Broj45(BiH)-p.60

septembar 2012 br. 45 godina V www.instore.ba BOSNA I HERCEGOVINA

2 septembar 2012 www.instore.ba

3septembar 2012 www.instore.ba


GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKRešid Muratović[email protected]

PRODAJASamir Hodžić[email protected]

IZVRŠNI UREDNIKZlata [email protected]

NOVINARIMario TrojerKatarina SulićIgor Đurović, Marko Hrastar,Tomislav Ciliga, Jelena Domović, Milica Petrović, Una Milićević,Vojislava Popović, Alma Hot, Nataša Atanasova, Boro Mirčeski

STRUČNI SARADNICIKenan Uštović, Vedrana Seksan, Darko Vaselić, Miroslav Saračević, Milan Čulibrk, Bogomir Kovač, Mladen Vedriš, Tome Nenovski, Patrik Zupančič, Ernest Gergely, Aleksandar Petković, Miodrag Dimić, Infostud, Euromonitor International, IGD

MARKETING/LOGISTIKAAlma Guberinić[email protected]

DIZAJNNarobe Studio, Slovenija

PRELOMAltermedia d.o.o.

KOORDINATOR SVIH IZDANJAMaksim Đurović[email protected]

ŠTAMPARadin print d.o.o.Sveta Nedjelja,10000 Zagreb, Hrvatska

IZDAVAČAltermedia d.o.o.Hasana Brkića 271000 Sarajevo,Bosna i HercegovinaTel: +387 33 710 616Fax: +387 33 710 615E-mail: [email protected]: www.instore.ba

InStore magazin je mjesečni,specijalizirani magazin za trgovinu

robom široke potrošnje. Besplatno sedistribuira ciljnoj skupini: trgovcima,

proizvođačima, distributerima ipratećoj industriji. Izdavač zadržava

pravo da odredi ciljnu grupu. InStoremagazin se ne distribuira osobamamlađim od 18 godina. Za članke,fotografi je i oblikovanje, magazin

zadržava sva prava.

Tiraž: 7.000 primjeraka.

uvodnik

Nikad nije suvišno ponoviti kako je cilj svih nas prvenstveno zadovoljan potrošač. Ono što je u teoriji a i u praksi potvrđeno, da proizvod na polici sa pravom cijenom, dobro pozicioniran da ga potrošač može zapaziti uz pomoć nekog vida stimulacije tj. promo-cije, rezultira kupovinom. Proizvođači potroše dane i dane, planirajući kako da novi proizvod smjeste na policu. Od implementacije te strategije zavisi brzina li-stinga i ukupna realizacija nu-meričke distribucije što je veoma važno za ukupan uspjeh lansiranja proizvoda. Distributeri svoje vrijednosti komuniciraju upravo kroz sposobnost or-ganizacije da u što kraćem vremenu i uz što manji trošak, taj isti proizvod stave na policu.Razlika između dobrog trgovca, ili bolje re-čeno, dobre trgovine i manje dobre trgovine tj. manje dobrog trgovca je upravo vezana za asortiman i cijene na polici. Trgovinu, u ko-joj potrošaču nije dostupan proizvod koji mu je trenutno potreban i ukoliko se to u praksi često ponavlja, trgovac može smatrati manje uspješnom od one prilikom koje kupac uvijek nađe tražene proizvode.

Moramo naglasiti da smo u razgovoru sa pro-izvođačima dobili gotovo isti odgovor, a to je, da se preko 70 posto aktuelne prodaje odnosi na proizvode koji su lansirani u posljednjih ne-koliko godina. Naša je težnja da u ukupnom procesu u FMCG sektoru budemo podrška jer želimo

uspostaviti što bolje razumijevanje i lakšu komunikaciju. Iz tog razloga, napravili

smo još jednu novinu, te naš portal, www.instore.ba, prilagodili upra-vo ovoj potrebi - prezentaciji no-vih proizvoda na tržištu.

Vi, naši poštovani čitaoci, trgovci, principali i distributeri od 01.10.2012

na www. instore.ba, možete doći do in-formacija o proizvodima koji su lansirani u

tekućem mjesecu i biti sigurni da te proizvode trebate imati na svojim policama tj. da ćete ih naći u većini trgovina u BiH. Ove informacije možete pronaći i u printanom izdanju. Narav-no, s obzirom da smo mi jedini magazin koji ima regionalnu pokrivenost (Slovenija, Hrvat-ska, BiH, Srbija, Makedonija), informacije o novim proizvodima ćete imati i iz cijelog pro-stora u kojem se izdaje InStore magazin.

RIJEČ UREDNIŠTVA

PRAVI PROIZVOD NA POLICI SA PRAVOM CIJENOM JEDNAKO JE ZADOVOLJAN POTROŠAČ

Kako do police?

Redakcija InStore magazina

MMF odobrio novi stand by aranžmanMMF je odobrio novi stand-by aranžman Bo-sni i Hercegovini za sljedeće dvogodišnje raz-doblje u iznosu od 411 miliona eura, potvrdio je voditelj misije MMF-a za BiH Costas Chri-stou.Po navodima Christoua prvi iznos fi nansijske potpore koju je odobrio MMF, iznosi oko 60 miliona eura. Pojasnio je da su sredstva od MMF-a predviđena za provođenje reformi te pokrivanje budžetskih obveza kao i otplatu di-jela stand-by aranžmana koji je ranije bio odo-bren 2009. godine. Vlasti u BiH očekivale su da će MMF odobriti novi stand-by aranžman pošto su se obavezale na provođenje mjera štednje i smanjenja javne potrošnje. Bosna i Hercegovina se kod MMF-a zadužila 2009. godine za 1,2 milijarde eura. Iskoristila je samo

trećinu toga novca zbog neispunjavanja obveza na koje se obvezala u stand-by aranžmanu.

Vruća tema

sadržaj


26

28

Izdvajamo

Nenad Pacek, specijalno za InStore Prošlogodišnji prodajni rezultati multinacionalnih kompanija u Makedoniji su bili prosječni u odnosu na druge zemlje u centralnoj i istočnoj Europi. Na prvi pogled, rezultati su bili čak i loši. Naše ispitivanje preko 300 multinacionalnih kompanija s poslovnim aktivnostima u regiji pokazuje da preko 50 posto kompanija nije uspjelo ostavariti rast prodaje u Makedoniji prošle godine.

InLifletErnest Gergely, Project Coordinator kompanije Medialink d.o.o., Hiper-Com, u ovom broju analizira prodaju školskog pribora: “Vidi se da ima dosta artikala na akciji i da su svi trgovci riješili da ponude širok spektar proizvoda koji su dostupni širokom krugu potrošača“.

Regionalni intervju Philip Dickinson, generalni direktor Krafta za tržišta istočne Adriatik regije, za magazin Instore o konkurenciji na tržištu kaže: „Ne mislim da su nam konkurenti druge kompanije, već ekonomija. Pogotovo u današnjim ekonomskim uslovima, moramo da se nadmećemo za svaki euro, kunu, dinar, denar ili konvertibilnu marku“.

8 Novi objekti

10 Domaće vijesti

14 Regionalne vijesti

18 Svjetske vijesti

24 inTrgovac Delhaize Group

26 Osvrt stručnjaka Bolja očekivanja za ovu godinu

28 Regionalni intervju Philip Dickinson, generalni direktor

Krafta za tržišta istočne Adriatik

regije

32 Analiza IGD: Revolucija šoping iskustva

34 InLiflet Veliki cjenovni rasponi

36 Poslovanje Amko komerc

40 In Promocije

42 Na mjestu prodaje Unapređivači prodaje

44 e-trgovina Mogućnosti svuda oko nas

46 Category management Taktike kategorije proizvoda (I dio)

48 U maloj radnji Za lakše poslovanje

Savjeti vlasnicima

Predstavljamo STR

PoslovanjeUdruženje građana Kupujmo i koristimo domaće i grupacija Amko komerc d.o.o. u saradnji sa domaćim proizvođačima,

su organizatori nagradne igre pod sloganom Igraj i doprinesi, samo domaće u tvojoj kesi!. Nagradna igra se održava u trgovinama Amko komerc, TD marketi i Dobrinja d.d. gdje svaki kupac u koji u

navedenom periodu, prilikom kupovine na svom računu ima više domaćih proizvoda nego onih što su uvezeni, ima

pravo učešća.

36

34


U maloj radnji U ovom broju InStore magazina prenosimo dijelove Pravilnika, koje je donijelo Ministarstvo trgovine FBiH, a koji reguliše uređenje prodajnih objekata. U trenutku pokretanja poslovanja ili otvaranja prodavnice niste dužni dokazivati ispunjenost minimalnih tehničkih uslova za obavljanje trgovinske djelatnosti, ali oni podliježu inspekcijskoj kontroli. Pročitajte i savjete kako da odaberete pravi asortiman hljeba i kako ga pravilno izložiti. Predstavljamo STR Win iz Čapljine, koja je otvorena prije 16 godina.

Vox PopuliVedrana Seksan, prenosi nam iskustva sa sniženjima: „Jedini izuzetak pravila da mi je sve živo draže od kupovine odjeće, bio je period dok sam jedno kratko vrijeme živjela u Londonu. I to samo zato jer sam otkrila sniženja. Nisam ih tražila - ona su našla mene“. Međutim, da li je situacija ista u Londonu i našoj zemlji, pročitajte u njenoj kolumni. Razgovarali smo i sa Zenitom Đozićem, vrsnim glumcem i komičarom. U svom dobro prepoznatljivom stilu rekao nam je kako izgleda njegov popis namirnica: „Kad bih počeo nabrajati šta sve kupujem, bojim se da bi to nabrajanje potrajalo. Mnogo mi je jednostavnije da vam proslijedim spisak namirnica od posljednje kupovine“.

Iz četiri ugla Za obavljanje šopinga više nije potrebno izaći vani. Smješten u udobnu fotelju vlastitog doma, potrošač zahvaljujući novom mediju, kupuje, plaća račune, druži se s prijateljima. Ako tome dodamo i tempo današnjeg života nije teško zaključiti koliko je web stranica važna i za poslovanje.

60

58

PeriskopInStore kolumnista, Kenan Uštović nastavlja sa obrazlaganjem o tome šta je potrebno za sreću: „Da li svi ljudi zaslužuju da budu sretni? Stanje u BiH jeste loše, ali mi se ni ne trudimo da ga poboljšamo. Očekujemo da to neko drugi uradi za nas. A zašto bi neko radio za nas? Mi moramo biti svjesni da ako mi sami sebi ne nastojimo osigurati bolju budućnost, niko nam u tome ne može pomoći“.

40inPromocijeI ovaj put InStore je zabilježio promocije organizovane u tržnim centrima širom Bosne i Hercegovine.

48

80

56 Nagradne igre Cedevita

58 Iz četiri ugla Koliko je važna web stranica?

60 Periskop Ekonomski rast i sreća ljudi (II dio)

62 Periskop iz regije Manje je više za novi način života

Kupovati... koliko, gdje i kako?

Mahala Malih Foliranata

Makedonska privreda ušla u recesiju

64 Noviteti za policu

66 Preporuke Pravila e-mail bontona

68 U razgovoru sa... Marketing managerima

70 Na mjestu događaja

72 Investicije u regiji Skopje City Mall

74 Trendovi Kupovina u pokretu

76 Vjerovali ili ne...

78 Svijet u brojkama „Zelene“ kupovne navike

80 Vox populi

8

novi objekti

septembar 2012 www.instore.ba

Fis u Banja Luci

Sparov mali supermarket

Ekspanzija Gomexa

Idea stigla u Novu Pazovu

Nakon 15 godina uspješnog po-slovanja u Banja Luci, ceremo-nijom svečanog otvaranja FIS je 31.08.2012. i zvanično pustio u rad novi prodajni centar. Veći, moderniji i opremljeniji FIS na prostoru veličine 35.000 m2 svojim kupcima nudi više od 250.000 različitih artikala, 350 parking mjesta, te popratne sa-držaje poput igraonice, caffea i restorana, apoteke, banke, pet shopa…

Kako napominju u FIS-u, po-sebno su ponosni na činjenicu da je uz postojećih 120, zaposle-no još 150 novih radnika, tako da kolektiv ove kompanije sada broji oko 2.700 zaposlenika. „Ši-rina asortimana, različiti cjenovni rangovi i kvalitetna suradnja s ve-

Veleprodaja Metro Cash & Carry otvorila je 29. augusta distributivni centar u Požarev-cu, deseti po redu objekat ovog lanca u Srbiji. Objekat u prodaj-nom prostoru od 2.000 m2 kup-cima nudi asortiman od 3.500 artikala, baziran prije svega na prehrambenim proizvodima. U otvaranje objekta u Požarevcu kompanija je investirala 400.000 eura.

Veronika Punčeva, general-ni direktor kompanije Metro C&C Srbija je prilikom otvara-nja objekta izjavila: “Požarevac je grad sa snažnim trgovinskim i ugostiteljskim sektorom. Otvara-njem Metro po mjeri objekta u Po-žarevcu želimo da izađemo u susret potrebama naših profesionalnih ku-paca u ovom gradu i njegovoj okoli-ni i omogućimo im da zadovolje sve svoje potrebe pod jednim krovom. Sretni smo što naš deseti objekat u Srbiji otvaramo baš u Požarevcu i sigurni da ćemo svojom ponudom i spojem kvaliteta i cijena pomoći našim profesionalnim kupcima da poboljšaju svoje poslovanje”.

U saradnji sa Nacionalnom službom za zapošljavanje posao u novootvorenom centru dobilo je 15 radnika, koji su prethod-nih mjeseci prošli specijalističku obuku. Također, iz kompanije navode da je Metro po mjeri

Kompanija Gomex je tokom septembra nastavila širenje svoje maloprodajne mreže, otvoriv-ši nekoliko objekata. Tako je, najprije, otvorena trgovina u mjestu Jarkovac, opština Sečanj. Poslovna jedinica, pod imenom Jarkovac, posluje na površini od 120 m2. U ponudi je više od 3.000 artikala, a o usluzi se brine šest zaposlenih.

Također, i Bačka Palanka se sada nalazi na mapi prodajne mreže ove kompanije. Ovaj 88. malo-prodajni objekat, koji ima 180 m2 prodajnog prostora, nudi više od 3.500 artikala, a nova radnja donijela je i 10 radnih mjesta.

Otvoren je i objekat u Novom Sadu, inače, šesti po redu u ovom gradu. Radnja se prostire na više od 80 m2, a o usluzi se brine sedam zaposlenika. Inače, Gomex u Novom Sadu već po-sluje sa po jednom radnjom na

Idea je krajem augusta stigla i u Novu Pazovu, otvaranjem prvog prodajnog objekta. Prodavnica na površini od 700 metara kva-

likim brojem regionalnih i europ-skih kompanija, istinsko je bogatsvo kompanije FIS. Zainteresirani smo i za još kvalitetniju suradnju sa domaćim kompanijama“, izjavio je vlasnik FIS-a, Pero Gudelj. „Zapošljavanje novih radnika u današnje vrijeme je od velikog značaja za grad i želim uspješno poslovanje FIS-u u Banja Luci“, rekao je gradonačelnik Davido-vić.

Na dan otvaranja svi kupci su, bez obzira na veličinu kupovine, učestvovali u nagradnoj igri, a najsretnniji među njima, Ljubiša Radulj iz Banja Luke, osvojio je automobil Shevrolet Aveo. Po-vodom otvaranja FIS je za kupce upriličio posebne akcijske cijene i brojne poklone iznenađenja.

Donacija

Nastavljajući trend društveno odgovorne kompanije, FIS je

povodom otvaranja novog prodajnog mjesta, Kliničkom cen-

tru Banja Luka donirao 70.000 KM. Vrijednosni ček je Zoranu

Aleksiću, direktoru za medicinske poslove hirurških grana u

Kliničkom centru Banja Luka, uručio Pero Gudelj, vlasnik i di-

rektor FIS-a.

Metro C&C će uključiti i dvi-

je požarevačke trgovine u

program Moja radnja i time

im omogućiti da poboljšaju

svoje poslovanje uz pomoć

specijalističke obuke, sa-

vjeta za uređenje radnje i

organizaciju poslovanja,

besplatnu marketinšku po-

dršku, kao i nastupom na

tržištu pod zajedničkim ime-

nom, uz punu nezavisnost u

poslovanju.

BiH:

Srbija:

Srbija:

Srbija:

format kreiran da svojom veli-činom i asortimanom izađe u susret svakodnevnim potrebama profesionalnih kupaca iz sekto-ra trgovine (kiosci, samostalne trgovinske radnje, benzinske pumpe, knjižare) i ugostiteljstva (restorani, hoteli, ketering kom-panije, barovi) u gradovima sa manjim brojem stanovnika.

dratnih žiteljima nudi asortiman od 8.000 artikala.

Idea je do danas otvorila 162 maloprodajna objekta i 9 vele-prodajnih centara širom Srbije i ima više od 4.500 zaposlenih.

Novoj Detelinari, Grbavici, Te-lepu, Klisi i Adicama.

Iz kompanije najavljuju skoro otvaranje još dva objekta u za-padnoj Bačkoj.


203202

SADADOZIRA

JTE

MANJE

10

domaće vijesti


Brojler preuzeo Hranaprodukt

U 2013. godini cigarete skuplje za 0,35 KM

Nizak prosjek prodajnog prostora

U Šamcu je zvanično potpisan Ugovor o kupoprodaji kom-panije Hranaprodukt, koji su potpisali predstavnici opštine Šamac i predstavnici kompanije Brojler, koja planira da u Hra-naprodukt u narednom periodu uloži 16 miliona KM i zaposli 120 radnika.

Načelnik opštine Šamac, Savo Minić, podsjetio je da je potpisi-vanjem ovog ugovora ispunjena obaveza koju je opštini dala Vla-da Republike Srpske, da u roku od šest mjeseci pronađe strateš-kog partnera koji će pokrenuti proizvodnju u Hranaproduktu. Vlada je ranije kupila imovi-nu ove kompanije u stečaju i dala je na raspolaganje opštini

Upravni odbor Uprave za in-direktno oporezivanje BiH na sjednici u Banja Luci donio je odluku o uvođenju novih akci-za na cigarete. Konkretno, to znači da će od 01. januara 2013. sve cigarete biti skuplje za 35 feninga po kutiji. Predsjedava-jući Upravnog odbora Nikola Špirić objasnio je da je utvrđena posebna minimalna akciza na cigarete za 2013. godinu u izno-su od 75 feninga kao i da je ova obaveza u skladu s direkcijama Europske komisije te se svake godine vrši usklađivanje akciza

Sa manje od 100 m2 prodajnog prostora na 1.000 stanovni-ka, BiH zajedno sa Srbijom i Grčkom, spada u europske ze-mlje sa najmanjom površinom prodajnog prostora, potvrdila su najnovija GfK istraživanja. Stručnjaci smatraju da su siro-maštvo i niska kupovna moć građana BiH jedan od osnovnih razloga zbog kojih naša zemlja bilježi nizak prosjek prodajnog prostora.

„BiH je na dnu ove ljestvice zbog teške ekonomske situacija, ali i male potrošačke baze”, smatra Zoran Pavlović, ekonomski stručnjak, dodajući da je razlog tome i činjenica da su mogućnosti

uz obavezu pronalaska strateš-kog partnera. “Brojler se ovim obavezuje da u narednom periodu isplati opštini, odnosno Vladi Srp-ske, iznos od 1.250.000 KM, koji je uložen u stečajnu masu”, kaže Minić. Direktor Brojlera, Zlatan Ivanović, istakao je da će pokre-nuti kooperativnu proizvodnju živih pilića kao i klaonicu peradi u Hranaproduktu. On je napo-menuo da će sve biti urađeno po europskim standardima sa kapacitetom od 4.000 pilića na sat. “Naišao sam na dobar odnos sa opštinom Šamac i Vladom Srpske i zajednički ćemo raditi na ovom projektu. Opština će se uključiti u sklopu svojih mogućnosti, a od Vla-de Srpske očekujem da to zakonima omogućava”, rekao je Ivanović.

snabdijevanja trgovačkih lanaca ograničene, jer domaća privreda nema ozbiljniju proizvodnju fi-nalnih proizvoda koji bi u njima mogli biti plasirani. On je pod-sjetio da je BiH zemlja u koju su trgovački lanci počeli dolaziti tek nakon 2000. godine i ista-kao da u našoj zemlji mali broj trgovačkih centara drži mono-pol na tržištu. „Zbog toga što na domaće tržište nije ušlo više stranih trgovačkih lanaca, neki postojeći centri postavljaju uslove domaćim isporučiocima, pa se dešava da nji-hova marža zna prelaziti i 15 po-sto”, kazao je Pavlović i objasnio da je zbog takvih uslova roba kod nas i dalje skupa u odnosu na tržišne centre koji postoje u

drugim zemljama. Prema nje-govim riječima, ipak je pohval-no što u trenutnim uslovima najveći domaći trgovački lanci:

na cigarete za 15 feninga.

Glasnogovornik UIOBiH Rat-ko Kovačević pojasnio je da se poskupljenje odnosi na cigarete domaćih proizvođača, ali i na uvozne.“Posebna akciza sa 60 fe-ninga, kolika je u ovoj godini, otići će na 75 feninga. S obzirom na to da se na cigarete obračunava i pro-porcionalna akciza koja iznosi 42 posto maloprodajne cijene kao i da akciza ulazi u osnovicu za obračun PDV-a, može se reći da će posku-pljenje cigareta od početka 2013. godine iznositi 35 feninga”, ista-kao je Kovačević.

FIS, Robot i Bingo, cjenovnom konkurentnošću postaju sve po-pularniji među domaćim potro-šačima.


Nestlé školska atletska liga BiH

Otvoren prvi SAHAF

Argeta predstavila edukativni projekt za najmlađe

Na Olimpijskom stadionu Asim Ferhatović Hase u Sarajevu, oko 800 mladih atletičara učestvova-lo je u kvalifikacijskom takmiče-nju četvrte sezone Nestlé škol-ske atletske lige.

Nestlé školska atletska liga je-dan je od ključnih nosilaca glo-balnog Nestlé programa Nestlé Healthy Kids, pod čijim okriljem ova kompanija uskoro pokreće pilot projekat Zdravo! u kojem će učestvovati oko 700 djece iz nekoliko bh. gradova. Cilj je da se utječe na poboljšanje zdrav-lja djece školskog uzrasta, kroz edukaciju o zdravoj ishrani, fizičkoj aktivnosti i zdravim ži-votnim navikama.

U Sarajevu, 26. Septembra, otvoren je prvi Sarajevo Halal forum na temu Halal-povezivanje vrijednosti: industrija, tehnologi-ja i životni stil. Ovim povodom je održana i press konferencija na kojoj su prisustvovali organi-zatori foruma, direktor kompa-nije GHB Edin Smajić, direktor Agencije za certificiranje Halal proizvoda iz Tuzle Amir Sakić te njihov gost, stručnjak za sek-tor halal turizma i ugostiteljstva, Fazal Barhadeen iz Singapura.

Smajić je prisutnima predstavio ciljeve ovog foruma te napome-

Argeta Junior Back To School Zavolimo knjige od malih nogu!, novi je projekt kompanije Arge-ta, namijenjen najmlađima, koji je predstavljen u Klubu knjige Connectum u Sarajevu. Eduka-tivnim projektom obuhvaćeno je 2.000 učenika trećih i četvrtih ra-zreda iz Sarajeva, Istočnog Sara-jeva, Banja Luke, Tuzle, Zenice, Mostara i Bihaća. „Mi smo zemlja koja, prema podacima UNESCO-a, ima oko 15 posto nepismenih. Nažalost, naša djeca danas čitaju samo obaveznu literaturu, a većina školskih biblioteka nema dovoljno knjiga za sve učenike. Cijene knjiga, za naše standarde su prilično visoke, pa se i roditelji sve rjeđe odlučuju na kupovinu“, poručila je Nata-

ša Gaon Grujić, rukovoditeljica prodaje Argete za prodajno pod-ručje BiH, dodavši da su to bili motivi za pokretanje projekta. Argetin Pataka Junior tom pri-godom je darovao učenicima knjige-školske lektire.

Projektom Argeta Junior Back To School Zavolimo knjige od malih nogu! želi se, među osta-lim, ukazati djeci i omladini da pisana riječ može i treba da bude alternativa kompjuterskim igricama i društvenim mrežama na internetu. Ove godine, kao i nekoliko prethodnih, Argeta je uljepšala i početak školske godi-ne prvačićima širom BiH. Sim-boličnim darovima obradovali su 5.000 prvačića.

nuo kako se danas mnogo više vodi računa o halal proizvodima nego 2006., kada je pokrenut proces dobijanja licenci za našu zemlju. “Do 2006. godine u našoj regiji nismo imali nijednu kompa-niju sa halal certifikatom, a danas ih imamo 110, od čega u BiH 46 njih“, riječi su Edina Smajića. Direktor Agencije za certifici-ranje halal kvalitete, Amir Sakić, izjavio je kako je halal indu-strija jedna od najbrže rastućih u svijetu te dodao da je sasvim prirodno da Sarajevo regionalni halal centar. „Naš je cilj da Sara-jevo postane mjesto susreta i novih

ideja, kao i dijeljenja iskustava iz područja halal proizvoda“, rekao je Sakić. Fazal Barhadeen je ista-kao veoma dobru poziciju naše

zemlje u segmentu halal certi-ficiranja te da ona u budućnosti može biti veoma atraktivno trži-šte u halal industriji.

U našoj zemlji cijene u nivou europskog prosjeka

Brojni proizvodi i usluge u našoj zemlji skuplji su nego u nekim članicama EU. Europskoj po-rodici država BiH se već odav-no približila, ali samo cijenama. Analize, međutim, pokazuju da su cijene u BiH u prosjeku niže nego europske, ali zato postoje proizvodi i usluge koje mnogo skuplje plaćamo od stanovnika Europske unije. Primjera radi, u pojedinim europskim zemljama za manje novca nego u BiH mo-guće je popiti kafu, pivo ili vino ili pak kupiti neke prehrambene

namirnice. U Portugalu ćete za 20 eura moći da popijete 35 šoljica kafe, dok u Banja Luci i Sarajevu ona košta i do dvije marke, što znači da za 39 KM možete da naručite tek 19 kofe-inskih napitaka, uz to što će vam ostati jedna marka kusura.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u našoj državi kokošja jaja po komadu košta-ju 0,26 KM, a na Malti je za 20 eura moguće kupiti 160 komada, što znači da jaje košta oko 0,24 KM.

U Španiji ćete za 39 maraka tr-govinu napustiti sa sedam litara maslinovog ulja, što je, opet, kod nas nemoguće jer je litar ovog ulja najmanje osam KM.

12

domaće vijesti


Peti sajam turskih proizvoda

Sa Zlatnom džezvom u Brazil!

Osmi Dani otvorenih vrata STUDEN & CO Holdinga

Sajam domaće privrede u Sarajevu

Priznanje za fondaciju MI BOSPO

Ovogodišnji Sajam turskih proi-zvoda koji se od 19.-22. septem-bra održao u Sarajevu, je kao i proteklih godina imao veoma dobru posjetu. Na sajmu je bilo predstavljeno 107 izlagača iz ra-zličitih privrednih sektora. Cilj sajma je, prije svega, bh. koma-pnijama predstavili turske proi-zvode, ali i uspostaviti saradnju njima.

Organizatori sajma su tradici-onalno Privredne komore Ista-

Sponzorski ugovor su potpisa-li AS Group i Nogometni savez Bosne i Hercegovine. Ispred AS Grupacije, konferenciji za no-vinare je prisustvovao Rusmir Hrvić, član Uprave AS GROUP, a ispred Nogometnog saveza predsjednik NS/FS BiH Ivica Osim i generalni sekretar Jasmin

Osmi Dani otvorenih vrata fir-mi članica STUDEN & CO Holding-a je počela u skladu sa trajnim opredjeljenjem ove grupacije. Posvećenost najmla-đima i djeci je pokazana tradi-cionalnim uručenjem godišnje donacije JU obdanište Naša djeca u naselju Kolobara.

Ovogodišnja donacija je usmjerena na stvaranje udob-nog i sigurnog prostora za naj-

Posjetioci sajma, čiji je orga-nizator Udruženje Kupujmo i koristimo domaće, direktnom ko-munikacijom s privrednicima informirali su se o domaćim proizvodima te postavljali pita-nja o njihovoj kvaliteti, procesu proizvodnje i plasmana.

Sajam je okupio 51 bh. privred-nog subjekta iz različitih indu-strijskih oblasti, a cilj je afirma-cija domaće privrede i promocija domaćih asortimana u vrijeme ekonomske krize u BiH.

Na 11. Međunarodnom poljo-privrednom sajmu Interagro koji se održao u Bijeljini, Mikro-kreditna fondacija MI-BOSPO dobila je plaketu Za najuspješ-niju prezentaciju proizvoda. Poljoprivredni sajam u Bijeljini je jedna od najznačajnijih poljo-privrednih manifestacija u Bosni i Hercegovini i atraktivno je mjesto za prezentaciju i razvoj agrobiznisa. Među mnogim izla-gačima na sajmu svoje proizvo-de prezentirale su i članice MI BOSPO Mreže žena u biznisu, koje su svojim kvalitetnim pre-hrambenim proizvodima, kao i originalnim rukotvorinama

nbula te privredno odjeljenje pri Ambasadi Turske. Prema njiho-vim riječima, sajam je bio veo-ma dobro posjećen te su veoma zadovoljni ostvarenim poslov-nim kontaktima ljudi iz Bosne i Hercegovine sa izlagačima iz Turske. Također su istakli da je Privredna komora Istanbula već dugi niz godina prisutna na trži-štu naše zemlje te da je saradnja između njih i njihovih poslovnih partnera u našoj zemlji zadovo-ljavajuća.

mlađe polaznike brčanskih vr-tića i kompletno je opremljeno jedno jasličko odjeljenje. Ilija Studen, predsjednik Uprave STUDEN & CO Holdinga je prilikom uručenja donacije izjavio: „Mi smo međunarodna kompanija sa glavnim sjedištem u Beču ali je sjedište naše proizvod-nje u Brčkom, te je povezanost sa ovom lokalnom zajednicom veo-ma naglašena. Iz godine u godinu pratimo sva polja života kako bi

ispunili naše trajno opredjeljenje za društveno odgovorno djelova-nje, a ovom manifestacijom želi-mo svakako unaprijediti kvalitet života zajednice“. Manifestacija, koje je prvobitno bila nami-jenjena prvenstveno zaposle-nima, tokom proteklih osam godina je prepoznata i od stra-ne građana Brčkog i postala je omiljeni septembarski događaj u ovom gradu.

Baković. Na press konferenciji je prisustvovao i bh. glumac Enis Bešlagić, koji je inače zaštitno lice AS Grupacije.

Prvi se medijima obratio Jasmin Baković koji je istakao vrijednost ovog ugovora za Nogometni sa-vez te naglasio kako ovaj ugovor će pratiti seniorsku reprezantaciju

privlačile veliku pažnju javnosti. „Ova nagrada potvrđuje naš rad i svjedoči o velikom angažiranju svih zaposlenika MI-BOSPO-a kao i članica Mreže žena u biznisu. Pla-keta je potvrda kvalitetnog rada i motiv za dalje“, kazala je Sanja Marinković, Klub koordinato-rica MKF MI-BOSPO Mreže žena u biznisu.

Mreža žena u biznisu, projekat kojeg MI-BOSPO provodi uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj, USAID, pruža podršku ženama i njiho-vim nastojanjima da pokrenu svoj biznis.

kao i mladu reprezentaciju naše zemlje. Član Uprave AS Gru-pacije, Rusmir Hrvić je posebno istakao napredak nogometne re-prezentacije u posljednjih neko-liko godina. „AS Group želi i na ovaj način biti u društvu najboljih. Nogometna reprezentacija BiH je jedna od svijetlih tačaka naše zemlje.

Podržavamo rad Nogometnog save-za BiH, za koji smatramo da je na-kon reformi na dobrom putu da sport i nogomet, kao jedan od značajnih faktora odgoja mladih, podigne na jednu višu razinu“, riječi su Hrvi-ća koji je iskazao optimizam pred kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014. godine.


14

regionalne vijesti


Odmah nakon što je MiP (Mesna industrija Primorske) dobio veterinarsku dozvolu za obnovu klaonice, u pogo-nu je startovala i proizvodnja. MIP-ovo odjeljenje u Krom-berku, čija klaonica nije ra-dila gotovo 10 godina, opet je u pogonu nakon što ga je, do konačne prodaje, u najam uzelo turska kompanija Etcii.

Privatne robne marke slo-venskog proizvođača linije za ljepotu i njegu, čiji portfolio broji više od 600 proizvoda, od sredine ovog mjeseca moći će da se kupe i putem njiho-vog sajta.

Direktorica i vlasnica Danica

Komapnija Evrosad, koja po-stoji od 1995., i danas ima 127 stalnih i 500 sezonskih radni-ka, nagrađena je poslovnom Gazelom koju dodeljuje slo-venski list Dnevnik. U kom-paniji navode da naročitu pa-žnju posvećuju usavršavanju svojih zaposlenih. ”Ponosan sam što naša kompanija raste, a mišljenja sam da je jedan od glavnih razloga baš stalno usa-vršavanje kojem stremimo i zbog kog namjeravamo da otvormoi

Kompanija je prihod od pro-daje lani povisila za 3,6 posto, na 11,1 miliona eura, dok je čisti prihod smanjen za 27 po-sto, na 300.000 eura.

Proizvođač ribljih konzervi sa slovenske obale, koje se već nekoliko godina nalazi u vla-sništvu Pivka perutninarstva, oko polovine svojih prihoda

Tuš je započeo sa internet po-nudom svojih proizvoda. U okviru usluge Cash&Carry, otvorena je online trgovina za ugostitelje, trgovce i druge kupce. Poručenu robu, koju priprema posebno sastavljen tim Tušovih saradnika, ku-pac može preuzeti u najbli-žem Tuš Cash&Carry centru u Celju, Mariboru, Slovenj Gradecu, Kočevju, Ljubljani ili Jaršama. Šest poslovnica Tuš Cash&Carry je na ovaj način, kako navode u kompa-niji, nadgradilo svoju ponudu. “Našim kupcima putem inter-neta nudimo više od 4.500 naj-prodavanijih proizvoda, a veliki

Bez obzira na datum i tempe-rature koje su još uvijek ljetne i prelaze dvadeseti podiok, u ljubljanskom Lidlu na polica-ma su već osvanule čokolade u obliku Deda Mraza, odno-sno Božić Bate. Zanimljivo je i to što su prodavači na njima označili da je riječ o božićnim poklonima koji se već sada mogu kupiti.

Turci u MIP-ovoj klaonici

Kozmetika Afrodita uskoro i online

Evrosad planira otvaranje akademije Delamaris sve uspješniji

Tuš sada i online U Lidlu je već Božić

akcenat stavljamo na kvalitet i svježinu”, poručuju iz Tuša.

Online trgovina će, pored redovnih, ponuditi i posebne akcije. Kupci koji se odluče za ovaj vid kupovine morat će prvo da se prijave i dobiju svoj račun.

akademiju”, specialno za In-Store je rekao Boštjan Kozole, direktor kompanije.

Nakon što su se svojim voćem, među kojim prednjači sorta gala, probili na skandinavsko i englesko tržište, u Rusiju i istočnu Europu, Evrosad je lani započeo izvoz i u Dubai. Kako navode, prošle godine je ostvaren posao u vrijednosti 8.601.000 eura, od čega izvoz čini više od 60 posto.

ostvaruje na stranim tržištima, od kojih je najveće austrijsko.

Prema riječima Janeza Rebe-ca, direktora kompanije koja zapošljava oko 100 ljudi, čak 80 posto Delamarisove pro-daje čine upravo proizvodi od skuše, a ove godine su lansira-ne nove salate od ove popu-larne ribe.

Zorin Mijošek, koja je 1970. osnovala kompaniju koja da-nas broji 130 zaposlenih, za InStore magazin je rekla: “Online trgovina uz osvježenu internet stranicu bit će naše novo poglavlje i dobro će nam doći jer će našim kupcima omogućiti da nas kontaktiraju direktno”.


Drenislav Žekić, direktor predstavništva Privredne ko-more Srbije u Zagrebu, re-kao je da se dogovori između nekoliko srpskih kompanija u sektoru robe široke potroš-nje sa partnerima u Hrvatskoj privode kraju, kao i da se radi na pronalaženju novih distri-butera za plasman srpske robe na hrvatsko tržište.

Žekić je naveo da sve više srp-skih proizvoda dolazi na hr-vatsko tržište, ali je isto tako važan dodatni napor srpske privrede da zauzme svoju po-

Podravka je organizovala prvu e-learning konferenciju u korporativnom sektoru, koja je okupila vodeće stručnjake iz Hrvatske, Velike Britani-je, Francuske i Indije. Cilj je, kako se navodi u saopštenju, bio predstavljanje mogućnosti i izazova u primjeni e-learnin-ga, kao i podsjećanje kakvu korist ova edukativna alatka donosi kompanijama.

Holandska korporacija Alldra B.V, poznata kao proizvođač konditorskih ukrasa, odlučila je da novi proizvodni pogon iz-gradi u privrednoj zoni Podi u Šibeniku. Radovi su počeli po-četkom septembra, a proizvod-nja će započeti u januaru 2013. godine. Svi konditorski ukrasi proizvedeni na Podima ići će u izvoz za kompanije Nestlé, Dr. Oetker i Unilever. Investicija vrijedna oko 2,5 miliona eura realizuje se preko fi rme Slatke stvari, koju je Alldra B.V osno-vala u Hrvatskoj.

Kompanija, koja posluje u sa-stavu koncerna Agrokor, sa-opštila je da je sa kompanija-ma MK IT Business Solutions i B4B potpisala ugovor o im-plementaciji informacijskog poslovnog sistema SAP koji će, kako se navodi, dodatno optimizirati poslovne procese Belja.

Investicija u SAP ERP sistem vrijedna je nešto manje od 3,4 miliona eura. Sistem će biti implementiran i prilagođen

Hrvatska će od sljedećeg mje-seca moći da izvozi u Europ-sku uniju žive svinje, svinjsko meso i proizvode od svinjskog mesa, što je bilo zabranjeno od 2005. godine, izjavio je u Briselu Neven Mimica, pot-predsjednik hrvatske vlade, nakon sastanka sa Johnom Dallijem, europskim povje-renikom za zdravlje i zaštitu potrošača.

Europska komisija zabranila je prije sedam godina uvoz svinjskog mesa iz Hrvatske jer su se tada svinje bile vak-cinisane protiv svinjske kuge, što je u Europskoj uniji zabra-njeno. Ova vrsta zaštite se već neko vrijeme ne pratikuje u Hrvatskoj.

Na sastanku je također bilo riječi o preostalim obvezama

Agrokor koncern očekuje ove godine 4 milijarde eura pri-hoda od prodaje, što je rast od pet posto u odnosu na pret-hodnu godinu, izjavio je Ante Todorić, izvršni potpred-sjednik za poslovnu grupu

Dogovor za plasman srpske robe u Hrvatsku

Prva e-learning konferencija u organizaciji Podravke

Proizvodnja konditorskih ukrasa u Šibeniku

Belje investiralo oko 3,4 miliona eura u SAP

Odobren izvoz svinjskog mesa u EU Agrokor očekuje 4 milijarde eura prihoda

U julu je plasirana roba na strana tržišta vrijedna 843 miliona eura, što je za 3,8 posto više nego u istom periodu 2011. (Državni zavod za statistiku)

koje Hrvatska treba da ispuni u oblasti sanitarnih i veteri-narskih standarda.

U sklopu pregovora u poglav-ljima 12 (Sigurnost hrane, veterinarska i fi tosanitarna politika) i 24 (Pravda, sloboda i sigurnost), dogovoreno je da se na dva granična prelaza iz-među Hrvatske i BiH postave granične inspekcijske jedini-ce (Border Inspection Posts/ BIP), i to kod prelaza Stara Gradiška-Gradiška i Bijača-Metković II.

Maloprodaja. U Srbiji, gdje posluje kroz lanac trgovina Idea, Agrokor očekuje ovo-godišnje prihode od prodaje u visini od 800 miliona eura, dodao je Todorić na dvod-nevnom skupu Management forum jugoistočne Europe, koji je nedavno održan u Be-ogradu.

svim poslovnim procesima u Belju, od ratarstva i stočarstva do prehrambene industrije, a uključit će i poslovne procese u vinogradarstvu, podrumar-stvu i turizmu, rečeno je u saopštenju. Završetak imple-mentacije poslovnog sistema očekuje se početkom 2014. godine.

Proizvodna hala i upravna zgra-da će biti izgrađene na parceli od 8.120 m2. Kapacitet proi-zvodnje će u startu biti oko 200 tona šećernih mrvica, kuglica, perli, čokoladnih i bombonskih proizvoda godišnje, a očekuju prihod od oko 1,3 miliona do 1,6 miliona eura.

ziciju sutra na zajedničkom europskom tržištu. „Postavlja se pitanje zašto (srpski proizvo-đači) ne bi imali svoje mjesto i na hrvatskom tržištu, koje će sutra biti dio zajedničkog tržišta“, ka-zao je on.

Žekić je istakao da veliku prednost za plasman srpskih proizvoda na hrvatskom trži-štu stvara i blizina, konkuren-tnost i tradicija i jezik, kao i da je sve više hrvatskih kom-panija koje žele da investiraju u Srbiji.

Suorganizator konferencije bila je kompanija Cognita iz Zagreba, a partneri svjetske kompanije koje se bave e-lear-ningom, među kojima Tell me more iz Francuske, SkillSoft iz Velike Britanije i Compo-sica iz Izraela, kao i Fakultet elektrotehnike i računarstva iz Zagreba i udruženje poslo-davaca u upravljanju ljudskim resursima, Centar HR.

16

regionalne vijesti


Imperial Tobacco generiše državni budžet sa više od 100 miliona eura godišnje, na osnovu akciza i raznih poreza, izjavio je Vladimir Mikić, generalni direktor te kompanije u Srbiji. Prema njegovim riječima, cjelo-kupna duhanska industrija ostvaruje udio od 14 posto u srpskom budžetu, dok je uobičajen nivo u europskim zemljama od tri do pet po-sto. Govoreći o postignutim rezultatima, Mikić je kazao da je na kraju fiskalne go-dine, koja se kod njih zavr-šava u septembru, ostvaren dvostruki rast u poređenju sa istim periodom prošle go-dine.

Prema njegovim riječima,

Probna isporuka Rubinovih vina Car Lazar i Medve-đa krv je tokom septembra stigla na Tajvan, saopštio je kruševački proizvođač pića. Posrednik je kompanija Kuo Liang Sewing Co, iz Taipei-ja, glavnog grada ovog ostr-va. “Vrijednost probne isporu-ke je nekoliko desetina hiljada eura, ali ukoliko se pokaže da je tržište Tajvana zaintersovano za Rubinove proizvode, vjeru-jemo da će isporuke biti veće, raznolikog asortimana i daleko vrijednije.”

Pošiljka je iz kruševačke fa-brike krenula je krajem au-gusta do Antwerpena, odakle je nastavila put brodom. Po-šiljka je strogo kontrolisana, sa svim neophodnim doku-

Kompanija Henkel saopštila je da je fabrika za proizvod-nju praškastih deterdženata u Kruševcu osvojila srebrnu me-dalju na internom takmičenju za rezultate postignute u 2011. godini, koje već petu godinu za redom dodeljuje sektor De-terdženti i kućna hemija.

U 2012. tri fabrike tečnih, kao

Mercator-S je prošlog mje-seca osnovao klub Senior za penzionere, koji će članovi-ma pružiti mogućnost bržeg i jednostavnijeg ostvarivanja popusta. Iz kompanije kažu da će na ovaj način penzi-onerima iz kluba ponuditi više, kroz unapređenje kvali-teta usluge i prilagođavanje ponude u skladu sa njihovim

Utrostručen tržišni udio

Rubin osvaja tržišta Azije

Srebrna medalja za Henkel

Mercator-S osnovao klub Senior za penzionere

Stopa PDV-a od 01. oktobra povećana je sa 18 na 20 posto, a niža stopa, od osam posto, ostat će na osnovne životne namirnice. ( Zakon o PDV-u)

NagradeOsim fabrike u Kruševcu, u kategoriji fabrika koje proi-zvode praškaste deterdžen-te, zlatna medalja je pripala fabrici u Alepou u Siriji, dok je bronzana otišla u Rati-borz u Poljskoj. U kategoriji fabrika koje proizvode teč-ne deterdžente, fabrika iz Zapadnog Hejzeltona u SAD osvojila je zlatnu medalju, fabrika u Toluku u Meksiku srebrnu, a bronzana je pri-pala relativno novoj fabrici u njemačkom Diseldorfu.

akciza je jedan od najvažni-jih generatora budžeta svake zemlje, ali ona sama po sebi ima najveći utjecaj na cije-nu: “Cijenu cigareta u naj-većoj mjeri određuje fiskalana politika države. Mislimo da će naredno najavljeno povećanje akciza dovesti do poskupljenja cigareta, a sa druge strane lič-ni prihodi stanovništva neće da rastu u toj mjeri. To će onemo-gućiti jedan sloj ljudi da kupu-ju ove proizvode”. Kako je još dodao, iz tog razloga treba biti veoma oprezan kod do-nošenja zakona o akcizama, jer u suprotnom, država rizikuje da dođe do pada budžetskih prihoda, ali i do pojave crnog tržišta.

Daniel Einhäuser, regional-

ni direktor Imperial Tobacca za istočnu Europu istakao je da je srpsko tržište veoma značajno za kompaniju i da je među 20 tržišta istočne Europe Srbija na 4. mjestu po prodaji premium brenda Davidoff, iza Rusije, Ukra-jine i Azerbejdžana. “Zato

je Srbija bila jedno od prvih tržišta na kojima je lansiran premium brend Davidoff iD, odmah nakon Rusije, Ukrajine i Španije”, istakao je Einhäu-ser i dodao da srpski ogranak kompanije bilježi izvanredan istorijat poslovanja, pošto je utrostručio svoj tržišni udio.

mentima, koji garantuju ori-ginalnost, kvalitet i sadržaj u bocama.

Iz kompanije poručuju da Rubin insistira na izgradnji naših brendova u inostran-stvu, i da je istrajan da se svuda u svijetu pojave proi-zvodi na kojima piše Rubin i Srbija, pa će se i upravo is-poručena vina prodavati pod srpskim imenom.

specifičnim potrebama i ku-povnim navikama.

U kompaniji još ističu da Mercator kao inovativan trgovac kreira poseban do-življaj kupovine za različitu kategoriju potrošača, kao i da je tokom prethodnih 10 godina poslovanja u Srbiji nastojao da kroz svoje trgo-vine primijeni najsavreme-nije tehnologije i pozitivna iskustva, upravo za penzio-nere, kako bi im obezbijedio uslove za što prijatniju i lak-šu kupovinu.

i tri fabrike praškastih deterge-nata, nagrađene su za najbolji učinak tokom prošle godine. Ključni kriteriji za nagrađiva-nje se, kako se navodi, baziraju na bezbjednosti i održivosti, troškovima i efi kasnosti. Do-datno, fabrike u Srbiji i Polj-skoj su nedavno postale prve dvije fabrike u okviru Henkel kompanije u cijelom svijetu

koje su certifi kovane u skladu sa novim ISO 50001 međuna-rodnim standardom za uprav-ljanje energijom.


Tarzan Milošević, ministar poljoprivrede i ruralnog ra-zvoja, izjavio je da u Crnoj Gori neće doći do poskuplje-nja mliječnih proizvoda i me-snih prerađevina od junećeg i živinskog mesa.

Prema njegovim riječima, Vlada je pomogla domaće proizvođače mesa i mlijeka kroz nabavku stočne hrane, u prvom redu sijena i lucerke. “Siguran sam da će kroz mjere koje Vlada planira da uradi u narednom periodu, cijene osnov-nih namirnica ostati na istom

Makedonska vina će se kon-zumirati i u najmnogoljudni-joj zemlji na svijetu, saopšteno je na konferenciji za novina-re organizovanoj povodom potpisivanja ugovora između sedam makedonskih vinarija sa kineskim uvoznikom i dis-tributerom. Na kinesko tr-žište će biti plasirano više od 40 kontenjera ili oko 456.000 fl aša makedonskog vina, a vrijednost godišnjeg ugovora procjenjuje se na oko 1,5 mi-liona eura.

Po riječima Gjorgji Petruševa, izvršnog direktora Združenija

Kompanija za proizvodnju zdrave hrane nedavno je zapo-čela plasman svojih proizvoda u Saudijsku Arabiju, Australiju i Mongoliju. Time se broj ze-malja u kojima se mogu naći proizvodi Vitalie popeo na 30.

Povodom pojačane prisutno-sti na tržištima Azije i Bliskog Istoka, Iskra Vetadžokoska-

Triple S Group, u saradnji sa SWOT Researchom, agen-cijom za istraživanje tržišta, i ove godine je uradila izbor najboljih poslodavaca u Ma-kedoniji. Istraživanje, kojim je bilo obuhvaćeno 35 kom-panija iz privatnog sektora, sprovedeno je od 01. juna do 30. augusta ove godine. U ka-tegoriji kompanija sa više od 500 zaposlenih, na drugom mjestu našao se trgovački la-nac Tinex, mljekara Zdravje Radovo zauzela je drugo mje-

U organizaciji Američke pri-vredne komore održan je okrugli sto na temu Strane direktne investicije i njihov uti-caj na nacionalne ekonomije, sa ciljem razmjene stavova o utjecaju velikih stranih kom-panija na promociju lokal-nih ekonomija u Crnoj Gori. Jedna od članica AmCham-a,

U Crnoj Gori je u drugom kvartalu ove godine broj kompanija iznosio 23.788, što predstavlja porast od 11,6 posto u odnosu na prvi kvar-tal ove godine, a porast od 12,6 posto u odnosu na broj poslovnih subjekata na kraju 2011. godine.

U državi ima najviše onih koja se bave “Trgovinom na veliko i malo” i njih je 9.628.

Jednočlana i višečlana druš-tva sa ograničenom odgovor-nošću čine više od 83 posto

Mljekara Nika iz Nikšića predstavila je na 1. međuna-rodnom sajmu poljoprivrede i turizma Pale 2012 u BiH, organski program mliječnih proizvoda. Tomislav Žižić, iz-vršni direktor mljekare, rekao je da su u ponudi sir sa lje-kovitim biljem, jogurt sa 0% mliječne masti, dječiji jogurt, pavlaka i sirutka. “Došli smo na

Kompanija je uložila 1,5 miliona eura u proširenje i modernizaciju klaonice, pa sadašnji kapacitet pogona za živinsko meso iznosi oko tri miliona pilića godišnje.

U kompaniji kažu da im je cilj da od klaonice do prodajnih mesta transportuju proizvode u najkraćem mogućem roku,

Domaća hrana neće poskupiti

Makedonska vina za kinesko tržište

Vitalia izvozi na daleka tržišta

Najbolji poslodavci u FMCG sektoru

Utjecaj investicija na lokalnu ekonomiju

Najviše prodavnica

Organski program

ABC Pilko investirao 1,5 miliona eura u klaonicu

nivou”, kazao je Milošević.

Ministar je rekao da je, uprkos suši, u Crnoj Gori ostvarena veća poljoprivredna proizvod-nja.

“Svjesni smo da ova godina nije pogodovala poljoprivredi u svim segmentu. Izuzetno oštra zima, potom toplo proljeće i velika suša, smanjili su prinose u poljopri-vredi. Posebno me raduje što smo poslije takvih pokazatelja imali veću poljoprivrednu proizvod-nju nego prošle godine, kao i veći izvoz. To nas značajno hrabri”, zaključio je Milošević.

kako bi sačuvali svježinu.

Pored Makedonije, ABC Pil-ko već radi i na potencijalnom izvozu i probijanju na tržišta u susjednim zemljama.

Coca-Cola Hellenic Crna Gora, za ovu priliku obezbi-jedila je prisustvo eksperta za političku ekonomiju profeso-ra Ethana Kapsteina, šefa ka-tedre političke ekonomije na fakultetu INSEAD i autora brojnih studija o utjecaju ve-likih kompanija na ekonom-ske sisteme.

ukupnog broja kompanija, a analiza je pokazala da je kod jednočlanih i višečlanih dru-štava sa ograničenom odgo-vornošću zabilježen najveći rast.

ovaj sajam na Palama da vidi-mo da li je tržište u BiH zain-teresovano za naše proizvode”, istakao je Žižić, naglasivši da je potražnja za njihovim mli-ječnim programom u Crnoj Gori velika.

vina, Kina je već odavno atrak-tivno tržište za makedonske vinarije obzirom da i dalje bi-lježi ekonomski rast. Direktor Agencije za strane investicije i promociju izvoza, Visar Fida, izrazio je zadovoljstvo povo-dom postignutog dogovora, i dodao da će Makedonija na-stojati da promoviše i plasira svoja vina i u druge zemlje.

Mucunska, direktor kompa-nije je rekla: “Tržišta zemalja trećeg svijeta nude veliki poten-cijal za makedonske proizvođače. Zato ćemo se u narednom perio-du fokusirati na proširenje izvo-za upravo na ove prostore”.Vi-talia planira da 2012. godinu završi povećanjem izvoza za 50 posto u odnosu na prošlu godinu.

sto među kompanijama koje imaju 100 do 500 zaposlenih, a Wrigley je na prvom mjestu među kompanijama sa manje od 100 zaposlenih.

Istraživanje je, kako se navo-di, sprovedeno sa ciljem da se izmjeri zadovoljstvo zapo-slenih u kompanijama, kako bi se dobila objektivna slika svakodnevnih radnih obaveza, percepcije zaposlenih, radnog okruženja i međuljudskih od-nosa.

18

svjetske vijesti


Francuski trgovački lanac, koji u BiH posluje pod banerom Interex, potvrdio je da napušta rumunsko tržište kako bi se fo-kusirao na svoje poslovanje na Balkanu.

Njemački hard diskonter će najvjerovatnije u svoju ponudu u drogerijama uvrstiti i bren-dove. Lokalni mediji prenose da Aldi Nord i Aldi Süd prego-varaju sa proizvođačima popu-larnih brendova, među kojima su Beiersdorf (Nivea), L’Oréal, Henkel, Procter & Gamble, Colgate-Palmolive i Nestlé.

U Aldijevim drogerijama su, do sada, mogle samo da se kupe privatne robne marke, bez obzi-ra na ponudu u drugim katego-rijama u koju su uključeni i neki domaći brendovi. Trgovac, kako se navodi, želi da oživi prodaju privlačenjem mlađih porodica, ali i borbom sa konkurentskim diskonterima i tradicionalnim drogerijama.

Trgovac će najvjerovatnije, po

Nakon odluke o spajanju u jed-nu kompaniju, ovaj trgovački lanac postao je najveći lanac u Baltičkoj regiji, sa više od 900 radnji. Procedura će biti finali-zovana u toku naredne godine.

Privatne robne marke ovog švaj-carskog trgovca od sada se mogu kupiti i preko sajta Amazon. Po-nuda uključuje oko 150 proizvo-da, među kojima su kafa i začini. S obzirom na to da su cijene

Njemačka Rewe Group, koja u Rusiji posluje kroz lanac super-marketa Billa, želi da nastavi sa širenjem u Rusiji. Billa planira da otvara 10 do 15 radnji go-dišnje, kako kroz organski rast, tako i kroz manje akvizicije. U ovom trenutku trgovac posluje

Trgovački lanac iz sastava Schwarz Grupe, u poslovnoj go-dini 2011/2012 povećao je neto dobit za 37 posto, na ukupno 1,04 milijardi eura, podatak je iz godišnjeg pregleda poslovanja Lidla koji su objavili njemački listovi Lebensmittel Zeitung i Stuttgarter Zeitung.

Objavljeni podatak o ukupnoj

Coca-Cola Hellenic, jedna od najvećih punionica proizvoda kompanije Coca-Cola na svijetu, peti put za redom uvrštena je na listu Dow Jones indeksa održi-vosti za 2012. godinu, saopšteno je iz kompanije. Kako se navodi, Coca-Cola Hellenic jedan je od samo četiri proizvođača napita-ka na svijetu koji je uključen u ovu listu i istovremeno jedna od dvije kompanije koje se nalaze na listi europskog indeksa održi-

Francuski trgovac najavio je otvaranje svog najvećeg pro-dajnog objekta u Milanu, pod banerom Simply Market Italy. Outlet, površine 2.500 m2, nudi obogaćen asortiman svježih pro-izvoda, kao i prostor za predah u kojem potrošači mogu kupiti grickalice i koristiti uslugu be-splatnog interneta.

U radnji se nalazi i interaktivni terminal nazvan ScontoSì, koji prikazuje izbor artikala na sni-ženju. Potrošači mogu da kori-ste i Simply24Ore, automat na kojem se može kupiti oko 100 artikala.

Kompanija je u Rumuniji imala devet prodajnih objekata.

Intermarché ima 24 radnje u Bosni i Hercegovini i devet u Srbiji. Najnoviji Interex otvoren je u Valjevu prošlog mjeseca, a trgovac će najvjerovatnije otvo-riti još jedan u Beogradu do kra-ja godine.

Intermarché se povlači U Aldiju i brendovi

Spajanje litvanske i letonske Aibe

Migros na amazon.de

Rewe na novim lokacijama

Lidlu porasla neto dobit za 37 posto

Indeks održivosti

Najveći Auchan u Milanu

Zahtjev za kreditAuchan je kod Međunarodne

finansijske korporacije apli-

cirao za dugoročnu pozajmi-

cu u visini 60 miliona eura

kako bi obezbijedio sredstva

za širenje u Ukrajini. Odluka

o odobravanju kredita bit

će donijeta do 26. oktobra.

Auchan je prvi hipermarket u

Ukrajini otvorio 2008., a sada

u ovoj zemlji posluje kroz

osam prodajnih jedinica.

prvi put oglasiti svoju obogaće-nu ponudu, čak i TV reklama-ma.

U radnjama Aldi Süda u Mađar-skoj već neko vrijeme se mogu kupiti brendovi proizvođača Procter & Gamble, Johnson & Johnson i Henkel.

U stvaranje lanca bit će inve-stirano dodatnih milion eura. Procijenjena vrijednost prihoda novoformirane kompanije će na kraju ove godine iznositi oko 290 miliona eura.

pojedinih Migrosovih artikala u online ponudi niže nego na pro-dajnim mjestima u Švajcarskoj, usluga online naručivanja i do-stave trenutno je ograničena na Njemačku.

kroz 87 supermarketa, od kojih je 65 u Moskvi.

Od početka godine je otvoreno 16 supermarketa, uključujući 12 Citystore outleta koji sada po-sluju pod Billa banerom, a koje je trgovac preuzeo od svog tur-skog rivala, Enka grupe.

realizovanoj prodaji go-vori o po-rastu za 7,4 posto u od-nosu na godinu ranije, tako da je ukupna prodaja dosegla 38,3 milijardi eura. To je puno manje od iznosa od 45,4 milijardi eura, koliko je trgovac naveo u svom službenom izvještaju.

vosti. To je ujedno i jedina grčka kompanija koja će biti uključena u neki od ova dva indeksa, a na osnovu analize ekonomskog, ekološkog i društvenog učinka.


Unilever će na europskom trži-štu povećati prodaju robe u ma-njim pakovanjima, čija je cijena pristupačnija za osiromašene potrošače u zemljama zahvaće-nim krizom.

“Siromaštvo se vraća u Europu”, ocijenio je u intervjuu za dnev-nik Financial Times Germany, Jan Zijderveld, predsjednik Uni-levera za Europu, trećeg najve-ćeg koncerna za proizvodnju robe široke potrošnje na svijetu. “Ako Španci prosječno troše samo 17 eura po kupovini, onda ne mogu da im prodajem prašak za veš koji košta polovinu njihovog budžeta.”

Grupa Reckitt Benckiser saop-štila je da će na mjesto dosadaš-njeg fi nasijskog direktora Liz Doherty, postaviti veterana iz industrije brige o zdravlju. Ovo je značajan pomak u strategiji Benckisera koji sada veći akce-nat želi da stavi na profi tabilne brendove u kategoiji zdravlja i farmaceutskih proizvoda umje-sto tradicionalnih proizvoda za domaćinstvo. Adrian Hennah funciju preuzima u martu 2013., saopšteno je iz kompanije.

Kompanija Nestlé saopštila je da je, zahvaljujući naporima da smanjii emisiju ugljenika u svo-jim fabrikama, dospjela na sam vrh liste globalnih kompanija koje ulažu u ovaj proces.

Nezavisna neprofi tna organiza-cija Carbon Disclosure Project

Pivarska kompanija uložila je 7,8 miliona eura u novu tehno-logiju za proizvodnju sekundar-ne ambalaže. Nazivajući sebe prvom britanskom pivarskom kompanijom koja je ovoliku sumu investirala u inovacije na polju pakovanja, Molson Coors smatra će ovako značajno dopri-nijeti očuvanju životne sredine.

Kompanija Procter & Gamble najavila je plan za lansiranje ne-koliko novih proizvoda na teri-toriji Europe i Amerike, za koje kaže da za cilj imaju oživljavanje slabije prodaje u ovim dijelovi-ma svijeta. Grupa je također ot-krila i da je započela implemen-taciju plana kojim će do 2016. umanjiti troškove za 10 milijardi dolara.

Unilever prilagođava ponudu krizi

Reckitt Benckiser mijenja strategiju

Nestlé na vrhu liste globalnih kompanija koje su smanjile emisiju ugljenika

Kapitalna investicija Molson Coorsa

P&G najavljuje nova lansiranja

Kompanija će u narednim mje-secima lansirati devet proizvoda, kako u premium, tako i u nižoj cjenovnoj kategoriji brendova Pantene, Cascade i Olay.

Zato Unilever želi da sada u Europi prodaje manje premium marke, a ponudit će proizvode u manjim pakovanjima, primije-njujući svoja poslovna iskustva u azijskim zemljama.

Paketi konzervi brendova Car-ling i Coors Light sada se, umje-sto u kartonskom podmetaču sa plastičnim omotom, sada pro-daju u omotu od fi lma, čime je težina sekundarnog pakovanja, kako navodi proizvođač, sma-njena za 63 posto, a emisija ugljen-dioksida za 4 posto. U kompaniji još kažu i da je upo-treba mastila smanjena na svega 5 posto, što omogućuje potpunu reciklažu materijala.

CEO Kapoor je rekao da očeku-je da će se, 72 posto glavne pro-daje ostvarivati kroz proizvode u kategoriji zdravlja i higijene, u koju spadaju brendovi Durex kondomi i Veet vosak za depi-laciju, do 2016., sa sadašnjih 67 posto. Brendovi koji se manje ra-zvijaju, poput Vanish deterdžen-ta, koji imaju jaku konkurenciju u kompaniji kao što je Procter & Gamble, će prihodovati manjim procentom.

(Projekat Objavljivanje emisije ugljenika), objavila je godišnju listu zasnovanu na podacima koji su dobijeni od 500 global-nih kompanija. One su ocijenji-vane na osnovu niza kriterija, kao što su mjere koje kompa-nije preduzimaju da bi uključi-le klimatske promjene u svoje poslovne planove, mehanizmi kojim se vrši nadzor emisije, nji-hova transparentnost, kao i akci-je koje kompanije preduzimaju u cilju smanjenja utjecaja emisije.

REZULTATI POSLOVANJAHeinzovi rezultati „bolji od očekivanih“

U tri mjeseca, završno sa 29. julom, kompanija je ostvarila neto profi t od 258 miliona dolara, bez obzira na blagi pad prodaje za 1,5 posto, na 2,97 milijardi dolara. U kompaniji ovakav rezultat pripisuju snažnijem dolaru, višim cijenama i boljoj poreskoj stopi. Organska prodaja u Europi porasla je za dva posto. Kompanija je najavila dodatnu investiciju od 70 miliona dolara u marketinške aktivnosti, što je, kako se navodi, najviša suma koju je kompanija ikad odvojila u ovakvu svrhu.

L’Oréal očekuje bolju završnicu 2012.Ukupna prodaja u prvih šest mjeseci porasla je za 5,9 posto, na 10,47 milijardi eura. Neto profi t je uvećan za 10 posto, na 1,63 miljardi eura, a operativni profi t za 11,4 posto, na 1,9 milijardi eura. U kompaniji, međutim, kažu da su zabilježene cifre niže od očekivanih. U zapadnoj Europi zabilježen je pad prodaje od 0,1 posto.

Imperial Tobacco predviđa dobru prodajuU kompaniji Imperial Tobacco predviđaju da će ukupan ovogodišnji prihod biti uvećan za 4 posto, vođen dobrom prodajom na tržištima istočne Europe, Afrike, Bliskog istoka i azijsko-pacifi čke regije. Jedan od najvećih svjetskih proizvođača cigareta kaže da će prodaja najvjerovatnije opasti za tri posto, zbog oslabljenog tržišta u Ukrajini i Poljskoj, ali i zbog uvedenog em-barga Siriji.

20

veliki trgovci


Društvena odgovornost Ove jeseni trgovac pokreće inicijativu protiv gladi pod nazivom Hunger Together Fall Initiative, koja ujedinju-je potrošače, saradnike, or-ganizaciju Feeding America i pet vodećih prehrambenih industrija: ConAgra Fo-ods, General Mills, Kellogg Company, Kraft Foods i Unilever, koje će obezbjeđi-vati obroke širom zemlje.

Garantovano najniže cijene: Američki gigant u svojim rad-njama u Albukerkiju, Novom Meksiku, Čikagu i Atlanti te-stira program koji potrošačima nudi mogućnost da skeniraju račun za domaće prehrambene i kozmetičke proizvode kuplje-ne kod konkurencije. Trgovac zatim računa koliko bi mušte-rija novca uštedjela da je iden-tične artikle kupila u Walmar-tovoj radnji. Ukoliko program pokaže da konkurent ima nižu cijenu, Walmart se obavezuje da proizvod u svojoj radnji pro-da po istoj cijeni.

Usluga vakcinisanja: Ovo je prvi nacionalni trgovac koji je, u saradnji sa registrovanom imunološkom klinikom, nedav-

Nove tehnologije: Trgovac sa još 20 njemačkih lanaca, uk-ljučujući Rewe Group, planira da razvije sopstveni sistem za plaćanje putem mobilnih tele-fona. Radna grupa smatra da je trgovcima potreban nezavisan sistem, ali i zaštita podataka o potrošačima kojima raspolažu. Inicijativa je najvjerovatnije inspirisana sličnim potezom koji je Walmart najavio prošlog mjeseca, a kojim želi veću ne-zavisnost od igrača kao što su Google, Apple ili PayPal.

Razmjena POS podataka: Trgovac je najavio da će od sada razmjenjivati POS podat-ke sa distributerskim segmen-tom kompanije Nestlé kako bi povećao dostupnost njihovih

Imenovanja: Tim Smith, bivši šef Agencije za standard hrane, imenovan je za novog tehnič-kog direktora grupe Tesco. On će raditi na poboljšanju, osvje-ženju i daljem jačanju asorti-mana cijele grupacije.

Online prodaja: Trgovac želi da u online ponudu uključi i isporuku hrane za razne vrste proslava. Hrana bi iz četiri dis-tributivna centra u Londonu bila dostavljana na adrese kan-

Nove pozicije: Marcus Spurrell imenovan je za vi-šeg potpredsjednika digital-nog sektora. Riječ je o novoj poziciji s obzirom da trgovac, kako se navodi, sve više pažnje posvećuje digitalnim trendovi-ma modernog doba. Spurrell će biti na čelu odjeljenja koje će voditi digitalne inicijative i poduhvate Delhaize Groupe, uključujući implementaciju globalne digitalne strategije i mjerenje svih digitalnih kanala.

Imenovanja: Roland Smith je

Otpuštanje 500 radnika Francuski maloprodajni gigant najavio je ukidanje 500 do 600 radnih mjesta u Francuskoj, u okviru programa dobrovolj-nog odlaska. Odluka je donijeta uoči saopštavanja rezultata po-slovanja za prvu polovinu 2012. Carrefour je najveći privatni poslodavac u Francuskoj, gdje zapošljava 115.000 ljudi, uklju-čujući 7.000 administrativnih radnika, koji će biti prvi na spi-sku za otkaz.

Imenovanja: franšizni par-tner Marinopoulos imenovao je Jacquesa Domea za CEO

proizvoda na policama. Ovaj servis će dobavljaču direktno sa mjesta prodaje slati podatke o količini i dinamici prodaje, čime će se, kako se očekuje, značajno smanjiti nedostupnost (out-of-stock) Nestlé proizvo-da na lageru.

Unapređenje online poslo-vanja: Metro Grupa, u čijem vlasništvu posluju Real hiper-marketi, udružila je online aktivnosti bricks and mortar business i online trgovine pod jednim domenom, Real.de. Ovim potezom očekuju veći promet online trgovine. Pret-hodna takva internet stranica donijela im je 1,5 miliona kori-snika mjesečno.

Otvaranja: Distributivni cen-tar Reala otvoren je pored Var-šave u Poljskoj, a prostire se na 14.000 m2.

Najave: Četiri nova objekata, pod banerom Cash&Carry, bit će otvorena u indijskim drža-vama Pundžab i Madja Pradeš do kraja godine. Grupacija pla-nira da investira oko 40 mili-ona eura u najnoviji poduhvat u Indiji, gdje već posluje kroz 11 veleprodajnih distributivnih centara.

no uveo mogućnost vakcinisa-nja protiv gripa, upale pluća i zaušnjaka u više od 2.700 svojih radnji širom Amerike. Vakcini-sati se mogu sve osobe starije od tri godine, u skladu sa pro-pisima klinike i administracije za hranu i lijekove (FDA).

novoimenovani CEO Delhaize Groupe za Ameriku, koji će uz ovu poziciju, koju preuzima 15. oktobra, biti i izvršni potpred-sjednik Delhaize Groupe.

Poslovanje: Potpisan je više-godišnji ugovor sa Retalixom, koji će obezbijediti softversku in-store opremu za više od 3.300 prodajnih jedinica širom svijeta, koja uključuje samo-uslužne kase, kao i rešenja za customer management i targeted marketing.

Štrajk malih trgovaca u Indiji koji se protive reformi kojom bi vlada lancima poput Walmarta, Tescoa i Carrefoura dozvolila da kupe do 51posto kapitala indijskih trgovaca na malo.

Carrefoura u Bugarskoj. Dome će zamijeniti dosadašnjeg vršioca dužnosti Christiana Charitata.

Zamjena radnji: Trgovac će 11 marketa na sjeverozapadu Fran-cuske zamijeniti za pet radnji konkurenta Intermarché, koje se nalaze na jugozapadu Fran-cuske, a koje su ranije bile u su-vlasništvu Carrefoura i španskog trgovca Eroski. Reorganizacija prodajne mreže uslijedila je po odluci francuske antimonopol-ske komisije nakon ITM-ove akvizicije Altisa.

Otvaranja: franšizni partner Majid Al Futtaim otvorio je hi-permarket površine 11.500 m2 u gruzijskoj prijestonici Tbilisi, i najavio ulazak na tržište Jerme-nije u novembru.

celarija i domova. Koncept je osmišljen da unaprijedi inter-net ponudu, jer trgovac planira da u narednih pet godina od internet prodaje ostvaruje go-dišnji promet od 8,5 milijardi dolara.

Promocije: Lansirana je nova reklamna kampanja za mar-ketinšku web stranicu Tesco Bank, a u cilju podizanja svijesti o programima lojalnosti i pred-nostima korištenja club kartica.



Promjena pozicije Pozicija Kompanija Broj radnji 2011 Prodaja svih banera, 2011*

Prodaja u forma-tima za trgovinu hranom, 2011**

Prodaja svih banera, 2016*

� 1 15.290 107.666 77.018 165.833

AEON teži da uveća tržišni udio otvaranjem većeg broja manjih formata, kao što su supermarketi i male radnje, na zrelijim tržišti-ma gdje je u toku ubrzana urbanizacija.

� 2 17.477 83.042 74.131 95.845

Seven&I je bio fokusiran na profit u prethodnom periodu i kao rezultat toga postao je najprofitabilniji trgovac u Japanu. U cilju daljeg povećanja prihoda, fokus trgovca će biti na širenju malih radnji.

� 3 3.978 64.956 48.599 77.440

Australijski najveći trgovac također drži i proporcionalan tržišni udio na Novom Zelandu. Trenutni prioritet Woolworthsa je u ponudi svježih lokalno uzgajanih proizvoda iz Okeanije. Uprkos špekulacijama, zvanično nisu objavljeni nikakvi planovi za među-narodno širenje.

� 4 3.440 55.879 29.586 65.298

Tokom godine, Coles Group je imala rast prodaje u Australiji veći od svog većeg konkurenta Woolworthsa. Trgovac će nastavi sa težnjom da smanji jaz u udjelu na tržištu u odnosu na svog konkurenta.

� 5 7.713 26.795 24.639 29.780

U februaru 2012., Uny je najavio će preći u holding kompaniju u february 2013. Ove strukturne promjene bit će primijenjene u cilju maksimiziranja veličine grupe i sinergije u srednjem do dugoročnom periodu.

� 6 19.478 26.356 26.272 34.085

Prva radnja FamilyMarta u Kini otvorena je tokom ove godine. Uz to, trgovac je najavio prodor na Filipine i u Indoneziju u narednim godinama. Trgovac teži da uveća profit koji generiše od prekookeanskih operacija na 20 posto do 2015.

� 7 10.407 23.990 23.355 29.862

Dok je prodaja porasla u 2011., profit Lawsona je pao. Trgovac teži da unaprijedi profitabilnost proširivanjem baze kupaca na domaćem terenu. Također, fokusiran je i na e-trgovinu, kao i na proširivanje prekookeanskog poslovanja.

� 8 5.858 23.810 20.441 38.706

Nakon niza godina koje je ovaj trgovac posvetio rastu na domaćem tržištu kroz nekoliko akvizicija, sada se fokusirao na međuna-rodnu ekspanziju.

� 9 804 22.051 21.343 36.918

Walmart se fokusirao na lokacije u manjim gradovima Kine, koja je za njih najvažnije od tržišta u razvoju. Očekuje se da će broj radnji lociranih u velikim gradovima biti smanjen sa sadašnjih 20 na 18 posto do 2014.

� 10 4.105 21.073 16.423 24.202

Metcash (AUS) je zabilježio pad od 0,8% u 2011., zbog toga što su najveći trgovački lanci pokrenuli rat cijenama. Trgovac je najavio restrukturiranje poslovanja, s nadom da će na taj način uspjeti da poboljšaju profitabilnost.

� 11 Tesco 1.988 20.640 20.534 33.129

� 12 Carrefour 637 13.968 13.940 20.089

� 13 Shinsegae 235 13.569 13.569 23.370

� 14 Auchan 258 13.540 13.540 27.994

� 15 China Resources Enterprise 3.789 11.580 11.342 23.408

� 16 Beisia 1.666 11.510 4.998 12.771

� 17 Dairy Farm 5.399 10.133 7.639 14.709

Novo 18 Dalian Dashang 382 9.010 6.692 15.305

� 19 Foodstuffs 738 8.573 7.902 10.155

� 20 Lianhua 5.150 8.184 8.151 10.993

AZIJA I OKEANIJA: TOP 20 TRGOVACAProcjene za 2011. i predviđanja za 2016. (izraženo u milionima dolara)

Napomene: *Prodaja svih banera – ukupna prodaja (uključujući PDV) svih banera pod kojim posluje kompanija. Ova cifra uključuje sve prihode franšiza i sve prihode lanaca/radnji koje su u djelimičnom vlasništvu trgovca.

** Prodaja u formatima za trgovinu hranom – ukupna prodaja (uključujući prehrambene i neprehrambene namirnice), kroz formate za trgovinu hranom.

Izvor: Planet Retail Ltd, www.planetretail.net


O KOMPANIJI

��

� �� -

��

�� -

�� !� ��"�-

�� !��

��

# ��

��

$�� "��%��-

��

��

#&�%��'��(��

�� "��%��

�� "��-

�� ) *�+� � �� *��

*�+��,��,��.+��

BROJ OBJEKATA

UPOZNAJTE DELHAIZE ROBNE MARKE

BROJ ZAPOSLENIH

�� 1.548 objekata

�� 830 objekata

��891 objekat

��96 objekata

��!"#$$$�%&'&�(�)&

&��%��%��&�%��%��

��%��&�� "�� -

��%�� %��%� ��"�� ! ��-

�� %��

/��%��

%��012� ��012�

��3��4��

%��

�� -

�� 5� ��"��

�� #�� !��

��!� �� %��(&��*�+,-�"�

�&%/��2��(%7�'&/��(%�% �� %��

��

Eco%�� "��

��!��6��

�� "�� "��

/��%�� %�� "��

��"��

:�+� �% �� !�� 7��

��%��-

��

�� 8� � ��-

��%��

��,;&�*��%��

��%��/�� -

"��!� �� "��%��

��%�� "��

<&'� �� %��

��

�'�+�&� ��( �� %�� %��

��!��"�� $�� )

��"��%��"��-

��

ZAPOSLENI U DELHAIZE

�� =��

��

�� !��-

� ��9��

��

�� :�� -

�� !��

� �� -

�� %��

��

/��NAPRED��.��-

�� ;�� -

�� !��-

�� %�� !�

�� -

��

�� -

��%��

�� -ra u maloprodajnom objektu ��

�� "�� !��

�%��

��%�� %��-

�� -

�� !

��"� � ��

�� 5�� -

�� -

�� "�� &�%��

�'�� (��/��

��-

��"��

�� %�� -

�� %��

&��&�%�� '�� (��<�

��%�� !�� *�+��*��

*�+��,��(��,��.+�� % ��6��

&�� -

��4�� !�=� � � ��%��

5�� "�� -

��

�� "� ��%��

>�� !�� Obrok ljubavi,��!��-

�� #�� "��Mo-zaik prijateljstva,��02?�� "�-

��@ ��%��%��

/��!�� -

�� "��*��

*�+��,��

��%��"��

��/��

�� "��

��" �� %�� &��

�� *��

��

�%�� "��

5%�� %�� !��%��

��%��%�� %��

KLUB OSMIJEHA

/�� %�� ,��*�+��

�� !�� !��

>�� % �� %� �� %��

�� "�� %��>�� ,��

*�+�� %��%�� %��#�� !��2

�*�#�� %�� %��

�� %��,�� 2??%��"�� 2�*�

26

osvrt stručnjaka


Bolja očekivanja

za ovu godinu Ako sve bude krenulo dobro u Europskoj uniji narednih mjeseci, rast u Makedoniji bi mogao doći do dva posto u 2013. Ako bude i daljih problema, moguće je da će rast opet biti jedva oko jedan posto.

Ekskluzivno iz Beča Autor: Nenad Pacek, predsjednik GSA [email protected]

Nenad Pacek je osnivač i predsjednik

kompanije Global Success Advisors

GmbH i suosnivač korporativnog

servisa CEEMEA Business Group.

Prošlogodišnji prodajni rezultati multinacionalnih kompanija u Makedoniji su bili prosječni u odnosu na druge zemlje u cen-tralnoj i istočnoj Europi. Na

prvi pogled, rezultati su bili čak i loši. Naše ispitivanje preko 300 multinacio-nalnih kompanija s poslovnim aktivno-stima u regiji pokazuje da preko 50 po-sto kompanija nije uspjelo ostavariti rast prodaje u Makedoniji prošle godine. Oni koji su rasli, uglavnom su rasli u rasponu od jedan do devet posto. Što se tiče rasta profita, situacija je bila nešto bolja. Pre-ko šezdeset posto kompanija je ostvarilo rast profita, ali uglavnom u rasponu od 1-5 posto.

U našem posljednjem ljetnom istraživa-nju pokazalo se da su rezultati tek nešto bolji u prvih šest mjeseci ove godine.

Međutim, kad se uđe u malo dublju sek-torsku analizu za prvu polovinu 2012., vidimo da su rezultati drastično varirali od sektora do sektora. U segmentu hra-ne i pića, 70 posto kompanija je ostvarilo rast prodaje u rasponu 1-5 posto, a tek 20 posto nije uspjelo ostvariti nikakav rast. Međutim, zbog pojačane konkurencije te agresivnog skupljanja tržišnih udjela, skoro 40 posto kompanija nije uspjelo ostvariti rast profita.

Što se tiče prodaje i profita u kategoriji roba široke potrošnje, tu su rezultati bili nešto lošiji od užeg sektora hrane i pića. Preko 40 posto kompanija nije uspjelo ostvariti rast prodaje i profita.

Očekivanja za ovu godinu su bolja nego za prošlu godinu, iako mi nastavljamo upozoravati da bi se prodaja mogla us-poriti idućih mjeseci i kvartala. Naime,

ekonomski pokazatelji na tržištima na koje Makedonija izvozi, sve su lošiji. Eu-ropska unija je sada i službeno u recesiji. Jugoistočna Europa je najsporije rastuća regija na našoj planeti, sa mnogim tržišti-ma u recesiji. Nije ni čudo da makedon-ski izvoz trenutno bilježi pad od skoro pet posto u odnosu na prošlu godinu te je centralna banka snizila svoju progno-zu ekonomskog rasta za ovu godinu na samo jedan posto. Industrijska proizvod-nja je također manja za preko četiri posto u odnosu na ljeto prošle godine.

Važno je napomenuti da svaki pad izvoza uglavnom dovodi (s nešto zakašnjenja) do smanjenja optimizma među potroša-čima te često i dovodi do pada realnih prihoda. Trenutno, plate su u padu kad

se uzme u obzir inflacija. U odnosu na prošlu godinu, ionako mala neto prosječ-na primanja su niža za preko četiri po-sto. I prosječna neto plata je pala nešto ispod 340 eura. Relativno visoka inflacija od skoro četiri posto uzima dio kupovne moći. Makedonci koji žive izvan Make-donije ove godine će poslati manje novca svojim porodicama.

U isto vrijeme, negativni globalni i re-gionalni trendovi stranih investicija se osjete i u Makedoniji. Direktne strane investicije pale su za skoro 50 posto u pr-vih šest mjeseci ove godine, iako je Ma-kedonija vrlo visoko globalno rangirana kao zemlja u kojoj je poslovanje jedno-stavno, a porezi niski. Međutim, mnoge korporacije danas nisu sigurne što se tiče ulaganja u nove proizvodne kapacitete jer mnogi imaju i previše kapaciteta glo-balno i u regiji.

Može se reći da je usporeni rast ove godi-ne u Makedoniji direktni rezultat europ-ske dužničke krize te usporavanja izvo-znih tržišta. Znači, radi se o ciklickom usporavanju, a stvari će krenuti nabolje kad bolje krene i u izvoznim tržištima. Posljednje najavljene mjere Europske banke će možda dovesti do postepenog rješenja euro krize te blagog ekonom-skog porasta idućih nekoliko godina. Naravno, to je još uvijek nesigurna pro-gnoza.

Ono što je važno napomenuti je činjenica da Makedonija nema tako loše ekonom-ske fundamente. Javni dug je relativno nizak, a devizne rezerve su ponovno na-rasle i pokrivaju dovoljnih četiri mjese-ca izvoza. Centralna banka će zadržati vrijednost denara iako će se povremeno pojavljivati komentari koji će zahtijevati pad vrijednosti valute. Relativni problem je da je vanjski dug relativno visok te zna-či da će mnogi potrošači i lokalne kom-panije više vraćati dugove nego trošiti


idućih nekoliko godina. Novih kredita će biti malo, s obzirom na pritiske koje strane banke imaju kod kuće.

Ako uzmemo sve gore navedeno, moj sa-vjet kompanijama koje prodaju robe širo-ke potrošnje, uključujući i hranu te piće, je da budu oprezni što se tiče budžeta za iduću godinu. I ova godina bi mogla biti slabija nego 2011. pogotovo u svo-jim fi nalnim mjesecima. Iako naše ispiti-vanje korporacija, što se tiče očekivanja za 2013. godinu pokazuje da kompanije očekuju postepeni rast prodaje, to sva-kako nije sigurna pretpostavka. Većina koja očekuje rast prodaje ipak očekuje rast samo u rasponu od 1-5 posto, me-đutim mnogi očekuju velike probleme sa rastom profi ta. Čak jedna trećina očekuje pad profi ta u 2013., a trećina ne očekuje nikakav rast. S obzirom na visoku neza-poslenost koja je još uvijek oko 31 posto (te gora od mnogih zemalja u Africi), po-većanu štednju (oko sedam posto u od-nosu na prošlu godinu), pad izvoza (koji bi mogao dovesti do daljnjeg pada potro-šačkog optimizma i plata), jedno je sigur-no: kompanije trebaju kreirati budžete za iduću godinu koji će biti konzervativni.

Ako sve bude krenulo dobro u Europskoj

uniji idućih mjeseci, rast u Makedoniji bi mogao doći do dva posto u 2013. Ako bude i daljih problema, moguće je da će rast opet biti jedva oko jedan posto. Važno je da

kompanije razmisle i o dovođenju jeftinijih brendova na lokalno tržište te da razmisle o ponovnom kreiranju marketinskih stra-tegija kako bi pretekle konkurente.

28

regionalni intervju


PHILIP DICKINSON, GENERALNI DIREKTOR KRAFTA ZA TRŽIŠTA ISTOČNE ADRIATIK REGIJE

Kraftova poslovna jedinica za tržišta istočneAdriatik regije (East Adriatic Markets - EAM) obuhvata sve zemlje koje su nekada činile Jugoslaviju, plus

Albanija. To znači da sveukupno obu-hvataju tržište koje ima oko 25 miliona potrošača. Operacije za ovu regiju vode iz tri kancelarije – u Ljubljani, Zagrebu i Beogradu, koji je glavno čvorište i gdje smo razgovarali sa Philipom Dickinso-nom, generalnim direktorom za EAM.

Prema njegovim riječima, godine 2008. preselili su glavnu kancelariju iz Beča u Beograd, kako bi se približili svojim kupcima i potrošačima. “Također, to nam je omogućilo da bolje iskoristimo i razvijemo lokalnu radnu snagu. Još jedna stvar koja je doprinijela ovom poslovnom potezu je i to što smo prepoznali potencijal za rast na ovim tržištima. Dok je ekonomska kriza sasvim očigledno utjecala na naše ambicije za rast, po svim ostalim mjerilima, ovo je bio veliki uspjeh. Sada smo bili mnogo bliže tržištima i bili smo u mogućnosti da izgradimo orga-nizaciju za koju mislim da je najbolja u ovoj oblasti, bogata svim vrstama različitosti”, kazao je Dickinson, za InStore magazin.

Kompanija Kraft Foods prošla je dug put od 1903., kada je J. L. Kraft počeo da prodaje sir iz zaprežnog vozila. Naporan rad, vizija i posvećenost poslu pomogli su im da izrastu u drugu na svijetu kompa-niju koja se bavi proizvodnjom hrane, sa

Veliki potencijal

Razgovarala: Una Milićević

80 zemalja

170 zemalja

126.000 zaposlenih

220 proizvodnih kapaciteta

15 istraživačkih i razvojnih centara

54,4 milijarde dolara godišnjeg

prihoda u 2011.

Kraft Foods u brojkama širom svijeta:

Kada je konkurencija u pitanju, ne mislim da su nam konkurenti druge kompanije, već ekonomija. Pogotovo u današnjim ekonomskim uslovima, moramo da se nadmećemo za svaki euro, kunu, dinar, denar ili konvertibilnu marku.

sjedištem u Northfieldu, Illinois, SAD. Milioni ljudi dnevno posegnu za nekim od svojih omiljenih brendova iz Kraf-tove porodice. Dvanaest njihovih ikona brendova, uključujući Cadbury, Jacobs, Kraft, LU, Maxwell House, Milka, Na-bisco, Oreo, Oscar Mayer, Philadelphia, Trident and Tang – generišu godišnje prihode veće od jedne milijarde dolara, a njih 40 traje duže od sto godina. Više od 80 posto njihovog prihoda ostvaruju proizvodi koji su vodeći u svojim katego-rijama, a više od 50 posto čine kategorije čije je tržišno učešće dvostruko veće od najbližeg konkurenta.

U februaru 2010. Cadbury postaje dio porodice Kraft, a u septembru 2012., u svom prvom intervjuu za neki mediji u regiji, Dickinson najavljuje podjelu Kraf-ta na dvije kompanije: ”U 2010. Kraft je preuzeo Cadbury, što je bila posljednja u dugom nizu akvizicija. Na naše poslovanje u ovoj regiji to preuzimanje je imalo malog utjecaja, ali globalno gledano dovelo je do transformacije na mnogim tržištima. Kraft Foods će kasnije ove godine biti podijeljen na dvije kompanije – jedna je Kraft Foods, koja će uglavnom obuhvatati biznis u Sjevernoj Americi i kategorije kao što su sir i takvi pro-izvodi, i Mondelez International, globalna kompanija za snacking program sa mnogim vodećim brendovima u kategorijama čokola-de, biskvita, žvakaćih guma, bombona i kafe. Naša poslovna jedinica za operacije u regiji istočnog Adriatika (EAM) biće dio Mondelez Internationala”.

S obzirom na to da ste zaduženi za sve zemlje bivše Jugoslavije, recite nam nešto o sličnostima i razlikama na tim tržištima?

Kada govorimo o tržištima bivše Jugo-slavije, jedna od velikih mogućnosti koju ona pružaju ogleda se u tome što istovre-meno nude dosta različitosti, ali imaju i zajedničkih atributa. Kupovna moć sta-novništva razlikuje se i među tržištima, ali i unutar samih tržišta. Struktura tr-govine također se razlikuje, kao i konku-rencija. Svako od njih ima sebi svojstvene izazove i rekao bih da nijedno od njih nije nužno teže za poslovanje od nekog drugog. Kategorije u kojima poslujemo, čokolada, biskviti i kafa, već su dosta ra-zvijene u čitavoj regiji, ali kada poredimo ove zemlje sa nekim drugima, vidimo da svako od ovih tržišta ili svaka kategorija ima nevjerovatan potencijal za rast. Sa-mim tim vidimo i veliki potencijal za rast našeg poslovanja. Mislim da je izraz slič-no i različito najbolji. I to je glavni izazov, naći pravi balans. Zato je ovo specifična regija. I daje nam dosta mogućnosti da dalje učimo.


Sa kojim portfoliom ste zastupljeni na ovim tržištima?

Na ovom području Kraft prvenstveno posluje u tri kategorije, a to su čokolade, biskviti i kafa.

Da počnemo od čokolade. Koliki je njen tržišni udio?

Ovdje smo tržišni lideri sa brendom To-blerone i sa Milkom imamo jasnu pozici-ju vodećeg brenda na tržištu. Testovi koje često sprovodimo među potrošačima na-stavljaju da potvrđuju da je Milka izrazito preferiran brend u poređenju sa ostalim vodećim brendovima. Na mnogim tr-žištima većina potrošača izjavljuje da je Milka brend koji najčešće kupuju. Mi već sada dosta ulažemo i nastavit ćemo sa in-vestiranjem u oglašavanje i promotivne kampanje koje donose benefite potroša-čima i trgovcima. Milka je vodeći brend u regiji i kada je u pitanju prepoznatljivost.

Društveno odgovorno poslovanje

Uz to, jedan od najboljih pokazatelja na-šeg uspjeha ogleda se u tome da na svim tržištima imamo veliki broj naših pro-izvoda koji su među vodećim i najbrže prodavanim proizvodima. Na primjer, kada govorimo o čokoladama, prema po-dacima Nielsena o top 100 najbrže pro-davanih čokolada, naših je 37 u Sloveniji, 28 u Hrvatskoj i također 37 u Srbiji. U stvari, prosječno, u regiji imamo dvostru-ko veći broj proizvoda koji se pojavljuju u top 100 najbrže prodavanih u poređenju sa najbližim konkurentom.

Također, primjećujemo da je Milka, pre-ma tvrdnjama potrošača, brend koji da-leko češće kupuju od ostalih brendova u kategoriji čokolade.

U cilju maksimiziranja prodaje, trgovci-ma preporučujemo da se fokusiraju na proizvode koji se najviše prodaju i da im daju prostora kako bi unaprijedili proda-ju čitave kategorije.

Kakva je situacija sa keksom?

U kategoriji keksa, na tržištu smo ozbilj-nije nastupili u 2010. i od tada smo po-stigli odličan napredak. Lansiranje Milka biskvita, Barnija i keksa Oreo u 2010. i 2011. doprinijelo je rastu tržišta. Veoma smo zadovoljni dosadašnjim razvojem jer smo već postali broj 1 u toj kategoriji u Sloveniji. Kao potvrda uspjeha je i činje-nica da je i u ovoj grupi dosta naših pro-izvoda među najprodavanijima. Na pri-mjer, u biskvitima, prema Nielsenu, od 100 najprodavanijih već imamo 17 u Slo-veniji i 12 u Hrvatskoj. U Sloveniji, ovo je znatno više nego što ima konkurent koji je na drugom mjestu. U Hrvatskoj smo već na jakoj drugoj poziciji, iza Kra-ša, a u Srbiji sa ograničenijim portfoliom, naš Milka čoko desert i Barni su vidno zastupljeni među 100 najprodavanijih.

U kategoriji kafe nastupamo s brendom Jacobs u instant kafi i miksevima (3u1, kapućino i slično). Glavni smo konkurent

Nescafeu u ovim segmentima. Zaista, sa našim Milka 3u1 proizvodima, Jacobs Cronat Gold kesicama i Jacobs Monarch kafom imamo neke od najbrže prodava-nih proizvoda u ovim segmentima.

Da li je neki kanal naročito pogodan za prodaju?

U svim kategorijama imamo čvrste pozi-cije, kako u modernoj trgovini, tako i u tradicionalnoj.

Da li imate posebne strategije za TT i OT kanale?

Strategija je ista, ali se razlikuje način primjene. Svakako je drugačiji asortiman u TT kanalima, gdje su radnje male, od asortimana u velikim trgovačkim sistemi-ma. Jednom rječju, imamo veoma konzi-stentnu strategiju za sva tržišta, ali načini na koje se ona sprovodi razlikuju se u zavisnosti od konkurencije na pojedinim tržištima, od razvijenosti maloprodaje, od kupovne moći stanovništva i tome slično.

Kad već spominjete konkurenciju, ko su vam najveći konkurenti na ovim tr-žištima?

Kada je konkurencija u pitanju, ne mi-slim da su nam konkurenti druge kompa-nije, već ekonomija. Pogotovo u današ-njim ekonomskim uslovima, moramo da se nadmećemo za svaki euro, kunu, dinar, denar ili konvertibilnu marku. I to nad-metanje nije nužno borba sa kolegama konkurentima, brendovima ili proizvo-dima iz kategorije čokolade, keksa i kafe, nego borba protiv mnogo šireg raspona proizvoda i usluga. Iz tog razloga je, po mom mišljenju, mnogo važnije iskoristiti ekspertizu Kraft Foodsa kako bi doprini-jeli rastu čitavih kategorija kojima uprav-ljamo, da bi ljudi radije kupili čokoladni bar nego što bi novac potrošili na nešto drugo.


regionalni intervju

Ovo pitanje su mi već ranije postavljali ljudi koje sam intervjuisao na konkursima za

prijem u našu kompaniju. Bez sumnje, najbolja poslovna odluka bila je da krenem u

međunarodnu poslovnu karijeru. To što sam živio i radio u Turskoj, Austriji, Rusiji i sada

u Srbiji, kao i to što sam imao mogućnost da putujem i radim na mnogim tržištima, ug-

lavnom u centralnoistočnoj Europi, kao i u Africi, omogućilo mi je da stičem znanja na

jednom mjestu i da ih primjenjujem negdje drugdje.

Veliki sam poštovalac ideje rada u timu (tEAM). Ovdje namjerno naglašavam i pišem riječ

tim ovako, jer na taj način dolazi do izražaja kako funkcioniše organizacija EAM. Veoma

cijenim ljude koji su timski igrači, koji su otvoreni za nove ideje i spremni da ih prihvataju

od drugih kolega i sa drugih tržišta, kao i da prenose svoja iskustva drugima. Nikada

ne prestajemo da učimo. Jednom prilikom mi je jedna osoba rekla prije mnogo godina:

“Organizacija koja uči je organizacija koja pobeđuje”. Ja bih otišao još jedan korak dalje i

rekao: “Organizacije koje pobeđuju su one koje uče i primjenjuju to znanje”.

Šta smatrate svojom najboljom poslovnom odlukom?

U Srbiji, kao i u ostalim zemljama re-gije, u manjoj ili većoj mjeri, postoji problem crnog tržišta. Naročito je na udaru Milka čokolada. Kako se borite sa ovim izazovima?

Kada govorimo o crnom tržištu, vjeru-jem da je to izazov ne samo za našu kom-paniju, već i za mnoge druge. Na primjer, kada je u pitanju Milka čokolada, naše procjene su da u Srbiji, samo država gubi i do dva miliona eura godišnje, od nepla-ćanja poreza i drugih obaveza.

Također, i potrošači moraju da budu zaštićeni, jer mnogi proizvodi se pojav-ljuju bez deklaracija prevedenih na lo-kalne jezike ili se transportuju i čuvaju u neadekvatnim uslovima. Zakon o zaštiti potrošača je na snazi, tako da smo dobili primjedbe sa nekih tržišta od potrošača zabrinutih zbog nedostatka deklaracija na maternjim jezicima. U ovakvim okol-nostima mi smo u obavezi da savjetuje-mo vlasnicima radnji da takve proizvode povuku iz prodaje. Naša kompanija u sa-radnji sa mnogobrojnim privrednim in-stitucijama i organima, partnerima i vla-stima pomaže da se potrošačima na svim tržištima obezbijedi konzumiranje Milka čokolade najvišeg kvaliteta.

Kako se donose odluke o lansiranju novih proizvoda?

U posljednjih nekoliko godina bili smo veoma marketinški aktivni. Ključ ovih aktivnosti bio je razumijevanje potroša-čevih potreba, i sada i u budućnosti. Nji-hove potrebe pratimo na svim tržištima i to ponekad za rezultat ima lansiranje ne-kih novih aktivnosti ili novog proizvoda na svim tim tržištima ili samo na pojedi-nim, odabranim. Naša lansiranja su ute-

meljena na istraživanjima koja imaju cilj da odgovore na specifične potrebe potro-šača. Ponosni smo na to što smo uvijek blizu svojih kupaca i potrošača. Na pri-mjer, lideri smo i u organizovanju pro-mocija koje stvaraju dodatnu vrijednost kako za kupce, tako i za trgovce. S druge strane, poznati smo i po unapređenju i inoviranju postojećih brendova.

U posljednje vrijeme, lansirali ste pro-izvode koji su slični nekim domaćim na srpskom tržištu. Da li ste na taj na-čin pokušali da se približite potroša-čima i kako ste zadovoljni prodajom?

Lansirali smo veliki broj novih brendova i proizvoda. Barni, na primjer, predstav-lja jedinstvenu ponudu koja je pokazala fantastičan rast i koja ima potencijala da nastavi sa tim trendom. Zajedno sa lan-siranim biskvitima, možemo reći da smo ključni nosioci rasta čitave kategorije, i da smo donijeli dodatu vrijednost cjelo-kupnom tržištu. Sve u svemu, veoma smo zadovoljni našim novim lansiranjima.

Iz ovoga se može zaključiti da su kup-ci lojalni vašim proizvodima. Da li je kriza, međutim, utjecala na pad lojal-nosti?

Naši proizvodi uživaju veliku lojalnost, ali ako uzmemo u obzir sveukupnu si-tuaciju na tržištu – da, mogu reći da je došlo do toga da su se neki potrošači pre-orijentisali na jeftinije proizvode, kao i do toga da ima pomjeranja u pojedinim segmentima. Ako, na primjer, uzmemo kafu, prodaja instant kafe i mikseva je ra-sla prije krize, ali to se promijenilo u po-sljednjih nekoliko godina, jer je domaća kafa jeftinija. Ali, moje mišljenje je da ako je brend jak, onda mu ljudi ostaju lojalni,

ako može da im ponudi dobru vrijednost za njihov novac. Međutim, ako nije tako, onda će ljudi početi da se pitaju zašto da ostanu lojalni nekom brendu, ako im neki drugi proizvod pruža sasvim zado-voljavajući kvalitet za novac koji daju.

Da li u tom smislu vidite PL kao pret-nju?

Dolazim iz zemlje u kojoj je PL mnogo jači nego ovdje. Ono što se desilo sa pri-vatnom robnom markom, odnosno mi-slim da je bolji termin trgovačka marka, u UK je veoma interesantno. U nekim kategorijama PL je veoma jak, i to tamo gdje proizvođači brendiranih proizvoda nisu u stanju da daju dodatnu vrijednost potrošačima i ne rade na rastu cijele kate-gorije. Onda trgovačke marke preuzima-ju vodeću ulogu. To nije slučaj sa našim brendovima.

Kakvi su planovi kompanije za ovu re-giju i da li je na njih utjecala kriza?

Sigurno je da će i 2013., kao i 2012., biti veoma izazovna godina, i mi često ažuri-ramo naše planove kako bismo odgovori-li tim izazovima.

Rekao bih nešto o jednoj ključnoj aktiv-nosti koja je već započeta. Ona se odnosi na inoviranje portfolia Milka čokolade. Od septembra, doći će do renoviranja Milka portfolia, što će se odraziti kroz neke veoma atraktivne ponude i progra-me za potrošače. Na osnovu istraživanja koje smo sproveli, vjerujemo da ove ak-tivnosti mogu da doprinesu dvostrukom rastu. Sada radimo sa našim partnerima i potrošačima na ostvarenju ovog poten-cijala.


32

analiza


IGD SHOPPERVISTA ISTRAŽIVANJE O UPOTREBI APLIKACIJA U FMCG SEKTORU

U posljednjih nekoliko godina razvijeno je na stotine hilja-da smartphone aplikacija, koje se „brinu“ za svako područje našeg života. S tako velikim

brojem novih aplikacija, kupci mogu ostati zbunjeni pri izboru, ili, kao ja, da imaju stotine preuzetih aplikacija od ko-jih samo nekoliko svakodnevno koriste. Za proizvođače roba široke potrošnje i trgovce izazov je da stvore aplikacije koje se stvarno bave kupcima, nude nove mo-gućnosti i poziv su na akciju, ili još bolje, dovode do kupovine.

Revolucija šoping iskustva Olakšavaju ljudima život, podstiču ih na kupovinu, a određene brendove čine prepoznatljivijim.

Autor: Abigail Lawrence IGD je nedavno objavio listu Top 10 aplikacija, koja otkriva najbolje primje-re u prehrambenoj industriji i trgovini. Ovdje ćemo da ispitamo ne samo kako se razvijaju aplikacije da bi se zadovoljile potrebe kupaca, već i kako one mijenjaju način na koji kupujemo.

Nužnost

IGD ShopperVista istraživanje poka-zalo je da 39 posto kupaca u Europi posjeduje smartphone ili tablet računar, a 51 posto je onih koji su ga koristili prilikom online kupovine u proteklih šest mjeseci.

Kupci su najviše koristili mobilne ure-đaje da bi pronašli najbliže trgovine, upoređivali cijene i skenirali proizvo-de. Ali, ove i druge funkcije su postale uobičajene, što je razlog više da trgov-ci moraju više da ulažu u razvoj novih aplikacija da bi oduševili potrošače i pronašli nišu koja ih razlikuje od dru-gih.

U ovom sektoru trgovine vlada velika gužva i jako je teško istaći se u društvu od više od 650.000 aplikacija koje su sada dostupne u App Storeu! Ove ino-vativne aplikacije pronalaze nove nači-ne kako bi kupcima učinile život lak-šim, podstakle ih i uzbudile, a određene brendove učinile prepoznatljivijim. One su atraktivne, dobro osmišljene, jednostavane za korištenje i svrsishod-ne.

Nove uloge aplikacija

Ušteda vremena

Jedna od najprivlačnijih osobina bilo koje aplikacije je ušteda vremena i olakšavanje života današnjeg užurba-nog potrošača. To su aplikacije koje pojednostavljuju svakodnevne zadatke.

Walgreens u SAD, na primjer, poseb-nu pažnju poklanja funkcionalnostima

svojih aplikacija – njihov promotivni katalog možete da preuzmete na svoj uređaj, što vam omogućava da napravi-te šoping listu, gdje možete jednostav-no da skenirate svoj posljednji recept i ponovno da naručite lijek. Također, omogućuje upload fotografija sa telefo-na koje možete odštampati i preuzeti u trgovini, pa vas čak i podsjeća kada tre-ba da uzmete svoje lijekove. Sve ovo je jedan zgodan mali alat koji svakodnev-ne zadatke čini jednostavnijim i bržim za kupce.


IGD obezbjeđuje uvid u praksu u domenu trgovine, category managementa i dobavljačkog lanca. IGD sarađuje sa više od 750 proizvođača i trgovaca prehrambenim proizvodima širom svijeta, uključujući i zemlje bivše Jugoslavije. Za više informacija pišite na [email protected].

Postoji niz aplikacija za upoređivanje cijena koje su dizajnirane da bi vam uštedjele vrijeme koje trošite na kupo-vinu. Jednostavno skenirate proizvod, potom pronađete najbolju cijenu na webu i u vašoj lokalnoj trgovini.

Jedna aplikacija ide čak i dalje od toga, a razvijena je u Njemačkoj. Barcoo je barkod skener, koji, također, daje de-taljne informacije o proizvodu, uklju-čujući nutritivne vrijednosti, kao i po-datke o proizvođaču. Aplikacije poput ove istražuju za vas, a sa toliko alata koji su potrošaču pri ruci, ulazimo u doba transparentnosti cijena.

Povezivanje kanala prodaje

Jedan od najvećih izazova u malopro-daji danas je jaz između offline i online svijeta. Aplikacije su odličan način za premošćivanje te praznine, tako da prate kupaca na svakom koraku njiho-vog „kupovnog putovanja“. Odličan primjer je strateško povezivanje Wal-marta i igrice Angry Birds. Američki tr-govac sarađivao je sa svjetski poznatom igrom, te je privlačio kupce u trgovine sa obećanjem da bi mogli otključati ek-skluzivne skrivene nivoe igre skenira-njem Angry Birds proizvoda. Targeti-ranje djece i mladih porodica je odličan način da se utječe ne samo na postojeće Walmart kupace, već i na nove klijente. Ovo je stvarno efikasan primjer trgovca koji je iskoristio rastući „gamification“ trend.

Novi prodajni kanal

Trgovci počinju da uviđaju komerci-jalni potencijal virtuelne stvarnosti i korištenje prilike da kupovno iskustvo učine zabavanijim i interaktivnim.

Kada je aplikacija Blippar pokrenuta, bila je osmišljena tako da omogućava otključavanje igre ili zagonetke kada

ste telefonom skenirali kod na omo-tu čokolade. Sada, ona je evoluirala u alat koji može da pretvori medij poput printanog oglasa i plakata u prodajni objekat. Aplikacija Blipp to buy, koncept funkcionalnosti diže na novi nivo te ak-tivno povećava prodaju. Jedan od naju-spješnijih primjera korištenja ove apli-kacije, transformisao je Domino’s Pizza plakate u interaktivno iskustvo koje je omogućilo instant narudžbu preko displeja. Na taj način, Domino’s Pizza nije samo učinio naručivanje pizze za-bavnijim, već je i potaknuta impulsna kupovina. Ovim se otvara novi kanal, kombinacijom tradicionalnih i digital-nih medija za komunikaciju i direktan utjecaj na potrošača.

Podizanje svijesti o brendu

Aplikacije ne služe samo kod direktne prodaje - mogu, također, da se koriste za podizanje svijesti o brendu. Dobar primjer ove prakse vidjeli smo u P&G aplikaciji Beauty Recommended, koja je pokrenuta 2012., prije kraljičinog dija-mantnog jubileja i Olimpijskih igara u Londonu. Aplikacija nudi informacije o istorijatu šminke, stručne savjete, kao i podatke iz istraživanja i o nagradnim igrama. To je moderna i atraktivna apli-kacija, dizajnirna kako bi se predstavili svi P&G kozmetički brendovi na jed-nom mjestu, a u isto vrijeme ona koristi prednosti koje pruža svjetski događaj (OI) koji privlači povećan broj turista, potencijalnih novih kupaca.

U Francuskoj, trgovac E. Leclerc kori-sti aplikaciju koja obavještava kupce o posvećenosti kompanije očuvanju oko-line. Aplikacija sadrži Leclercov pro-motivni katalog koji omogućava kupcu pregled ponude preko smart telefo-na, a time smanjuje broj letaka koji se štampaju i distribuiraju. Pod sloganom Zaštitimo okolinu zajedno, ova aplikacija odlično podržava etičku odgovornost brenda Leclerc, smanjuje troškove štampe i u isto vrijeme predstavlja po-sebne ponude Leclerca.

Druge mogućnosti

Naravno, ovo nije pot-puna lista funkcija za aplikacije, a mogućnosti su beskrajne. Tržištu su već predstavljene apli-kacije prilagođene tablet uređajima, koje brzo

postaju široko usvojene. Na primjer, Ocado 2012 aplikacija je posebno di-zajnirana za iPad te koristi prednosti većeg ekrana za što bolji i atraktivniji pregled. Istraživanje je pokazalo da ko-risnici tableta troše više od korisnika pametnih telefona, tako da ignorišite ovo tržište na vašu ličnu odgovornost.

Također, zabilježili smo aplikacije koje su razvili proizvođači roba široke po-trošnje, kao pomoć samostalnim trgov-cima u poboljšanju poslovanja. P&G je, na primjer, stvorio aplikaciju koja omogućava trgovcima da brzo i jedno-stavno pregledaju planograme katego-rija na svojim smart telefonima. To je relativno novo područje koje ima puno mogućnosti za proizvođače u poboljša-nju procesa i rast prodaje, a očekujemo da će više njih da koristi smartphone i tablet tehnologije u budućnosti.

IGD pet ključnih pitanja koje treba da postavite pri izradi najnovijih aplikacija:

1. Koje su praktične koristi vaše aplikacije za kupca?2. Da li aplikacija brine o kupčevim primarnim potrebama?3. Koliko je integrisana u sveobuhvatnu komunikacijsku strategiju?4. Da li ste spremni za novo doba „transparentnosti cijena“?5. Jeste li korištenjem trenda „gamification“ učinili brend prepoznatljivijim?

Kako obezbijediti uspjeh korištenjem smart aplikacija


inLiflet

ANALIZA ŠKOLSKOG PRIBORA U LIFLETIMA

Sa približavanjem septem-bra, uvijek raste uzbu-đenje mališana, naročito

onih koji kreću u prvi razred. Izbor tašni, olovaka, školskog pribora, i svih ostalih stvari, neophodnih za đake-prvake kako bi se što bolje uklopi-li sa ostalim vršnjacima i sa novom sredinom. To važi ne samo za prvačiće, već i za sve ostale osnovce, a također i za

Veliki cjenovni rasponi Vidi se da ima dosta artikala na akciji i da su svi trgovci riješili da ponude širok spektar proizvoda koji su dostupni širokom krugu potrošača.

Autor: Ernest Gergely, Project Coordinator, Hiper Com

Mora se reći da se već mogu

naći i razne povoljnosti

za potrošače ako kupe

određene školske torbe, i

to vaučeri, poeni, kupovina

sa kuponom, gratis pernice

i ostale pogodnosti na koje

mogu da računaju.

njihove roditelje. I za njih je polazak njihove djece u novu školsku godinu novo uzbuđe-nje, ali u drugom smislu. Gdje da kupim, kada je najbolje da kupim. Sve se to umnožava sa brojem djece.

Neki su još ranije pokupova-li sve neophodne stvari, dok su mnogi roditelji čekali juli, august i početak septembra, kako bi tokom velikih akcija kupili školske stvari za djecu. Retaileri su krenuli u julu sa velikim akcijama školskog pri-bora, a neki su čak cijeli liflet posvetili samo toj namjeni, da bi se što više približili kup-cima i da bi u ovom periodu maksimalizovali promet tih kategorija.

Školske torbe, sveske, hemij-ske olovke i slično, sve je sad na akciji, sve je pred očima ro-ditelja. U ponudi je beskrajni izbor svih potrebnih proizvo-da, da bi se mališan osjećao kao pravi odrastao školarac, dok su za one starije učenike,

u ponudi novi ruksaci i torbe koji treba da zamijene one dosadašnje sa Diznijevim ju-nacima.

Sveske

Sveske se sada kupuju u veli-kim pakovanjima, a trgovci se trude da udovolje potrošači-ma, da oni budu zadovoljni. I tu ima razlike. Kao primjer ćemo uzeti sveske A5 i A4 for-mata.

Vidimo da su u Srbiji, u perio-du juli i august, u ponudi bile sveske A5 formata sa cijenama od 8,90 dinara, sve do 239,90 dinara za komad. Sveske A4 formata su bile po cijeni od 13,90 dinara do 355,90 dina-ra.

U Hrvatskoj sveska forma-ta A5 može se kupiti za 1,29 kuna do čak 39,99 kuna. Kada su u pitanju sveske formata A4, njihov cjenovni rang se kreće od 1,49 sve do 34,99 kuna.

U Sloveniji su cijene sveski A5 između 0,22 eura do 2,29 eura, ali sa dosta pogodnosti, a A4 formati su od 0,30 do 4,29 eura po komadu .

U Bosni i Hercegovini su ci-jene A5 sveski u cjenovnom rangu od 0,20 KM do 1,30 KM, dok su sveske A4 u cje-novnom rangu od 0,30 KM do 2,45 KM .

U Makedoniji, sveske A5 for-mata mogu se kupiti i za 8 denara, dok se sveske formata A4 mogu naći po cijenama već od od 23 denara.


Kontakt:

Hiper Com

Svetozara Markovića 8

Ada, 24430, Srbija

e-mail: [email protected]

prijave na newsletter

Tel: +381(0)693646330

www.hiper-com.com

Torbe

Cijene školskih torbi u Srbiji kreću se već od 269,00 dina-ra, pa sve do onih skupljih od 9.999,00 dinara. Ima dovolj-no promocija školskih torbi i svesaka tako da svako može da bira, kako mu je volja ili kako mu džep diktira.

U Hrvatskoj se može naći dovoljno školskih torbi sa ci-

jenama od 24,99 kuna za jed-nobojni školski ruksak, preko 599,99 za anatomski obliko-vane školske torbe, do setova za 1.359,00 kuna.

U Sloveniji cijene za školske torbe su između 3,90 do 69,90 eura, također uz dosta pogod-nosti za potrošače.

U Bosni i Hercegovini se cije-ne školskih torbi kreću u ras-

ponu od 6,90 KM, pa sve do 106,90 KM koje su na promo-cijama u lilfetima.

Školske torbe u Makedoni-ji kreću se od 345 denara do 1.059,00 denara, u lifletima.

Podvlačenje crte

Poslije velikih akcija trgovci će da podvuku crtu, da vide šta su uradili. Da li je bilo gubitaka, i ako jeste šta je bio uzrok tome, ili je strategija bila odlična i zajedno sa do-bavljačima mogu biti zado-voljni. Samo me zanima šta misle roditelji o tako različi-tim cijenama. Da li misle da je ovako velika razlika dobra za njih?

Vidi se da ima dosta artikala na akciji i da su svi trgovci ri-ješili da ponude širok spektar proizvoda koji su dostupni širokom krugu potrošača. Međutim, ne treba zaboravi-ti da u krugu potrošača ima jedan veoma važan KPI, a to

su djeca. Nije dovoljno da se svidi roditeljima, svaka sveska ili torba treba da sviđa i dje-ci, a dobro znamo da su djeca iskrena i da većina tačno zna šta ne želi. Trgovci bi trebalo da probaju da iz analize pro-daje iz lifleta izvuku informa-cije o tome šta djeca žele i da u skladu sa tim pripreme po-nudu za sljedeću godinu. Na taj način će moći da privuku roditelje-kupce koji pazare na nagovor svojih mališana.

36

poslovanje


Razgovarao: Mario Trojer

Udruženje građana Kupujmo i koristimo domaće i grupacija Amko komerc d.o.o. u sarad-nji sa domaćim proizvođači-ma, su organizatori nagradne

igre pod sloganom Igraj i doprinesi, samo domaće u tvojoj kesi!. Nagradna igra se održava u trgovinama Amko komerc, TD marketi i Dobrinja d.d. gdje svaki kupac u koji u navedenom periodu, prilikom kupovine na svom računu ima više doma-ćih proizvoda nego onih što su uvezeni, , ima pravo učešća.

Amko Komerc d.o.o.U periodu od godinu dana grupacija Amko komerc je imala dva preuzimanja drugih

trgovačkih kompanija. Krajem 2011. godine su preuzete prodavnice kompanije Merkur,

a sredinom 2012. godine je preuzeto 19 prodavnica d.d. Dobrinja. Na taj način je kom-

panija znatno proširena, tako da grupacija trenutno ima preko 1.500 uposlenika, te

preko 90 maloprodajnih i veleprodajnih poslovnica, pozicioniranih uglavnom u Sara-

jevskom i Hercegovačko-neretvanjskom kantonu. Grupacija Amko komerc se uspjela

održati stabilnom bez obzira na recesiju, te razviti cijeli jedan zaokruženi proces, koji

počinje proizvodnjom, a završava prodajom.

IGRAJ I DOPRINESI, SAMO DOMAĆE U TVOJOJ KESI

Želimo da potrošači prepoznaju kvalitetan domaći proizvod Svaki kupac, koji u periodu od 01.09. do 23.12.2012 godine, kupi domaće proizvode u trgovinama Amko komerc, TD marketi i Dobrinja d.d. može učestvovati u nagradnoj igri. Sve što je potrebno je da, prilikom kupovine, više novca potroše na domaće proizvode, nego za proizvode koji su uvezeni u našu zemlju. Nije bitan iznos, niti broj kupljenih artikala. U radnjama su u blizini kase postavljene kutije predviđene za ubacivanje računa, na kojem kupac treba upisati lične podatke i broj telefona.

Prema riječima Elvire Isaković, PR ma-nagera Amko grupe, mnogo ranije je Udruženje Kupujmo i koristimo doma-će pokušavalo napraviti projekat sličan ovome sa drugim domaćim trgovačkim lancima, ali se ideja nije realizovala. „S obzirom da je Amko komerc domaći lanac trgovina i da već izvjestan period provodi politiku poslovanja koja je okrenuta ka po-dršci domaćoj privredi, bilo je očekivano da se napravi ovakva saradnja i projekt koji će skrenuti pažnju građana i utjecati na svijest o kupovini domaćih proizvoda“, riječi su El-vire Isaković.

Bogat fond nagrada nesumnjivo je pri-vlačan kupcima Amko komerca. Tokom nagradne igre, planirana su četiri izvlače-nja dobitnika nagrada. Do kraja godine, Amko komerc će svakog mjeseca sretne kupce obradovati sa 183 nagrade. Glavna nagrada svaki mjesec je automobil Ško-da Fabia, a u fondu su i LDC televizori, mašine za pranje veša, mašine za pranje

suđa, frižideri, električni šporeti, drugi neophodni kućanski aparati i poklon bo-novi kupovine. Planirano je da se podijeli preko 700 vrijednih nagrada u toku tra-janja igre.

Primarni cilj igre je povećanje prodaje domaćih proizvoda i jačanje bosansko-hercegovačke privrede. Ovim projektom


Irmela Cero, PR & brand manager, Klas d.d.Javnosti je od ranije poznato da je Klas d.d. Sarajevo, kao lider mlinsko-pekarske indus-

trije u BiH, borac za afirmaciju, unaprijeđenje i legitimnu zaštitu domaće proizvodnje.

Shodno tome, rado podržavamo aktivnosti čiji je cilj jačanje domaće privrede, jer sma-

tramo da je prosperitet BiH i njenih građana upravo u domaćoj proizvodnji. Kao član

Udruženja Kupujmo domaće i poslovni partner trgovačkog lanca TD Marketi/Amko bez

razmišljanja smo se uključili u nagradnu igru želeći tako dati svoj doprinos razvijanju

svijesti potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda. Nadamo se da će ovaj projekat

biti uspješno realiziran, te da će potrošači i nakon nagradne igre imati naviku da svoje

korpe pune prvenstveno domaćim kvalitetnim proizvodima.

nastojimo stvoriti kod kupaca naviku da domaće proizvode biraju prilikom kupo-vine. U mnogim segmentima privrede imamo bogat izbor naših proizvoda kao što su mliječna industrija, mesna indu-strija, proizvodnja sokova, proizvodnja brašno i tijesta, te sličnih prehrambenih namirnice. “Ova nagradna igra dobar je način da potrošače uvjerimo u činjenicu da što je naša kesa punija domaćim proizvodi-ma, naša zemlja će imati bolju budućnost’’, ističe PR menadžerica Amko komerca, koja dodaje da su njihovi partneri u ovom projektu domaće kompanije kojima je cilj da ovaj projekt u potpunosti uspije. „Ovaj projekt su podržale domaće kompanije i bren-dovi kao što su: Agragold, Agrex, AS Group, Bajra, Hepok, Klas, Meggle, Milkos, Pili, Royalmaxi, Sarajevska pivara, Seti, Škoda, Union banka i Violeta, a medijski nas prate Dnevni avaz, Hayat, Oslobođenje, TV1 i TV SA.“

Ovo nije prvi projekt kojeg je Amko gru-pa pokrenula na ovu tematiku. Naime, Amko komerc kontinuirano provodi ak-tivnosti kojima podstiču kupovinu doma-ćih proizvoda. „Sredinom svakog mjeseca pravimo akciju Vrijeme je za domaće!, u kojoj po sniženim cijenama nudimo kupcima isključivo domaće proizvode, koji se svakod-nevno upotrebljavaju u domaćinstvu“, ističe naša sagovornica koja napominje kako su planirani novi projekti koji su orijentisa-ni na povećanje prodaje domaćih proi-zvoda.

Pošto je trenutno traje kampanja Kupuj domaće, kupuj srcem, federalnog Ministar-stva poljoprivrede, vodoprivrede i šu-marstva, mnogi kupci su pomislili da je ova akcija jedinog domaćeg trgovačkog lanca jedan dio ovog projekta. „Desilo se

da su obje kampanje počele u isto vrijeme. To nam je drago, jer je cilj isti, a to je podiza-nje svijest građana da kupuju svjesno i da zajedno riješimo pomenuti problem. Svaku novu kampanju, koja će imati cilj povećanje prodaje bosanskohercegovačkih proizvoda, kao domaća kompanija mi ćemo podrža-ti“, napominje Elvira Isaković te dodaje kako u našoj zemlji je ponuda proizvoda iz zemalja iz okruženja mnogo veća nego ponuda domaćih proizvoda. Prema rije-čima naše sagovornice, veliki dio novča-nih sredstava se svakodnevno odlijeva iz naše zemlje, ponajprije u susjedne zemlje, upravo kroz veliki udio uvoza proizvoda. To je jedan ogroman problem o kojem treba glasnije da se govori i da se radi maksimalno na smanjenju deficita.

Zastupljenost domaćih proizvoda na po-licama tržnih centara u Bosni i Hercego-vini je jasan pokazatelj da su proizvodi domaćeg porijekla još uvijek na margi-nama polica. Naime, ukoliko se uporedi odnos zastupljenosti domaćih i stranih proizvoda na policama, jasno se vide ra-zlike u procentima prisutnosti proizvoda bh. porijekla u domaćim i regionalnim trgovačkim lancima. Zastupljenost bo-

sanskohercegovačkih proizvoda na po-licama regionalnih trgovačkim lanaca je uglavnom mala, a pozicije su često manje vidljive i teško dostupne kupcima, za ra-zliku od robe uvezene iz matične zemlje trgovca, koja ima znatno bolje pozicije. To se svakako odražava na poslovanje bosanskohercegovačkih proizvođača. Bez domaćih prodavnica naša proizvod-nja nije održiva i konkurentna. U Amko marketima je situacija mnogo drugačija. „Kao domaći lanac trgovina, Amko komerc se vodi politikom da prisutnost bosanskohercego-vačkih proizvoda na policama mora biti veća od 50 posto, te da naši artikli budu dostupni svakom potrošaču.’’

Veoma bitno za spomenuti je da su u Amko komercu prije startanja nagradne

Rusmir Hrvić, član Uprave, AS GroupSvaku akciju koja je usmjerena na promo-

ciju domaćih proizvoda, kao i podizanje

nivoa konkurentnosti i kvaliteta domaćih

brandova AS Group pozdravlja. Uključili

smo se odmah u ovu akciju i pozivamo

isto tako i druge domaće proizvođače

da učine isto, ali istovremeno pozivamo

i ostale prodajne lance u Bosni i Herce-

govini da se priključe ovoj inicijativi.

Uvjereni smo da bi na taj način, jednom

širokom podrškom domaćim proizvodima

u svim tržnim lancima u zemlji, pomogli

ne samo domaću privredu, već bi i tržni

lanci dobili još više na potrebnom dig-

nitetu i povjerenju potrošača.


poslovanje

igre označili police sa domaćim proizvo-dima kako bi kupci što lakše prepoznali domaće proizvode. Od početka obilje-žavanja polica su nailazili na izuzetno pozitivne reakcije kupaca. „Pokrenuli smo nagradnu igru kako bismo potrošačima dali razlog više da podrže naše proizvođače, da prepoznaju kvalitet bosanskohercegovačkih brendova i steknu naviku kupovanja doma-ćih proizvoda.“

Ova promocija domaćih proizvoda kroz izuzetno atraktivnu nagradnu igru uveli-ko podiže renome kod krajnjih potroša-ča. „Nagradna igra je nedavno počela, ali se već pokazala kao uspješna. Dešavalo se da su

Adin Fakić, direktor, MilkosAkcija koju provodi Amko komerc je

izuzetan potez domaćeg trgovačkog

lanca. Povećanje prodaje domaćih

proizvoda, podizanje svijesti građana

o domaćim proizvodima i efekti koji se

postižu kupovinom domaćeg proizvoda,

nemjerljivi su u pozitivnom smislu i nad-

am se da će naši građani i nakon akcije

nastaviti sa kupovinom te na taj način

osigurati radna mjesta u proizvodnji,

preradi i prodaji, a samim tim i kvalitet-

nije zdravstvo, školstvo i pune penzione

fondove.

Sinan Merzić, direktor, Hepok-Mostar d.d.Ova nagradna igra pod sloganom pruža veliku podršku svim domaćim proizvođačima i

predstavlja prvi projekt ove vrste u našoj zemlji. Što se tiče proizvođača, ovaj vid podrške

je neophodan, kako bi kvalitet svojih proizvoda u svakom smislu doveli na najviši nivo,

koji bi parirao konkurentima na najzahtjevnijim tržištima, ali primarno zadovoljio

potrebe domaćih potrošača. Nadamo se da će poboljšanje prodaje domaćih proizvoda

pružiti realan poticaj primarnim poljoprivrednim proizvođačima na čiju proizvodnju i

opstanak posljedice enormnog uvoza imaju najveći utjecaj. Također se nadamo da ćemo

u budućnosti imati više ovakvih ili sličnih načina promocije domaćih proizvoda, te da će

nam potrošači ukazati potpuno povjerenje i nakon završetka ovog projekta.

na kasi kupci vraćali strane proizvode i mi-jenjali za domaće da bi mogli učestvovati u nagradnoj igri. Povećanje kupovine domaćih proizvoda je prisutno, ali se još puno slič-nih projekata mora napraviti i više uložiti u promoviranje domaćih brendova da bi se napravile znatne pozitivne promjene u na-šoj zemlji. Naravno, nakon prvog izvlačenja mi očekujemo znatniji efekat nagradne igre, i to će se sigurno i desiti’’, uvjerena je naša sagovornica.

Ulaganje u marketinški sektor danas u većini slučajeva znači ulagati u zagaran-tovan uspjeh. Mnogobrojne marketinške kampanje koje se danas prezentiraju po-trošačima su osmišljene kao idealan lanac prezentacije kojoj je krajnji cilj poveća-nje prodaje proizvoda. Upravo na ovom segmetnu naši proizvođači kaskaju za velikim multinacionalnim kompanijama. Ograničeni marketinški budžeti uveli-ko smanjuju mogućnost ulaganja u ovo područje. Tu na djelo dolazi sam kvalitet domaćeg proizvoda koji je, u najmanju ruku ravnopravan sa nekim mnogo jačim brendovima iz svog sektora. „Kupac koji

prepozna kvalitetan proizvod preporučit će ga bliskim osobama, to je istina. Kvalitet pro-izvoda je promocija sama po sebi, ali nije do-voljno osloniti se isključivo na njega. U našoj zemlji ima kvalitetnijih proizvoda, od onih koje uvozimo. Takvi proizvodi zaslužuju više promocije“, uvjerena je PR menadžerica Amko grupe.

Kao zaključak svega se izvodi konstataci-ja da domaća privreda treba bolju zakon-

sku zaštitu te da mora dobiti veću podrš-ku države. Od domaćih proizvođača se svakako očekuje maksimalno investiranje u vlastite brendove kroz različite promo-tivne aktivnosti, jer je to nezaobilazan put ka podizanju svijesti potrošača o do-maćem kvalitetu.

39maj 2012 www.instore.ba

40

inPromocije


Radox

Solia

Kinder Surprise

Cockta Live Tour

Radox je od 1908. godine vrlo poznato ime širom svijeta. Počevši svoj razvoj sa solima za kupanje, Radox je oduvijek kao temelj svakog proizvoda uzimao kombinaciju biljaka i minerala. Danas potrošači vje-ruju u Radox i oslanjaju se na njegovu kvalitetu: “Jednostavno djeluje”. Poznat je po svojim nevjerojatnim mirisima i zani-mljivim kombinacijama sasto-jaka.

Zašto Radox?

Radox razumije prirodu. Već više od 100 godina ubire nje-

Solia je visoko kvalitetno ulje, sunčana strana kuhanja upa-kovana u privlačnu i elegantnu ambalažu. Jednostavog ali pre-finjenog izgleda, namijenjeno je za svakodnevnu upotrebu. Solia ulje je namijenjeno za ambiciozne, dinamične i mo-derne osobe koje uživaju u ku-hanju. Solia nudi četiri varijan-te proizvoda i svaka od njih ima svoju namjenu i priču. Posjetite web stranicu www.mysolia.com

Kinder Surprise poznato kao Kinder jaje (kinder je njemačka riječ, koja u prevodu znači di-jete), je jedan od najpoznatijih brendova slatkiša namijenjenih djeci. Glavni sastojci Kinder Surprise su: čokolada, mlijeko u prahu i nutella. Kinder Surpri-se je u formi čokoladnog jajeta koje sadrži malu igračku, koju je obično potrebno sklopiti iz ponuđenih dijelova. Prvi put je plasiran na tržište 1972. godine u Italiji, od strane proizvođača Ferrero. Interesantno je da su igračkice dizajnirali dizajneri iz same kompanije Ferrero, ali i vanjski saradnici. Igračkice se proizvode širom svijeta. U Europi je popularnost Kinder jajeta prevazišla sva očekivanja. Iako prvobitno namijenjeno djeci, “čokoladno jaje” je posta-lo izuzetno popularno i među odraslima. Čak postoji tržište igračkica, pa i izložbe, sajmovi, gdje se okupljaju kolekcionari igračkica.

U toku mjeseca septembra u Sarajevu, organizovana je pro-

Cockta je najpopularnije be-zalkoholno gazirano piće bivše Jugoslavije, uz koje su odrasle generacije mladih. Cockta je regionalna verzija Coca-Cole, no za razliku od nje ne sadrži kofein, niti ortofosfornu kise-linu. Nastala je 1952. godine kada je inovator Emerik Zelin-ka pomiješao plodove šipka, vi-tamin C, različito ljekovito bi-lje i karamelizirani šećer, a ime „duguje“ riječi koktel. Cockta je javnosti prvi put predstav-ljena 1953. godine u Planici, a u prvoj godini proizvedeno je oko milion litara ovog napit-ka. Početkom 1980-ih godina, Cockta je dostigla rekordnu prodaju od 37 miliona lita-

ne plodove. Njihovim vještim spajanjem, stvaramo kombina-ciju koja snažno utječe na naše tijelo i mijenja ga na bolje. Ko-rištenjem jarkih boja iz prirode, različitih tekstura i izazovnih mirisa Radox pruža potpuni užitak svim osjetilima.

Radox je u mjesecu septembru, u svim većim tržnim centrima, svoje vjerne potrošače nagradio i prigodnim poklonima: mreži-com za tuširanje ili tečnim sa-punom, po odabiru kupca.

Oživite uz Radox!

i otkrijte tajne Solia Smile, So-lia Aroma, Solia Fit i Solia Style ulja.

I pored velike nestašice ulja i povećanja cijena na tržištu, Solia je odlučila nagraditi svo-je kupce akcijom 2+1 gratis. Promocija Solia ulja je organi-zovana u augustu i septembru u svim većim trgovačkim centri-ma. Požurite do vama najbližeg i iskoristite ovu super akciju Solia ulja.

mocija Kinder Surprise-Space Mission. Cilj promocije je upo-znavanje kupaca o novoj Kin-der Surprise seriji igračaka.

ra godišnje. Cockta je vječno mlada upravo zbog mladih koji u njenom ukusu uživaju te im rado uzvraća tako što ih drži mladim dokle god u njoj uživa-ju, tako da na našim promoci-jama možete vidjeti više gene-racija kako se jednako dobro zabavljaju, jer su svi zapravo ista - Cocktina generacija!

Cockta je organizovala poseb-nu promociju u svim velikim gradovima na Balkanu – Cock-ta Live Tour. Tako je u mjesecu septembru Cockta Live Tour stigao u Sarajevo i Banja Luku. Cockta promoterke dijelile su Cockta naočale gostima, koji se, dok traje promocija odluče osvježiti Cockta koktelima.


NesquikNesquik je prvi čokoladni na-pitak u svijetu. Nastao je još davne 1948. godine u Americi. Osnovna ideja njegovog na-stanka je bila potreba majki da djeci mlijeko učine ukusnijim. Poznato je koliko su djeca ne-strpljiva kada hoće svoj omilje-ni napitak. Zbog toga je napor Nestléovih stručnjaka upravo i bio na brzoj topljivosti. Bitna osobina i velika prednost Ne-

squika je u tome što je njegov osnovni sastojak Nestlé čokola-da, koja mu daje jedinstven ukus i obezbjeđuje vrhunski kvalitet. Nesquik se odlikuje izuzetnim čokoladnim ukusom, izuzetno brzom pripremom i sjajnim vi-zuelnim elementima, zbog čega je postao globalni lider u klasi čokoladnih napitaka.

Nesquik je u mjesecu augustu svojim kupcima poželio sretan

početak nove školske godine, nagradivši njihovu kupovinu školskim priborom (sveskama, blokićima, gumicama i raspo-redom časova). Promocija je organizovana u svim većim trž-nim centrima.

Pored okusa, Nesquik ima i ne-što više, maskotu zeke koja ga promoviše širom svijeta. Tako smo i na Atletskoj ligi mogli

vidjeti Nesquik maskotu zeke. Atletska liga je organizovana u Zenici, Banja Luci, Tuzli i Sarajevu. Svi učesnici Atletske lige mogli su uživati u neodo-ljivim Nesquik ukusima Nestlé sladoleda, Nesquik čokoladi-ca, napitka i žitarica. Učesnici koji su prošli u finale bili su nagrađeni i poklon paketom Nesquik proizvoda.

42

na mjestu prodaje


Unapređivači prodaje

Kao što smo spome-nuli u prethodnom broju InStore ma-gazina, kompanija se može odlučiti

između tri oblika organizacije unapređenja prodaje:

- za isključivo vlastiti tim unapređivača prodaje;

- za kombinaciju vlastitog tima unapređivača prodaje i unajmljenog (outsour-cing) tima unapređivača prodaje ili merchandisera;

- za isključivo unajmljen

Kompanija može da odabere svoj tim, da kombinuje svoj tim sa unajmljenim i može da se odluči isključivo za unajmljenu grupu profesionalaca.

OBLICI ORGANIZACIJE UNAPREĐENJA PRODAJE USMJERENE NA TRGOVINU

(outsourcing) tim una-pređivača prodaje;

Ta tri oblika organizacije una-pređenja prodaje imaju svaki svoje prednosti i nedostatke, zbog kojih su se češće po-javljivali u različitim fazama razvoja trgovine i opšte eko-nomske situacije.

U razdoblju pozitivne eko-nomske klime, dobrih rezul-tata i velikog rasta, kompanije su se većinom odlučivale za isključivo vlastiti tim una-pređivača prodaje. U to su vrijeme mogućnosti utjeca-nja na trgovce u samim pro-dajnim mjestima bile znatno veće nego što su danas, kada se većina aktivnosti dogovara sa upravom.

Kasnije su se pogotovo veće kompanije zbog optimizacije troškova rada odlučile da dio svog posla unapređenja pro-daje prenesu na unajmljen tim unapređivača prodaje ili merchandisera, što je bila u velikoj mjeri samo (jeftinija) podrška vlastitom timu una-pređivača prodaje, koji je još

uvijek bio odgovoran za pro-dajne rezultate. Unajmljen tim unapređivača prodaje je bio većinom odgovoran samo za implementaciju već dogo-vorenog na prodajnim mjesti-ma, znači za merchandising - uređivanje i punjenje polica, postavljanje POS materijala i dodatnih izlaganja, kontrola

zaliha, rokova upotrebe, i sl.

U zadnje vrijeme kad je re-cesija već postala konstanta, kompanije se često odlučuju za isključivo unajmljen tim unapređivača prodaje. Či-njenica je da danas kompanije više ne trebaju više tradicio-nalne prodajne predstavnike, koji bi se sami dogovarali za posao, brinuli o razvrstava-nju određenog proizvoda u asortiman u određenom pro-dajnom mjestu, sami su dogo-varali promotivne aktivnosti (kao što su npr. dodatna izla-ganja), sami uzimali narudžbe na prodajnim mjestima, i sl. Sve ove stvari se sada dogo-varaju sa upravama trgovaca, roba se uglavnom isporučuje preko centralnog skladišta tr-govaca. Zato kompanija treba samo jedan tim unapređivača prodaje, koji preuzima punu odgovornost i osigurava da će

se ispoštovati ono što je dogo-voreno s trgovcem (a možda i malo više), zapravo i realizi-rano na prodajnim mjestima. Dodatna i najveća prednost ovog modela isključivo unaj-mljenog tima unapređiva-ča prodaje je fleksibilnost upravljanja ljudskim resur-sima, te prilagođavanje troš-kova za unapređenje prodaje trenutnim prodajnim rezulta-tima i planiranim aktivnosti-ma dobavljača na tržištu.

Sada pogledajmo detaljnije druga dva oblika organizacije unapređenja prodaje:

Autor: Patrik Zupančič, PROMO.FIL d.o.o.

Kad je Neil Armstrong

kao prvi čovjek hodao

po Mjesecu, on je rekao:

„Ovo je mali korak za čo-

vjeka, a veliki skok za čo-

vječanstvo“. A ja kažem:

„...da mali pomak našeg

proizvoda u trgovini, uz

pomoć stručnog merchan-

disera, može biti veliki

potez za kompaniju.“

Alexander Lipovšek,

Managing Director SE-

-Europe, Josef Manner

d.o.o.

Kontakt:

PROMO.FIL d.o.o

Ulica grada Vukovara 269D,

10000 Zagreb, Hrvatska

E-mail: [email protected];

[email protected]

www.promo-fil.com/hr


1. Kombinacija vlastitog tima unapređivača prodaje i unajmljenog (outsourcing) tima unapređivača prodaje (merchandising)

Kao što je već spomenuto, u takvom modelu je unajmljen tim unapređivača prodaje u velikoj mjeri odgovoran samo za implementaciju već dogovorenog na prodajnim mjestima, znači za merchandising – uređivanje i punjenje polica, im-plementacija planograma, postavljanje dodatnih izlaganja i POS materijala na prodajnom mjestu, osiguranje cijenovnih oznaka, kontrola zaliha i briga kako bi se spriječile out-of-stock situacije, kontrola rokova upotrebe, i sl.

Nedostaci ovog modela su sljedeći:-

zultate između vlastitog tima unapređivača prodaje i unaj-mljenog tima merchandisera: ova podjela često nije jasna i precizna, tako da je ovaj sistem idealan za to da se krivica prebaci sa jednog tima na drugi kada određeni posao nije bio završen ili zašto planirani rezultati nisu postignuti;

-đivača prodaje i unajmljenog merchandisera, zato mer-chandiseri često primaju kasne i neadekvatne informacije;

-mljenim merchandiserima gotovo niko ne bavi, najčešće su prepušteni vođenju sa strane vlastitih unapređivača pro-daje – iz toga proizlazi više problema:- uglavnom ne pohađaju treninge, nemaju coachinga i sl.,

ne napreduju u znanju;- ne napreduju u znanju, kompanija ne izgrađuje bazu po-

tencijalnih novih zaposlenika;- nisu uključeni u sisteme nagrađivanja vlastitih unapređi-

vača prodaje, te su stimulacija, samoinicijativnost i lojal-nost često na prilično niskom nivou;

-lativno malu količinu posla (ne puni radni dan), ili ih anga-

žiraju tamo gdje količina posla značajno sezonski varira;-

padnosti;

na žalost manje cijeni i zato manje plaća, kompanije ima-ju tendenciju da za merchandising unajme studente, kod kojih je opet teško postići visok nivo odgovornosti i pri-padnosti;

-vima, jer su još uvijek potrebne dvije ekipe ljudi na terenu.

Kompanije mogu barem djelomično izbjeći većinu gore na-vedenih slabosti na način da u slučaju unajmljivanja dodat-nog tima unapređivača prodaje ili merchandisera sarađuju sa agencijama koje se profesionalno bave s unapređe-njem prodaje i nude merchandising kao cjelovitu uslu-gu. Naime, ne radi se samo o unajmljivanju radne snage sa kojom se bavi sama kompanija, nego o unajmljivanju kvalifikovanih unapređivača prodaje ili merchandisera koje agencija:

kvalitete rada i učinkovitosti;-

tata;

Istovremeno, kompanija u saradnji s agencijom, može op-timizirati troškove zato što agencija pruža tu uslugu za više različitih klijenata.

2. Isključivo unajmljen (outsourcing) tim unapređivača prodaje (full service)

Kao što samo ime kaže, u takvom modelu imamo samo jedan i isključivo unajmljen tim unapređivača prodaje, koji preuzmu punu odgovornost za: komercijalni dio unapređenja prodaje na terenu, kao npr.:- naručivanje ili preporučanje narudžbi;- dogovaranje aktivnosti koje je moguće na nivou trgovi-

ne (distribucija, pozicija, dodatna izlaganja, označavanje i POS materijal, promocije, i sl.)

- rješavanje reklamacija (oštećena ili istekla roba, moguće snižavanje cijena prije isteka roka upotrebe ili u slučaju visokih zaliha i sl.);

- izgradnja i održavanje dobrih poslovnih odnosa s trgov-cima na nivou trgovine.

i merchandising (kojeg smo opisali u prethodnom mo-delu).

Glavne prednosti ovog modela su: odgovornost za sređenost terena i prodajne rezultate kod samo jednog tima je vrlo jasna;

komunikacija o suštini posla između klijenta i unapređi-vača prodaje je prilično direktna, zato je informisanost ljudi na terenu dobra i većinom pravovremena;

zbog bolje informisanosti te direktnog odnosa i komuni-kacije između vodstva komercijale klijenta i unapređivači prodaje, oni stalno napreduju u znanju;

unapređivači prodaje su uglavnom vođeni od strane vod-stva komercijale klijenta, zato su informirani o strategiji, prodajnim planovima, planiranim aktivnostima, a tako-đer su uključeni u sisteme planiranja, praćenja rezultata i nagrađivanja, kao da su vlastiti prodajni tim;

zato je njihova stimulacija, samoinicijativnost, odgovor-nost, predanost i lojalnost na veoma visokom nivou;

ovaj model omogućuje optimizaciju fiksnih troškova, veću pokrivenost tržišta, povećanu frekvenciju posjeta i brži od-ziv.

Također, u primjeru samo jednog i isključivo unajmljenog tima unapređivača prodaje neke se kompanije odluče za iskusne i provjerene agencije koje se profesionalno bave s unapređenjem prodaje i nude full service prodajni tim kao cjelovitu uslugu, jer sebi time osiguravaju sve predno-sti koje smo već spomenuli u prethodnom modelu.

44

e-trgovina


INTERNET I MOBILNE APLIKACIJE U POSLOVANJU

S redinom septembra svijetom je prostrujala vijest da su dvije tačkice i jedna polukružna crta proslavili 20-ti rođendan. Uko-liko ih zamislite ovako :) bit će

vam jasniji značaj ovog događaja. Na-stao u strogoj tajnosti kao hladnoratov-ski projekat koji je trebalo da garantuje očuvanje vojnog sistema veza u slučaju ogromnih razaranja prouzrokovanih nu-klearnim udarima stariji brat internet i njegove mlađe sestre mobilne aplikacije, promijenili su naš svijet iz temelja. Sve je drugačije od načina na koji generalno komuniciramo, preko puteva za sticanje znanja, zabave, rada ... do kupovine. Kada ste uostalom posljednji put vidjeli da se za poslovnu komunikaciju koristi faks, a ako ste ga i vidjeli odštampanog vrlo je vjerovatno da je bar jedan od aktera u ovoj razmjeni informacija bio takozvani e-mail to fax softver.

Realno sagledavanje mogućnosti

Da ne bismo skrenuli u vode eufo-ričnog divljenja mogućnostima, koje se obično završi teškim razočaranjem zbog protraćenog vremena i novca na projekte koji bi trebalo da unaprijede neki segment poslovanja, treba da bu-demo svjesni gdje se nalazimo i realno

Mogućnosti svuda oko nas Po svim svjetskim iskustvima, korisnici interneta su u prosjeku mlađi, bolje obrazovani i finansijski bolje stojeći segment društva. To znači da ćete, budete li ih pridobili kao kupce vaših proizvoda i korisnike usluga, na duži vremenski period više profitirati od njih.

Autor: Miloje Sekulić, Internet konsultant www.internetagencija.rs

sagledamo mogućnost primjene teh-nologije u našem okruženju. Živimo u društvu oštrih suprotnosti i digitalni jaz, ali i digitalni paradoksi, nikada nisu bili izraženiji.

Cijeni se da na svijetu internet koristi oko dvije milijarde ljudi, a da sljedeće dvije milijarde ljudi nemaju obezbije-đenu čistu pitku vodu. Ovaj problem sa vodom za piće najizraženiji je u po-dručjima podsaharske Afrike, ali to su isti predjeli u kojima su razvijeni siste-mi m-bankarstva. Da bi se spriječila otimačina novca, cijeli se iznosi plata uplaćuju na račune virtuelnih banaka, a transakcije, čak i one najjednostavnije u prodavnicama životnih potrepština, vrše se jednostavnim aplikacijama pri-lagođenim starijim modelima mobilnih

telefona koji su zbog nedostatka infra-strukture fiksne telefonije u širokoj upotrebi. Da živimo u nekim dijelo-vima Južne Koreje bili bismo u prilici da prilikom povratka sa posla biramo virtuelne proizvode prikazane projek-cijama na zidovima metroa, stavljamo ih u digitalne potrošačke korpe i plaća-mo klikom na aplikaciju na mobilnom uređaju koji nosimo sa sobom. Oni se tamo negdje u nekim skladištima, u zonama gradova gdje je renta prosto-ra mnogo manja nego u prenaseljenim centrima, uredno pakuju i potom ispo-

ručuju na naše adrese. Da živimo samo nekoliko stotina kilometara sjevernije, pristup internetu, a posebno mobilnim aplikacijama, ne bismo ni imali.

Kupci su na „klik miša“

Po svim svjetskim iskustvima, korisni-ci interneta su u prosjeku mlađi, bolje obrazovani i finansijski bolje stojeći segment društva. To znači da ćete, bu-dete li ih pridobili kao kupce vaših pro-izvoda i korisnike usluga, na duži vre-menski period više profitirati od njih. Korištenje interneta i mobilnih aplika-cija jednostavno košta pa oni koji imaju novca prvenstveno za nabavku gadgeta potrebnih da bi se ovim komunikacio-nim kanalima pristupalo, a potom i za plaćanje, najčešće mjesečnog paušala za pristup, vjerovatno imaju sredstva i volju i za druge kupovine. Samo oprez! Kupci jesu na “klik miša“ od vas, ali su na istoj toj distanci i vašoj konkuren-ciji. Sem toga, priroda online i mobile medija je takva, a mogućnosti koje su donijele društvene mreže je pojačavaju, da se i istinite i lažne informacije o va-šim proizvodima i uslugama pojavljuju konstantno i često bez vašeg utjecaja.

Često kažem klijentima da mogu da se ne bave internetom, smatrajući ga ne-


bitnim za svoje poslovanje, ali se inter-net, odnosno njegovi korisnici, sigurno već bave njima ili će to u najskorije vri-jeme uraditi.

Planirana i kontinuirana aktivnost

Završimo zato ovaj prvi tekst iz serijala o korištenju interneta i mobilnih aplika-cija u poslovanju savjetom da treba da ih koristite, ali i upozorenjem da morate da bude prisutni. To znači prvenstveno da imate kvalitetan i ažuran sajt na lo-kalnom jeziku i domenu, odnosno na svim domenima (oznakama pripadnosti određenom geografskom području kao što su .si .cro. ba ili .rs) na kojima poslu-jete, jer se obraćate tim tržištima i odgo-varajuće načine da na internetu oglasite vaše prisustvo na tim tržištima. Također, znači i pretragu i praćenje šta konku-renicja radi kao i šta mediji ali i obični

korisnici interneta pišu i kakva su im mišljenja. To znači i odgovarajuće prisu-stvo na društvenim mrežama, jer su one moćna dopuna vašem marketing miksu. Sve ovo prvenstveno znači planiranu i kontinuiranu aktivnost koja naravno

Penetracija interneta u Bosni i HercegoviniBariz Zonić, General Servis Prema istraživanjima internet trgovine u BiH, pokazalo se je da udjel ove trgovine u ukupnoj vrijednosti non-store malopro-daje u BiH, u 2011. godini iznosi oko 4 posto. Ona predstavlja najbrže rastuću maloprodajnu kategoriju, sa stopom rasta od preko 30 posto u 2011. godini, bez obzira što je vrijednost ove trgovine, po glavi stanovnika u BiH, među najnižim u Europi.Kada se govori o rangiranju kupčevih očekivanja, cijena često bude glavni faktor koji utječe na odluku o kupovini, jer online trgovinu doživljava kao mjesto gdje su cijene transparetnije tj. niže u odnosu na druge načine prodaje. Međutim, iskustva nam govore da cijena nije jedini faktor. Tu bih istaknuo, prije svega, povjerenje koje kupac treba da ima za online site. Ni jedan klasični kanal prodaje ne može ponuditi kupcu 24 sata sve potrebne informacija o proiz-vodima i uslugama, uslovima i načinu naručivanja i plaćanja, garanciji, savjetima, mogućnostima za zamjenu kupljenih aparata i sl., kao što je to sa online trgovinom. Sve informacije na webu ili na primjer cijene mogu se promijeniti u roku od nekoliko sekundi, što ih čini trenutno dostupnim svima kojima su te informacije potrebne. Nijedan printani materijal nema tu fleksibilnost.Poznato je da su osnovni faktori koji utječu na online kupovinu korisnost i povjerenje. Prosječan kupac se pri internet kupovini pita da li nam može povjeriti lične podatke, hoće li proizvod dobiti, da li proizvod može vratiti u slučaju da isti ne funkcioniše besprijekorno itd. Ta njihova nesig-urnost je još uvijek raspostranjena u internet poslovanju, smatrajući te aktivnosti rizičnim. Iako danas u BiH postoje 100 posto sigurni alati za finansijske transakcije, primjetna je percepcija ne-sigurnosti.

traži vrijeme i resurse i ima svoju cijenu. Kao nagradu imat ćete mogućnost bolje komunikacije vaših proizvoda i usluga i to uz jasno mjerljive i lako kvantifikova-ne pokazatelje a to na kraju dovodi i do uvećane prodaje.

46

category management


POSLJEDNJI PLANSKI ELEMENT U PROCESU MENADŽMENTA KATEGORIJE

Pri kreiranju taktičkog plana kategorije, polazi se od ciljnih potrošača, njihovih demografskih i psiholoških karakteristika i kupovnog ponašanja sa jedne strane, kao i mogućnosti maloprodavca, maloprodajnog objekta i dobavljača da podrže zacrtane elemente taktičkog plana, sa druge strane.

Taktike kategorije proizvoda - I dio

Autor: Darko Vaselić, Business Development Manager BiH, Makedonija, Albanija i Kosovo, Johnson&Johnson

N akon definisanja stra-tegija za kategori-ju, potrebno je defi-

nisati i taktike, kao zadnji planski element u procesu menadžmenta kategorije proizvoda. Taktičkim pla-nom se želi postići konkret-izacija akcija, koje će se pre-duzimati u cilju ostvarenja zacrtanih ciljeva kategorije. Na ovaj način se akterima procesa menadžmenta kate-gorije proizvoda, predočavaju jasne smjernice za osnovne elemente taktičkog plana: asortiman, cijene, promocije, izlaganje na policama i po-punjavanje polica. Kako se razvijaju taktike za pojedine kategorije, prikazuje slika 1.

Menadžeri kategorije pri kreiranju taktičkog plana kat-egorije i njegovih pojedinih elemenata, polaze od ciljnih potrošača, njihovih demograf-skih i psiholoških karakteris-tika i kupovnog ponašanja sa

Slika 1. Taktike kategorije prema pojedinim strategijama podkategorija

Asortiman

Cijene

Promocija

Izlaganje

Popunjavanje polica

Strategija podkategorije

Strategija kategorije

Uloga kategorije

jedne strane, kao i mogućno-sti maloprodavca, malopro-dajnog objekta i dobavljača da podrže zacrtane elemente taktičkog plana, sa druge stra-ne. Zbog navedenog, se može doći u situaciju da se razlikuju pojedini (ili svi) elementi tak-tičkog plana za svaki prodajni objekat maloprodajnog lanca. Ipak, optimalno je upravljati elementima taktičkog plana na nivou klastera ili forma-ta maloprodajnih objekata. Klasteri ili formati su grupe maloprodajnih objekata gru-pisanih prema zajedničkim karakteristikama: kvadratura, karakteristike ciljanih potro-šača, potencijal mikro tržišta koje opslužuje i druge karak-teristike tržišta koje mogu biti značajne za ukupno poslova-nje.

Taktički planovi se razvijaju u dva koraka:

za razvoj taktičkih planova većeg broja kategorija;

-vijaju konkretna akciona rešenja za pojedine kat-egorije.

Daljim procesom, sistem-atizovanim u četiri koraka, utvrđuje se razvoj taktičkih planova:

-tima marketinga i snabdi-jevanja kojima se kreiraju odgovarajuće smjernice i kriteriji akcionog dejstva na nivou podkategorija;

taktičkih mogućnosti;

kategoriju;-

tima i podkategorijama) i ukupna provjera taktičkih rješenja za kategoriju, prije konačnog usvajanja i imple-mentacije.

Asortiman je prvi, ujedno i najvažniji, elemenat taktičkog plana. Potrošači su najos-jetljiviji na izbor proizvoda koji mogu naći na malo-prodajnim policama. Zato

menadžeri kategorija moraju provesti opsežne analize ve-zane za potencijalni asortiman, kako bi bili u stanju ostvariti zacrtane strateške ciljeve date kategorije u svakom malo-prodajnom formatu. Zbog ograničenja jednog ovakvog teksta, ovom prilikom bi samo napomenuo da se asortiman kategorije, u principu, kreira od asortimana brenda lidera, jednog do tri brenda sljedbe-nika i jedne ili više privatnih robnih marki (u zavisnosti od razvijenosti privatnih robnih marki konkretnog malopro-davca). Privatne robne marke na razvijenim tržištima za-uzimaju znatno veći udio u prodaji, nego je to slučaj na tržištima naše regije, što po-kazuje i slika 2. Kod pojedinih maloprodavača, kao što su Tesco i Lidl, privatne robne marke zauzimaju i preko 50 posto prodaje. Tesco je u svojim nastojanjima razvoja privatne robne marke došao do kategorizacije na “dobre, bolje i najbolje”, pa je i razvio Tesco Value, Tesco Standard i

Privatne robne marke kao % od prodaje u 2010.god

** Kantar Retail procjena

100%

80%

60%

40%

20%

0%Kroger

2010 Branded Sales2 010 P/L Sales

Kroger** Supervalu* Walmart**

$57,962 $26,782 $30,29 138,108

$28,287(17%)

$7,244(19,3%)

$8,000

0

(23%)$20,365(26%)

47

Tabela 2. Ilustracija opštih smjernica za odluke o cjenovnoj taktici kategorije

Tabela 1. Ilustracija opštih smjernica odluka o asortimanu kategorije


Tesco Finest. Zadnja katego-rizacija donosi proizvode veće kvalitete i cijene nego je slučaj sa internacionalnim brendo-vima. Trenutno, Tesco Value i Tesco Finest odvojeno bilježe prodaju preko milijardu funti, što oba brenda stavlja ispred Coca-Cole na tržištu Ujedin-jenog Kraljevstva.

Prilikom određivanja asori-tmana kategorije, svakako, bit-no je uzeti u obzir TSI indeks. TSI indeks pokazuje koliko je određena grupa potrošača lo-jalna dotičnom maloprodav-cu, kupuje određeni proizvod u odnosu na ostatak kategori-je kojoj pripada taj proizvod. Na osnovu vrijednosti TSI in-deksa se dobija uvid koliko je određeni proizvod bitan grupi potrošača koja je lojalna ma-loprodajnom lancu. Ukoliko se ovo zanemari, može se de-siti da lojalni potrošači “pre-sale” svoju čitavu kupovinu kod konkurencije, zato što u asortiman nije uključen odre-đeni, njima bitan proizvod.

Opšte smjernice za donošenje odluka o asortimanu katego-rije, polazeći od definisanih uloga pojedinih podkategorija mogu se šematski predstaviti kako je to učinjeno u tabeli 1.

Cijene potrošači percipiraju na tri načina: svjesnost, pore-đenje sa nekom referencom, odgovor na njihovo povećanje ili sniženje. Iako je cijena, če-sto, glavni kriterij za kupovinu određenog proizvoda, potro-šači se ne mogu uvijek sjetiti apsolutnog iznosa plaćenog za taj proizvod. Oni, najčešće, procjenjuju da li plaćaju fer cijenu za određeni proizvod. Fer cijena je ono što potro-šači percipiraju kao razuman iznos novca za neki proizvod i formira se, najčešće, putem iskustva iz ranijih kupovina. Ako je cijena veća od fer cije-ne potrošač smatra da je ona previsoka i obrnuto. Studije potrošačevog ponašanja na promjene cijena ukazuju da su potrošači znatno više zabrinu-ti povećanjem cijena, nego što su oduševljeni njihovim sma-njenjem.

U maloprodaji su najčešće u upotrebi sljedeći modeli cje-

Uloga podkategorije Opšti taktički pristup asortimanu podkategorije

Unapređenje saobraćaja

Selekcija proizvoda mora uključivati one sa izrazitom lojalnošću najvećih potrošača. Držati

najbolje prodavane artikle u svakoj podkategriji ili segmentu.

Generisanje profita

Poseban tretman dati: - artiklima sa najvećom cijenom- artiklima sa najvećom maržom

- izlaganju privatne marke

Zaštita

Visoka učestalost promocije odabranih artikala da bi se istakla njihova raspoloživost i konkuren-tnost na tržištu. Pratiti i biti bolji od cijena kon-kurencije. Usresređenost na medijske događaje.

Uloga podkategorije Opšti taktički pristup cijenama kategorije

Zaštita

Paritetne maloprodajne cijene

Održavanje cijena drugih artikala tako da budu

konkurentne na tržištu.

Unapređenje transakcija

Ukupne maloprodajne cijene bi morale biti kon-kurentne na tržištu.

Određeni proizvodi/segmenti bi mogli imati

agresivne cijene, kao bi se stimulisala unakrsna prodaja proizvoda sa višim cijenama.

Unapređenje saobraćaja

Proizvodi sa visokom lojalnošću mogu biti ponu-

đeni po diskontnim cijenama kao bi se stimulisao

saobraćaj potrošača.Većina cjenovno osetljivih artikala trebalo bi da

ima cijene na nivou ili ispod nivoa cijena ključnih

konkurenata.

Generisanje profita

Maloprodajne cijene bi trebalo da obezbijede maksimalne marže, uz istovremenu konkuren-

tnost na tržištu.Razmotriti selektivno mijenjanje marži bazirano

na potrošačkoj tražnji.

Kreiranje uzbuđenjaPeriodična limitirana promotivna ponuda oda-branih proizvoda/segmenata, kako bi se kreirala

tenzija i kupovno raspoloženje.

novne politike:

Kontinuirano niske cijene (EDLP – Every Day Low Price) sve do najnižeg nivoa, kako bi se krajnjim potro-šačima poslala poruka o cjenovnom liderstvu. Na taj način se pojednostavljuju interne operacije vezane za cijene.

Visoka – Niska cijena (Hi-Low) gdje se putem čestih promocija nastoje privući po-trošači i ponuditi im proizvo-de po povoljnim uslovima.

Hibridne cijene (Hybrid pri-cing) gdje se na određenom broju udarnih proizvoda implementira EDLP strate-gija, a na ostatku asortimana Hi-Low uz sprovođenje po-vremenih promocija.

U navedene tri strategije neki maloprodavci često inkorpo-riraju veće redovne popuste za vlasnike njihovih kartica lojalnosti (Loyalty cards).

Kada odlučuju o cijenama proizvoda u kategoriji/podka-tegoriji menadžeri kategorije, u stvari, razmišljaju o dvije stvari:

kako se kompanija može diferencirati i pozicionirati kao povoljno mjesto za ku-povinu u odnosu na konku-renciju?

koju ulogu igraju cijene kada je u pitanju određena radnja i određena kategorija posmatrano u odnosu na lo-kalnu konkurenciju?

Politika cijena je daleko lakše sprovodiva ako imamo formi-rane klastere maloprodajnih objekata. Česti su primjeri da postoje klasteri radnji pod različitim brendovima koji imaju različitu cjenovnu stra-tegiju.

Polazeći od navedenog, po-stavljaju se sljedeća pitanja, odnosno provode sljedeće analize:

kolika je vrijednost koja se obezbjeđuje krajnjem potrošaču u određenoj ka-tegoriji, podkategoriji, se-gmentu…?

kolika je konkurentnost na polju cijena i da li je data kompanija percipirana kao cjenovni lider?

koja cjenovna politika je

najkonzistentnija sa uku-pnom marketinškom stra-tegijom – EDLP, Hi-Low, Hybrid?

da li se postižu ciljevi po-stavljeni na polju cijena?

kako se cijene odražavaju na bruto maržu?

da li će sniženje ili poveća-nje cijena značajnije utjecati na prodaju i profit?

da li najprodavaniji artikli imaju adekvatnu maržu?

koliki je tržini udio, prodaja, profit… u procentima i ap-solutno?

kakav je doprinos bruto marži?

kakva je cjenovna elastič-nost?

Skorašnji trendovi u malo-prodaji pokazuju tendenciju smanjenja najniže cijene u kategoriji (OPP – opening price point). Putem sniženja najniže cijene u kategoriji, želi se omo-

gućiti potrošačima sa nižim budžetima da i dalje kupuju proizvode iz dotične kategori-je. Ovo se u nekim slučajevima postiže uvođenjem proizvoda sa nešto bazičnijim karakteri-stikama, koji koštaju manje, sa smanjivanjem veličine pako-vanja proizvoda, ali i sa sam-njivanjem marži. Poznati ma-loprodavac Walgreens ovo je postigao uvođenjem privatne robne marke Nice! Wal-Mart, recimo, koristi ovu strategiju da predstavi kako ova kompa-nija ima najniže cijene. Ove proizvode snažno oglašavaju i dodatno pozicioniraju u objek-tima, kako bi stvorili željenu percepciju kod potrošača. Pu-tem ovih proizvoda utječu na generisanje saobraćaja u svoje objekte (strategija unapređenja saobraćaja), dok profitabilnost grade na cjenovno skupljim proizvodima. (Nastavak u sljedećem broju)


LOYALTY PROGRAMI PREKO MOBILNOG TELEFONA

Softver će čuvati podatke o članovima vašeg loyalty kluba. Osim njihovih identifikacionih podataka – imena i prezimena, broja loyalty kartice, dobar program će zapamtiti i sve transakcije u kojima je potrošač učestvovao – šta je kupio, kolika je bila osnovna cijena, i koliki je popust dobio.

Nagrada za vjernost

u maloj radnji: za lakše poslovanje

U prošlom broju pisao sam o prednostima stvaranja baze podata-

ka o potrošačima i načinima na koje se ona koristi. Ovaj tekst je posvećen najprofita-bilnijem od tih načina - to je tzv. loyalty program. Njime svoje kupce vezujete uz sebe (i sprečavate da odu kod kon-kurencije) formiranjem kluba vjernih kupaca. Kroz taj klub kupci stiču pravo na određene popuste u vašoj maloprodaji kao nagradu za svoju vjernost.

Ovaj koncept je odličan, i preporučujem ga za malopro-daje svih veličina. Međutim, sprovođenje koncepta, da bi imalo pravi efekat i da ne bi oduzimalo previše vremena, zahtijeva i dobru organizaciju. Tu na scenu stupa softver za loyalty programe.

Dobar loyalty softver bi tre-balo da vam omogući brz rad sa malo (ili nimalo) grešaka, a da vam pritom obezbijedi i kvalitetne povratne informa-cije: koliko prodaja ste ostva-rili kroz loyalty program, ko-liki je bio promet, da li posao

Autor: Miroslav Saračević, direktor poslovnog razvoja, Logosoft. www.logosoft.rs

Kontakt:Logosoft d.o.o.

Bulevar Milutina

Milankovića 110, 11070

N.Beograd

e-mail: office@logosoft.

co.rs ; miroslav.saracev-

[email protected]

web: www.logosoft.rs

raste ili opada (trendovi), koji procenat kupaca redovno ko-risti program, itd.

Kako se koristi loyalty softver?

Softver će čuvati podatke o članovima vašeg loyalty kluba. Osim njihovih identifikacio-nih podataka – imena i pre-zimena, broja loyalty kartice, dobar program će zapamtiti i sve transakcije u kojima je po-trošač učestvovao – šta je ku-pio, kolika je bila osnovna ci-jena, i koliki je popust dobio. Da bi program ove podatke uspješno prikupljao, neop-hodno je da bude povezan sa vašim osnovnim programom za maloprodaju. O ovome treba voditi računa prilikom nabavljanja loyalty softvera, a možda još i ranije, prilikom uvođenja glavnog programa za maloprodaju.

Osnovni loyalty softver može da prepozna kupca po broju njegove kartice i da evidentira ostvarenu prodaju sa popu-stom (koji je najčešće fiksan). Nove, jače generacije ovih programa imaju još mnogo korisnih funkcija. Jedna od najefikasnijih je: kupci više ne moraju da imaju loyalty karti-ce, dovoljno je da imaju mo-bilni telefon.

Loyalty program preko mobilnog telefona

Novi programi omogućuju da kupac prilikom ulaska u loyalty klub, uz svoje ime, da i svoj broj mobilnog telefona, koji će i biti njegova identifi-kacija sljedeći put kada bude obavljao kupovinu. Vaš proda-vač će broj telefona ukucati u

program, koji će kupcu SMS-om poslati šifru sa popustom. Unošenjem te šifre u malo-prodajni program, ostvaruje se popust. Time se pojačava bezbijednost kupca, jer vaš prodavač ne utječe na to koliki će popust biti odobren kupcu, niti može na neki drugi način da zloupotrijebi sistem. Evo još nekih važnijih prednosti:

Praćenje svakog kupca po-jedinačno - dobar loyalty program može da prati istori-ju kupovine svakog vašeg kup-ca i na osnovu toga i kriteriju-ma koje ste zadali izračunava popuste, što znači da svaki kupac može da dobije različite uslove kupovine, “po zasluzi”.

Direktan pristup kupcu - pošto je sredstvo za sprovođe-nje programa kupčev mobilni telefon, moguće je SMS-om slati kupcu obavještenja o ak-cijama i onda kada nije u rad-nji.

Mnogo različitih algoritama - moguće je postaviti uslove za sve što smatrate korisnim za prodaju: popusti za dru-gi, treći, itd. kupljeni artikal, popusti za redovne kupovine (svake sedmice ili mjeseca),

popusti za iznose potrošene u određenom periodu... U prin-cipu, dobar loyalty softver bi trebalo da vam omogući da u postavljanju ovih uslova ne-mate ograničenja.

Analitika - pošto dobar pro-gram pamti sve podatke o svim transkacijama u kojima su učestvovali članovi vašeg loyalty kluba, trebalo bi da vam obezbijedi i izvještaje na osnovu kojih ćete steći uvid u potrošačke navike svojih ku-paca.

Svi znamo da se vjernost i za-dovoljstvo potrošača teško sti-ču i održavaju. Ovo je primjer kako moderne tehnologije mogu da značajno pomognu u tom važnom procesu.

49april 2012 www.instore.rs


u maloj radnji: savjeti

PRAVILNIK O UREĐENJU PRODAVNICA

U ovom broju InStore magazina prenosimo dijelove Pravilnika, koje je donijelo Ministarstvo trgovine FBiH, a koji reguliše uređenje prodajnih objekata. U trenutku pokretanja poslovanja ili otvaranja prodavnice niste dužni dokazivati ispunjenost minimalnih tehničkih uslova za obavljanje trgovinske djelatnosti, ali oni podliježu inspekcijskoj kontroli.

Kako propisno opremiti poslovni prostor?

Vanjski izgled prodavnice

Ulazna vrata u prodavnicu moraju biti široka najmanje 0,90 m.

Ako prodavnica ima odvoje-na vrata za ulaz i za izlaz, na vratima moraju biti istaknute uočljive oznake Ulaz i Izlaz.

Ulazna, odnosno izlazna vrata za robu moraju biti dovoljno široka da obzirom na vrstu robe i način poslovanja omo-gućavaju laku manipulaciju robom.

Na ulazu u prodavnicu, na vidnom mjestu mora biti ja-sno i čitljivo istaknuto radno vrijeme prodavaonice.

Na odgovarajućim prodajnim

mjestima mora biti istaknuta oznaka o zabrani prodaje al-koholnih pića, duhana i du-hanskih prerađevina osobama mlađim od 18 godina.

Pristupna površina ispred prodavnice mora biti ure-đena i opremljena na način koji omogućava lako čišće-nje i održavanje, te mora biti izvedena tako da omogućava neometan ulaz i prolaz do prodavaonice, u skladu sa po-sebnim propisima

Ako ispred prodavnice ne postoji uređen pločnik, pri-stupna površina ispred pro-davanice i izloga mora biti asfaltirana, betonirana ili po-pločena kamenom, odnosno

izvedena na drugi način, tako da osigurava nesmetano kre-tanje osoba i omogućava odr-žavanje čistoće.

Trgovac je dužan na svakom prodajnom objektu kao i pri prodaji robe izvan prodavni-ce na uočljiv način istaknuti firmu pod kojom je upisan u registar kod nadležnog regi-starskog suda, odnosno nad-ležnog organa, kao i posebne oznake za određenu prodav-nicu (naziv i broj prodavaoni-ce, mjesto poslovanja i sl.).

Prodavaonica mora imati osi-gurane pomoćne prostorije za higijensko-sanitarne potrebe zaposlenika. Veličina tih pro-storija i njihova opremljenost mora odgovarati broju zapo-slenih u prodavaonici suklad-no propisima o zaštiti na radu.

Unutrašnjost prodavnice

Prodavnica mora imati naj-manje 12 m2 površine i 2,30 m visine, izuzev industrijskih proizvedenih objekata ili dru-gih objekata montažno-de-montažnog tipa građenih pre-ma urbanističkim uslovima i planu.

Prodavaonica koja se nalazi u zgradi proglašenoj kultur-no-historijskim spomenikom, može imati manju visinu od propisane, ali ne manju od 2,20 m, uz uslov da je ta iznimka u skladu sa posebnim propisima.

Prostorije prodavnice mora-ju biti na odgovarajući način osvijetljene, prozračivane i grijane.

Ako je prodajni objekt na više spratova, oni moraju biti međusobno povezani stepeni-štem čija širina ne može biti manja od 1,10 m i teretnim liftom. Prodavnice s prodaj-nim prostorom 1.200 m2 i više moraju imati izgrađen lift za 4 i više osoba ili pokretne stepe-nice.

Podovi prodavnice moraju biti izvedeni od materijala koji se mogu lako čistiti ovi-sno od vrste robe koja se pro-daje (teraco, kamen, keramič-ke pločice, određene umjetne smjese, guma i sl.), te moraju biti ravni i glatki i ne smiju biti klizavi.

Na mjestima gdje zaposle-nici obavljaju radne zadatke, podovi prodavnice moraju u pogledu toplotne provodlji-vosti odgovarati normativima utvrđenim propisima. Zidovi i plafoni moraju biti uredno obrađeni i obojeni i ne smiju biti oštećeni.

U dijelu prodavnice u kojem se prodaje svježe meso, riba i sl., zidovi moraju biti obloženi keramičkim pločicama ili od-govarajućim materijalom koji se može prati i čistiti.

Prodavnice površine 500 m2

i veće, moraju imati prosto-rije za higijensko-sanitarne


potrebe kupaca, i to odvo-jeno za muškarce (najmanje 1 WC s pisoarom, odvojeni predprostor sa umivaonikom s tekućom toplom i hladnom vodom) i za žene (najmanje 1 WC, odvojeni predprostor s umivaonikom, s tekućom to-plom i hladnom vodom).

Prodavnica s prodajnim pro-storom većim od 600 m2 mora imati agregat za dobivanje električne energije, dok drugi moraju imati uređaje za odgo-varajuće osvjetljenje u nuždi.

Prodavnica mora imati osi-gurano dobro prirodno ili umjetno provjetravanje pro-storija. Ako je prirodno pro-vjetravanje u prodavaonici nedovoljno uslijed prodaje pečenog mesa (u komadu ili narezano) i raznih salata, pro-davnica mora imati dodatni uređaj za umjetno provjetra-vanje (mehanička ventilaci-ja, odgovarajućeg kapaciteta prozračivanja, kojim se osigu-rava potpuno odvođenje zaga-đenog zraka iz prodavnice).

Uređaji i oprema prodavnice

Police, prodajni stolovi, gon-dole i slična oprema moraju biti postavljeni tako da širina slobodnog prostora između njih iznosi najmanje 1,20 m i omogućava nesmetano kre-tanje kupcima i zaposlenom osoblju.

Prostor za potrošače u proda-vaonici ne smije biti zaprije-čen robama, niti ambalažom korištenih proizvoda.

Roba u prodavaonici se ne smije držati ispred vitrina, po-lica i pulta. Roba se izlaže i u

izlozima prodavanice, a može se izlagati i u pokretnim ili stalnim izložbenim ormari-ćima (vitrinama) smještenim ispred prodavnice ili na dru-gom za to prikladnom mjestu uz saglasnost nadležnog or-gana. Izlozi i izložbeni orma-rići odvojeni od prodavnice moraju imati istaknutu firmu, odnosno naziv, kao i naziv ili broj prodavnice.

Roba koja se nalazi u izlogu treba da bude iste kakvoće kao i roba koja se nalazi u prodav-nici. Roba mora biti izložena po vrstama i uredno složena.

Namirnice ne smiju biti smje-štene izravno na podu pro-davnice ili neposredno uz robu čija svojstva mogu štetno djelovati na namirnice.

Podjela prodavnica

Klasična prodavnica: pro-storija u kojoj se trgovina na malo prehrambenim i nepre-hrambenim proizvodima sva-kodnevne potrošnje obavlja posluživanjem kupaca.

Specijalizirana prodavnica: prostorija sa širokim asor-timanom jedne podgrupe

proizvoda u kojoj se trgovina robom vrši posluživanjem. U specijaliziranoj prodavnici se mogu uz osnovni asortiman proizvoda prodavati samo srodni proizvodi iz dopun-skog asortimana.

Samoposluga: U samopo-slugama, pored uslova pred-viđenih ovim pravilnikom za prodavnice, moraju se osigu-rati: korpe za stavljanje robe, a kod samoposluga većih od 100 m2 i kolica za prevoz robe, prostor za ostavljanje i čuvanje ručnog prtljaga kupa-ca, slobodan prostor između gondola i polica sa izloženom robom u širini najmanje 1,2 metra za nesmetano kretanje i usluživanje kupaca, poseban ulaz za prijem robe. Prema veličini, samoposluge se svr-stavaju u sljedeće kategorije: minimarket od 50 m2 do 400 m2 prodajne površine, super-market od 400 m2 do 1500 m2 prodajne površine, hipermar-ket preko 1.500 m2 prodajne površine.

Dragstor: U dragstoru se može vršiti trgovina na malo proizvoda, kao i trgovina u kombinaciji sa pružanjem ugostiteljskih usluga (kafa, brzo pripremanje hrane i sl.), i to u fizički odvojenim pro-storijama, ukoliko ispunjavaju uslove za obavljanje te djelat-nosti. Radno vrijeme dragsto-ra traje u vremenu od 0 do 24 sata svaki dan.

Diskontna prodavaonica: Maloprodajni objekt u kojem se nudi ograničen asortiman

prehrambenih i neprehram-benih proizvoda po nižim cijenama u odnosu na cijene za iste vrste proizvoda koje se primjenjuju u drugim malo-prodajnim objektima tokom cijele godine zbog nižih troš-kova poslovanja i potpunog odustajanja od posredovanja prodavača prema kupcu. Pro-izvodi se prodaju kao jedinica pakiranja. Metoda prodaje je samoposluživanje. Diskontne prodavaonice uglavnom su smještene na perifernim loka-cijama, moraju imati vlastito parkiralište, kolica za prevoz kupljene robe do prevoznog sredstva i omogućen pristup prevoznom sredstvu kupca.

Kiosk: Unutrašnja visina kio-ska ne smije biti manja od 2,20 m, a slobodna površina poda ne može biti manja od 2 m2, uz uslov da su u prostoru kio-ska osigurani normativi u po-gledu mikroklimatskih uslova. Konstruktivna izvedba kioska mora biti takva da prodavaču osigura zaštitu od atmosfer-skih utjecaja. Pod kioska mora biti izveden od materijala koji osiguravaju toplinsku zaštitu. Kiosk mora biti priključen na električnu mrežu.

Trgovinski centar: Pored ostalih sadržaja, trgovinski centar mora imati: najmanje pet maloprodajnih mjesta, pomoćne prostorije za hi-gijensko-sanitarne potrebe, posebno za zaposlene osobe i prodavače, a posebno za kup-ce, kao i poseban prostor za odlaganje otpadaka.


I mati malu seosku trgovi-nu, znači imati i veće na-bavne cijene od onih koje

imaju veliki lanci, time i veće maloprodajne cijene. Ipak, mali obrtnici koji prodaju robu široke potrošnje puno bolje prolaze u maloj sredini, nego u gradovima.

Samostalna trgovačka radnja Win, u prigradskom naselju Domanovići u blizini Čaplji-ne, otvorena je prije 16 go-dina. Odmah po završetku ratnih događanja Vinko Perić je odlučio da realizira svoju staru ideju o pokretanju pri-vatnog biznisa: “Rat je zavr-šio i moralo se od nečega živjeti. Odlučio sam se za prehrambenu prodavaonicu, jer sam procijenio da je to ono u čemu bih mogao

u maloj radnji: predstavljamo STR

VEĆ 16 GODINA WIN POBJEĐUJE

Kvalitetnom uslugom protiv konkurencije Pripremila: Katarina Sulić

Jedan od načina borbe protiv

sve veće konkurencije je rad-

no vrijeme i osobni pristup

svakom kupcu tako da oni,

iako nemaju namjeru obaviti

kupovinu, navrate na čašicu

razgovora.

Naziv radnje: Win

Vlasnik: Vinko Perić

Kvadrata: 120 m2

Zaposlenih: 2Adresa: Domanovići bb,

Čapljina

Obližnji trgovački lanac: Konzum, udaljen 100 m

imati uspjeha narednih godina“. U prizemlju svoje kuće, kako voli reći svoj na svome, Vin-ko zajedno sa suprugom radi danonoćno i to doslovno. Na-ime, Win je otvoren od 7 do 24, te su i kupci navikli dolazi-ti u svako doba Vinku i supru-zi Meli. “Jedan od načina borbe protiv sve veće konkurencije je radno vrijeme i osobni pristup svakom kupcu tako da oni, iako nemaju namjeru obaviti kupovi-nu, navrate na čašicu razgovora. Zahvaljujući blizini škole sa še-stotinjak učenika, veliki dio pro-meta čine učenici sa svježim peci-vima, sokovima i sendvičima…“.

S obzirom da većinu kupa-ca osobno poznaje, nema problema sa davanjem robe na poček. “Ljudi mi dođu sa molbom da im osnovne životne namirnice prodam sa odgodom plaćanja, tj. dok ne dobiju plaću ili mirovinu. Međutim, recesija i teška vremena dovode do proble-ma u takvom načinu poslovanja, tako da se zna desiti da izgubite i kupca i prijatelja“, sjetno kaže Vinko.

Dobro poznata politika veli-kih lanaca da u većim gradovi-ma otvaraju megamarkete, a u manjim mjestima male radnje,

dovela je oštru konkurenciju u Vinkovo susjedstvo. Među-tim, s obzirom da se radi o pasivnom i slabo naseljenom kraju, isto tako su ih brzo za-tvarali i odlazili. “Opstao sam zahvaljujući domaćinskom od-nosu prema poslu, nabavljanju isključivo onoga što se traži i svo-đenjem troškova poslovanja na minimum.“

U Vinkovih 120 m2 smjestilo se preko 5.000 artikala, tako da se može govoriti o više nego solidno opremljenoj prodavaonici. Tu se može naći doslovno sve: od slika i suve-nira, preko seoskih potrepšti-na pa do svakodnevno svježeg voća i povrća, koje nabavlja na Čapljinskoj veletržnici. “U zadnje vrijeme trendovi idu u pravcu povećanja posjeta ma-lim trgovačkim radnjama, jer se zbog nedostatka vremena, a i pomanjkanja novca za veće ku-povine, sve više ljudi odlučuje ono osnovno kupiti u trgovini poput moje. Možda ne mogu uvijek cijenom konkurentan velikim lancima, ali im u svakom slučaju konkuriram kvalitetnom uslu-gom“.

Ni njega nije zaobišao utjecaj negativnih ekonomskih kre-tanja, gdje se zahvaljujući ne-

zaposlenosti i stagnaciji plaća sve manje ljudi odlučuje za kupovinu. “Ukoliko želite da ra-dite ozbiljan posao i robu uvijek imate u odgovarajućim količina-ma i na vrijeme, u izvršavanju svojih obaveza prema dobavljači-ma morate biti korektni i plaćati ih na vrijeme. Ukoliko to radite dugi niz godina, uspostavit ćete prisan i prijateljski odnos za-hvaljujući kojem je moguće da dobijete veće rabate i povoljnije rokove plaćanja za neke artikle.“

Dugogodišnje uspješno po-slovanje Vinko osigurava ko-munikacijom i prisnošću sa kupcima, koji uzvraćaju vjer-nošću. Za nadati se da će u pravoj poplavi megamarketa i diskonta, male trgovačke rad-nje kao Vinkova naći načina da nam i dalje prilikom ku-povine u sjećanju ostane ona prisnost i toplina koju osje-timo kada kupujemo u maloj trgovini.



u maloj radnji: kako opremiti radnju

KAKO ODABRATI PRAVI ASORTIMAN HLJEBA I KAKO GA PRAVILNO IZLOŽITI

Sva istraživanja koja su rađena na temu unapređenja prometa same prodavnice su pokazala da postoji čvrsta korelaciona veza između broja ponuđenih različitih vrsta ove namirnice i srodnih proizvoda sa ukupnim prometom u prodavnici.

Dobar izbor – veća zarada

Autor: Miodrag Dimić, direktor razvoja,Speccon d.o.o. Beograd [email protected]

P reporučljivo je da savre-mena mala prodavnica u svom asortimanu sadrži

različite vrste hljeba i srodnih proizvoda kako bi u potpuno-sti zadovoljila potrebe potro-šača i to : 1) “dnevni hljeb”; 2) specijalne vrste hljeba produ-žene trajnosti ili sa raznim do-dacima; 3) peciva i 4) narezani trajni i polutrajni hljeb (tost, dvopek). U zavisnosti od izlo-ženog asortimana moguće je

razlikovati police namijenjene isključivo izlaganju dnevnog hljeba i police za mješovito izlaganje.

Police koje se koriste isključi-vo za izlaganje dnevnog hlje-ba mogu imati najviše četiri depoa. Visina depoa treba da bude oko 40 cm, kako bi se omogućilo izlaganje vekne hljeba u vertikalnom položaju i njeno nesmetano vađenje. U tom slučaju prosječna visina police je oko 185 cm. Mješo-vito izlaganje dnevnog hljeba i srodnih proizvoda konstruk-tivno omogućava policu sa najviše pet depoa. Frekvencija prodaje dnevnog hljeba dikti-ra broj depoa koji bi se odvojio za ovu vrstu proizvoda. Ostali depoi su namijenjeni pecivima ili specijalnim vrstama hljeba. Prosječna visina ovakve police je od 200 do 205 cm.

Hljeb se može izlagati u poli-cama otvorenog tipa - sa de-poima ili zatvorenog tipa - sa fiokama.

Izgled police

Polica za izlaganje hljeba tre-ba da bude drvena - rešetka-stog tipa. Nije preporučljivo da ona bude od metala ili dru-gih materijala nepropustljivih za vlagu, kao što su plastične folije (univer –chickboard) ili pokrivne boje (medijapan - MDF). Jedinstvena pogod-nost drveta kao prirodnog materijala je to što obezbje-đuje kontakt bez nakupljanja vlage. Rešetkast tip drvenih polica omogućava dobro pro-vjetravanje i nesmetan protok vlage i gasova iz hljeba, kao i prolazak - pad mrvica hljeba i površinskih ostataka brašna i sjemenki. Ovime su obezbije-đeni osnovni sanitarno - teh-nički uslovi izlaganja.

Preporučljivo je da donji depo police za hljeb bude na visi-

ni od poda prodavnice oko 25 cm. Ovim nečistoće sa poda prodavnice higijenski ne ugrožavaju sam proizvod. Podni dio baze police je za-tvoren i nečistoće iz okolnog prostora nemaju pristup unu-trašnjosti police, odnosno Hljeb je tradicionalna namirnica na prostorima Balkana

i sastavni je dio većine objeda u dnevnom jelovniku

stanovništva. Sa gastronomskog aspekta, zbog svoje

aromatske inertnosti i skrobnog bogatstva, ublažava

ukus i aromu osnovnog jela, stvara balans kod ukupnog

dnevnog unosa masti i bjelančevina. Različite civilizacije

pod pojmom hljeba i danas podrazumijevaju različite

proizvode. Na području Europe ovaj proizvod je arhetipski

definisan, i način njegove upotrebe se generacijski ne

mijenja. Tradicionalnost upotrebe hljeba je oblikovala

određene zakonomjernosti u načinu izlaganja i prodaje

hljeba i njemu srodnih vrsta proizvoda koje su i danas

prisutne.


podnoj rešetki donjeg depoa police za hljeb.

Svaka polica za hljeb treba da sadrži ladicu za mrvice koja se nalazi ispod najnižeg depoa police. Ona se čisti priborom opredijeljenim samo za taj po-sao. Nesmetano padanje svih mrvica u ladicu omogućava rešetkasto dno depoa u koji-ma se izlaže hljeb. Na taj na-čin se mrvice ne zadržavaju u depoima, olakšava se postupak čišćenja i u potpunosti se raci-onalizuje vrijeme potrebno za održavanje higijene police.

Polica za hljeb treba da bude konstruisana tako da dno naj-višeg depoa ne bude više od 165 cm, računajući od poda prodavnice. Potrošač prosječ-ne visine tako može nesme-tano vidjeti proizvode koji se nalaze u njemu i uslužiti se.

Izlaganje hljeba i peciva

Dnevni hljeb se može izlagati po sistemu samoposluživanja (selfservice) gdje kupac sam

bira i uzima željeni proizvod. On može biti izložen i u re-tro policama gdje prodavac daje kupcu željenu veknu. Neophodno je u bilo kojoj situaciji dnevni hljeb izlagati u vertikalno - kosom položa-ju, tvrdim vrhom oslonjen na dno police, sa minimalnim ra-stojanjem između vekni kako bi se spriječilo deformisanje. Vekna bi trebalo da bude u papirnatoj kesi koja omoguća-va kupcu, prodavcu i konačno kasirici da hljeb ne dodiruje rukama, već da se manipula-cija vrši preko papirnate kese.

Razna kiflasta peciva je po-trebno izlagati u korpama od pletenog pruća sa neophod-nim pomoćnim sredstvima: inox hvataljkama i papirnatim kesama. Domintnom načinu samouslužne kupovine, po-moćna sredstva omogućavaju da se zadovolje osnovni higi-jenski uslovi zaštite od dodi-ra rukama kupca pri odabiru proizvoda.

Visinski redosljed izlaganja dnevnog hljeba i srodnih pro-izvoda treba da bude uslovljen ciljnim grupama proizvoda čija se prodaja forsira i želje-nim profitom trgovca. Pro-izvodi na kojima prodavac najviše zarađuje bi trebalo da budu na visini od 120 do 170 cm. Prisustvo mobilnih polica je poželjno u smislu obezbje-đivanja akcijskih i impulsivnih kupovina.

Pozicioniranje police u radnji

Specifičnost hljeba kao proi-zvoda diktira posebne uslove koji se moraju uvažiti prili-kom pozicioniranja police za hljeb u prostoru. Ona ne smi-je biti u neposrednoj blizini polica sa voćem i povrćem. Osnovni razlog je prisustvo saprofitnih bakterija, poseb-no na krtolastom povrću, koje mogu mikrobiološki zagaditi hljeb. Police sa proizvodma agresivnih mirisa (kućna he-mija, začini i sl.) treba da budu na što većem rastojanju od hljeba kako bi se izbjeglo upi-

janje njihovih mirisa. Blizina otvorenih rashladnih vitrina je nepoželjna u blizini polica za hljeb zbog velike tempera-turne razlike i nepravilne mi-gracije vlage iz unutrašnjosti hljeba (tzv. znojenje).

Najpoželjnija pozicija police za hljeb u maloj prodavnici je u blizini delikates vitrina (vezana prodaja). Ona treba da bude u okruženju srod-nih skrobnih proizvoda ili proizvoda od brašna kao što su prezla, tjestenine, slani i slatki konditori ili uopšteno posmatrano, svih proizvoda koji su ambalažno zatvoreni i aromatski sa inertnim osobi-nama.

Savremena mala prodavnica treba da organizuje proda-

ju hljeba i srodnih proizvoda tako da se asortimanski za-dovolje potrebe potrošača, maksimalno održi kondicija proizvoda i zadovolje svi as-pekti zdravstveno – higijen-skih normi.

Unapređenje prometa

Sva istraživanja koja su rađena na temu unapređenja prometa same prodavnice su pokazala da postoji čvrsta korelaciona veza između broja ponuđenih različitih vrsta hljeba i srod-nih proizvoda sa ukupnim prometom u prodavnici. Što je asortiman ovih proizvoda po dubini i širini veći, kore-laciono se povećava promet prodavnice.

Speccon privredno društvo za unapređenje potrošnje i

proizvodnje d.o.o. je osnovano 1990. godine. Osnovna

djelatnost je projektovanje, proizvodnja i distribucija

neutralne opreme od drveta i metala kao i kasa pultova

za veleprodajne i maloprodajne objekte, uz izradu

funkcionalnih projekata proizvoda, tehnoloških linija i

dispozicije opreme prodajnog i magacinskog prostora.

Baget, kao specijalna vrs-

ta hljeba, tradicionalno se

izlaže u vertikalnom polo-

žaju. Mali prodajni objekti

su uglavnom uskraćeni za

ovu vrstu proizvoda upra-

vo zbog manjka prostora.

Ovaj problem se može ri-

ješiti upotrebom korpe od

pruća ili boksa za baget

u okviru same police za

hljeb.

U malim prostorima ide-

alno rješenje može biti

mobilna polica za hljeb.

Pogodnost je njena poten-

cijalo pregradna osobina.

Ona može biti idealna za

impulsivnu i akcijsku ku-

povinu isticanjem odre-

đene grupe proizvoda i

stimulisanjem potrošača

na kupovonu.

56

nagradne igre


C edevita nagradna igra Život kako ga piše Cedevita!, koja je trajala od prvog jula pa sve do 15. augusta je pri-vedena kraju. Nagradna igra je održavana u HoReCa kanalu na području cijele Bosne i Hercegovine.

U nagradnoj igri su mogli sudjelovati svi koji su poslali tri prazne vrećice Cedevite 15 grama sa okusom narandže, li-muna, grejpa, limete, crvene narandže, borovnice i crnog ribi-za uz lične podatke pošiljaoca. Glavna nagrada je bila Renault Twingo koji je osvojila Đenana Zaimović iz Sarajeva kojoj je 6. septembra u Mostaru, predstavnik kompanije Guma M zvanič-no uručio ključeve njezinog novog automobila.

Đenana je u razgovoru za InStore izjavila kako u prvi mah nije vjerovala da je osvojila glavnu nagradu Renault Twingo. „Prvo sam pomislila da me neko zeza preko telefona. Tek kad sam ponovo dobila poziv, onda sam povjerovala da sam dobila glavnu nagradu“, prisjeća se Đenana trenutka kad je saznala da je osvojila glavnu nagradu. Kako nam otkriva, bila je u totalnoj nevjerici nakon saopštenja vijesti o dobitku. „U prvi mah jednostavno niste sigurni da se to dešava upravo vama. Trebalo mi je malo vremena da uvjerim samu sebe da je to istina. Nakon prvobitne reakcije je uslijedio veliki osmijeh na mom licu.“

Đenana inače ne igra nagradne igre. Ovaj put je radi svoje kćer-ke napravila iznimku, koju će pamtiti još dugo vremena. „Za nagradnu igru sam saznala tako što je meni i mojoj kćerki u jednom od sarajevskih kafića prišla hostesa koja je radila promociju Cedevite i nagradne igre te nam dala promotivni letak. Moja kćerka je naručila Cedevitu kako bismo ‘dobile nagradu’. Istinski joj se svidio novi Re-nault Twingo koji se nalazio na promotivnom letku“, kaže Đenana, koja je nekoliko dana nakon toga, ponovo sa svojom kćerkom, naručila još dvije Cedevite kako bi poslala kovertu za nagradnu igru.

Njena začuđenost da je upravo ona dobila glavnu nagradu je bila još veća kad se zna da je Đenana poslala samo jednu kover-

Život kako ga piše Cedevita!

tu koja je učestvovala u izvlačenju. “Nas dvije smo poslale samo jednu kovertu. U pitanju je bila mala promotivna Cedevitina kover-ta“, ističe Đenana koja je dodala da je koverta poslana pred sami kraj nagradne igre.

Kao što smo već rekli, naša dobitnica inače ne igra nagradne igre. Možda ovaj dobitak, ipak promijeni njezino mišljenje. „Do sada o nagradnim igrama nisam imala neko pozitivno mišljenje. Smatrala sam da je većina nagradnih igara namještena, da se una-prijed već znaju dobitnici nagrada. Nakon svog dobitka sam defini-tivno promijenila mišljenje o nagradnim igrama.“

Đenanin primjer jasno pokazuje da se isplati igrati nagradne igre. Kvalitetan nagradni fond garantuje mnoštvo odličnih na-grada. Potrebno je samo poslati kovertu te učestvovati u njoj. „Nikad ne znate da li ste baš vi potencijalni dobitnik glavne nagrade. Ja i moja kćerka smo iz čiste znatiželje poslali kovertu i osvojila sam glavnu nagradu. Definitivno vrijedi barem učestvovati. Možda se i pozitivno iznenadite kao ja“, završila je svoju priču Đenana Za-imović.

Dobitnici ostalih nagrada

12 mobitela NOKIA 808 PUREVIEWVojislav Timarac, Ana Omazić, Marija

Pehar, Emerik Vrbanić, Ivana Bogdanić,

Selam Tufečkić, Semir Mehanović, Meho

Tabaković, Mirsad Pekuša, Alemdina

Kehić, Belma Muhamedagić, Jusuf Žigić

Nokia Monster Purity HD slušaliceAdmira Huseinefendić, Meliha Kapidžić,

Nihad Sahačić, Suada Hadrović, Mirko

Stajić

2.000 KM na potrošačkoj karticiSabina Suljanović, Elvira Divaljić, Vedran

Jeličić

Spisak dobitnika 50 Cedevita peškira možete pogledati na web stranici www.cedevita.hr



iz četiri ugla

WEB STRANICA POSTALA JE LIČNA KARTA KOMPANIJE

Koliko je važna web stranica?Za obavljanje šopinga više nije potrebno izaći vani. Smješten u udobnu fotelju vlastitog doma, potrošač zahvaljujući novom mediju, kupuje, plaća račune, druži se s prijateljima. Ako tome dodamo i tempo današnjeg života nije teško zaključiti koliko je web stranica važna i za poslovanje. U ovom broju donosimo vam mišljenja i iskustva o tome koliko je web stranica važna za vaše poslovanje.

U današnje vrijeme, web stranica je vizit karta gotovo svake ozbiljne kom-panije. Zbog toga današnji kupci i očekuju da svaka ozbiljna kompanija ima svoju web stranicu. Ako žele in-formaciju o proizvodima ili uslugama koje ih interesuju, jednostavno će reći: “Trebali bi imati web stranicu. Prvo ću to provjeriti.”. Putem web stranice, proi-

zvodi i usluge su dostupne globalno, pravim potencijalnim kup-cima 24 sata, 365 dana u godini. Web stranice su mnogo brži, jednostavniji i jeftiniji način za prezentaciju proizvoda i uslu-ge. Prednost je ta što za svaki proizvod ili uslugu možete imati relevantnu fotografiju, detaljne informacije i cijenu, informa-cije iz kompanije tj. sve ono što interesuje potencijalne kupce ili ono što smatrate da o vama trebaju znati. Kada imate web stranicu možete prezentovati vaš biznis, proizvode i usluge po-tencijalnim kupcima. Ona sadrži aktuelne informacije o bizni-su koji vodite, o proizvodima i uslugama koje nudite itd. Web

stranica vam može sačuvati mnogo novca koje biste potrošili prezentirajući vaše proizvode kroz printane i elektronske medi-je. Možete ostvariti kontakt sa drugim kompanijama te ostvariti poslovne kontakte, lokalno ili globalno. Zamislite scenario da dobijete telefonski poziv od potencijalnog kupca sa molbom da mu date više informacija o proizvodima ili uslugama koje nudite. Sve što možete učiniti jeste dati mu više informacija putem telefona i isporučiti katalog ili reklamnu brošuru putem pošte. Za to treba dosta vremena. Bilo bi mnogo bolje da kaže-te: “Ako pogledate našu web stranicu, siguran sam da ćete pronaći sve informacije koje vas interesuju.” Iznenadili bi ste se koliko će vam se povećati prodaja ukoliko razvijete on-line katalog proizvoda, prezentirate usluge koje nudite ili napravite virtualnu prodav-nicu (web shop). Znači, imati web stranicu znači biti u stanju brzo odgovarati na zahtjeve kupaca, mnogo brže od klasičnih načina komunikacije. Svako ko se počeo baviti biznisom u jed-nom trenutku je morao raditi unaprijeđenje poslovanja promo-cijom proizvoda i usluga koje nudi. Upravo je web stranica prvi i osnovni korak u tom pravcu.

Danas je korporativna web stranica važna za kompaniju koliko i osobna iskaznica za čovjeka. Svi koji su zainte-resovani počev od poslovnih partnera pa do krajnjih kupaca, medija i poten-cijalnih uposlenika, traže informaci-je na internetu. Tako da je ona jedan od osnovnih izvora komunikacije sa svim nivoima javnosti. Korporativna

web stranica utiče na formiranje mišljenja i slike o kompaniji kao i o njenim proizvodima ili uslugama. U Bosni i Hercego-vini je osnovna uloga web stranice da prezentira kompaniju i

njene vrijednosti, ponudu, pogodnosti kupovine, projekte, prodajna mjesta i druge kontakt podatke. Zbog toga je jako važno da su podaci uvijek ažurirani i pouzdani, a stranica u funkciji i jednostavna za upotrebu. U današnjem okruženju je normalno da svaka ozbiljnija kompanija, bez obzira na svoju veličinu, ima web stranicu. Korporativna web stranica, u tom kontekstu, ima važnu ulogu u jačanju korporativnog brenda i izgradnji imidža što dovodi do unapređenja konkurentske po-zicije kompanije. Zbog toga smo i mi, u Mercatoru BH d.o.o., odlučili da uskoro unaprijedimo postojeću web stranicu sa ciljem da je sadržajno obogatimo i učinimo preglednijom i funkcionalnijom.

Emir Delalić, Pivara Tuzla d.d.

Edis Đerzić, WebFABRIKA Sarajevo

Indira Hečimović, Mercator BH d.o.o.

Što se tiče poslovanja i korištenja web stranice za njegove potrebe, mislim da je to u današnjem vremenu veo-ma bitna stvar. Kompanija koja radi i nema web stranicu barem sa onim najosnovnijim informacijama je kao i kompanija koja ni ne postoji. Većina ljudi koja traga za nekim materijalima i uslugama danas se koristi web servi-

som. To im ubrzava čitav proces traganja i dobijanja informa-cija. Moram naglasiti da je vrlo bitno i kako je web stranica napravljena, počev od njenog vizuelnog dijela do onog teh-ničkog. Naime, izgled web stranice može mnogo da utječe na volju nekoga da posluje sa vama. S druge strane, kada je riječ o tehničkoj strukturi stranice, vrlo je bitno da je stranica napravljena na taj način da je što vidljivija na web pretraži-vačima. Dakle, web stranica je ogledalo kompanije i jako je bitna za poslovanje.


Adis Hasaković, Media Content Management

U hiperprodukciji informacija i medij-skoj džungli koja danas vlada u svije-tu, pa i kod nas, prosječnom, a i nešto profiliranijem “tragaču” se dosta teško snaći, pogotovo ukoliko traži neku kori-snu informaciju. Dijelom zbog toga, jer je previše novosti i poruka koje iskaču iz svakog ugla, a dijelom zbog toga što obično svaka hiperprodukcija uglavnom

ne poluči uvijek i kvalitet. Istina, pretraživači odrade puno posla, ali to je samo razlog više za da se snage i resursi kompanije ili or-ganizacije bitno usmjere u strateški efektivnije oblasti. Tehnolo-gija je danas toliko napredovala da bukvalno svako od nas može kreirati vlastiti medij. Dosadašnji korisnici informacija, postaju sa par jednostavnih klikova na njihovim računarima, komunikatori. U poplavi, bolje reći medijskom cunamiju kojim smo zahvaćeni, neki su skloni postavljanju, po mom mišljenju, lažne dileme, da li su nam potrebne korporativne web stranice?! Uvjeren sam da web stranice ne samo da su nam potrebne, nego bi one vrlo brzo trebale postati multimedijalni portali. Osvrnemo li se na svjetske trendove, koji su na žalost jako daleko od nas, vlada mišljenje da je korisnije dio sredstava preusmjeriti na kreiranje vlastitih me-dijskih sadržaja, jer su utjecaji masovnih medija postali preskupi, čije prednosti mogu koristiti samo odabrani. Dakle, danas je go-tovo nezamislivo baviti se ozbiljno bilo kakvim poslom bez podrš-ke u vidu web stranice. Kao sredstvo komuniciranja sa javnošću, web stranice bi trebale biti osnovni komunikacijski kanal. Sve što je bitno za jednu kompaniju ili organizaciju trebalo bi se nalaziti

na web stranici. Proizvodi, usluge, kampanje, novosti. Osim toga, web stranica omogućava i prijeko potrebnu dvosmjernu komuni-kaciju sa najširom javnošću, kupcima, korisnicima, fanovima, itd. Međutim, da li je tako i u praksi kod nas u Bosni i Hercegovini?! Na žalost, u većini slučajeva nije. A, razlog za to vidim u odsustvu strateškog pristupa kreiranju ukupne komunikacijske platforme naših kompanija. Dakle, veoma je bitno koji su nam strateški ci-ljevi, šta želimo reći i na koji način, zatim kako smo kreirali poru-ke, odnosno, da li poruke služe dostizanju strateških ciljeva i da li su razumljive, potom kome se obraćamo i kojim instrumentima ćemo se obraćati. Tek tada pristupamo razvijanju web stranice. Ako uspješno odgovorimo na prethodna pitanja, neće biti teško kreirati komunikacijsku platformu za web stranicu, odrediti ru-brike i podrubrike, načine uspostavljanja dvosmjerne komunika-cije, pronaći rješenja za “pravi” dizajn, itd. Međutim, kada se ovaj proces okonča, treba imati na umu da tek tada počinje “ozbiljan” posao upravljanja web stranicom i njenog redovnog osvježavanja različitim sadržajima. I tu nije kraj. Zaista su rijetke web stranice naših kompanija koje se mogu pohvaliti zanimljivim dizajnom. Očigledno je da ćemo još dugo čekati da se tržište web dizajna u BiH formira i stasa u jedno respektabilno tržište sa adekvatnom ponudom i potražnjom. Web stranica, ako je dobra, može iza-zvati ogroman interes, ali se i imidž kompanije, koji se gradi web stranicom, može nadograditi ili srozati. O tome se pretjerano ne razmišlja, ali web stranica je od izuzetnog značaja. Da je druga-čije, ne bismo danas imali na hiljade web stranica koje se nikome ne obraćaju, koje niko ne posjećuje, kojima niko ne upravlja i koje nikome, kao takve, ne trebaju.

60

periskop


Ekonomski rast i

sreća ljudi (II dio)

Neki kažu da je indeks bruto nacionalne sreće ustvari samo vanjski izgled ekonomije. Ono što bi narodna izreka rekla: “Okolo gladac, unutra jadac“.

Također se naglašava da tu ima alkoho-lizma, kriminala i nesrećnih ljudi kao i na svim drugim mjestima. To su sve tačne primjedbe, ali ne smatramo li da je po-trebno zamjeniti politiku „ekonomskog rasta po svaku cijenu“? Možda ovaj bu-tanski koncept nije najbolji mogući, ali je napravio napredak u sferi ostarivanja sreće za što veći broj ljudi.

Da li se stanje koje vlada u Bosni i Herce-govini može pripisati infantilnom i nein-genioznom ponašanju naših političara, ili uzroke tog problema treba tražiti i među ljudima? Da li svi ljudi zaslužuju da budu sretni, i da li svi ljudi dovoljno rade na putu ostvarivanja svojih ciljeva? Stanje u državi jeste loše, ali mi se ni ne trudimo da ga poboljšamo. Očekujemo da to neko drugi uradi za nas. A zašto bi neko radio za nas? Mi moramo biti svjesni da ako se mi ne brinemo dovoljno o sebi, i ne nastojimo sebi osigurati bolju budućnost, niko nam u tome ne može pomoći. Neki kažu: „nisam dovoljno hrabar za nagle promjene u životu, a sreća prati hrabre.“ Da. Ali, hrabrost je samo jedna od ste-penica na trnovitom putu do zvijezda. Mnoge druge osobine imaju mnogo važ-niji karakter ukoliko osoba želi da prona-đe svoju sreću. Sreća je relativan pojam, koji se u jako kratkom roku može više puta multiplicirati. Velika sreća na dugi rok nije održiva. Male stvari čine život zanimljivijim, ispunjenijim, i u vezi s tim, osiguravaju subjektu dugotrajniji osjećaj blagostanja.

Mnogi poznati svjetski umjetnici nasto-jali su jednom rečenicom pokazati da

novac, kao mjerodavno sredstvo eko-nomskog rasta i sreće ne moraju nužno zavisiti jedno od drugog. Tako je Arthur Schopenhauer napisao: „Ljudi se hiljadu puta više trude da steknu materijalno nego duhovno bogatstvo, mada je sasvim sigurno, da našu sreću stvara ono što jesmo, a ne ono što imamo“. Izreka koja je na mene osta-vila najveći utjecaj je ona koju je izrekao Phil Bosmans, belgijski svećenik, a ona glasi: „Ljudi žive sve duže, ali ne i sret-nije. Najprije rade da žive, a onda rade i zaboravljaju živjeti. Još uvijek misle da je čovjekova sreća u ovome: puno imati, dobro jesti, dugo živjeti. Usprotivi se tome! Ti si više od svoje funkcije, više od posla, zvanja, rada. Ti si prvenstveno čovjek da živiš, da se smiješ, da ljubiš, da budeš dobar čovjek. A to

je zapravo jedino važno na ovome svijetu“.

Pitamo se šta je sa smijehom. Naučno je dokazano da je smijeh rezultat i pokaza-telj sreće ljudi. Statistika pokazuje da su ljudi danas mnogo bogatiji nego prije pe-deset godina. Isto tako statistika kaže da se prosječan čovjek 1958. godine dnev-no u prosjeku smijao 16 minuta, da je taj broj 2001. godine samo 2 minute i 24 sekunde. Pa zašto ljudi nisu sretniji? Do sad je mnogo puta ponuđen odgovor na ovo pitanje. Jean de La Bruyère je rekao: „Moramo se smijati prije nego što postanemo sretni, jer nam se može desiti da umremo, a da se ne nasmiješimo“. Ovom izrekom on želi da nam kaže da se u životu uvijek moramo tražiti sretne trenutke. Ako po-stavimo pogrešan cilj, kao što je generisa-nje materijalnog bogatstva, Bruyère sma-tra da možda cijeli život nećemo imati priliku da budemo nasmijani.

Kao zaključak ovog eseja sumirao bih sva mišljenja koja vladaju prema ovoj temi. Očigledno je da imamo dva pot-puno drugačija puta shvatanja sreće. Na jednom putu su ljudi koji smatraju da materijalna bogatstva, kojih ima sve više i više ukoliko se država nalazi u fazi eko-nomskog rasta, predstavljaju preduslov za ostvarivanje snova. Na drugom putu su ljudi koji smatraju da za sreću nije neophodno biti bogat materijalno, nego duhovno. Oni smatraju da svi ljudi sami sebi kroje sreću, i da svaki čovjek može biti sretan ukoliko se dovoljno potrudi oko toga. Kroz cijeli članak poseban ak-cenat sam stavljao na drugu grupu ljudi, pošto i moje mišljenje ide u tom pravcu. Mislim da sam snagom argumentacije uspio i pokazati da je to ispravno mišlje-nje. Na samome kraju postavimo sebi još jedno pitanje: Zar nije sreća kad možeš ljeti leći na travu i pustiti da se grumenje pamuka igra sa tvojim umom? Ipak, mi smo samo mali, veliki ljudi, i svako od nas je kovač svoje sreće...

Autor: Kenan Uštović

Ne zavisi od tebe hoćeš li biti

bogat, ali zavisi od tebe hoćeš

li biti sretan.



periskop iz regije

POGLED IZ SLOVENIJE POGLED IZ HRVATSKE

Manje je više za novi način života

Kupovati... koliko, gdje i kako?

Kreditni grč je najteža napast sadašnje finansijske i ekonom-ske krize. Banke su se našle u neugodnom položaju iz tri razloga. Prvo su u prošlosti pretjerivale sa kreditnom ek-

spanzijom i vlastitim zaduživanjem, a neto kamatni prihodi pa-daju. U problemu su mnogi komitenti, vraćanje kredita opada, kreditna osiguranja isto tako. Na kraju su se probudili regulatori koji zahtijevaju veću prilagođenost kapitala, ali vlasnici bana-ka nemaju dovoljno kapitala. Rezultat znamo. Banke poprijeko saniraju države, krediti su ograničeni, poslovi stoje, recesija se produbljuje. Šta možemo da očekujemo na jesen?

U EU je aktuelna dužnička kriza, kući je najteži teret sve veća recesija. Slovenska privreda stagnira četvrtu godinu zaredom. Razloga ima puno, ali najsudbonosniji je očigledno prevelika zaduženost kompanija i slab odnos između dužničkog i vlasnič-kog kapitala. Kriza je oslabila poslovne uslove, broj stečaja je ubrzano narastao, kompanije i banke se prekasno poslovno i fi-nansijski restruktuišu.

Gordijev čvor je moguće presjeći na različitim nivoima. ECB je u zadnjoj godini snažno povećao kratkoročne likvidnosne kredite u bankarskom sektoru, a na jesen će započeti sa otku-pljivanjem državnih obveznica zaduženih država. EU će podići nadzor banaka, a zajedno sa EMS trebalo bi postepeno ipak ra-steretiti dužničku krizu država i osloboditi banke.

Drugi dio tiče se rješavanja banaka na državnom nivou. Slove-nija se sprema za drugu veliku sanaciju u dvije decenije. Prva je nastala zbog slabih kredita, negativnih kursnih razlika i raspada bivše Jugoslavije. Cjelokupna operacija tada je iznosila skoro 11,5% BDP (1993). Sadašnja konsolidacija banaka očigledno će proteći slično, bit će skuplja i sigurno će obuhvatati oko 3-4 milijarde eura ili 12% BDP. Osnovna razlika bit će vjerovatno u tome, da će sadašnjoj sanaciji slijediti privatizacija, a time i radikalnija promjena upravljanja i vođenja banaka.

Treći dio promjena morat će da obave kompanije. Potpuno je jasno da slovenskim kompanijama trebaju aktivni vlasnici, koji su sposobni da nađu primjerene poslovne modele za povećanje konkurentnosti i dodatni kapital za povećanje vlasničkog kapi-tala. Jačanje banaka i njihova sanacija trajat će predugo i zato kompanije moraju tražiti alternativna rješenja. Ne zaboravimo da su neki uspjeli u kriznim uslovima jer su se oslonili na ljude, njihovu inovativnost, samoinicijativu. To je vrijeme za nove me-nadžerske zahvate i kompanijske promjene.

Dugotrajna kriza mijenja životne i potrošačke navike ljudi, što je obična posljedica pada kupovne moći. Krug se okreće. Banke će posuđivati manje, ali sigurnije, kompanije će više poslovati sa avansima, ljudi će zadržavati sigurnost nižom potrošnjom. “Ma-nje je više“ iz slogana se pretvara u novi način života.

Kupovati ili ne, ili... koliko, šta i gdje, postaje savremeno šekspirsko pitanje, koje je u dobroj mjeri nadomjestilo ono početno iz originala, biti ili ne biti. Koji činioci, koji razlo-

zi i uzroci utječu na promjene praktičnog ponašanja potrošača? Je li taj trend isti za različite krajeve svijeta i grupe potroša-ča? Promjene su počele neprimjetno: postupnim pomijeranjem tržišta od shopping moll prema enterteinment moll konceptu. Kupovati ako je pod istim krovom bioskop, kafići, restorani i kontrola vida; gdje se može oprati auto i natočiti gorivo, i – pro-vesti dobar dio slobodnog vremena; za sebe i/ili čitavu porodicu.

Drugi je zaokret stvorila ekonomska kriza; kupuje se uz popis i manja pakovanja. Također raste interesovanje za trgovačke mar-ke.

Stiže i onaj treći talas online trgovine, procjene su stručnjaka da se u Europi 4,5 posto trgovanja u maloprodaji obavlja elektron-skim putem.

Četvrti bitan faktor je demografija. Potrošači starije populacije, počinju preferirati manje trgovine u urbanim sredinama umje-sto vožnje automobilom do većih centara. U okviru demogra-fije, promet velikih centara i dalje je prisutan kao izbor mlađe populacije i velikih porodica.

Peti je trend podjela prema kupovnoj moći koja tada stvara i potrošačke preferencije. Populacija snažnije kupovne moći pre-ferira prehrambene artikle uzgajane na klasičan način.

Ima i onih specifičnih razmišljanja... koja smatraju da je nji-hovo poslovanje vezano za emocije. Ako se kupovina obavlja elektronski, tada se gubi na toj emotivnoj relaciji, mišljenje je Sare Blakely, vlasnice SPANXa, modne konfekcije. Sara je počela 1998. s 5.000 dolara kapitala, i manje od 30 godina. Godišnji promet danas je 250 miliona dolara plus. Ali, sada dolazi jedno bitno ali. Stvaraju se i prenose emocije – tako da obučeno osoblje aktivno učestvuje u prodaji. To su osobe koje tačno znaju reći kupcu sve o svakome komadu rublja i odjeće.

I – iz ove svjetske šetnje, kakva je tu poruka za nas? Za one koji žele korak više, sve je jasno: prilagoditi se znači i mijenjati se u skladu s okolnostima prostora i vremena. Kupovna moć potro-šača je ograničena, ali nije nestala. Ako je kriza umanjila BDP i primanja, a onda i kupovnu moć, to ne znači da i dalje nije opstao dominantan dio potrošnje; ali ona je drugačija – kao što smo vidjeli – promišljenija, više usredsređena, okrenuta određe-nim zahtjevima.

Ako je već Preradović uočio – „Stalna na tom svijetu samo mijena jest“ - nije li to poruka i današnjemu vremenu o bitnoj konstanti ljudske prirode i – kako je prepoznati i pratiti. Ko to shvati i prihvati, a zatim i sprovede, smatrat će i krizu, ne problemom, nego prilikom.

Piše: prof. dr Bogomir Kovač Autor: Prof. dr sc. Mladen Vedriš

63

POGLED IZ SRBIJE POGLED IZ MAKEDONIJE

Mahala

Malih Foliranata

Makedonska privreda ušla u recesiju

Srbija sve više liči na MMF. Ali ne zato što je vlada u Be-ogradu uspjela da nađe zajednički jezik sa misijom Me-đunarodnog monetarnog fonda, već zato što ima sve više

razloga da se ulica, u kojoj su smješteni premijer Ivica Dačić i članovi njegovog kabineta, preimenuje u „Mahalu Malih Foliranata“.

Samo dan nakon što je šefica misije MMF-a za Srbiju na-pustila Beograd nezadovoljna mjerama vlade i predloženim rebalansom budžeta, kojim se prvobitno planirani deficit od oko 1,1 milijardu povećava na oko 1,8 milijardi eura, Dačić je „strogim“ gostima iz Vašingtona poručio da im neće dozvo-liti da oni kreiraju ekonomsku politiku u Srbiji. U sličnom tonu obratio se i članovima Fiskalnog savjeta, čija je računica pokazala da bi manjak u državnoj kasi bio manji bez novih „mjera štednje“! Ispada da bi bilo bolje da vlada ništa nije uradila.

Nakon što je u februaru, upravo zbog prekomjerne javne po-trošnje pred izbore, prekinut aranžman iz predostrožnosti, i nova vlada je na prvom ispitu dobila lošu ocjenu od MMF-a i morat će na popravni. No, ako je suditi po prvim reakcijama, premijer ne namjerava ništa da mijenja. Kao da je uvjeren da će predstavnici MMF-a u oktobru, kada budu analizirali prijedlog budžeta za 2013. godinu, priznati grubu grešku i uz izvinjenje ponuditi vladi sve što nije smjela ni da zatraži, pa i bezuslovni kredit od dve-tri milijarde eura za popunu prazne državne kase.

Premijer je nastavio da proziva i bankare, koje je već nazvao „najvećim neprijateljima naroda“. Koliko sutra, međutim, morat će baš kod njih da se dodatno zaduži, jer će Srbija 2013. godine za finansiranje budžetskog deficita i dospjelog javnog duga morati da se zaduži za oko pet milijardi eura. Ako u oktobru vlada dobije drugi žuti karton od MMF-a, strane banke bit će jedino mjesto na čija će vrata morati da pokuca ako želi da izbjegne bankrot.

Konačno, premijer nema razloga ni da se ljuti na Fiskalni savjet, kome zamjera što se „nije oglašavao tokom prethodne četiri godine kada je i napravljen veliki budžetski deficit“? Premijer je u pravu kada tvrdi da je u tom periodu i nastao problem sa deficitom. Samo je „zaboravio“ da Fiskalni savjet nije ni postojalo do kraja 2010. Uz to je mudro prešutao da će deficit budžeta ove godine, uprkos mjerama „štednje“ biti najveći u istoriji Srbije! Možda to većina građana i ne zna. Ali znaju članovi Fiskalnog savjeta, a još gore je što to zna i MMF. Zato se i za kraj nameće pitanje – koga to i dokle vlada misli da folira?

Uprvom kvartalu 2012. godine, bruto domaći proizvod (BDP) Makedonije smanjen je za 1,3 posto, a u drugom kvartalu za 0,9 posto u poređenju sa istim periodom 2011.

Po nezvaničnoj definiciji prihvaćenoj u većini zemalja u svijetu, kad privreda bilježi pad u dva uzastopna kvartala, to znači da se nalazi u fazi recesije. Ako prihvatimo tu definiciju (koja može biti kritikovana zbog njene slabosti i nelogičnosti), makedonska privreda je ušla u recesija. To je ozbiljan simptom da je privreda bolesna i da treba preuzeti nekoliko energičnih mjera za njeno brže ozdravljenje.

Rezultati u makedonskoj privredi do kraja 2012. godine najvi-še će zavisiti od rješavanja dužničke krize u EU i od realizacije mjera za izlaz tamošnje privrede iz recesije. Zbog toga će ma-kedonska vanjskotrgovinska razmjena do kraja 2012. zabilježiti lošije rezultate od ostvarenih u 2011-oj. Smanjit će se i izvoz i uvoz, s tim što će dinamika smanjenja izvoza biti veća od one kod uvoza. Trgovinski deficit će iznositi oko 22 posto do 23 po-sto BDP-a. Deficit tekućeg računa bit će od 3 do 3,5 posto. To je skroman deficit, što je rezultat iznenađujuće rastućeg priliva privatnih transfera.

Piše: Milan Ćulibrk, urednik u NIN-u Piše: dr. Tome Nenovski, univerzitetski profesor, bivši zamjenik guvernera NBRM


Rezultati u makedonskoj privredi do kraja 2012. godine

najviše će zavisiti od rješavanja dužničke krize u EU i od

realizacije mjera za izlaz tamošnje privrede iz recesije.

Investicije će bilježiti skromnu dinamiku rasta, a javna potrošnja (zbog vidljivo smanjenog priliva sredstava u centralni budžet) bit će manja od prošlogodišnje. Recesija će uzrokovati određe-no smanjenje lične potrošnje. Kad se sve to uzme u obzir, tada se može ocijeniti da će BDP u Makedoniji do kraja godine biti između 0,5 posto i - 0,5 posto, u poređenju sa 2011. Ovaj re-zultat mogao bi se ocijeniti kao zadovoljavajući, zbog toga što je u uslovima krize, koja važi za jednu od najvećih u istoriji svijeta, najvažnije da domaća privreda bude što manje povrijeđena i da bude spremna da se suoči sa izazovima u daljem razvoju.

Uz pretpostavku da će već preduzete mjere za stabilizaciju i pospješivanje privrede u EU uroditi plodom, pozitivni efekti u makedonskoj privredi bi mogli da se pojave još u toku 2013. U tom smjeru će djelovati i dosad preduzete ekonomsko - soci-jalne vladine mjere, očekivana realizacija ugovorenih direktnih stranih investicije i daljeg osvajanja novih stranih tržišta od stra-ne uvoznika, šta je počelo početkom godine.

Krajnja manifestacija ovog optimizama bila bi povećanje BDP-a u 2013. godini za oko 2,5 posto do 3 posto, u poređenju sa 2012. godinom. Podrazumijeva se da je sve ovo ostvarivo pod pretpostavkom da se neće pojaviti nova neprijatna ekonomsko - socijalna iznenađenja u EU.


noviteti za police

I u ovom broju, predstavljamo nove proizvode koji su našli svoje mjesto na policama maloprodajnih objekata svih formata širom Bosne i Hercegovine. Pozivamo sve proizvođače, distributere i uvoznike da iskoriste priliku i svakog mjeseca predstave novitete iz svog portfolia. Kontakt osoba: Alma Guberinić, [email protected].

U nastavku pogledajte koji su to proizvodi stigli na police u proteklom mjesecu.

NESCAFÉ 3in1 MacchiatoTražite kafu za lijeno kišno popodne? Probajte novi NESCAFÉ 3in1 Macchiato. Uz prepoznatljivu NESCAFÉ kvalitetu ovaj novi jedinstveni okus instant kafe s mlijekom idealan je izbor za razvedravanje u kišnim jesenskim danima. Dok listate omiljeni časopis, čitate knjigu ili kada jednostavno trebate mali predah u onih pet minuta koje imate samo za sebe…

Marketinška podrška: na prodajnom mjestuPakovanje: 24x10g- 1 box BAR kod: 59461234

Fun&Fit 2GO pahuljiceFun&Fit 2GO pahuljice su brz, lagan i zdrav obrok za sve uzraste. Ovaj tip

žitarica je trenutno izuzetno popularan u svijetu, jer se mogu jednostavno

pripremiti i na poslu ili u školi. Već sadrže mlijeko, tako da je za pripremu

potrebna samo voda, a mogu se jesti već za dva minuta.

2GO liniju proizvoda čine zobene pahuljice sa mlijekom (okusi: čokolada i

jagoda), te žitne kuglice sa mlijekom za djecu (okus: čokolada).

Marketinška podrška: Na prodajnom mjestu

Logističke informacije: TP, KP (1,5kg, 50/40g)Okvirna MP cijena: n/aProizvođač: Florida Bel, Srbija

Uvoznik i distributer: Megamix d.o.o, Rajlovačka bb, 71000 Sarajevo

Telefon: 033/774-950Fax: 033/774-951Web site: www.megamix.ba


Novu okusi NESCAFÉ 3in1 Macchiato i NESCAFÉ 2in1 Espresso - za sve kafoljupce.

Distributer: MCI d.o.o. Široki Brijege-mail: [email protected]

Besplatni potrošački telefon: 080020242Web site: www.facebook.com/NescafeBiH

NESCAFÉ 2in1 EspressoAko vam treba ekspresna doza kofeina u popodnevnim satima zasigurno će vas oduševiti novi NESCAFÉ 2in1 Espresso. Savršen sklad arome i sastojaka. Idealan za haotična jutra, popodnevne krize, kao snažan polet u bilo kojem trenutku. Snaga tradicionalne kafe u praktičnom pakovanju!

Marketinška podrška: na prodajnom mjestuPakovanje: 24x10g - 1 boxBAR kod: 59461241

Krnjevac - Livadski medPčelinjom strpljivošću sakupljeno bogatstvo cvjetne livade. Snagom razno-

vrsnih sastojaka povoljno utječe na djecu u razvoju, starije osobe, kao i sve

one kojima je potreban oporavak i dodatna energija. Preporučuje se sva-

kodnevna primjena. Livadski med jest med od raznog livadskog cvijeća pa

mu je prema tome i djelovanje široko. Koristi se u dnevnoj prehrani, djece

i starijih osoba.

Bar kod: 8606106944150

Komada u pakovanju: 6x720 gUvoznik i distributer: Džajić-Commerce d.o.o., Međugorska bb, 88320 Ljubuški,

Tel.: 039/ 831-883, Fax: 039/ 831-884,

www.dzajic-commerce.com

Dr. Martins Coco JuiceU BiH je stigao sok zelenog kokosovog oraha koji doktori smatraju najkvalitetnijim proizvodom prirode. Dugogodišnja istraživanja dr. Antonia Martinsa, pri-

znatog svjetskog pedijatra, nutricioniste i doktora sportske medicine, su pokazala kako je „tekućina života“, kako se naziva sok koji ispunjava mladi, zeleni kokosov plod, bogata visokovrijednim nutrijentima: vitaminima, mineralima i aminokiselinama. Dr. Martins Coco Juice, certificirani ekološki sok od kokosa,

dobiva se patentiranom metodom cijeđenja kroz finu mikroskopsku membranu, bez doticaja sa zrakom i svjetlošću, te se pakuje u laganu, ekološki prihvatljivu ambalažu koja štiti i čuva sva njegova prirodna svojstva, bez dodatka konzervansa, boja ili aroma. Osim što idealno hidratizira i osvježava organizam tijekom

fizičkog napora, daje energiju, zdravlje i vitalnost. Upravo zbog svojih super svojstava, kao i neznatnog udjela masti i ugljikohidrata, on je odličan niskokalo-

ričan napitak s brojnim povoljnim učincima za organizam.Ovaj napitak možete pronaći i sa dodatkom aroma ananasa i acerole.

Dr. Martins sok od kokosaBar kod: 4260183210122Komada u pakovanju: 10x500 ml

Dr. Martins sok od kokosa, ananasa i aceroleBar kod: 4260183210030Komada u pakovanju: 10x500 ml

Uvoznik i distributer: Džajić-Commerce d.o.o., Međugorska bb, 88320 Ljubuški, Tel.: 039/ 831-883, Fax: 039/ 831-884, www.dzajic-commerce.com


Jumbo mix linijaJumbo je poznat po tome jer nudi potrošačima zdrave i ukusne grickalice obogaćene vlaknima i vitaminom E, te sa niskim sadržajem holesterola i trans-masno-ća. Jumbo mixevi su novi, uzbudljivi proizvodi koji kombinuju najpopularnije tipove grickalica i predstavljaju apsolutni hit na drugim tržištima regije. Jumbo mix liniju čine: sport mix (badem, orah, američki orah, suhe kajsije i višnje), fantasia mix (kikiriki, indijski orah, badem, brazilski orah, lješnjak i suho grožđe), koktel mix (kikiriki, badem, indijski orah i lješnjak), student mix (slani kikiriki, badem, pikant kikiriki, suncokret i tikvena golica), te voćni mix (suha šljiva, kandirana brusnica, banana čips, kandirana višnja, kandirana aronija, jezgro pistacija).

Marketinška podrška: na prodajnom mjestuLogističke informacije: TP, KP (2,4kg, 100g)Okvirna MP cijena: n/aProizvođač: Florida Bel, SrbijaUvoznik i distributer: Megamix d.o.o, Rajlovačka bb, 71000 SarajevoTelefon: 033/774-950Fax: 033/774-951Web site: www.megamix.ba e-mail: [email protected]

Pasta ReggiaPasta Reggia di Casserta je italijanska durum tjestenina vrhunskog kvaliteta. Poznata je kao i „kraljevska tjestenina“, a svoj naziv du-

guje kraljevskoj palači Casserta, koja je jedna od najvećih turističkih destinacija u Italiji i nalazi se u neposrednoj blizini tvornice.

Pasta Reggia je na bh. tržištu prisutna u sljedećim oblicima od 500g: spaghetti, penne ziti rigate, fusilli, cavatappi, stelline i chifferini rigati.

Marketinška podrška: na prodajnom mjestu

Logističke informacije: TP, KP (12kg, 500g)Okvirna MP cijena: n/aProizvođač: Pastificio Pallante


Telefon: 033/774-950Fax: 033/774-951Web site: www.megamix.ba


FarmerIstraživanja su pokazala da bh. stanovništvo, prateći europske tren-

dove prehrane, sve više vodi računa o zdravoj i uravnoteženoj ishrani. Stoga su tehnolozi kompanije Klas d.d. Sarajevo, oslanjajući se na stare

izvorne recepture, proizveli poseban hljeb na bazi cijelih zrna pšeni-ce i raži simboličnog naziva Farmer. Farmer sadrži cijela zrna pšenice i

raži, pa samim time ima povećan sadržaj vlakana koja pozitivno utječu na rad probave, organizmu daju osjećaj sitosti, djeluju okrepljujuće i

apsorbuju toksične materije. Cijela zrna pšenice i raži imaju veći udio vitamina (skupine B i E) i minerala (željezo, fosfor, kalcij). Ovaj hljeb je namijenjen onima koji žele dugovječan zdrav život, a njegova prednost

je i produženi rok trajanja koji potrošačima omogućava svježinu do po-sljednje mrvice. Farmer je u prodaji od 10.09.2012. godine.

MacCoffee 3u1MacCoffee je jedna od najprodavanijih kafa u svijetu. Tržišni su lider u velikom broju država, a njihovi proizvodi su od sada prisutni i u BiH. MacCoffee je poznat po svojim provokativnim reklama, sponzorstvu auto utrka, te upečatljivom okusu Strong 3u1 kafe.

MacCoffee 3u1 proizvodi su dostupni u okusima Original, Strong, i Hazelnut. Prodaju se kao pojedinačni prutići, te u promotivnim pakovanjima od 10, 20 i 40 prutića.

Marketinška podrška: Na prodajnom mjestu

Logističke informacije: n/a

Okvirna MP cijena: n/a

Proizvođač: Food Empire, Singapur


Telefon: 033/774-950

Fax: 033/774-951

Web site: www.megamix.ba


66

preporuka


MINI VODIČ KROZ POSLOVNU KOMUNIKACIJU

R azvojem interneta elektron-ska pošta je preuzela veliki dio poslovne komunikacije. Me-đutim, usljed sve češćeg kori-štenja e-maila komunikacije,

svako od nas se, prije ili kasnije, suoči sa problemom rastućeg broja e-mailova. Važno je da, bez obzira na broj e-mai-lova koji primate i šaljete u toku jednog radnog dana, poštujete pravila elektron-ske poslovne korespondencije i dobrih poslovnih manira. Evo nekoliko savjeta i pravila za postizanje efektivne i efikasne elektronske komunikacije, koja je u skla-du sa poslovnim bontonom i pravilima ponašanja i pisanja u poslovnom okru-ženju.

Jasno formulišite adresu i naslov e-maila

E-mail adresa treba da djeluje poslov-no. Ona treba da sadrži dio sa vašim imenom i prezimenom i predstavlja lično vas ili sektor kojem pripada-te. Drugi dio adrese treba da pripada korporativnom identitetu kompanije. Izbjegavajte da šaljete poslovne e-ma-ilove sa privatne adrese, jer to djeluje veoma neprofesionalno.

Naslovom, u svega nekoliko riječi tre-ba da formulišete temu o kojoj pišete u samom pismu. Dakle, naslovom nagla-šavamo suštinu poruke. Također, jasna formulacija naslova e-maila vam kasni-je omogućava da jednostavnom pretra-gom pronađete konkretan mail u dugoj listi vašeg e-sandučića.

Preciznu poruku započnite pozdravom, a završite potpisom

E-mail, kao i sva pisma započinje se ljubaznim pozdravom (Poštovani, Ci-jenjeni...). Ispod pozdrava bi trebalo da stoji uvod kojim biste svog „sagovorni-ka“ uveli u osnovni sadržaj i cilj pisma, tj. poruke.

Pravila e-mail bontona Autor: Infostud grupa korisnih sajtova, www.infostud.com

Poruka treba da bude precizna, jasna, kompaktna i bez suvišnih riječi i deko-rativnih rečenica. Suština je da drugoj strani prenesete poruku profesional-nim i objektivnim tonom.

Zaključak kojim završavate pismo služi da još jednom, jasno i kratko, naglasite šta želite da postignete. Na samom dnu završenog pisma bi trebalo da stoji vaš potpis koji uključuje i vašu poziciju u kompaniji za koju radite i vaš službeni kontakt.

Odgovorite na svaki e-mail

Važno je da odgovorite na svaki e-mail koji stigne na vašu adresu. Potrudite se da na primljenu elektronsku poštu od-govorite u roku od 24 sata. Ovaj tempo je ustaljen u poslovnom bontonu, ali ga je ponekad baš teško pratiti. Ukoliko su u pitanju kompleksne teme i ako nije realno da na e-mail odgovorite u nekom kraćem roku, poželjno je da se javite drugoj strani, da potvrdite da je poruka stigla do vas i da drugoj strani date okviran datum kada ćete poslati kompletan odgovor, ponudu, rješenje problema i slično. Ako vam se desi da ne odgovorite na e-mail u prihvatlji-vom roku, učinite to što je prije mo-guće, uz dodatno obrazloženje, koje ta-kođer treba da bude u kratkim crtama, zbog čega kasnite sa odgovorom.

Ponekad tražite potvrdu prijema e-maila

Potvrda prijema e-maila nije uvijek neophodna, jer to može biti zamor-no, pogotovu ako u toku dana primate puno pošte. Zbog toga ovu opciju kori-stite samo kada to ima smisla i kada je neophodno, jer je tema e-maila veoma važna.

Out of Office poruka

Ukoliko neko vrijeme nećete biti u kancelariji, jer idete na godišnji odmor ili bolovanje, važno je da, putem od-govarajućeg sistema, svima onima koji u tom periodu pošalju e-mail na vašu adresu, obezbijedite automatsku poru-ku. Ta takozvana Out of Office poruka treba jasno da iskomunicira da neko vrijeme nećete biti u mogućnosti da odgovarate na e-mailove i da drugu stranu uputi na kontak osobu koja vas zamjenjuje za vrijeme vašeg odsustva.

Izbjegavajte pisanje povjerljivih podataka

U samom sadržaju bi trebalo da izbje-gavate važne podatke, informacije, ulazne šifre za koje smatrate da ne bi trebalo puno ljudi da zna. Ukoliko to ne možete da izbjegnete, naznačite to jasno tako da primaoc ima u vidu da je ono što je napisano u pismu namijenje-no isključivo njemu.

Provjerite šta ste napisali

Prije nego što pošaljete mail, obavezno ga pročitajte još jednom. Ispravite mo-guće pravopisne i gramatičke greške i nepravilnu upotrebu riječi. Provjeri-te da li na osnovu maila druga strana može da spozna važne informacije koje ste željeli da istaknete. Radi pregledno-sti, tekst možete da podijelite u manje cjeline, koristeći blok forme.

Na kraju, još jednom provjerite adre-su na koju šaljete poruku i ako je sve u redu, kliknite na send.


68

inStore u razgovoru sa…


Marketing managerima Po defi niciji marketing menadžer je osoba koja obavlja široki spektar aktivnosti kako bi proizvod ili usluga imala dobar odjek u svijesti potrošača, a za krajnji cilj ima porast prodaje i dobar imidž proizvoda ili usluge... Planira, usmjerava i koordinira cijenu, distribuciju i promociju proizvoda ili usluge. Evo primjera kako to uspješni godinama provode u djelo.

Pripremila: Katarina Sulić

Samir Brajlović, MESNA INDUSTRIJA BRAJLOVIĆ Samir Brajlović je HACCP expert i šef marketinga u mesnoj in-dustriji Brajlović. Od samog osnivanja kompanije involviran je u sektoru marketinga, da bi funkciju šefa preuzeo 2009. godine od kada se počinju dešavati mnoge pozitivne stvari u kompaniji Braj-lović. Završena je izgradnja novog proizvodnog pogona u vrijed-nosti 4.000.000 KM, te započeta implementacija sistema HACCP i ISO 9001:2008, koja je nakon osam mjeseci uspješno implemen-tirana. Za sve navedeno glavni „krivac“ je Samir, koji je kao veliki poznavalac mesnoprerađivačke branše aktivno učestvovao. Kao najvažnije projekte izdvaja aktivno učešće u formiranju kompanije Brajlovic GmbH u Beču, kojom Brajlovići postaju jedina kom-panija sa naših prostora koja je u jednoj od zemalja EU pokre-nula vlastitu proizvodnju. Napominje i učešće u pokretanju lanca ugostiteljskih objekata Urban grill Brajlović u kojem je 1,5 godinu obnašao funkciju direktora. Vezano za taj projekat Samir kaže: „Cilj je bio napraviti biznis u sferi ugostiteljstva. Započelo je fantastično. Urban grill je bilježio sjajne rezultate. Međutim, bio sam potrebniji me-snoj industriji. Nakon moga odlaska dolazi do promjene sistema i novog menadžmenta, koje je na kraju rezultiralo potpunim debaklom i odlu-kom moga oca Hamida, koji je inače generalni menadžer u kompaniji Brajlović, da Urban grill objekte u potpunosti proda. Namjerno navodim i dobar početak, kao i loš kraj da se po ko zna koji put dokaže da su samo ljudi ti koji su glavni faktor u stvaranju i uništavanju biznisa“. Samir je uspješno osmislio i proveo u praksu realizaciju ideje o brandu purećih artikala PURELA. „MI Brajlović je jedina domaća mesna in-dustrija koja značajnije proizvodi artikle od svježe puretine, koja se inače otkupljuje od domaćih kooperanata, a uzgojena je po EKO standardima.

Na pitanje gdje sebe vidi u budućnosti, Samir kaže: „U budućnosti se isključivo prepoznajem u Brajloviću za koju sam inače veoma „ve-zan“, jer to je porodična kompanija i ponosan sam na činjenicu da sam desna ruka svome ocu, koji je sve stvorio. Zadatak mene i mlađeg brata Damira je, kako on kaže, da samo zadržimo ono što već posjedujemo“.

Sanja Rajič Banjac, STUDIO NEUMSanja Rajič Banjac je marketing menadžer u kompaniji Studio Neum, od osnutka iste, 2003. godine. Prije samog marketinga bavi-la se grafi čkim dizajnom, idejnim rješenjima i pripremom kataloga, plakata i sl., gdje je razvijala svoju kreativnost. Studio Neum je zapa-žen i po kvalitetnom outdoor oglašavanju i originalnom osmišljava-nju poruka. Sanja ovaj tip oglašavanja smatra jednim od najefi kasni-jih medija sredstava promocije. Od brojnih projekata najponosnija je na projekt Festivala animacije, koji osmišljava zajedno sa supru-gom, a gdje su došle do izražaja njene kreativne i organizacijske spo-sobnosti. “Neum Animated Film Festival teži propagiranju animiranog fi lma među mladima u Bosni i Hercegovini kao i među njihovim vršnjaci-ma iz drugih zemalja. Cilj mu je kroz kreativne susrete i suradnju mladih pozitivno utjecati na razvoj fi lmske industrije i kulture. “

Studio Neum je radio na brojnim projektima i osmišljavao kam-panje za neke od bh. banaka, surađuju sa Zagreb fi lmom, autori su brojnih tematskih slikovnica itd. Sanja ističe važnost dobrog imidža, što podrazumijeva poštivanje rokova i jasnu komunikaciju. Stalno utvrđuje marketinške ciljeve, analizira i nadgleda fi nancijske fakto-re, a sve u cilju što bolje prezentacije kompanije u kojoj marketing jedan od najvažnijih preduvjeta za fi nancijsku opstojnost. “Nekada je teško uspostaviti ravnotežu između umjetničkog i komercijalnog. Dosada smo to nekako uspijevali, čemu u prilog govore mnogobrojne nagrade na festivalima, kao i zadovoljstvo naših klijenata odrađenim poslom.“

Unatoč savremenim sredstvima komunikacije, velik dio posla se odrađuje direktnim kontaktom, radi organiziranja svih potrebnih aktivnosti kako bi se marketinški uspješno ostvario. “U suštini mi smo kompanija koja u komunikaciji sa klijentima mora opširno obrazložiti ono što mi mislimo da je najbolje za njih. Moramo znati kako prodati proizvod.“ Osobine dobrog marketing menadžera su, smatra Sanja, komunikativnost, organiziranost, dinamičnost i snalažljivost, kao i spremnost na naporan rad. U budućnosti se vidi kao promotor ši-renja Studija Neum na raznovrsne komercijalne sadržaje, kao i na unapređenju kvalitete Festivala animiranog Filma NAFF, čije su mogućnosti neslućene.

69

Sve o Abc svježem krem siru saznajte na www.abcsir.com pridružite nam se na Facebooku

Mlijeko)

Malo soli)

Vrhnje)

70

na mjestu događaja


INSTORE PREDLAŽE NEKE OD VODEĆIH SAJMOVA U REGIJI I SVIJETU.

HRANA I PIĆE

World Food KazakhstanDatum: 06.-09. novembar Mjesto: Atakent International Exhibition Centre, Almati, KazahstanPokriva sve sektore industrije hrane i pića, okupljajući kupce, trgovce i kompanije koje izlažu samostalno, ili kao dio regionalnih ili nacionalnih štandova.

Agrofood 2012 – 62. Međunarodni sajam robe široke potrošnjeDatum: 07.-10. novembarMjesto: Skopski sajam, Skoplje, MakedonijaRegionalno predstavljanje kompanija iz Sr-bije, Slovenije, Hrvatske, Albanije, Grčke, Turske

Na programu izlaganja je sljedeće:- proizvođači hrane- industrija konzervirane hrane- konditorska industrija- pekarska industrija- mliječna i mesna industrija- hrana organskog porijekla- med- smrznata hrana (riba, morski plodovi,

voće i povrće)- alkoholna i bezalkoholna pića- kafa- repromaterijal i sirovine za proizvodnju

hrane- hortikultura i sjemenski materijali- sredstva za zaštitu biljaka i vještačka

đubriva- agromehanizacija- mašine i oprema za prehrambenu indu-

striju- ambalaža i mašine za pakovanje

Supply Chain EventDatum: 21.-22. novembarMjesto: CNIT Paris La Defense, Pariz, FrancuskaSajam se bavi različitim tehnologijama i or-ganizacionim metodama. Posjetioci imaju priliku da se susretnu sa profesionalcima koji izrađuju baze podataka.

Slow Food MarketDatum: 09.-11. novembarMjesto: Messe Zurich, Cirih, ŠvajcarskaJedan od najvećih sajmova poljoprivredne industrije u Cirihu. Na sajmu će biti pred-stavljen veliki izbor namirnica kao što su brašno, hljeb, peciva, keks, kolači, čokola-da, džem, med, sladoled, vino, sokovi, pića, vegetarijanski proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, bilje, voće i povrće. Slow Food Market će biti domaćin za više od 160 izla-gača, a očekuje se da će privući više od 7.400 posjetioca.

Products And PackagingDatum: 07.-09. novembarMjesto: Permskaya Yarmarka Exhibition Center, Perm, RusijaSajam koji se bavi prehrambenim proizvo-dima, sirovinama, opremom i tehnologijom u procesu proizvodnje i pakovanja hrane. Uključuje prezentacije o preradi hrane.

ITSHOWCASELIVE-Sheffi eldDatum: 06. novembarMjesto: Bramall Lane, Šefi ld, EngleskaJedan od premium sajmova za industriju po-slovnog softvera. Na sajmu učestvuju izla-gači koji opskrbljuju softver za proizvodnju i distribuciju. Događaj organizuje Frame-work Media Limited.

Emballage-World Packaging ExhibitionDatum: 19.-22. novembarMjesto: Parc des Expositions France, Pariz, FrancuskaSajam koji pruža uvid u aparate za pakova-nje i ambalažu, a u cilju zadovoljenja potreba cjelokupnog tržišta prehrambene industrije, ljepote i zdravlja, industrijskih proizvoda i druge robe široke potrošnje.

Pack & Move Logistik VerpackungDatum: 20.-23. novembarMjesto: Basel Exhibition Center, Bazel, ŠvajcarskaSajam je struktuiran ne samo po kategoriji proizvoda, već i po zahtjevima posjetioca. Informacije su prilagođene specifi čnim sek-torima.

Shop. Logistics. WarehouseDatum: 07.-09. novembarMjesto: Permskaya Yarmarka Exhibition Center, Perm, RusijaIzlagači predstavljaju mašine i opremu, skla-dišta, logističke sisteme i prateću tehnolo-giju. Sajam osigurava platformu za upozna-vanje sa sistemima upravljanja skladišnim prostorom. Posjetioci će moći da kupe proi-zvode i tehnologije koji se odnose na sektor logistike.

In TehnikaDatum: 27.-29. novembarMjesto: Ljubljana Exhibition and Convention Centre, Ljubljana, SlovenijaJedan od vodećih poslovnih događaja za sek-tor industrijske tehnologije i idealna platfor-ma za upoznavanje sa novim tehnologijama.

FOODistDatum: 06.-08. decembar Mjesto: Tuyap Fair Convention & Con-gress Center, Istanbul, TurskaSajam je isključivo posvećen dobavljačima hrane i pića i proizvoda za ugostiteljsku in-dustriju. Fokusira se na procese proizvodnje, tehnologiju, pakovanje i distribuciju.

Agro – Food – Drink – Tech Expo GeorgiaDatum: 28. nov. - 01. decembarMjesto: ExpoGeorgia Trade Fair Centre, Tbilisi, GruzijaVeliki broj posjetioca i stručnjaka. Saradni-cima pruža priliku za predstavljanje proizvo-da na rastućem gruzijskom tržištu.

Food & Life ExpoDatum: 28. nov. - 02. decembarMjesto: New Munich Trade Fair Centre, Minhen, Njemačka Food & Life Expo predstavit će sveobuhva-tan raspon opreme, tehnologije i pakovanja za prehrambenu industriju. Tradicionalno, sajam okuplja njemačke proizvođače hrane i pića te pruža izlagačima izvrsnu priliku da pokažu najnovije tehnologije i promovišu konkurentnu i savremenu opremu.

Dubai Drink Technology ExpoDatum: 04.-06. decembarMjesto: Dubai International Convention & Exhibition Centre, Dubai, UAEPremium sajam regije Bliskog Istoka i sje-verne Afrike, posvećen industriji pića - voćnih sokova, fl aširane vode, gaziranih, energetskih i wellness pića, mlijeka i mliječ-nih proizvoda, funkcionalnih i RTD pića, čaja i kafe. Jedinstvena platforma za pred-stavljanje najnovijih tehnologija i sistemskih rješenja čitavog proizvodnog lanca (proizvo-dnja, punjenje, pakovanje, distribucija, vele-prodaja, maloprodaja i marketing).

AMBALAŽA

IT

U REGIJI


72

investicije u regiji


Najnoviji tržni centar na Balkanu Skopje City Mall je najveći tržni centar u kojem će biti predstavljeno 150 renomiranih svjetskih i lokalnih marki. Investicija je vrijedna 70 miliona eura, a očekuje se da će donijeti oko 2.000 novih radnih mjesta.

Priredila: Alma Hot, [email protected]

Dugoočekivani tržni centar Skopje City Mall, koji se inten-zivno gradio prošle dvije godine, bit će otvoren na 4. oktobra 2012. godine. Ukupna površina tržnog centra je 90.000 m2, od kojih su 39.000 m2 predviđeni za izdavanje, što ga ubraja među najveće tržne centre u regiji.

Glavni investitori ovog proekta su Balfi n MK, podružnica grupacije Balfi n iz Albanije, zajedno sa Fashion Group iz Makedonije. Tim eksperata koji radi na ovom projektu, uspio je da stvori povjerenje i da privuče nove investitore i banke, uključujući tu i EBRD, koja je investirala gotovo 19 miliona eura. „Ubijeđeni smo da je ovo dobro vrijeme za ovakvu investi-ciju. Skopje City Mall je zamišljen kao regionalni tržni centar koji će svim potrošačima obezbijediti sasvim novo šoping iskustvo i istinsko uživanje. Skoplju je nedostajao savremeni tržni centar

kakav imaju sve europske metropole, i to ne samo jedan. Na pri-mjer, u Skoplju momentalno ima 50 m maloprodajnog prostora na 1.000 stanovnika. Kada to uporedimo sa drugim metropolama, je vrlo malo“, izjavio je Ivajlo Ivanov, menađer Skopje City Malla.

Skopje City Mall ima stratešku lokaciju. Nalazi se 3 km za-padno od centra grada, u zoni koja se odlikuje visokim kvalite-tom stambenog prostora. Tržni centar je lociran između dvije glavne saobraćajne arterije grada koje se protežu od istoka prema zapadu, kroz bulevare Partizanski odredi i Ilindenska, koji su direktno povezani sa međunarodnim putem prema

Kosovu. Samo bulevar Partizanski odredi, koji je najfrekventniji bulevar u Skoplju, ima dnevni protok od 30.000 vozi-la. Opredjeljenje Skopje City Malla je da preraste u najuspješniji šoping centar na Balkanu, a u prvoj godini poslovanja, tržni centar treba da pri-vuče oko 7,5 miliona po-sjetioca.

LIČNA KARTA INVESTICIJE

Ime objekata: Skopje City Mall

Površina objekata: 90.000 m2

Prodajni prostor: 39.000 m2

Sadržaj: 150 svjetskih i lokalnih trgovačkih marki

Parking: 1.300 mjesta

Otvaranje: 4. oktobar 2012.

U okviru svojih 39.000 m2 prodajnog prostora, Skopje City Mall

donosi Makedoniji neke od najvećih brendova, kako i najvećeg

europskog trgovca – francuski Carrefour, koji će se prostirati

na površini od 4.500 m2 i time će postavi Makedoniju u svoju

mapu od 9.500 prodajnih mjesta, u 33 zemlje svijeta.

SKOPJE CITY MALL – NOVO ŠOPING ISKUSTVO


* 50

% d

uže

- u

od

no

su n

a p

reth

od

nu

Pal

ette

ICC

fo

rmu

lu

Nove Palette Intensive Color Creme sa��

Palette. Vaš najbolji izbor boja.

Krovna marka Palette, prema panelu vodećih trgovačkih instituta u Europi,

tržišni vrijednosni udjeli 1-4/2012

74

trendovi


M-COMMERCE: BUDITE TAMO GDJE SU VAŠI KUPCI

Kupovina u pokretu Prije pet godina smo mislili da znamo sve o internetu. Sada shvatamo da puno toga tek treba da učimo… Internet koji smo znali se promijenio i evoluirao u novi oblik naredne generacije– mobilni internet.

Autor: Aleksandar Petković, autor bloga www.mobilnimarketing.me

Da li je vaše poslovanje spre-mno za „mobilNizaciju“? Nebitno da li jeste ili nije, budite uvjereni da vaši kupci jesu. Veoma ozbiljno razmo-

trite neke od sljedećih činjenica:

mobilni uređaji imaju sve moćniji hardver;

mobilni internet je sve dostupniji i brži;

kupci imaju sve manje slobodnog vremena za odlazak u kupovinu;

skoro 30 posto svih otvorenih inter-net strana dolazi sa mobilnih uređa-ja.

Današnji tinejdžeri će biti vaši kupci/klijenti za par godina. Možete li da za-mislite kakve će telefone koristiti vaša djeca u budućnosti? Zadržite posto-jeće i pridobijte nove kupce, jer, m-Commerce više nije budućnost. Ukoli-ko i dalje smatrate da vašem poslovanju

ne treba odgovarajuća mobilna strate-gija, budite sigurni da se varate.

Šta nam je to revolucionarno donio “mobile”?

Na ovo pitanje nema potrebe daviti od-govor, svi vi koji u rukama držite ovo izdanje InStore magazina, jako dobro ga znate. Ko je od nas prije 10 godina mogao da pretpostavi da će nam mobilni telefon služiti za nešto drugo osim za razgovor i slanje SMS-ova? Najnovija 4G mreža uveliko počinje da se koristi u razvijenim zemljama, pa će tako doći i kod nas. Ono što već sada imamo na zavidnom nivou, a što će biti još izraženije, jeste mogućnost korištenja interneta na mobilnim ure-đajima. Prije pet godina smo mislili da znamo sve o internetu. Sada shvatamo da puno toga tek treba da učimo… Internet koji smo znali se promijenio i evoluirao u novi oblik naredne generacije– mobilni internet.

Šta je m-Commerce?

Postoji mnogo različitih definicija šta je m-Commerce, međutim suština se svodi na sljedeće.

U pitanju je postojanje e-Commerce sistema na mobilnim uređajima uz mo-gućnost plaćanja na njima. Bilo kako bilo, ono što predstavlja bitnu razliku između e-Commerce i m-Commerce sistema leži upravo u sljedećoj rečenici: Order from and deliver to anywhere. Ova mogućnost se upravo vezuje za mobility, odnosno porta-bilnost uređaja putem kojih možemo da kupujemo i plaćamo robu i usluge.

Šta ljudi kupuju uz pomoć m-Commerce sistema?

Grafik koji možete vidjeti ispod predstav-lja istraživanje kompanije Adobe u razvi-jenim zemljama svijeta, među kojima sva-kako nema naše regije. Kao potvrda tome ide u prilog upravo činjenica da čak 43 posto ispitanika koristi m-Commerce za kupovinu muzike, filmova i igrica, dok je naša regija u vrhu po količini piraterije

navedene intelektualne svojine.

Lokacija, lokacija, lokacija!

Ako malo bolje izanaliziramo ovaj grafik, dolazimo do zaključka da je m-Commer-ce najpogodniji upravo za korištenje u retail industriji. To ne znači da nije po-godan za korištenje u drugim granama industrije, ali u retailu pokazuje daleko najbolje efekte.

Ukoliko se pitate zbog čega baš retail, evo i objašnjenja. Sigurno znate neku pekaru koja dobro radi već godinama. Dobar dio zasluge za dobro poslovanje dolazi vjerovatno zbog dobrog kvaliteta njiho-vih proizvoda, ali isto tako, velika je vje-rovatnoća da se ta pekara nalazi na jako dobroj i prometnoj lokaciji. Ili gledajte to ovako, džabe nekom dobar burek i uku-san đevrek ukoliko mu se pekara nalazi negdje zavučena, daleko od čula mirisa i vida svakodnevnih prolaznika. To može da se gleda i iz drugog ugla. Možete da imate očajne proizvode i da vam prodaja ide dobro samo zato što imate jako dobru lokaciju.

Budite tamo gde su vaši kupci!

Upravo je u tome prednost m-Commer-ce sistema. Mobilnost, odnosno portabil-nost mobilnih uređaja nam omogućuje da kupujemo bilo šta, u bilo koje vrijeme, na bilo kojem mjestu. Onaj ko nam to omogući nam je pomogao dosta u živo-tu i zbog toga ćemo ga cijeniti i koristiti njegove usluge.

m-Commerce u regiji: trenutni status

U ex-YU regiji trenutno postoji oko 500 e-Commerce sajtova preko kojih je mo-guće platiti robu i usluge putem platnih kartica. Šta mislite, koliko njih je u tre-nutku pisanja ovog članka optimizovano za korištenje na mobilnim uređajima? Vjerovali ili ne, nema ih više od pet, što je svega jedan posto!

Šta se najčešće dešava kada putem mobil-


nog uređaja pokušamo da otvorimo neki e-Commerce sajt?

Sajt se učitava predugo

Usability nije odgovarajući za mobile

Veličina teksta, slika i ostalih sadržaja nije odgovarajuća za prikazivanje na malim ekranima

Način prikupljanja podataka i infor-macija (username, password, osetljivi podaci vezani za platnu karticu itd.) prilikom online kupovine je krajnje ne-pouzdan, jer su mehanizmi data collecti-ona drugačiji za mobile

Ne uspjevamo da postupak kupovine dovedemo do kraja

Gdje je zapelo?

Šta je to što obično koči retailere da kre-nu u avanturu zvanu e-Commerce, sa-mim tim i m-Commerce?

1. Ne vjeruju u uspjeh ovakvog načina prodaje.

2. Nemaju neophodna interna znanja, niti žele da ih steknu, jer vjeruju da je način na koji rade najbolji mogući.

3. Ne izdvajaju im se materijalna sredstva za ulaganje u ove vidove prodaje.

4. Zbog negativnog pristupa u pisanju i izvještavanju lokalnih medija o online trgovini, retaileri su zabrinuti zbog be-zbjednosti osjetljivih podataka i zlou-potrebe platnih kartica.

5. Neki od retailera čak brinu i o privat-nosti korisničkih podataka.

6. Nemaju jasnu viziju šta žele da posti-gnu.

7. Nemaju odgovarajuću mobilnu strate-giju poslovanja.

Ukoliko se i odluče da se upuste u avan-turu zvanu m-Commerce, retaileri obič-no odmah u startu naiđu na prvu pre-preku u vidu dileme: Mobilni web sajt ili mobilna aplikacija?

Kako najefikasnije pristupiti kupcima koji koriste različite mobilne uređaje sa različitim operativnim sistemima i har-dverom?

43%

FILMOVI, MUZIKA, IG

RICE

KNJIGE, NOVINE, MAGAZINI

BAKALUK, ZDRAVLJE, ŠMINKA

KOMPJUTERSKA I KANC. OPREMA

SPORTSKI REKVIZITI

ALATI I AUTO DIJELOVI

BEZ KUPOVINE ZADNJIH 6 MJESECI

31% 30% 28% 26%23%

20%17% 16%

13% 12%

Ako koristimo aplikacije koje je potreb-no downloadovati, možemo da naiđemo na različite probleme. Prije svega ogra-ničavamo se samo na korisnike jednog operativnog sistema (recimo Androida), a ako pored njega želimo da omogućimo da uslugu koriste i iPhone, BlackBerry, Microsoft Windows korisnici, treba nam čitavo malo bogatstvo da bi to postigli. Zatim, morali bi da pratimo svaku pro-mjenu i novotariju koju operativni siste-mi s vremena na vrijeme uvedu. Također, ukoliko i mi sami poželimo da nešto mijenjamo na našem m-Commerce rje-šenju, moramo da izbacujemo redovne update za naše aplikacije i da maltretira-mo korisnike da preuzmu posljednju ver-ziju kako bi mogli i dalje da koriste svoj omiljeni m-Commerce sistem.

Iz ovih, ali i mnogih drugih razloga, m-Commerce rješenja se najčešće kreiraju kao mobilni web sajtovi koji će podjed-nako dobro funkcionisati i prikazivati se vlasnicima uređaja raznih proizvođača, operativnih sistema, performansi i funk-cionalnosti.

e-Commerce, kupovina koja NIJE u pokretu

Kada već govorimo o web sajtovima, važno je napomenuti da m-Commerce obično ne ide bez e-Commerce sajtova. Vašu e-Commerce online prodavnicu će koristiti ljudi koji sjede za računarom, ali šta je sa ljudima koji ne sjede non-stop ispred monitora? Njih je daleko više i oni su ti zbog kojih se kreira mobilna strate-gija uz pomoć koje je moguće kupovati i u pokretu.

Istraživanje kompanije Adobe

76

vjerovali ili ne


Više od 60 trokoličara bo-rilo se za titulu šampiona ovogodišnje trke u orga-nizaciji Red Bulla, koja je održana 15. septembra u Beogradu. Po riječima or-ganizatora, najavljivana kiša nije spriječila nekoliko hil-jada gledaoca da dođu i pos-matraju spektakl. Takmičari

U namjeri da se suprotstavi “epidemiji gojaznosti”, Nju-jork je postao prvi grad u SAD koji je uveo zabranu prodaje slatkih sokova i napitaka u re-storanima i drugim objektima javne prehrane.

Osam članova komisije grad-skog Odbora za zdravlje po-držali su prijedlog gradona-čelnika Michaela Bloomberga o kontroli količine šećera u

Ukoliko ste, kao većina lju-di, veliki ljubitelj kafe, da li biste se usudili da proba-te najjaču kafu na svijetu, koja se pritom zove Death Wish? Porijeklom iz Ame-rike, ona sadrži duplo više kofeina od uobičajene kafe koju svakodnevno pijemo. Ona je jakog i bogatog uku-sa, priprema se umjerenim prženjem, a rezultat je lične potrage vlasnika brenda za zrnom koje ima visok sadr-žaj kofeina. Na sajtu kom-panije stoji upozorenje koje kaže da ovo nije kafa za uo-bičajena jutarnja ispijanja ili za slabe ljude. Death Wish kafa nije dostupna u regu-

Braća Bryan i Jordan Silver-man iz Njujorka napravili su toalet papir na kome može da se odštampa reklama! Jordan (22) je na ideju došao 2010. godine. Njegov 18-godišnji brat Bryan kaže da je prvo bio skeptičan, ali da je potom uvi-dio da ovaj način reklamiranja zaista privlači pažnju. Oni su svoj reklamni toalet papir pri-javili na takmičenje časopisa Enterpreneur i dobili sred-

Renomirani časopis Decan-ter objavio je da će sljedeće godine u Atlanskom okeanu, na 150 metara od obale i du-bini od čak 1.000 metara, biti „otvoren“ pravi vinski po-drum.

Boce će se čuvati u specijal-nim sanducima od nerđajućeg čelika koji mogu da podnesu veliki pritisak, kako čepovi od pluta ne bi popustili ili fl aše eksplodirale. Sanduci će biti pričvršćeni za morsko dno i opremljeni kamerama i si-stemom za praćenje. Klijenti

Ruska kompanija Stoyn pred-stavila je liniju sladoleda u obliku aktera horor fi lmova iz osamdesetih godina. Freddy Krueger iz Strave u Ulici brije-stova ima ukus paradajza i lju-

Njujork zabranio prodaju sokova

Najjača kafa na svijetu

Reklama na toalet papiru

Vinski podrum pod vodom

Horor na štapiću napitcima koji se prodaju u gradskim restoranima, kini-ma, sportskim prostorima na uličnim tezgama, ali i radnim mjestima. Zabrana ne obu-hvata dijetalne sokove, alko-holna pića i sokove koji su više od 70 posto prirodni.

Predviđena kazna za nepošto-vanje ovog Zakona, koji bi na snagu trebalo da stupi u martu 2013., iznosi 200 dolara.

larnoj prodaji, već se može poručiti online, i to samo za stanovnike SAD i Kanade. Pakovanje od pola kilogra-ma košta 20 dolara.

stva za pokretanje projekta, a u planu je i patentiranje toa-let papira sa bar kodom koji može da se očita mobilnim telefonom.

će u ovom podrumu moći da čuvaju vino i do 10 godina, a svake druge godine će moći da ga probaju kako bi pratili poboljšanje kvaliteta.

FOTO VIJEST

te paprike, stvor iz Predatora napravljen je od celera i dinje, Pinhead iz Gospodara pakla od nane i pića blue curacao, a Chucky iz Dječje igre od jabu-ke i mrkve.

su se nadmetali sa konkuren-cijom, ali i vlažnom stazom punu zahtjevnih prepreka. Vedar duh, brzina, adren-alin i dobro raspoloženje kako među takmičarima, tako i u publici, otjerali su kišu i oblačno vrijeme, a Dorćolom su grmile samo trokolice.

Predrag Vučković/Red Bull Content Pool


78

svijet u brojkama


Iz godine u godinu, pojmovi poput sigurnost hrane i okoline, „zeleno“, organski, lokalno porijeklo, nije testirano na životinjama i fer trgovina, sve češće se pojavljuju na deklaracijama i etiketama robe široke potrošnje. Euromonitor International je uradio istraživanje u osam zemalja kako bi saznali da li su ovi faktori vodilja kupcima pri odluci o kupovini i šta to znači za marketing.

„Zelene“ kupovne navike

Većina ih ne razlikuje

proizvodi proizvedeni prema strogim propisima. To mož-da ukazuje na potrebu za ujednačavanjem zakonodavstva.

-gansko, gdje 46 posto ispitanika izjednačava prirodno sa organskim, a 61 posto definiše organsko kao prirodno.

-mnost da plate više za „prirodne“ proizvode.

ispitanici bili najspremniji da plate više, i to čak 46 posto njih.

Indije, ispitanici u tim zemljama bili su spremni da plate više za fair trade proizvode.

-nja. Više od polovine ispitanika spremno je da plati više za proizvode koji na deklaracijama imaju izjavu da prilikom proizvodnje nisu vršena testira-nja na životinjama.

-zvode, posebno je visok u Japanu (42%).

Organski nije nužno i zdravo

mogu proizvoditi lokalno (samo 21 posto njih se složilo s ovom definicijom).

zdravlje poznato, samo 47 posto ispitanika smatra da su organski proizvodi zdraviji od konvencionalnih.

KAKO KUPCI DEFINIŠU PRIRODNO I ORGANSKO

SPREMNOST DA PLATE VIŠE


Rast potencijala na tržištima u razvoju

Anketa je pokazala da je srednja klasa potrošača u Brazilu, Kini i Indiji vrlo zainteresovana za „zelene“ atribute, pa su spremni da potroše više na ove proizvode. Njihove kupovne navike postaju sve sofi sticiranije kako im rastu prihodi, a oni kao potrošači postaju zahtjevniji.

Povećana ekološka svijest

Kako potrošači postaju svjesni ekoloških pitanja kao što su klimatske promjene, održivost, dobrobit životinja i siromaš-tvo u svijetu, sve više osjećaju potrebu da „odrade svoj dio“, kako bi poboljšali globalnu sliku i osigurali bolju budućnost za svoju djecu.

Bolji izgledi za prirodnu i organski zapakovanu hranu

Raste interes za „zelena“ pitanja, te će se nastaviti povećanje potražnje za pri-

rodno zdravom (NH) i organski zapakovanom hranom. Očekuje se rast vrijednosti prodaje u tim sektorima za 31 do 33 posto, od-

nosno do 316,4 milijardi dolara do 2015. godine.

Ispitanici u Brazilu, Kini i Indiji* odu-ševljeni su kada na proizvodima prona-đu „zelene“ markice, uprkos pogrešnoj pretpostavci da mnogi kupci na tim tržištima ne mogu sebi da priušte pre-mium proizvode iz kategorije organske hrane.

Kod kupaca u Japanu i Francuskoj, za-bilježen je najniži nivo svijesti o važno-sti kupovine ovih proizvoda, a pogoto-vo aspekat „fer trgovine“, koju samo 19 posto japanskih i 29 posto francuskih ispitanika smatra bitnim.

Njemački potrošači su su među ekološ-ki najsvjesnijim u razvijenim zemljama, gdje 53 posto ispitanika izdvaja aspekte fer proizvodnje hrane, a 42 posto as-pekte ekološki odgovorne proizvodnje hrane kao jako bitne.

Američki kupci, njih 45 posto, smatra da je lokalno porijeklo od presudnog značaja.

IMPLIKACIJE I MOGUĆNOSTI

NACIONALNI TRENDOVI

*Napomena: Treba imati na umu da se u Kini, Indiji i Brazilu ovi trendovi odnose na relativno mali broj urbanih potrošača koji su sudjelovali u anketi, i samim tim ne predstavljaju većinu.

Izvor: Euromonitor, www.euromonitor.com

80

vox populi


Jedini izuzetak pravila da mi je sve živo draže od kupovine odjeće, bio je period dok sam jedno kratko vri-jeme živjela u Londonu. I to samo zato jer sam otkrila sniženja. Nisam ih tražila - ona su našla mene. Naime, fenomenološki me je zanimalo zašto su u osam sati ujutro ispred prodav-nice koja se otvara u devet poredane žene koje piju kafu, čitaju novine i čekaju otvorenje vrata izlijepljenih crvenim jumbo SALE naljepnicama. Pa sam po onoj: Monkey see, monkey do, stala i ja. I kada su se nakon pede-setak minuta otvorila vrata, sve mi je bilo jasno. Nakon samo deset minuta

uredno posložena prodavnica izgledala je kao da su kroz nju udruženim snagama prošli tajfun i gladni skakavci. A prošle su žene. I ja među njima. Potpuno raspamećena. Malo zato jer te svo to uzbuđenje neminovno po-nese pa počneš i ti da se otimaš i vučeš jedan rukav sakoa, dok drugi rukav vuče i otima jednako odlučna šopingholičarka. Ali najviše zato jer je teško povjerovati kako nešto što je jučer koštalo više od stotinu maraka, danas košta deset. I pri tom nije oštećeno, od prošle godine, ima veličina (samo se za njih treba izboriti) i nije nešto što ćeš moći obući tek za osam mje-seci-kada se promijeni vrijeme. Sniženja u Londonu su dovela do toga da je moj muž u posjeti ostao zabezeknut činjenicom da sam za tri mjeseca uspjela nabrati dvadeset pari cipela. A kako i ne bih? Sa oko stopedeset maraka pale su na devet! Znam samo da sam viknula: “38 u svim bojama koje imaju”. I jedva cekere donijela kući. Prirodno, čim sam se vratila u Sarajevo i na prvoj prodavnici vidjela natpis Sniženje, jednako crveno i jed-nako velikog fonta, odmah sam uletjela u namjeri da se obučem od glave do pete. I vrlo razočarano izletjela. Jer, ako su kod nas zaista, kao što su nas učili u školi, rijeke najplavije i gore najzelenije, sniženja nam nisu najsni-ženija. Zapravo, obično je jako teško pronaći stvar koja je zaista snižena. Jer, u mom svijetu ako cijena sa sto padne na devedeset maraka, to nije ni za crvenih slova ni za velikog fonta. Nakon nekoliko istinskih razočarenja, shvatila sam su najvažnije riječi na plakatima za sniženje one “i do”. Koje su napisane majušnim slovcima. Da ih se vidi tek kada se uđe. I ustanovi da su odjevni predmeti sniženi “i do” osamdeset posto najčešće oni koje niko nikada i nije htio. U zemlji u kojoj se većina ljudi oblači u prodavnicama rabljene odjeće ili na pijaci, to šta se nosi koje sezone bitno je nekolicini. A i ona će do slijedeće sezone zaboraviti da je isti taj sako nekada bio snižen, a onda u sezoni po staroj cijeni vraćen na policu. Jer upravo takvu cijenu sam neki dan vidjela u jednoj radnji koja prilično drži do svog ekskluzi-viteta. Na etiketi se jasno vidi historija odjevnog predmeta koji je očito starosjedioc. I vrlo žilav, jer je uspio preživjeti čak dva sniženja. Ali, i vrlo sretan jer su njegove prave vrijednosti prepoznate pa mu je sada, kada nam se bliže minusi, vraćena stara cijena. Bez da se promijeni etiketa. Sniženja su valjda posljednja prilika da se zaradi na robi koja dugo stoji u radnji. Kod nas, očito, nije tako. Svaki odjevni predmet ima još nekoliko šansi. Što je mnogo više nego se može reći za većinu onih koji će ga nositi.

Zenit Đozić, glumacUživam punim plućima u svakoj kupovini

Televizijskim gledaocima je postao poznat kao član kultne ekipe Top lista nadrealista koja se snimala prije dvadese-tak godina. Vrstan glumac i komičar koji svojim izjavama i avangardnim načinom života vrlo brzo pokupi simpatije svih koji ga upoznaju. Zenit Đozić u razgovoru za InStore priča o svojim kupovnim navikama i svemu što uključuje proces kupovine.

Zenit za sebe voli reći da je jedan tipičan kupac. U kupovi-nu često ode do najbližeg tržnog centra sa listom namirni-ca koje su mu potrebne, a nisu rijetke niti situacije kada u trenutku ode do najbliže samoposluge. “Ne favoriziram niti male radnje niti velike tržne centre. Preferiram i jedno i drugo. Volim da imam radnju u ulici gdje živim i da brzo, u papučama, mogu sletjeti u radnju po hljeb, ali isto tako i prednosti većeg tržnog centara su važne. Tamo je mnogo veći izbor proizvoda, proizvođača, komotnija kupovina i naravno, niže cijene proizvo-da“, otkriva nam Zenit.

Kako sam ističe, najviše uživa u kupovini zdrave hrane. Tu podrazumijeva voće i povrće koje mu je omiljeno u ku-povini. „Najviše volim kupovati zdravu hranu proizvedenu na odgovoran način i prema kupcima i prema prirodi. Ne volim kad usred ljeta na policama supermarketa vidim jabuke porijeklom iz Argentine koje su stajale u hladnjačama dvije godine, a u na-šim baštama trunu predivne i prezdrave jabuke tradicionalnih sorti“, napominje naš sagovornik.

Spisak namirnica koje svakodnevno kupuje je veoma dug i na njemu se nalazi sve što je potrebno za kuću. “Kad bih počeo nabrajati šta sve kupujem, bojim se da bi to nabrajanje po-trajalo. Mnogo mi je jednostavnije da vam proslijedim spisak na-mirnica od posljednje kupovine“, odgovara nam Zenit u svom stilu te dodaje kako istinski uživa u kupovini. „Uživam pu-nim plućima u svakoj kupovini.“

Kako je već spomenuo, bez spiska najčešće ne ide u ku-povinu. Premda, ima slučajeva kada ode u kupovine bez liste namirnica. „Pošto sam već spomenuo da sam jedan tipičan kupac, često mi se zna desiti da se kući vratim sa stvarima koje mi apsolutno nisu potrebne u tom trenutku.“

Ono što ga ometa u kupovini su proizvodi veoma lošeg kvaliteta koji mnogo koštaju. „Nešto takvo se ni slučajno ne može desiti u drugim zemljama u kojima je potrošač mnogo bolje zaštićen. Tad dođem do spoznaje da je svrha otvaranja šoping centara samo čisto izvlačenje novca iz naše zemlje čime se ona dodatno osiromašuje“, završio je nekadašnji član Top liste na-drealista.

U korpi poznatihRazgovarao: Mario TrojerSniženja

Piše: Vedrana Seksan

vox populi

Documents

Broj45(BiH)-p.60