakcija e dodatno omoguiti Metro Grupi da investira u rast i osnaivanje bilanse. Nastavit emo se foku-sirati na irenje, ali i na stra-teki znaajne projekte okre-nute ka potroaima kao to je multikanalno poslovanje, to

Opcija isplate gotovine od po-vrata poreza: Opcija Walmart Direct2Cash, dostupna nacio-nalno, za utedu vremena i nov-ca kupcima pri isplati povrata poreza. Walmart je objavio da uvodi uslugu koja se pojavljuje prvi put na tritu i koja omogu-uje kupcima da preskoe ek i dobiju isplatu povrata poreza u gotovini. Walmart Direct2Cash dostupan je na nacionalnoj razini i pomoi e kupcima da utede vrijeme i novac u uspo-redbi s tradicionalnim opcijama isplate povrata poreza. Walmart u saradnji s dva vodea ponua-a proizvoda i usluga vezanih za porezne nansije (Tax Products Group i Republic Bank & Trust Company) nudi Walmart Dire-ct2Cash kao opciju milionima

Osvajanje trita online tr-govine: U ekoj robu iroke potronje online kupuje 10%, potvruje zadnje istraivanje agencije GfK. esi u desetini primjera, kad imaju pristup internetu, hranu nabavlja-ju pomou online trgovina. Prosjean eh namirnice na internetu narui 10 puta go-dinje. Virtuelnu potroaku korpu u ekoj uglavnom ine nekvarljiva i konzervirana hra-na, kafa, aj i slatkii. Tritem online kupovanja hrane vlada engleski lanac Tesco budui da veina eha kupuje na online stranici itesco.cz, koja broji 140.000 registriranih korisnika.

Otkupljeno 450 miliona dola-ra: Belgijski lanac supermarke-taDelhaizeotkupio je 450 mi-liona dolara (420 miliona eura) duga ovih dana, to bi smanjilo njegov godinji teret kamate za 21 milliona eura kako vjeruje ING. Kompanija je zbog trenut-ne nulte kamatne stope otkupi-la 170 miliona dolara (od zajma u iznosu od 300 milliona dolara) koji istjee 2019. te ima 4,125% kamatne stope. Dodatno, kom-panija je otkupila 280 miliona dolara (od zajma u iznosu od 450 milliona dolara) s istekom u 2017. i kamatnom stopom od 6.5 %. ING vjeruje da bi Delhaize mogao smanjiti svoju godinju kamatu za 23 milliona dolara (21 milion eura).

budunosti sve e skupa biti jo posveenije potroau. Carrefo-ur Belgija eli kupce, partnere i zaposlene povezati tako da njihova strast kupovanja bude na najveoj moguoj razini. Carrefour Belgija trenutno ima priblino 750 trgovina.

e osigurati dugoroni rast, na-glasio je Olaf Koch. Metro Grupa zapoela je poslovanje u Gr-koj 1992. godine, dosegnuvi brojku od devet objekata i oko 1.000 zaposlenih diljem zemlje. U nansijskoj 2012./13. godini kompanija je ostvarila prodaju od 301 milion eura. S akvizici-jom Makro Cash & Carry Grke, Sklavenitis planira ui u vele-prodajno poslovanje i proiriti svoj portfolio s oko 100 trgova-kih lokacija.

kupaca.

Walmart Stores najvei na svi-jetu: Prema najnovijem izvje-taju revizorsko-konsultantske kue Deloitte Globalna snaga maloprodaje u 2015., najvei trgovaki lanac na svijetu je ameriki Walmart Stores, Inc. Na drugom mjestu je takoer lanac iz SAD-a: Costco Whole-sale Corporation. Slijede fran-cuski Carrefour S.A, Schwarz Unternehmens Treuhand KG iz Njemake i na petom mjestu bri-tanski Tesco PLC. Kako navode iz Deloittea, njihov 18. godinji izvjetaj Globalna snaga malo-prodaje identi cira 250 najve-ih trgovakih lanaca irom svi-jeta. Hrvatski koncern Agrokor naao se na 222. mjestu.

Pojednostavljena kupovina: Tescov novi direktor Dave Lewis smanjuje za treinu proizvode na policama Tescovih trgovina jer je dolo vrijeme da se odbaci politika poslovanja koja kupce zbunjuje s gotovo 90,000 pro-izvoda u sedminoj ponudi. Tesco ima zalihu od oko 90,000 razliitih proizvoda. Samo od osvjeivaa zraka Tesco nudi 228 razliitih proizvoda, u ras-ponu od osnovnih rasprivaa vlastite robne marke do skupljih varijanti koje dolaze u kompletu s ventilatorom. S manje proizvo-da na zalihi, moi e sniavati cijene, pojednostavniti kupo-vinu te poboljati raspoloivost proizvoda na svojim policama.

Nova linija jogurta privatne robne marke: Carrefour Rumu-nija lansira novu liniju jogurta dostupnu u pet varijanti. Dizajn pakovanja odraava jednostav-nost i radost, ali i ravnoteu iz-meu kiselog okusa i kremaste teksture. Takoer, svaki od no-volansiranih jogurta nosi naziv koji evocira lokalne elemente

kao to je Peony red ili Small trees green. U Rumuniji Carre-four grupa ima 170 trgovina, od kojih su 27 hipermarketa, 89 Carrefour Market supermarketa, 44 Express prirunih trgovina, 9 Contact prirunih trgovina i in-ternetska trgovina:

www.carrefour-online.ro.

april 2015 www.instore.ba

aktuelno

18

Bh. proizvoai trenutno sade krompir na oko 36.000 hektara i godinja proizvodnja iznosi do 400.000 tona, stoga poljoprivrednici u cijeloj Bosni i Hercegovini pozdravljaju najavljeno odobravanje izvoza krompira, ali takoer smatraju da njihovi proizvodi nee biti konkurentni na europskom tritu ukoliko drava ne podstakne i potpomogne proizvodnju

Nove izvozne mogunosti za bh. proizvoae

U proloj godini iz Bo-sne i Hercegovine je izvezeno 2.066 tona krompira u vrijednosti od 1.021.406 KM, a naj-vie u Crnu Goru, Srbi-ju, Norveku i Makedo-niju. S druge strane, u nau zemlju je uvezeno 17.000 tona krompira u vrijednosti od 11 mili-ona KM, i to najvie iz Holandije, Njemake i Belgije.

Osim najavljene mo-gunosti izvoza krom-pira, Europska unija je do sada dopustila Bosni i Hercegovini da na njeno trite plasira samo svjeu ribu, med i sirovu kou.

Pie: Adis Brdari

Stalni odbor za biljke, ivo-tinje, hranu i ivotinjsku hranu Europske unije, tije-lo odgovorno za sigurnost hrane, krajem marta po-

zitivno je ocijenio podatke dostavljene iz Bosne i Hercegovine, te dao zeleno svjetlo Europskoj komisiji za pripremu Uredbe kojom proglaava da u naoj zemlji nema prstenaste trulei krompira. Nakon to Uredba bude usvojena, bit e omoguen izvoz krompira iz Bosne i Hercegovine u Europsku uniju. Poljoprivrednici u cijeloj Bosni i Hercegovini pozdravljaju najavlje-no odobravanje izvoza krompira, ali tako-er smatraju da njihovi proizvodi nee biti konkurentni na europskom tritu ukoliko drava ne podstakne i potpomogne proi-zvodnju. U Vanjskotrgovinskoj komori Bo-sne i Hercegovine istiu da je ovo svakako dobra vijest za bh. proizvoae krompira, kojih najvie ima u Semberiji, srednjoj Bo-sni, te u glamokoj i livanjskoj regiji, a koji e mladi krompir moi distribuirati velikim potroaima u Hrvatskoj tokom turistike sezone, to otvara mogunost za nova za-poljavanja u ruralnim dijelovima Bosne i Hercegovine. Bh. proizvoai trenutno sade krompir na oko 36.000 hektara i go-dinja proizvodnja iznosi do 400.000 tona. U proloj godini iz Bosne i Hercegovine je izvezeno 2.066 tona krompira u vrijednosti od 1.021.406 KM, a najvie u Crnu Goru, Srbiju, Norveku i Makedoniju. S druge

strane, u nau zemlju je uvezeno 17.000 tona krompira u vrijednosti od 11 miliona KM, i to najvie iz Holandije, Njemake i Belgije. Osim najavljene mogunosti izvoza krompira, Europska unija je do sada dopu-stila Bosni i Hercegovini da na njeno trite plasira samo svjeu ribu, med i sirovu kou. Borba za rjeavanje pitanja izvoza mlijeka je u punom jeku, a ukoliko krajnji ishod po tom pitanju bude pozitivan, ministar vanj-ske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko arovi smatra da su onda Bosni i Hercegovini otvorena vrata za rjeavanje izvoza mesa i mesnih preraevi-na, jaja, te mesa peradi. Podsjea da Bosna i Hercegovina treba ispuniti jo dva uslova kada je u pitanju dobijanje dozvole za izvoz mlijeka i mlijenih proizvoda u Europsku uniju, a to su uspostavljanje komandnog lanca u sistemu kontrole mlijeka i kvalitet sirovog mlijeka. Kako je kazao, Bosna i Her-cegovina e do 12. aprila Uredu za hranu i veterinstvo (FVO) iz Dablina odgovoriti da je spremna uspostaviti centralno odgovor-no tijelo zadueno za kontrolu kvaliteta mlijeka koje e se izvoziti u Europsku uni-ju, a to tijelo je Ured za veterinarstvo BiH. Takoer, arovi je istakao da e Bosna i Hercegovina obavijestiti FVO da pokree izmjenu kljunih zakona na nivou BiH. Bez izmjene zakonodavstva, izvoza mlijeka u Europsku uniju nema, poruio je arovi i dodao da je prvenstveno rije o Zakonu o veterinarstvu BiH, Zakonu o poljoprivredi BiH i Zakonu o hrani na nivou BiH. Govorei o drugom preostalom uslovu FVO-a, kvali-tetu sirovog mlijeka, arovi je podsjetio da su inspektori iz Dablina prije godinu dana

konstatovali da nisu sve farme imale sirovo mlijeko koje odgovara EU standardima. U startu smo krenuli pogreno. Bolje bi bilo da smo predloili jednu ili dvije mljekare i velike farme koje su zadovoljavale europ-ske standarde za izvoz mlijeka, umjesto na desetine njih meu kojima su bile i one koje nisu ispunjavale europske uslove. Da smo radili na takav nain, proli bi kontrolu FVO, oni bi dali zeleno svjetlo, a onda bi sve ostale dozvole za izvoz davao Ured za vete-rinarstvo BiH, dodao je ministar arovi.

Mirko arovi

april 2015 www.instore.ba

VESNA GLII, BRAND MANAGER - ADRIA REGION, HENKEL BEAUTY CARE,HENKEL CROATIA D.O.O.

regionalni intervju

20

skustvo koje je Vesna stekla dugogodinjim radom na poziciji Brand managera u kompaniji Imperial Tobacco, bez obzira na sva zakonska

ogranienja koja prate duhansku industriju, je neprocjenjivo, kako nam kae, te dodaje kako je nauila raditi u jako ogranienim uslovima, biti kreativna, osmiljavati nove projekte i naine kako doi do potroaa. Tako su se prelaskom u kozmetiku industriju ta znanja i iskustvo ve pokazali korisnima. S novom i svjeom perspektivom u Henkelu nastavljam svoju karijeru s posebnim zadovoljstvom i entuzijazmom. Iako sada radim za jednu od vodeih kompanija na tritu kozmetike, to mi je samo dodatna motivacija. Moja je odgovornost nastavak pozitivnog trenda razvoja brendova za koje sam odgovorna (Schauma, Gliss, Syoss, Essence Ultime) na tritima Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Koji su najvei izazovi u komunikaciji u kategoriji proizvoda za njegu kose u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj? Koje su razlike izmeu ta dva trita?

Komunikacija proizvoda uveliko ovisi o strategiji za svaki pojedini brend, te o tritu. Meutim, u ovoj kategoriji proizvoda ona se ne razlikuje znaajno za Hrvatsku i BiH. Najvea je razlika u tome to je trite Hrvatske neto ureenije, iako trendovi u BiH ukazuju da se i to trite kree u istom smjeru; posljednjih godina dolazi do ukrupnjavanja u retailu, to nama olakava posao, jer se strategija moe bolje i kvalitetnije planirati. Na oba trita oglaavanje igra znaajnu ulogu. Pridajemo izrazitu vanost ATL komunikaciji, puno se ulae u kvalitetne televizijske kampanje. Meutim, da bismo to kvalitetnije i bolje komunicirali proizvod krajnjem potroau, potrebno je obuhvatiti sve kanale komunikacije, posebno na prodajnom mjestu. Kad je u pitanju BTL oglaavanje, kljuna je saradnja s kupcima s kojima kontinuirano radimo kako bismo osmisliti najbolji pristup koji e biti na

obostranu korist, budui da je cilj zajedniki: zadovoljan potroa. Sve kampanje osmiljavaju se s ciljem zadovoljenja potreba potroaa, da im se pristupi na pravi nain.

Koliko je vano prepoznati prave predstavnike brendova u liku poznatih osoba (tzv. ambasadora) da bi se prave vrijednosti proizvoda pribliili potroaima?

Iako su u naim kampanjama prisutne poznate linosti, naa je strategija vie fokusirana na izravnu komunikaciju samog proizvoda i zadovoljavanje potreba potroaa. Iako poznate osobe mogu utjecati na percepciju nekog proizvoda od strane potroaa, smatramo kako je u kategoriji proizvoda za njegu kose puno vanija kvaliteta proizvoda i ispunjeno obeanje, zadovoljan potroa, a

S novom i svjeom perspektivom u Henkelu nastavljam svoju karijeru s posebnim zadovoljstvom i entuzijazmom, ispriala nam je Vesna Glii iz Henkela

Ukorak s trendovima

Trite Hrvatske je ne-to ureenije, iako tren-dovi u BiH ukazuju da se i to trite kree u istom smjeru; posljed-njih godina dolazi do ukrupnjavanja u retai-lu, to nama olakava posao, jer se strategija moe bolje i kvalitetnije planirati.

Pripremila: Jelena Domovi jelena@instore.hr

I

april 2015 www.instore.ba

VESNA GLII, BRAND MANAGER - ADRIA REGION, HENKEL BEAUTY CARE,HENKEL CROATIA D.O.O.

21

tzv. word of mouth obino odradi ostalo. Koji su glavni trendovi u kategoriji sredstava za njegu kose na razvijenim tritima i koliko se brzo prenose na trita BiH i HR? Koji su glavni trendovi u sredstvima za njegu kose kod mukih i enskih potroaa?

Nekada su te razlike bile vee, trendovi su se sporije prenosili, meutim, danas su promjene na tritima, te u navikama i zahtjevima

potroaa, barem na tritu Europe, gotovo trenutne. Kao multinacionalna kompanija jednako vodimo rauna o razvijenim tritima, kao i o tritima u razvoju, u smislu da su novi proizvodi kao rezultat inovacija prisutni i dostupni svima. Kampanje su centralizirane i gotovo da ne postoji razlika u dostupnosti noviteta izmeu trita BiH i HR, te zapadnih trita. Razlike nastaju s vremenom kao reakcije potroaa na proizvode, te se asortiman s vremenom prilagoava speci nim potrebama svakog trita. Naprimjer, trend njegujuih ulja jdnako je prisutan na oba trita, te su u naem asortimanu upravo ti proizvodi za njegu kose najprodavaniji. Naroito se tu pro lirao Gliss kao strunjak za obnovu kose, prvenstveno zbog rastue potrebe za njegu oteene i suhe kose. amponi posebno kreirani za mukarce, te specijalizirani proizvodi za borbu protiv peruti, dominantni su kod mukih potroaa. Schauma je u tom segmentu jedan od vodeih brendova.

Kao multinacionalna kompanija jednako vodimo rauna o razvi-jenim tritima, kao i o tritima u razvoju, u smislu da su novi proi-zvodi kao rezultat ino-vacija prisutni i dostu-pni svima.

Utjecaj promocija i imida u profe-sionalnom sektoru (frizerski saloni) na retail.Schwarzkopf Professional odjel unutar Henkela u svom portfoliju ima speci-jalizirane proizvode za profesionalno bojenje, styling i njegu kose, te uz saradnju s frizerskim salonima ti su proizvodi dostupni potroaima koji ele vrhunsku njegu za svoju kosu. Marketinke aktivnosti u tom sektoru utjeu na trendove u smislu podizanja standarda u njezi kose na koje retail odgovara cjenovno pristupanijim proizvodima, za sve one potroae koji si ne mogu priutiti redovnu njegu kose u salonu. Syoss kao retail brend koji je razvijen i testiran u saradnji s frizerima, najbolji je primjer kako mi u Henkelu uvijek nastojimo naim potroaima pruiti najbolje proizvode po pristupanim cijenama.

april 2015 www.instore.ba22

category management

Maloprodaja mora poradi-ti na vlastitom prikuplja-nju podataka o svojim po-troaima i koritenju tih podataka za unapreenje poslovanja i poboljanje odnosa s njima.

Klju uspjenog poslovanja je postii veu lojalnost potroaa. Putem poveanja lojalnosti klijenata, utjee se na dugorono poboljanje kljunih parametara poslovanja u kategorijama u kojima posluje maloprodajna kompanija. Lojalni klijenti su profitabilniji za kompaniju. Lojalnost potroaa se gradi na pozitivnim iskustvima koje kupac stie kupovinom i koritenjem proizvoda i usluga kompanije, te na kontaktima (direktnim ili indirektnim) koju oni imaju sa odreenom kompanijom

Marketing usmjeren nalojalnost kupaca u funkciji menadmenta kategorije

arketing usmjeren na lojal-nost kupaca (Loyalty Marke-ting), kao dio menadmenta odnosa sa kupcima (Custo-mer Relationship Manage-

ment CRM), predstavlja koncept koji sve snanije obiljeava moderno poslovanje u industriji robe iroke potronje (Fast Mo-ving Consumer Goods FMCG). Malopro-daja je postala svjesna da i pored odline ponude, odnosi sa potroaima postaju sve znaajniji za opstanak i razvoj poslovanja, u okruenju u kojem je konstanta jaanje konkurencije i sve snanija borba za sva-kog pojedinog potroaa. Isto tako, postalo je oigledno, da se menaderi kategorija, uglavnom, oslanjaju na podatke i istrai-vanja koja sprovode dobavljai. Dobavljai su, uglavnom, orijentisani na prikupljanja podataka o konkurenciji i kanalima distri-bucije. Stoga, istraivanja ciljnih potroaa, koje preduzimaju proizvoai, imaju mnogo veu upotrebnu vrijednost za dobavljae nego za maloprodavce. Nakon tih spoznaja,

postalo je oigledno da maloprodaja mora poraditi na vlastitom prikupljanju podataka o svojim potroaima i koritenju tih podata-ka za unapreenje poslovanja i poboljanje odnosa s njima. Prvi maloprodajni kartini program, kao pretea programa lojalnosti, pokrenuo je Ukrop iz Virdinije, SAD 1985. godine u saradnji sa Citicorp inicijativom ve-zanom za prodajno mjesto.

Iako je Citicorp ubrzo napustio ovaj proje-kat, Ukrop je samostalno nastavio program uvidjevi potencijalnu vrijednost. U pr-voj fazi primjene programa lojalnosti, oni su praktikovani, prvenstveno, u manjim maloprodavcima, dok su veliki nacionalni maloprodavci ekali da vide rezultate tih projekata. Jedan od razloga zato su veliki maloprodavci ekali potvrdu rezultata je velika novana sredstva koja su potrebna za implementiranje programa lojalnosti. Za velike multinacionalne kompanije ova cifra dosee i do 100 miliona amerikih dolara. Programi lojalnosti su omoguili malopro-davcima vraanje poecima maloprodaj-nog poslovanja. Naime, do okrupnjavanja maloprodaje svaki vlasnik radnje je lino poznavao sve svoje potroae. Zbog toga je on mogao ostvariti personalizovan od-nos sa svakim od njih. Takoer, on je svoju ponudu mogao prilagoditi svakom od njih. Okrupnjavanjem maloprodaje ovo je postalo nemogue, ali je istovremeno ostala potre-ba izgradnje kvalitetnih odnosa sa krajnjim potroaem. To je ponovo postalo mogue sa razvojem informacione tehnologije i sa

M Autor: Darko Vaseli, Business Development Manager, BiH, Makedonija, Albanija i Kosovo, Johnson & Johnson

april 2015 www.instore.ba 23

Potrebno minimizovati nedostatke proizvoda na policama, to e pozitivno utjecati, kako na maloprodaju, tako i na proizvoae.

padom cijena informacionih komponenti, kao i padom cijena implementacije zahtjev-nih informacionih rjeenja. Uporedo sa ra-zvojem informacione tehnologije i padom cijena pojedinih informacionih komponenti maloprodavci su poeli uviati odreene i-njenice koje su mnoge od njih iznenadile. Na taj nain su doli do saznanja da manji dio njihovih kupaca, u sutini, zasluan za vei dio njihovog biznisa. Podatak koji ovo potvr-uje je da prvih 25% kupaca rangiranih pre-ma potronji uestvuju u ukupnoj prodaji sa ak 65%! Isto tako se pokazalo da 10% prvih kupaca uestvuje u ukupnoj prodaji sa ak 40%! Takoer se pokazalo da veina top po-troaa posjeuje jednom mjeseno (ili ak manje) odreenog maloprodavca, a ostatak svog budeta troi kod konkurencije. Pored ovih iznenaujuih podataka, druga istrai-vanja su otkrila jo neke injenice:

- estostruko je skuplje privui novog po-troaa i prodati mu proizvod u poreenju sa prodajom proizvoda ve postojeem po-troau

- nezadovoljni potroa e svoje nezado-voljstvo u poslovanju sa kompanijom pre-nijeti na 8-10 svojih poznanika

- kompanije mogu poveati svoje profite i do 85% putem poveanja zadravanja svo-jih potroaa za 5%

- izgledi prodaje novom potroau su 15% dok su izgledi prodaje postojeem potro-au 50%

- 70% potroaa koji su nezadovoljni uslu-gom e ponovo poslovati sa kompanijom ako se brzo rijei njihov problem

- za potroae vrlo esto vrijedi Paretov princip prema kojem 80% profita kompa-niji donosi 20% potroaa, dok 10-20% potroaa mogu donositi gubitke.

Sve ovo je dovelo do vee opredijeljeno-sti maloprodajnih kompanija ka ulaganju veih napora u zadravanje potroaa. Da bi to bilo ozbiljno shvaeno, osmiljen je koncept po kome se mjeri vrijednost po-troaa za kompaniju (Life Cycle Value LCV). Vrijednost potroaevog ivotnog vijeka je predstavljena na Slici 1.

Postalo je jasno da je klju uspjenog po-slovanja, postii veu lojalnost potroaa. Putem poveanja lojalnosti klijenata, e-ljelo se utjecati na dugorono poboljanje kljunih parametara poslovanja u kate-gorijama u kojima posluje maloprodajna kompanija. Lojalni klijenti su profitabilniji za kompaniju i to na etiri naina:

- putem poveanja kupovina u razliitim kategorijama proizvoda (cross-sell) i po-veanja potroake korpe (up-sell), na ta se moe utjecati promjenama marketing miksa, ako se poznaju karakteristike cilj-nih potroaa

- putem profita od smanjenja operativnih trokova zbog predvidivosti ponaanja po-troaa i prilagoavanja ponude takvom ponaanju

- profit od preporuka lojalnih-zadovoljnih potroaa

- profit od premija u cijeni, poto lojalni potroai ne kupuju samo na promocija-ma, nego i u periodima redovnih cijena.

Lojalnost potroaa se gradi na pozitivnim iskustvima koje kupac stie kupovinom i koritenjem proizvoda i usluga kompa-nije, te na kontaktima (direktnim ili in-direktnim) koju oni imaju sa odreenom kompanijom.

Moe se rei da je zadovoljstvo potroa-a njegov pozitivan ili negativan osjeaj o vrijednosti, koju je spoznao prilikom upotrebe proizvoda ili koritenjem usluga kompanije. Implikacije koje zadovoljni/nezadovoljni klijenti imaju na poslovanje predstavljeni su Slikom br. 2.

Postizanje veeg zadovoljstva potroaa je vano i zbog toga to zadovoljni potroai troe vie i postaju jo lojalniji kompaniji. Na taj nain se poveava vrijednost potro-aevog ivotnog vijeka. Segmentiranje potroaa u zavisnosti od lojalnosti i po-naanja u odreenom vremenu je pred-stavljeno Slikom 3.

Obzirom da lojalnost klijenata nije sama sebi cilj, nego ima za cilj poveanje proda-je i profitabilnosti kompanija, u narednom tekstu e biti vie rijei o lojalnosti klije-nata u funkciji unapreenja parametara kategorija proizvoda.

Slika 1. Vrijednost potroaevog ivotnog vijeka

Slika 2. Implikacije zadovoljnog nasuprot nezadovoljnog potroaa

Slika 3. Segmentacija lojalnosti klijenata

april 2015 www.instore.ba

od privrednog uda do dizajnerskog postignua

historija brenda

24

eto vie od 700 Mannerovih saradnika zaposleno je na tri lokacije u sjeditu kom-panije u Beu u 17. okrugu, u podrunici u Pergu u Gor-

njoj Austriji i u podrunici u Wolkersdorfu u Donjoj Austriji. U tim mjestima nastaju sla-stice, poznate pod pet brendova: Manner, Casali, Napoli, Ildefonso i Victor Schmidt. Kompanija omiljene slastice izvozi u vie od 50 drava po cijelom svijetu.

Josef Manner I pionir i poslovni ovjek

Kao i sve prie o uspjehu, i ova je u poet-nom razdoblju kompanije poela samo s jednom osobom. Josef Manner, izueni trgovac, 1890. godine u srcu Bea, u ne-posrednoj blizini velikih vrata Katedrale sv. Stjepana, otvorio je malu trgovinu, u kojoj je prodavao najprije okoladne ploi-ce i kafu od smokava. Josef Manner sebi je jo tada za cilj postavio da e proizvode od okolade prodavati po boljoj kvaliteti i po niim cijenama od konkurencije. Budui da dobavljai Josefa Mannera u to vrijeme nisu mogli osigurati eljenu kvalitetu okolade, slastiar sa Stjepanovog trga brzo je odlu-io da e okoladu proizvoditi sam. U dobi od samo 25 godina Josef Manner je od ma-njeg proizvoaa okolade u petom bekom okrugu, u tadanjoj ulici Wildenmanngasse, kupio koncesiju, objekt i skromnu opremu te tako s 1. martom 1890. postao novopee-

velik broj okoladnih figurica za djecu. Ino-vativni su bili i u organizacijskom podruju. Preduzee Josef Manner & Co. je 1913. po-stalo dioniko drutvo. Naravno, bilo je do tada u povijesti preduzea jo puno drugih vanih dogaaja.

Mannerove klasine napolitanke, koje su u rukama Arnolda Schwarzeneggera doivje-le uspjeh ak i na holivudskim platnima, u katalogu proizvoda prvi put su se pojavile ve 1989. pod uistinu suhoparnim nazivom Napolitanke No. 239. Taj su naziv Mannero-ve napolitanke, kod kojih se veliina i oblik nisu promijenili do danas, dobile radi pre-poznavanja potrebe za oznaavanje kontro-lisanog porijekla namirnica, koje je ve tada uvidio njihov izumitelj. Ljenjake za masu koja se nalazi meu oblatnama dobivali su, naime, iz pokrajine u okolici Napulja, koju su Beani ve u to vrijeme cijenili kao ma-ginu mediteransku zemlju.

Novi partner

Brz uspjeh kompanije vrlo je rano Josefa Mannera doveo do ideje da bi za sarad-nju pozvao partnera, raunovou Alfreda

Kompanija Josef Manner & Comp AG danas spada meu rijetke uspjene austrijske kompanije koje su jo od osnivanja u veinskom porodinom vlasnitvu.

Manner- ve 125 godina uspjeha u veinskom porodinom vlasnitvu

Nni vlasnik tvornice Chocoladenfabrik Josef Manner.

okolada za sve

okolada za sve glasio je slogan ve od sa-mog poetka. A na taj nas poetak podsjea ouvani mlinski kamen na kojem su runo mljela kakaova zrna te poslovna posjetni-ca na kojoj je u izvornom obliku prikazan zatitni znak Katedrala sv. Stjepana. Josef Manner je bio kao i puno njegovih uspje-nih kolega u razdoblju osnivanja kompani-je sve u jednoj osobi: proizvoa, prodava i reklamni agent, a esto i dostavlja jer je robu puno puta dostavljao sam. Teak se rad mladom poduzetniku ubrzo isplatio. Ve se 1890., kad je osnovano preduzee, morao iriti. Trgovinu na Stjepanovom trgu i premale proizvodne prostore je prodao. Do 1897. je od nekadanjeg prodavaa slatkia postao pravi proizvoa okolade, koji je imao sjedite kompanije u ulici Hernalser Kulmgasse. Tada je bio odgovoran za vie od 100 zaposlenih.

Ugodno i ukusno!

U razdoblju od jo jednog desetljea mlado je preduzee Chocolade Manner sa sloganom Ugodno i ukusno postalo vodee preduzee na podruju slatkog asotimana u cijeloj Au-stro-Ugarskoj monarhiji. Svoj prodajni asor-timan su od Mannerove okolade proirili na raznovrsnu paletu proizvoda. Ako prelista-mo stari cjenik s prodajnim cijenama, u nje-mu emo pronai razliite okolade u obliku ploica, okoladne bombone, isti kakao u limenkama te proizvode kao to su: malinov sok, kafa od smokve, ele, fondant, draeji i

Pripremili: Andrej Bergant, Josef Manner d.o.o. i redakcija InStore

povijesna posjetnica

tvornica okolade Josef Manner

napolitanke No. 239

povijesno depno pakiranje

april 2015 www.instore.ba 25

Tellera, koji je ve nakon tri godine u kom-paniji imao polovini udio. 16. oktobra 1900. dvije godine nakon izuma Manne-rovih napolitanki Teller je svoj dio pro-dao svaku Johanu Riedlu te tako postavio temelje za danas uspjenu i plodonosnu saradnju porodice Manner i Riedl. Pod vod-stvom uspjenog tandema, Josefa Mannera i Johanna Riedla, uspjeh i rast kompani-je poveavali su se jo vie. Godine 1904. morali su proiriti proizvodnju i poveati tvornicu u Hernalsu. Gradnja je trajala ak devet godina, do 1913. godine. Kako su narudbe esto rasle bre od novih proi-zvodnih prostora, puno su puta proizvode morali proizvoditi doslovno na gradilitu.

Osnivanje dionikog drutva

1895. dogradili su tvornicu i staru roditelj-sku kuu zamijenili su s novogradnjom, u kojoj su se educirali naunici. Zatim su u tvornicu postavili moderne naprave, koje su kompaniju Manner nepovratno lansirale na prvo mjesto meu trgovcima slatkia u cijeloj Austro-Ugarskoj monarhiji. Ova se pria o uspjehu ne bi mogla drukije na-staviti nego s izlaskom na berzu. Kompani-ja Josef Manner & Co. je 23. oktobra 1913. postala dioniko srutvo s nazivom Josef Manner & Comp AG. Na elu preduzea s 3000 zaposlenih, s teretnim kolima i s 60 konja te s najmodernijim proizvodnim na-pravama tog vremena, bili su Josef Manner i Johan Riedl, kojeg su podupirali etiri sina i zet.

Burni rat i poratno razdoblje

Prvi svjetski rat 1914. za preduzee je do-nio teka vremena. Prve su godine rata preivjeli poprilino uspjeno budui da su imali vrlo dobro opskrbljeno skladite. Uskoro su se potroile zadnje zalihe sirovi-na i tvornica se u Hernalsu vrlo teko odr-avala iznad vode. Pri kraju Drugog svjet-skog rata, nakon bombardovanja 1945., zgrada tvornice bila je gotovo neoteena, a i proizvodne naprave su ostale neote-ene. Nakon zavretka Drugog svjetskog rata, preduzee je zbog prisilne donacije za Staljina ostalo pri zadnjim zalihama. Unato tome, jo su imali mogunosti za

novi poetak. U tim nesigurnim i tekim vremenima 5. maja 1947. umro je osniva kompanije Josef Manner.

Od privrednog uda do dizajnerskog postignua

1960. je preduzeu Manner donijela velik i i nadaleko uven uspjeh u podruju teh-

nologije prolog stoljea. Odluujua za to bila je jedna inovacija koja danas predstav-lja mjerilo u industrijskom dizajnu. Radi se o hermetiki zatvorenom pakovanju Mannerovih napolitanki u dvojno alumi-nijskoj foliji s tipino crvenom trakom za jednostavnije otvaranje. Nova ambalaa nije omoguavala samo ouvanje trajnosti i svjeine proizvoda, nego i lake otvaranje pakovanja. Tako inovacija spada meu au-strijske klasine dizajne.

Ponovno najprodavanije

S novom ambalaom Mannerove su napo-litanke ponovno postale najpopularniji i najprodavaniji proizvod itavog asorti-mana. Godine 1964. preduzee Manner biljei novi vaan dogaaj: prvi put nakon 1914. premaili su rekordni promet, koji su dosegnuli u zlatno doba Austro-Ugarske

kog uspjeha. 1970. komapnija se udruila s drugim najveim austrijskim proizvoa-em slastica, s kompanijom Napoli, Ragen-dorfer & Co. Tako je Manner proirio svoj asortiman s brendovima Casali i Napoli te brzo zadovoljio veliku potranju sladoku-saca za okoladnim bananicama Casali i keksima Napoli. 1996. godine su preuzeli kompaniju Walde Candita u Wolkersdorfu u Donjoj Austriji. U januaru 2000. se velikoj Mannerovoj porodici pridruila i kompa-nija Victor Schmidt & Shne GmbH s bren-dovima Illdefonso i Victor Schmidt Austria Mozartkugeln.

U doba globalizacije

Najmodernijom tehnologijom opremljen glavni proizvodni pogon preduzea te sjedite preduzea jo su i danas na tradicionalnoj povijesnoj lokaciji u Beu u Hernalsu, dakle, u dijelu Bea gdje se nalazila i roditeljska kua osnivaa preduzea, Josefa Mannera. S isto tako modernom opremom mogu se pohvaliti i proizvodne linije u Gornjoj Austriji u Pergu u etvrti Mhlviertel, i u pogonu u Donjoj Austriji u etvrti Weinviertel u industrijskom sreditu na sjeveru Bea. Svi Mannerovi proizvodni centri koriste najmoderniju proizvodnu tehnologiju i imaju certifikat IFS, koji potvruje najveu sigurnost proizvoda i najviu kvalitetu. Danas, nakon pridruivanja novih EU lanica, Mannerov izvoz predstavlja ak 50% ukupnog prometa. Jasan cilj preduzea je dalji razvoj tih kljunih trita s postupnom izgradnjom mree neovisnih prodajnih centara u svim dravama.

Svi Mannerovi proi-zvodni centri koriste najmoderniju proizvod-nu tehnologiju i imaju certifikat IFS, koji po-tvruje najveu sigur-nost proizvoda i najvi-u kvalitetu.

Josef Manner je bio kao i puno njegovih uspjenih kolega u raz-doblju osnivanja kom-panije sve u jednoj osobi: proizvoa, pro-dava i reklamni agent, a esto i dostavlja jer je robu puno puta do-stavljao sam.

Mannerova lokomotiva

Mannerova lokomotivamonarhije. To je bio i nedvojbeno najbolji trenutak za traenje novih partnera za za-jedniki daljnji razvoj i nadogradnju veli-

april 2015 www.instore.ba

VOENJEM LJUDI DO VOENJA POSLA

HR in store

26

Rukovoenje je teak posao. Brojne prilike u poslovanju proputene su zbog loeg voenja,a jo brojnije zbog nedovoljnog voenja ljudi

Rukovoditi nije lako II

oenje ljudi je teak i odgo-voran posao, u to se uvjerio svako ko je to ikad probao. Dobro rukovoenje ne dolazi samo po sebi u trenutku kad neko dobije tu odgovornu

dunost i proita opis funkcije. Slino kao i kod sposobnosti dobre vonje automobila, koja se razvija godinama nakon poloenog vozakog ispita i kupovine prvog auta. Rad s ljudima, koji je temelj posla trgovca, znat-no je tei od rada sa stvarima. Isto tako, znatno je zahtjevnije voditi ljude koji rade s ljudima, nego ljude koji rade sa stvarima. Rukovoditelj/ica po deniciji postie rezul-tate naporima drugih ljudi. Njegov doprinos nije da bude jo jedan lan tima, ve briga o tome da njegovih 10, 20 ili 100 ljudi posti-e to bolji uspjeh.to rukovodilac radi da bi njegov tim, odjel ili sektor funkcionisao kako treba? Rukovoenje gotovo redovno sadri dvi