Broj44(BiH)-p.64

41.500PRIMJERAKA

SLOVENIJAHRVATSKASRBIJABOSNA I HERCEGOVINA

INTERVJU

REGIJA:- Vijesti - Stručne analize

EKSKLUZIVNO:

Kenan Uštović:

Ekonomski rast i sreća ljudi

ISTORIJA BRENDANivea

inTrgovacTuš

Ekonomski rast i sreća ljudi

ISSN

184

0-40

49

Ilija Šetka,

generalni direktor,Apatinska pivara

U ovom broju:SPECIJALNI DODATAK OMAKEDONSKOM TRŽIŠTU

august 2012 • br. 44 • godina V • www.instore.ba BOSNA I HERCEGOVINA

2 august 2012 www.instore.ba

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKRešid Muratović[email protected]

PRODAJASamir Hodžić[email protected]

IZVRŠNI UREDNIKZlata [email protected]

NOVINARIMario TrojerKatarina SulićIgor Đurović (InStore Slovenija)Marko Hrastar (InStore Slovenija)Tomislav Ciliga (InStore Hrvatska)Jelena Domović (InStore Hrvatska)Milica Petrović (InStore Srbija)Una Milićević (InStore Srbija)Vojsilava Popović (InStore Srbija)

STRUČNI SARADNICIKenan Uštović, Vedrana Seksan, Darko Vaselić, Miroslav Saračević, Milan Čulibrk, Bogomir Kovač, Mladen Vedriš, Patrik Zupančič, Andrej Planina, Ernest Gergely, IGD, Aleksandar Petković

MARKETING/LOGISTIKAAlma Guberinić[email protected]

DIZAJNNarobe Studio, Slovenija

PRELOMAltermedia d.o.o.

KOORDINATOR SVIH IZDANJAMaksim Đurović

ŠTAMPARadin print d.o.o.Sveta Nedjelja,10000 Zagreb, Hrvatska

IZDAVAČAltermedia d.o.o.Hasana Brkića 271000 Sarajevo,Bosna i HercegovinaTel: +387 33 710 616Fax: +387 33 710 615E-mail: [email protected]: www.instore.ba

InStore magazin je mjesečni,specijalizirani magazin za trgovinu

robom široke potrošnje. Besplatno sedistribuira ciljnoj skupini: trgovcima,

proizvođačima, distributerima ipratećoj industriji. Izdavač zadržava

pravo da odredi ciljnu grupu. InStoremagazin se ne distribuira osobamamlađim od 18 godina. Za članke,fotografije i oblikovanje, magazin

zadržava sva prava.

Tiraž: 7.000 primjeraka.

uvodnik

Porodica InStore magazina od oktobra dobija još jednog člana. U želji da pokrijemo čitavu teritoriju bivše Jugoslavije, nastavljamo dalje širenje i to otvaranjem redakcije u Skoplju. Iz tog razloga, u ovom broju objavljujemo doda-tak o makedonskom tržištu, koje je veoma inte-resantno za poslovanje. Nudi dosta pogodnosti investitorima, od pojednostavljenih procedura za pokretanje biznisa, do mnogobrojnih po-reskih olakšica. Između ostalog, dajemo vam pregled najvećih i najznačajnijih proizvođača i izvoznika iz Makedonije, kao i podatke o mreži trgovačkih lanaca. Sigurni smo da su neki od vas već upoznati sa mnogim od ovih informacija, ali cilj nam je da informišemo i sve one koji još uvijek nisu otkrili potencijale maloprodajnog tržišta u Makedoniji.

Tržišta zemalja koje su nekada činile Jugosla-viju, svako ponaosob, mala su i jedino sinergi-jom mogu da postignu određene efekte. To su već prepoznale mnoge kompanije iz sektora trgovine, proizvodnje, distribucije koje po-kreću svoja poslovanja na svim ovim terito-rijama. To smo prepoznali i mi, pa želimo da vam „budemo pri ruci“ gdje god da krenete u regiji.Izlazak na makedonsko tržište još jedan je ko-rak koji smo napravili na putu do tog cilja. Čeka nas još posla, ali istrajat ćemo u toj na-mjeri. Želimo da budemo tamo gdje ste i vi. Da vas podržimo i pomognemo. Da gradimo partnerske odnose, na obostrano zadovoljstvo i na duge staze.

RIjEč uREdNIštVA

InStore uskoro i u Makedoniji

Redakcija InStore magazina

SAHAF: Sarajevo halal forum i sajamU organizaciji kompanije GHB Invest, Centra Skenderija te Agencije za certificiranje halal kvalitete, u Sarajevu će se od 26. do 29. sep-tembra biti održan prvi SAHAF – Sarajevo halal forum i sajam. Cilj sajma je na jednom mjestu okupiti sve predstavnike halal industri-je zemalja jugoistočne Europe te predstavnike vodećih svjetskih halal industrija i multinaci-onalnih kompanija. “Na sajmu će se predstaviti halal certificirane kompanije iz zemalja jugoistočne Europe, koje svoje proizvode plasiraju ne samo lo-kalno i regionalno, nego i na halal tržišta diljem svijeta”, rekao je Seid Alibegović, predsjednik

Organizacionog odbora, naglašavajući kako je regija jugoistočne Europe trenutno najstabil-nije i najbolje uređeno halal tržište u Europi, posebno u oblasti standardizacije i prihvat-ljivosti halal proizvoda. SAHAF već izaziva interesovanje izlagača iz Njemačke, Austrije, Turske, Malezije, Indonezije i drugih zemalja. Prateći svjetski trend razvoja halal industrije na prvom SAHAF-u predstavit će se kompa-nije iz prehrambene industrije, ali i iz oblasti islamskog bankarstva i osiguranja te farmacije, kozmetike, turizma i ugostiteljstva.

Vruća tema

sadržaj4 august 2012 www.instore.ba

22

32

Izdvajamo

Specijalni dodatak o tržištu Makedonije Vrijeme teče. Dok se jedan deo Europe „davi“ u dugovima, makedonska ekonomija pokušava da preživi. Sa rekordnom stopom nezaposlenosti od 31,6 posto, Makedonija je ostvarila rast BDP-a u drugom kvartalu godine od 1,4 posto. Niska zaduženost od 33 posto motiv je plus za investitore da uzmu u obzir državu „gdje vječno sunce sja“. Makedonija je zemlja koja je nekad važila za jednu od oaza mira na Balkanu, trenutno se nalazi između tradicije i utjecaja sa Zapada. Iako je trenutak, možda, pogrešan, država po prvi put doživljava građevinsku renesansu. Dok ostale države doživljavaju pad građevinske industrije, u Makedoniji se događa nešto sasvim drugačije - kao posljedica projekta Skoplje 2014, mirno i spokojno Skoplje počinje da se pretvara u turističku atrakciju i postaje mamac za veliki broj turista iz cijelog svijeta. Makedonija je jedna od najprivlačnijih država za investiranje u regiji. Ove godine, plasirala se na treće mjesto u svijetu na listi ekonomija koje pružaju najpovoljnije uslove za vođenje biznisa, po posljednjem izvještaju Svjetske Banke i Međunarodne finansijske korporacije, Doing Business 2012... O ovim temama a i mnogim drugim, vezanim za tržište u ovoj predivnoj zemlji, možete pročitati u specijalnom dodatku magazina.

InvesticijeAkova group je u 12 godina uspješnog poslovanja napravila značajne rezultate i kvalitetom svojih proizvoda ostvarila lidersku poziciju na bh. tržištu. „Sa izgradnjom novog proizvodnog pogona naši kapaciteti će porasti na 100.000 kilograma dnevno i vjerujemo da će to zadovoljiti potrebe tržišta koji su u dio kratkoročnog plana naše kompanije“, Nedžad Biberović, marketing manager Akove. Sam pogon će biti opremljen najmodernijom opremom od poznatih dobavljača, tako će osim poboljšanja kvaliteta proizvoda također rezultirati i ubrzanjem procesa proizvodnje. Grupacija će sa novim proizvodnim pogonom otvoriti i 100 novih radnih mjesta.

Mišljenja i komentariBosnu i Hercegovinu posljednjih mjeseci pogodili su požari, suša i poskupljenje. Naime, poskupila je nafta i naftni derivati, a bilo je i najava o većim cijenama energenata. Iz iskustva znamo da veće cijene nafte i energenata znače i veće cijene osnovnih životnih namirnica. Ako tome pridodamo sušu, onda se s pravom trebamo zapitati kako preživjeti jesen?

6 Novi objekti

8 domaće vijesti

12 Regionalne vijesti

16 Svjetske vijesti

20 intrgovac

22 Specijalni dodatak o tržištu Makedonije

32 Mišljenja i komentari Stiže li nova ekonomska kriza?

34 Investicije Akova

36 Intervju Ilija Šetka, generalni direktor Apatinske pivare

40 Analiza IGD: Podrška poslovnoj strategiji

42 Istraživanja Mediana: Životna dešavanja utječu na

kupovne navike

44 Preporuke Privredne komore u BiH

46 InLiflet Televizori “pobijedili” hranu

48 In Promocije

49 Na mjestu prodaje PROMO.FIL: Glavni alat prodajnog sektora Špica International: Borba za pune prodajne police Predstavljamo: BG reklam

Intervju Ilija Šetka, generalni direktor Apatinske pivare

Šetka, smatra da je akvizicija Apatinske pivare od strane kompanije Molson Coors iz Kanade od izuzetnog značaja u smislu dugoročnih planova i daljeg rasta kompanije koju vodi: „Izuzetno je značajno ponovo biti dio jedne od najvećih pivarskih grupacija na svijetu. Uvjereni smo da će nam Molson Coors pomoći da ojačamo poziciju naših brendova na internacionalnim tržištima, da nastavimo sa inovacijama, i da dalje usavršavamo i razvijamo svoje zaposlene, te da ostvarimo svoje ambiciozne poslovne planove”.

36

34

5august 2012 www.instore.ba

inPromocijeIz broja u broj, InStore predstavlja vam promocije organizovane u tržnim centrima širom Bosne i Hercegovine.

Vox PopuliInStore kolumnistica, Vedrana Seksan, ovaj put piše o svom društvenom životu, koji je bio sveden na par sati dnevno, koliko je uspijela pronaći nekoga ko će joj pripaziti na djecu. Odnosno, bio je sveden na to dok sasvim slučajno nije pronašla igraonicu u kojoj, nevjerovatno ali istinito, primaju djecu ispod tri godine a bez roditeljskog nadzora: „Jer, korist od igraonice u kojoj ja moram skakati sa djetetom ima samo dijete. Što se mene tiče, ja se dovoljno iskačem kod kuće...“. Poznatog i karizmatičnog glumca, Mirzu Tanovića upitali smo da li kupuje u velikim tržnim centrima. „Tržni centri apsolutno desocijaliziraju ljudske odnose. Upravo zbog toga ne idem u tržne centre. Ja sam tradicionalan tip koji je naviknut da u maloj radnji gdje kupujem sa prodavačem izmijenim nekoliko riječi. To upravo meni daje posebnu notu i osjećam se ispunjenije dok se vraćam kući sa kupljenim namirnicama“, ističe Tanović.

u maloj radnjiMiroslav Saračević, direktor poslovnog razvoja Logosofta, u ovom broju piše o tome kako pristup koji se uvijek isplati maloprodajnom objektu jeste onaj koji se obraća direktno potrošaču i onda kada on nije u radnji. Takva komunikacija ima dva cilja: da potrošači dolaze češće i da kupuju više. Najpopularniji načini za direktnu komunikaciju sa potrošačima su SMS i elektronska pošta. Da bi ovaj proces imao dobar efekat na poslovanje, potrebne su vam najmanje dvije stvari: dobar kompjuterski program i dobra baza podataka o potrošačima. Predstavljamo STR Neretvanac iz Neuma, vlasnika Mirka Provića.

64

62

PeriskopU ovom broju, InStore kolumnista, Kenan Uštović prenosi nam prvi dio teksta koji je napisao na trećoj godini fakulteta. Slučajno ga je pronašao, i poželio da ga podijeli sa vama: „U medijima možemo vidjeti kako su poznati ljudi poput Richarda Bransona, Howarda Schultza, Chada Hurleya ili Donalda Trumpa jako sretni jer su uspjeli u životu. Mnogi misle da će svu sreću imati tek onda kada budu imali pregršt novca. Nije sreća para puna vreća, rekao je jedan naš poznati umjetnik“.

46InLifletErnest Gergely, Project Coordinator kompanije Medialink d.o.o., Hiper-Com, analizom lifleta velikih trgovaca u regiji, od početka godine do kraja jula, uočava da kategorija neprehrambene robe bilježi rast u odnosu na kategoriju prehrambene robe. Zaključuje da je ovo ljeto imalo više značajnih događaja, poput europskog prvenstva u fudbalu i Olimpijskih igara, koje su veliki igrači iskoristili u neprehrambenoj kategoriji za povećavanje broja svojih promocija.

48

80

56 Category management Strategije kategorije proizvoda

58 Istorija brenda Nivea

60 Noviteti za policu

62 u maloj radnji Za lakše poslovanje

Predstavljamo STR

64 Periskop Ekonomski rast i sreća ljudi

66 Periskop iz regije Najslabije tek dolazi

Stanuje li i ovdje... ekologija?

Plusevi i minusi

68 Regija Teško i komšijama

70 u razgovoru sa... Marketing managerima

72 trendovi QR kôd: Tajanstvena crno-bijela mrlja

74 Svijet u brojkama Utjecaj Olimpijskih igara na ekonomiju

76 Na mjestu događaja

78 Vjerovali ili ne...

80 Vox populi

6

novi objektiaugust 2012 www.instore.ba

U Cazinu otvoren DP market

Roda Centar u Kruševcu

Lidl u Portorožu

Sparov mali supermarket

U srijedu 01. augusta, u Cazinu je zvanično otvorena savreme-no opremljena prodavnica DP marketa u novotvorenom Tr-govačkom Centru Ljiljan. DP Supermarket na cca 700 m2 gra-đanima Cazina nudi širok asor-timan prehrambenih proizvoda, svježeg voća i povrća, svježeg mesa i delikatesa, hljeba i peci-va, slatkog programa, hemije i drugih proizvoda za svakodnev-nu potrošnju u domaćinstvu, po povoljnim cijenama.

Novootvoreni objekat kompa-nije Mercator-S prostire se na površini od 20.000 m², a u nje-govom sastavu posluju savre-meni Megamarket, kao i Centar tehnike. Roda Centar je donijeo zaposlenje za 250 ljudi, dok je vrijednost investicije 16 miliona eura. Obezbijeđeno je i 300 par-king mjesta.

Stanka Pejanović, direktor društva Mercator-S i članica Uprave Grupe Mercator za Mercator trgovinu jugoistočne Europe, ovom prilikom je rekla: “U godini kada slavimo jubilarnih 10 godina poslovanja Mercatora u Srbiji, veliko nam je zadovoljstvo što u Kruševcu otvaramo najsavre-meniji objekat za kupovinu. Naš deseti Roda Centar u Srbiji i prvi u Rasinskom okrugu, u koji je in-vestirano 16 miliona eura, potpuno je prilagođen ponudom građanima

Njemački diskontni lanac je sti-gao na 42. adresu u Sloveniji, u Luciju kod Portoroža.

Prodavnica se prostire na po-vršini od 1.000 m², a zaposlenje je dobilo između 15 i 20 ljudi iz Portoroža i okoline. U po-nudi Lidlove trgovine je više od 1.000 različitih proizvoda. Obezbijeđeno je 47 nadkrivenih parking mjesta, od kojih su tri namijenjena osobama sa invali-ditetom, a predviđen je i prostor za bicikle.

Nakon sedam Interspar hiper-marketa u zagrebačkim trgo-vačkim centrima, Spar Hrvat-ska je započeo sa otvaranjima manjih “kvartovskih” super-marketa. Prvi objekat ovog formata otvoren je u novo-zagrebačkom naselju Sopotu. Prodajna površina je 360 m2, a zaposlenje je u njemu pronašlo 14 ljudi. Ovaj format super-marketa, kako kažu u kompani-ji, namijenjen je brzoj i svakod-nevnoj kupovini.

Za dan otvorenja obezbijeđena bila je posebna akcijska ponuda velikog broja proizvoda, brojne promocije i podjela gratis proi-zvoda, a svaka 50-ta kupovina je bila gratis.

U četiri savremeno opremljena supermarketa u Unsko-San-skom kantonu, po jedan DP u Ključu i Sanskom Mostu, te Mercator i sada DP u Cazinu, Mercator BH d.o.o. zapošljava oko 100 radnika.

Roda Centar Kruševac u brojkama:

Ukupnih 20.000 m² površine

Ukupna investicija u grad-nju i opremanje iznosi 16 miliona eura

Roda Megamarket na površini od 3.500 meta-ra kvadratnih, nudi oko 17.000 artikala

Centar Tehnike, na površini od preko 1.000 metara kvadratnih, nudi oko 6.000 artikala

Oko 250 novih zaposlenih

300 parking mjesta

BiH:

Srbija:

Slovenija:

Hrvatska:

Kruševca u asortimanu, ali i u cje-novnom aspektu. Zadovoljni smo i što smo uspostavili saradnju sa najkvalitetnijim proizvođačima iz Rasinskog okruga, kao i ulaskom njihovih proizvoda u standardnu ponudu Roda centra, čime dajemo doprinos razvoju privrede ove re-gije”.

Megamarket, na površini od 3.500 m2 kupcima nudi izbor

među 17.000 artikala, koji uklju-čuje svježe meso, hljeb i peciva, konditorski program, pića, eg-zotično i domaće voće, bio, eko i organske proizvode, školski pri-bor, kućni i kuhinjski tekstil, au-tokozmetiku i sezonske artikle.

U objektu se nalazi i Centar teh-nike, površine od preko 1.000 m2, uz asortiman od oko 6.000 proizvoda.


dm

Nova Gomex trgovina

Novi Mini Maxi u Beogradu

Kam Marketi u Ohridu i Strugi

Denar – novi diskonti za domaće proizvode

Još dva SOS Marketa

Persu market u Novom Sadu

Interex u ValjevuLidl u Portorožu

Sparov mali supermarket

Drogerija je otvorila vrata svo-jim kupcima u tržnom centru Point, u Kaluđerici. Objekat se

Prodajna jedinica, 86. po redu, otvorena je u južnom Banatu, u mjestu Lokve. Na površini od oko 100 m2 nalazi se više od 3.500 artikala, a o usluzi se brine pet zaposlenih. Iz Gomexa po-ručuju da je novi objekat uređen po standardu kompanije, i da je posebna pažnja posvećena po-nudi svježeg voća i povrća, mli-ječnog programa i hemije.

U prostoru od 237 m2, u Za-planjskoj ulici, na raspolaganju je oko 6.000 artikala za svakod-nevne potrebe u domaćinstvu. Objekat ima tri kase, a o usluzi

Domaći hard diskonter je otvo-rio dva nova prodajna objekta u gradovima na obali Ohridskog jezera, površine 600 m2 i 150 m2. Asortiman obuhvata oko 700 proizvoda. Trgovac, u čijim se radnjama mogu naći svjetski brendovi, ali i artikli europskih i domaćih proizvođača, na tržištu je prisutan od 1999. Otvaranjem novih radnji, ukupan broj Kam Marketa se popeo na 53.

U naseljima Vlae i Kapištec u Skoplju sa radom su započela prva dva diskonta Denar. Riječ je o novom makedonskom dis-kontnom lancu u čijoj će ponudi najvećim dijelom biti zastupljeni domaći proizvodi.

Koncept poslovanja usmjeren je ka podizanju svijesti make-donskih potrošača o kupovini

U širem centu Beograda i Viš-njici su otvorena su još dva SOS

U Novi Sad je polovinom augu-sta stigao i drugi po redu Persu market. Objekat se prostire na 160 m2, a u ponudi je više od 3.500 artikala.

Novi objekat ima ukupnu po-vršinu od 2.600 m2, a prodaj-ni prostor zauzima 1.400 m2.

Srbija:

Srbija:

Srbija:

Makedonija:

Makedonija:

Srbija:

Srbija:

Srbija:

Asortiman sadrži više od 12.000 artikala. U supermarketu je za-posleno 36 radnika, koji će biti na usluzi kupcima u odjeljcima mesare, pekare, voća i povrća, delikatesa, i drugih.

se brine 16 zaposlenih.

domaćih proizvoda, čime bi se pomoglo u održavanju i poveća-nju broja radnih mjesta u make-donskom proizvodnji, a samim tim i makedonskoj ekonomiji, poručuju iz kompanije.

Planirano je otvaranje još četiri objekta do kraja godine, a uku-pan predviđen broj Denar dis-konta je 12.

prostire na površini od 490 m2, a površina prodajnog prostora iznosi 405 m2.

marketa, koje je preuzelo trgo-vinsko preduzeće Aman.

8

domaće vijestiaugust 2012 www.instore.ba

Hrana od jeseni skuplja za 25 posto?

Zott otvorio pogon u Gradačcu

U Sava Semberiju dosad uloženo 1,5 miliona eura

Građani BiH već na jesen bi se mogli suočiti sa poskupljenjem osnovnih životnih namirnica za vrtoglavih 25 posto. Udruženje mlinara je već poručilo da će zbog suše cijenu brašna u sep-tembru povećati sa 0,80 na jed-nu KM.

Proizvođači mesa dodaju da će, zbog divljanja cijena stoč-ne hrane, također biti prisiljeni podizati cijene, ali još se ne zna koliko će skočiti cijene u mesni-cama.

Međutim, i bez novih posku-pljenja stanovnici BiH hranu plaćaju po visokim cijenama, koje plate i penzije već odavno

Njemačka mljekarska kompanija Zott je otvorila tvornicu u Gra-dačcu. Osim što je riječ o prvoj Zottovoj proizvodnji u ovoj re-giji, gdje je taj proizvođač dosad bio prisutan sa snažnom proda-jom svojih proizvoda, vijest je zanimljiva i zbog činjenice da se pogoni grade svega nekoli-ko stotina metara od Dukatove tvornice Inmer u Gradačcu.

Od upućenih u Gradačcu do-znaje se da je Zott zemljište za gradnju tvornice kupio od ne-kolicine privatnih vlasnika te da je riječ o ukupnoj površini oko 50.000 m2. Prema nekim infor-macijama, sve što Zott proizvede u BiH trebalo bi navodno ići za izvoz u Tursku. Inače, naša ze-mlja ima ugovor o bescarinskom izvozu u Tursku pa se Zottov potez i čini logičnim.

U Prehrambenu industriju Sava Semberija iz Bijeljine ove godi-ne uloženo je 1.500.000 eura, prvenstveno u mašinski dio neophodan za kvalitetnu i sa-vremenu proizvodnju, rekao je vlasnik ove kompanije Milorad Krstić. “Ugovoreno je 80 posto na-ših kapaciteta kojim trenutno radi-mo što je sigurna prodaja”, rekao je novinarima Krstić.

On je podsjetio da je od privati-zacije kompanije do danas ulo-žio oko šest miliona eura. “Ovo se ne odnosi na samu kupovinu nego na ulaganja u opremanje, kupovi-nu novih mašina, modernizaciju procesa rada, mnogo je uloženo i za nova radna mjesta, građevinske objekte i njihovu adaptaciju”, re-

ne mogu da prate. Posljednje istraživanja Europskog statistič-kog zavoda Eurostat pokazalo je da su cijene u BiH znatno više nego u Srbiji, a u rangu sa onima u Hrvatskoj. Međutim, prosječ-na plata u Hrvatskoj iznosi 1.444 marke, što je za čak 58 posto više od plate u BiH. S druge strane, čak polovina građana BiH živi na granici siromaštva, a skoro 20 posto u ekstremnom siromaš-tvu, među kojima više od 20.000 preživljava zahvaljujući jednom obroku u javnim kuhinjama. Čak i oni koji imaju sreću da primaju prosječnu platu, s njom mogu da pokriju samo hranu, dok za ostale troškove najčešće moraju da uzimaju kredite.

Od septembra skuplji hljeb u FBiHCijena vekne hljeba u Federaciji BiH značajno će porasti najvjerojatnije od septembra, jer cijene pšenice na svjetskom tržištu neprestano rastu. Sudeći prema sadašnjim podacima, cijena će biti veća za najmanje 20 posto, rekao je direktor Potrošačke zadruge EUROBiH Sarajevo Mesud Lakota. Na temelju pokazatelja, otkupna cijena kilograma pšenice sada je 0,50 KM i viša je za 15 posto. „Cijene pšenice zasigurno će biti više u septembru i oktobru. Hljeb će više poskupiti nego pšenica zbog povećanja cijena energenata, poput plina. Ako pšenica poskupi za 15 posto, hljeb će poskupiti možda i dvostruko”, tvrdi Lakota. Pekari očekuju da će Vlada FBiH intervenisati robnim rezervama i utjecati na cijene brašna. „S ob-zirom na to da niko ne želi poslovati s gubitkom, poskupljenje je izvjesno. Vekna od 300 grama trenutno košta 1 KM, što je i sada skupo za građane, posebno za penzionere čija su prosječna primanja oko 350 KM”, kazao je Lakota.

Predstavnici sindikata i penzi-oneri upozoravaju da će se, s obzirom na aktuelnu ekonom-

sku situaciju, i minimalan porast cijena katastrofalno odraziti na životni standard u RS i BiH.

Zott je poznat po proizvodnji jogurta, deserta i sireva a riječ je o porodičnom biznisu koji izvo-zi u više od 75 zemalja širom svi-jeta. Prema podacima s njihove web stranice, Zottovi neto pri-hodi tokom 2011. godine izno-sili su 815 miliona eura, a kom-panija zapošljava 1.810 radnika. Zott je lani preradio više od 860 miliona kilograma mlijeka.

kao je Krstić. On je napomenuo da Sava ne traži nikakve pod-sticaje i podršku ali da očekuje stvaranje novih uslova.

Direktor Save Semberije, Jago-da Krsmanović rekla je da ova kompanija počinje sa preradom ajvara, a ranije je počela prera-da đuveča i marmelade. Također je napomenula da su poljopri-vredni proizvođači sa kojima su potpisani ugovori o otkupu maksimalno odgovorni i trude se da ispoštuju količine i kvalitet koje su ugovorili. Prehrambena industrija Sava Semberija ima ugovore sa 85 kooperanata, za-pošljava 65 radnika u stalnom radnom odnosu i 120 sezonskih radnika, čiji se broj u kampanji svakodnevno povećava.


Dukat donirao narodne kuhinje Merhameta u BiH

Osam godina Vispakove džinovske džezve

Prijedorčanka zbog prirodnih nepogoda prisiljena uvoziti voće

Povodom mjeseca Ramazana mliječna industrija Dukat je u sklopu humanitarnog projekta Mliječni put dobrote donirala mliječne proizvode narodnim kuhinjama Merhameta u Sara-jevu, Tuzli, Mostaru i Bihaću. Mnogi korisnici narodne ku-hinje Stari Grad u Sarajevu za obrok su dobili zdrave i uku-sne Dukat mliječne proizvode. Upravnica narodne kuhinje Stari Grad, Zilha Šeta, pozna-tija kao tetka Zilha nije krila svoje zadovoljstvo: “Zahvalni smo Dukatu što nas tradicio-nalno svake godine posjeti i što najugroženijoj kategoriji stanov-ništva obezbijedi vrhunske proi-zvode, posebno u danima mjese-ca Ramazana kada nam mnogi

Vispakova džinovska džezva je napunila osam godina od obara-nja Ginisovog rekorda i ulaska u najpopularniju knjigu svjet-skih čuda. Prije osam godina pod Starim mostom u Mostaru, spomenikom nulte kategorije svjetske baštine UNESCO-a, za vrijeme skokova sa Starog mo-sta Vispak je ispekao 650 litara Zlatne džezve, a Mostarci su po-pili 8.000 fildžana kafe. Za osam godina ispečeno je 132.000 lita-

Cijena po kojoj kompanija za preradu voća Prijedorčanka ove godine otkupljuje voće veća je za 30 do 60 posto nego u 2011. godini, jer su mrazevi na počet-ku proljeća i ekstremno dug i za ovo podneblje neprirodno sušan period, umanjili rod nekih vrsta voća i do 80 posto. “Za prerađi-vače je otežavajuća okolnost i to što je voće, usljed dugotrajne suše, izgu-bilo na kvalitetu. Plodovi su mali, nemaju dovoljan procenat soka, ne-povoljna im je hemijska struktura. Sve to će povećati troškove prerade, a posljedica će biti poskupljenje go-tovih proizvoda”, izjavila je izvrš-na direktorica Ljiljana Vukelić.

Navodeći da im nije u potpu-nosti poznato stvarno stanje u voćnjacima na domaćem tržištu, direktorica kompanije je rekla da će za ispunjenje ovogodišnjeg plana o preradi 15.200 tona ra-znog voća, među kojima najveće količine jabuke, šljive, kruške, višnje i kajsije, biti prisiljeni na uvoz ovog voća iz Srbije. Ona je također upozorila da niz ne-povoljnih dešavanja, na koje ni proizvođači ni prerađivači voća nisu mogli značajnije da utje-ču, prijete da kompletan sektor voćarstva dovedu u bezizlaznu situaciju.

Kompanija Prijedorčanka proi-

zvodi visokokvalitetne destilate i koncentrate voćnih sokova, prirodne voćne rakije, duboko smrznuto i suho voće, koje, osim

na domaće, plasira i na tržište zemalja iz okruženja, te na trži-šta više zemalja zapadne Europe i SAD.

ra kafe, za što je utrošeno preko 13 tona Zlatne džezve. Uzmemo li u obzir džinovsku džezvu i nje-zinu nešto manju repliku zajed-no, onda je za ovih osam godina preko milion i po ljudi pilo kafu iz ove džezve. Za ovih osam go-dina, džinovska džezva je obišla cijelu Bosnu i Hercegovnu, veći dio Europe i uže regije, a stigla je i daleku Kinu, predstavljajući našu zemlju na Svjetskoj izložbi Expo 2010.

Džezva se pojavila i na ovo-godišnjim tradicionalnim 446. skokovima sa Starog Mosta u Mostaru kada je i zvanično obi-lježena osma godišnjica postoja-nja džinovske džezve i ulaska u Ginisovu knjigu rekorda. Slje-deće pojavljivanje desit će se u Istanbulu, nakon čega džinovska džezva nastavlja sa turnejom po Republici Turskoj.

Kapacitet Vispakove džinovske džezve je 650 litara, a za jedno

punjenje potrebno je oko 65 kg kafe. Nastala je u ljeto 2004. go-dine ispod čekića baščaršijskog majstora Nasira Jabučara i nje-govih pomoćnika.

korisnici dolaze po svoj obrok za iftar”.

Osim narodne kuhinje u Sa-rajevu, Dukat je svojim proi-zvodima obradovao i korisnike javnih kuhinja u Tuzli, Bihaću i Mostaru, pa je tako i njihov obrok bio obilniji i kvalitetniji. “Svjesni smo da su ove donacije od velikog značaja za sve korisnike narodnih kuhinja i drago nam je što smo najugroženijim članovima našeg društva, čiji se broj nažalost, svakodnevno povećava, obezbijedili kvalitetan i zdrav obrok. Dukat će i u budućnosti pružati pomoć onima kojima je neophodna kroz društveno odgovorno poslovanje”, kazala je Antonela Blaškić, vo-diteljica marketinga Dukat mljekare.

Mliječna industrija Dukat za-hvaljujući odličnoj saradnji sa narodnim kuhinjama i humani-tarnim ustanovama širom Bo-sne i Hercegovine svake godine

uspješno realizuje humanitarni projekat Mliječni put dobrote i brojnim donacijama pomaže socijalno ugroženim građani-ma.

10

domaće vijestiaugust 2012 www.instore.ba

Paprike u Mercatoru su zdravstveno ispravne

Vispakova Tajna otkriva Ameriku!

Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 57,3 posto

Mercator BH obavještava svoje kupce i građane Bosne i Herce-govine da su rezulatati, dodat-no urađenih analiza po pitanju zdravstvene ispravnosti i kvali-teta proizvoda, potvrdili da su paprike, roga crvena (kurtovska kapija), zdravstveno ispravne i da nisu tretirarne niti se tretiraju OPP-IMAZALIL pesticidom.

Nakon saznanja o postojanju sporne deklaracije na paprikama, Mercator BH je shodno članovi-ma 25. i 27. Zakona o hrani, a po preporuci Agencije za sigurnost/bezbijednost hrane BiH, predu-zeo sve potrebne mjere. To znači da je odmah, 20. augusta, proveo internu kontrolu u svim ma-loprodajnim objektima i usta-novio da se sporna deklaracija nalazila samo u Hipermarketu u Sarajevu, u Ložioničkoj ulici. Sve paprike su odmah, u skladu

Dva mjeseca nakon što je bh. in-dustrija Vispak d.d. plasirala na tržište 10 novih proizvoda pod brandom Tajna, uslijedila je prva velika narudžba iz SAD. Ovih dana će na američko tržište, drugo po veličini i jedno od naj-zahtijevnijih u svijetu, biti ispo-ručen prvi kontingent od 22.500 Tajni za svih 10 jela. Riječ je o začinima, brandu iz programa Bosanska kuhinja. Uz Tajnu za bosanska jela, zastupljene su i mješavine za nekoliko univer-zalnih jela sa ovih prostora.

Američki kupci tako će po prvi put isprobati jela bosanske kuhi-nje po originalnim recepturama. Tajna obuhvata jednostavno i

Naša zemlja je u junu ostvarila izvoz od 742 miliona KM i uvoz od 1,294 milijardi KM, što po-kazuje da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 57,3 posto. U prvih šest mjeseci ove godine izvoz je iznosio 3,869 milijardi KM, što je za 5,1 posto manje nego u istom periodu 2011. go-dine, dok je uvoz iznosio 7,332 milijardi KM, što je za 0,7 po-sto manje nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom u tom periodu je iznosila 52,8 posto.

Deficit je iznosio 3,463 milijardi KM i veći je za 4,7 posto u od-nosu na isti period 2011. godine.

U strukturi vanjskotrgovinskog robnog bilansa najveći udio imaju nafta i naftni derivati sa deficitom od 866 miliona KM, putnička vozila sa deficitom od 337 miliona KM i domaćinstvo i dijelovi sa suficitom od 312 mi-liona KM.

Najznačajniji partneri BiH u vanjskotrgovinskoj razmjeni bili su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija i Rusija. Robna razmjena sa zemljama CEFTA činila je 31,7 posto od ukupnog izvoza i 24,4 posto od ukupnog uvoza u prvih šest mjeseci. U pr-vih šest mjeseci robna razmjena sa EU iznosila je 58,8 posto od ukupnog izvoza i 47,1 posto od ukupnog uvoza.

sa procedurama ISO standarda, povučene iz prodaje, odvojene, označene i pravilno uskladište-ne, te dostavljene na analizu Fe-deralnom Zavodu za poljopri-vredu. Rezultati dodatne analize

Prodaja domaćih proizvoda porasla za 20 posto Prodaja domaćih proizvoda za vrijeme akcije Naše je bolje, koju je Privredna komora Re-publike Srpske provodila po tržnim centrima, porasla je za 20 posto, izjavio je portparol Privredne komore Vladimir Blagojević. On je rekao da su informaciju o rezultatima akci-je uputili tržni centri u kojima

je ova aktivnost provođena. Bla-gojević je naveo da je u okviru ove akcije trenutno u toku me-dijska kampanja koja je počela 15. jula i trajat će do 15. septem-bra radi promocije svih sektora i značaja skretanja pažnje potro-šaču šta znači kupovina doma-ćeg proizvoda.

“Kupovinom domaćih proizvo-

da jačamo domaću privredu, a to znači više novca za školstvo, zdravstvo, sport, kulturu, fondove, ali i smanjenje vanjskotrgovinskog deficita, te zadržavanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta”, rekao je Blagojević, dodajući da kupovinom domaćeg proizvoda pomažemo sami sebi, posebno u vremenu krize. Prema nje-govim riječima, predviđeno je

oglašavanje u štampanim me-dijima, putem bilborda, putem elektronskih medija, štampanje letaka i plakata, kao i preko emisija i tekstova u medijima „pojačati priču o kupovini do-maćih proizvoda“. Privredna komora RS treću godinu zare-dom vodi ovaj projekat na ini-cijativu domaćih proizvođača.

brzo miks rješenje za bosanski lonac, sitni ćevab, šarenu dol-mu, burek, ćevape i pljeskavice, punjene paprika, ćufte, grah i variva, punjene paprike i špage-te. Ponukani bogatim nasljeđem bosanske kuhinje, koja je spoj istočnih i zapadnih kulinarskih vještina, kontinentalnog i me-diteranskog gastronomskog na-sljeđa, te spoja tradicionalnog i modernog, Vispak je ovaj put otišao korak dalje i za neka od najpopularnijih jela domaće ku-hinje, po prvi put osmislio i pro-izveo mješavinu za njihovo brzo i jednostavno spravljanje. Tajna je nastavak Vispakovih ulaganja u inovacije kada je riječ o bo-sanskoj kuhinji, sa namjerom

da uz pravu bosansku kafu, traj-no doda još i kompetentnost za jednu od najljepših i najukusni-jih kuhinja na svijetu, bosansku kuhinju.

Ovih dana vode se intenzivni pregovori sa distributerima ši-rom Europe i Australije o prvim isporukama Tajne i u ove zemlje.

potvrdili su zdravstvenu isprav-nost i odgovarajući kvalitet pa-prika, koje su i prilikom uvoza, prošle sve potrebne, redovne inspekcijske i carinske kontrole, kao i fitopatološke analize.


12

regionalne vijestiaugust 2012 www.instore.ba

Prihodi Mercatora na istom nivou

Grupa Mercator je u prvoj po-lovini 2012. godine premašila 1,4 milijarde eura čistih prihoda iz prodaje, što je slično rezulta-tima ostvarenim u istom perio-du prošle godine. Toni Balažič, predsjednik Uprave, rekao je da je rukovodstvo društva Poslovni Sistem Mercator d.d., usvojilo tri seta mjera za promjenu tren-da poslovanja, koji će ograničiti rizike povezane sa negativnom tržišnom situacijom, očekujući da će poslovanje do kraja godi-ne biti pozitivno. Važni ciljevi, koje Uprava mora da slijedi su promjena trenda poslovanja društva, vraćanje nekadašnje vrijednosti akcije, maksimizacija

Glaser ostaje na čelu Perutnine Ptuj

U Europarku lani skoro 7 miliona kupovina

Nadzorno vijeće Perutnine Ptuj je sredinom augusta za novi petogodišnji mandat na mjestu predsjednika uprave i general-nog direktora imenovalo Roma-na Glasera. Nadzornici su za ko-načnu odluku sačekali rezultate posebne revizije, koja nije našla greške u vođenju kompanije. Od 2000. kapital koji većinski drže zadruge, uvećao se sa oko 12 na 200 miliona eura, broj zaposle-nih se povećao na skoro 3.500, prihod se uvećao sa manje od 100 miliona godišnje, na 257 miliona eura u godini.

Pijaca sa lokalnim proizvodimaU najvećem ljubljanskom Mercatorovom hipermarke-tu Šiška, 20. augusta kupci su slovenskim prehrambe-nim proizvodima mogli da se snabdiju na štandu Iz doma-ćih krajeva. Ovo će postati redovna praksa u Sloveniji, koja bi mogla da bude pri-mijenjena i na ostalim tr-žištima. U ponudi će biti svježe domaće voće i povrće velikih i malih proizvođača. Mercator sarađuje sa više od 100 slovenskih proizvođača i zadruga, od koji godišnje otkupi skoro 18.000 tona svježih proizvoda, kao što su kruške, jabuke, tikvice, luk, gljive, mrkva, krompir i drugo.

EU zaštitila sir iz Bovca

U najvećem tržnom centru u sje-veroistočnoj Sloveniji, maribor-skom Europarku, prošle godine je zabilježeno 6,8 miliona obav-ljenih kupovina, što je za 6 posto više nego godinu dana ranije.

Vrijednost prosječne kupovine iznosi oko 18 eura, što je ma-nje nego ranijih godina. Vlasnik Europarka, koji drži 40.000 kva-dratnih metara prodajnih površi-na, odnosno 120 trgovina, lokala i parking površina, je kompanija

Europska komisija je 21. augu-sta u europskom zvaničnom li-stu objavila registraciju bovškog sira. To je 14. slovenski proi-zvod, registrovan kod komisije, javili su iz ministarstva za po-ljoprivredu. Bovški sir je proi-zvod čije porijeklo seže daleko u

dobiti vlasnika, smanjenje duga, povećanje rasta i konsolidacija u regiji, i dalje motivisanje zapo-slenih, koji se svakodnevno bore za potrošača, istakao je pred-sjednik Uprave Mercatora.

• Prihod od prodaje ostvarenu prvih šest mjeseci predstavlja 47,3 posto godišnjeg plana.

•PrihodiodprodajeuSloveni-ji su se, u odnosu na isti period 2011., smanjili za 1,6 posto.

• Na inostranim tržištima na-stavlja se rast prihoda od prodaje koji iznosi 4,9 posto, dok bi uz fi ksni kurs rast iznosio 9,4 posto.

•Najvećirastpostignutjenatr-žištu Bosne i Hercegovine, gdje su prihodi od prodaje povećani za 54,6 posto, kao posljedica akvizicije društva Drvopromet d.o.o.

•U razvojmaloprodajnemre-že u prvoj polovini 2012. inve-stirano je 37.281 hiljade eura, čime je kompanija stekla više od 31.000 kvadratnih metara novih bruto površina.

• Na dan 30.6.2012. bilo je24.414 zaposlenih, za 148 rad-nika, odnosno 0,6 posto više nego na kraju 2011., što je prije svega rezultat akvizicije Drvo-prometa.

•Dobitizposlovanjajeuprvojpolovini godine iznosila 24,5 miliona eura (32,1 posto plana za cijelu godinu).

•Uprvojpolovini2012.,zbognegativnog utjecaja ekonomske krize na poslovanje i kursnih razlika, kao posljedica značaj-ne depresijacije srpskog dinara, kompanija je zabilježila gubitak od 16,5 miliona eura.

SES - Spar European Shopping Centers, koja u Sloveniji, uz Europark, upravlja tržnim cen-trima Citypark Ljubljana, Cen-ter Interspar Vič i Citycenter Celje.

Po rijčima Boštjana Brantuše, koji je odgovoran za vođenje če-tiri Sparova tržna centra u Slo-veniji, sva pomenuta mjesta ove godine bilježe porast posjete u odnosu na isti period prošle go-dine.

prošlost. Pod imenom Bovški sir (Formaggio di Plezo vero) prvi put se spominje u gradu Udine, 1756. godine.

Inače, uz bovški sir Sloveni-ja ima kod Europske komisije registrirovani još: ekstra djevi-

čansko maslinovo ulje Sloven-ske Istre, nanoški sir, kočevski šumski med, sir tolminc, idrijske žlikrofe, prleško tünko, zgornje-savinjski želodac, kraški pršut, belokranjsku pogaču, šebreljski želudac, ptujski lük, prekmursku gibanicu i kraški zašink.


Bioplinsko postrojenjeKoncern Agrokor otvorio je u Gradecu prvo bioplinsko postrojenje koje predstavlja ulazak koncerna u proizvod-nju električne i toplinske energije na ekološki obnov-ljiv način. Ova investicija je vrijedna oko 7 miliona eura, a nastala je u saradnji Agro-kora i slovenske kompanije GH Holding.

Tisak otvorio novi distributivni centar

Sephora odlazi iz Hrvatske

Prehrana trgovina kupila Kerumove prodavnice

Nastavak rasta u prvoj polovini godine

PIK Vinkovci dobio skladište

Rekordan juli za Marasku

Novi distributivni centar i upravna zgrada Tiska, koji po-sluje u okviru Agrokora, otvo-reni su 1. augusta u Zagrebu. Ukupna vrijednost investicije iznosi oko 16,6 miliona eura. Distributivni centar se prosti-re na površini od 13.555 m2, a u njemu su objedinjeni procesi tiražiranja, zaprimanja, komisio-niranja i otpreme štampe, priku-pljanja i obrade remitende, kao i ostali logistički procesi nužni za osiguranje kvaliteta svakodnev-

ne distribucije na više od 8.000 mjesta.

Od 2007. godine kada je ušao u sastav Agrokor koncerna, Tisak je postao jedina distribucijska kuća koja svaki proizvod može u roku od 24 sata da distribuira na bilo koje mjesto u Hrvatskoj, svih 365 dana u godini. Tisak danas posluje na više od 1.300 sopstvenih kioska, što znači da svakodnevno “komunicira” s gotovo 2.000 veleprodajnih ku-paca.

Gotovo pet godina nakon ulaska na hrvatsko tržište, kozmetički lanac Sephora uskoro zatvara svoja vrata. Dvije prodajne je-dinice, u zagrebačkom Avenue Mallu i Arena centru, radile su do 10. augusta, rasprodajući pre-ostali asortiman po povoljnijim cijenama. Prema nezvaničnim

Splitski gradonačelnik i predu-zetnik Željko Kerum donio je odluku da proda svojih 11 trgo-vina u Zagrebu maloprodajnom lancu Prehrana trgovina. Pre-hrana trgovina je trgovački lanac koji posluje u sklopu Zagrebač-kih pekari Klara, čiji je vlasnik Josip Plodinec. Ovim preuzima-

Atlantic Grupa je u prvoj polovi-ni 2012. godine ostvarila prihod od prodaje u iznosu od oko 300 miliona eura, što u odnosu na isti period prošle godine pred-stavlja rast od 6,6 posto. Dobit prije kamata, poreza i amortiza-cije (EBITDA) porasla je 24,8 posto na oko 38 miliona eura. Rastu prihoda su doprinijela sva strateška poslovna područja, a s dvocifrenim stopama rasta naj-značajniji utjecaj su imali Zdrav-lje i njega (14,6%), Kafa (12,4%) i Delikatesni namazi (12,4%).

U Lipovcu je 8. augusta otvo-reno novo paletno skladište za sušenje i skladištenje po-vrća površine 2.500m2 i kapa-citeta 5.000 tona, saopšteno je iz Agrokora. Ukupna vri-jednost investicije iznosi više od 2,3 miliona eura. Skladište se sastoji od 6 najsavremeni-je opremljenih komora koje osiguravaju očuvanje kvaliteta proizvoda i koje sadrže 5.000 paletnih mjesta.

Ukupni skladišni kapa-citeti na lokaciji Lipovac veći su od 12.000 tona, a do kraja godine u sklopu skladišnog centra plani-ra se otvaranje linija za prebiranje i izdvajanje

Hrvatski proizvođač pića Mara-ska saopštio je da je u julu ostva-rio rekordni prodajni rezultat u posljednjih 10 godina. Kompa-nija je u tom periodu zabilježila stopu rasta od 14 posto na do-maćem i 77 posto na inostranim tržištima u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ukupan rast pri-hoda iznosio je 18 posto. Kako su iz kompanije rekli, Maraska je za sedam proteklih mjeseci zabi-lježila rast od 10 posto na doma-ćem tržištu, dok je izvoz uvećan za 34 posto.

Hrvatsko tržište najveće je po-jedinačno tržište Atlantic Gru-pe s udjelom u ukupnoj prodaji od 26,6 posto, a slijede tržište Srbije s 24,6 posto, Slovenija s 12,3 posto, BiH sa 7,9 posto, ostala regionalna tržišta sa 6,1 posto, i ključna zapadnoeurop-ska tržišta s 8,6 posto. Tržište Rusije i istočne Europe, s udje-lom od 4,5 posto u prihodima od prodaje, bilježe najveći rast od 33,4 posto. Ostala tržišta učestvuju u prihodu s 9,4 po-sto.

informacijama, razlog zatvara-nja najvjerovatnije je neprofi ta-bilonost.

Kompaniju, koja posluje u gru-paciji LVMH (Moet Hennessy Louis Vuitton), u hrvatskoj je zastupala kiparska Marinopou-los grupa.

luka za preradu, linija za lju-štenje, sjeckanje i pakovanje luka, kao i rashladnu komoru za potrebe skladištenja ukupne vrijednosti nešto više od mi-lion eura. Na ovoj lokaciji se, također, nalaze dvije hladnjače i podno skladište ukupnog ka-paciteta 7.000 tona, kao i po-strojenje za pakovanje povrća, kapaciteta 150.000 kilograma.

njem, Prehrana trgovina imat će ukupno 83 prodavnice, a najav-ljeno je i dalje širenje.

Od ranije je poznato da je ve-ćinu Kerumovih maloprodaj-nih objekata preuzeo Tomislav Mamić, inače vlasnik trgovina Tommy.

14

regionalne vijestiaugust 2012 www.instore.ba

Inovirani Mercator centar Beograd otvoren je za po-trošače 1. septembra, nakon četvoromjesečne moderniza-cije. Kako navode iz Merca-tora, u godini kada proslav-ljaju 10 godina poslovanja u Srbiji, njihov centar u Be-ogradu dobio je savremeni izgled adekvatan potreba-ma potrošača 21. vijeka. Na ukupnoj površini od 50.000 m², Mercator centar i da-lje ostaje prepoznatljiv po najopremljenijem i tehno-loški usavršenom premium hipermarketu, kao i Centru tehnike. Pored ranije dobro poznatih brendova iz Avenije mode, Beautique i Interspor-ta, posjetioci Mercator cen-tra imat će priliku da među 60 novih zakupaca prvi put

Kompanija Agroživ, domaći proizvođač u oblasti živin-skog mesa, pokrenula je pro-izvodnju nove linije gotovih jela od pilećeg mesa. “Proši-renje asortimana proizvoda je naš odgovor na želje i zahtje-

Hrvatska prehrambena gru-pacija Atlantic objavila je da je u prvih šest mjeseci ove godine u Srbiji imala prihod od 74,6 miliona eura, što je 24,6 posto ukupnih prihoda grupe.

Prema podacima Atlantic grupe, u okviru koje i poslu-ju beogradska konditorska kompanija Štark i Grand

Kompanija Sinagoga iz Som-bora, veleprodaja prehrane i uvoznik ambalažnog papira, najavila je ulazak na trži-šte sa sopstvenom robnom markom. Kako je za InStore rekao Slobodan Lovrić, di-rektor kompanije, u toku su završne pripreme za lansira-nje novih proizvoda, među kojima su kikriki u inertnom

Još jedan objekat u malopro-dajnoj mreži Univerexpor-ta, novosadski supermarket 021, priprema svoje „novo ruho”, saopšteno je iz ovog trgovačkog lanca. U ovom objektu u toku su radovi na promjeni postojeće opreme, a rekonstrukcija će donijeti proširenje asortimana, kao i dodatne sadržaje. Iako se završetak radova očekuje tokom septembra, potrošači i sada nesmetano mogu da obavljaju kupovinu. Super-market u Novom Sadu želi da održi svoj status i vjernim potrošačima ponudi uvek najbolje, poručili su iz kom-panije.

Mercator centar za 21. vijek

Agroživ proširio arortiman

Prihod Atlantic grupe

Sinagoga i u proizvodnjiUniverexport uređuje novosadski supermarket

Mjesec dana Mercator Premiuma• Usluženo je blizu 70.000 potrošača.

• Prodato je 5.000 kilograma salate od sjeckanog voća i povr-ća, spremljene po savjetu tima nutricionista.

• Kupljeno je 1.000 komada fl ašica, od 2,5 i 5dcl, cijeđenog soka od svježe narandže.

• U Mercator Premium mesari prodato je 6.000 kilograma top 5 najprodavanijih proizvoda.

• Pečeni krompir, pile, grilovane tikvice i šampinjoni, pečeni batak i pileći fi le – najprodavaniji na odjeljenju grila.

I male cijene se bolje videUniverexport je pripremio malo iznenađenje koje će riješiti jedan od mogućih problema određenog dije-la populacije pri kupovini. Maloprodajni objekat 021 pokrenuo je pilot projekat, u okviru koga potrošači imaju mogućnost da na info pultu preuzmu uslužne nao-čale sa dioptrijom od -4 do +4. Potrošači naočale mogu koristiti tokom kupovine i zatim ih vratiti na info pult pri izlasku iz objekta.

na srpskom tržištu pogleda-ju program brendova Lin-dex i Son’s and Daughter’s, kao i beogradsku premijeru brenda Monnalisa, navode iz Mercatora.

Tehnološka inovacija u objek-tu predstavlja najmoderniji sistem unutrašnje i vanjske digitalne komunikacije. Ve-liki LED ekran, oko 32m², primjer je najsavremenije tehnologije u funkciji komu-nikacije i predstavlja najveći komercijalni LED displej u Beogradu. Pored eksternog, u unutrašnjosti Mercator centra postoji i 28 pozicija za digitalnu komunikaciju, pre-ko kojih će potrošači dobijati sve relevantne informacije o proizvodima i akcijama.

gasu, sjeme tikve i suncokre-ta, kao i musli klasik.

Iz Sinagoge još navode da će se u narednom periodu foku-sirati i na program pahuljica za proizvođače među koji-ma su Bambi, Jaffa, Pionir i Banini, kao i na proizvodnju ječmenog sladnog i raženog brašna.

kafa, prihodi na srpskom tr-žištu u prvoj polovini 2012. bili su za 6,9 posto veći nego u istom periodu prošle godi-ne. Štark je imao rast proda-je od 8,5 posto na oko 37,8 miliona eura, navodi se u fi -nansijskom izvještaju grupe za prvu polovinu 2012. Kako su kazali u Atlantic grupi u Srbiji, u prvoj polovini ove

ve potrošača. Ova jedinstvena ponuda gotovih jela od pilećeg mesa je još jednom potvrdila lidersku poziciju kompani-je na tržištu, Također, brojne nagrade i priznanja, kao što je apsolutni šampionski pehar na Međunarodnom novosadskom sajmu, dale su nam dodatnu potvrdu za kvalitet našeg rada i uvjerile nas da smo na pra-vom putu”, rekla je Tatjana Đuran, izvršna direktorica proizvodnje kompanije.

godine Štark je počeo izvoz u Hrvatsku i to Prima šta-pića, Soko Štark keksa, No problem dražeja, Čoko smo-kija i Smokija king size.


Na 20 turističkih lokacija u Makedoniji, uključujući Sko-plje, Ohrid i Strugu, bit će otvorene brendirane radnje za prodaju kvalitetnih makedon-skih vina. U okviru programa za ruralni razvoj za 2013. go-dinu, država će fi nansirati dio mjesečne zakupnine prostora, opremanja prodajnog prosto-ra i plata za zaposlene. Reali-zacija projekta počela je 1. au-

Na ovogodišnji javni oglas koji je 13. jul - Plantaže obja-vio za otkup vinskog grožđa javilo se 246 registrovanih proizvođača iz Crne Gore, saopšteno je iz podgoričke kompanije. Rok za prijavu zainteresovanih proizvođača za prodaju vinskog grožđa bio 31. jul. „Na osnovu pristi-glih prijava, članovi Komisije koji su obišli sve prijavljene proizvođače, upoznali su ih sa neophodnim parametrima za zaključivanje Ugovora, a koji su propisani Zakonom i Pravil-nikom o vinu, kao i Specifi kaci-jom za grožđe koju je propisala kompanija Plantaže“, objasni-li su iz kompanije.

Zbog suše, koja je najviše pogodila proizvođače kuku-ruza i kabaste stočne hrane, Ministarstvo poljoprivrede će participirati kod nabavke hrane za stoku. “S obzirom da bi i smanjenje prinosa kod proivođača voća i povrća mo-glo da utječe na rast cijena tih proizvoda, nadamo se da će tr-govci i prerađivači, s obzirom na životni standard građana,

Vladan Drašković, izvršni direktor fabrike Aqua Mon-ta, kazao je da je fl aširana voda koja se proizvodi u Cr-noj Gori ove godine na do-maćem tržištu zastupljenija nego prethodnih. Međutim, prema njegovoj ocjeni, ti rezultati nisu zadovoljava-jući jer pobjedu u ovom se-gmentu i dalje odnosi strana konkurencija. On smatra da su posrednici između pro-izvođača i krajnjih kupaca, distributera, velikih lanaca i uvoznika, jedan od razloga zbog kojih se prodavci odlu-čuju za strane proizvođače.

Vitaminka se uključila u četvorogodišnji projekat USAID-a za ekspanziju ma-lih preduzeća, čiji je cilj po-većanje i jačanje kapaciteta i kvaliteta malih i srednjih bi-znisa na teritoriji Pologa i u Pelagoniji, kako bi mogli da postanu dobavljači velikim kompanijama.

Jedan od ciljeva projekta je otvaranje novih radnih mjesta, jačanje tržišne veze između dobavljača i velikih, izvozno orijentisanih kom-panija, smanjenje uvoza i po-drška lokalnom nabavljanju sirovina. Sašo Naumoski, generalni direktor Vitamin-ke izjavio je tim povodom: “U proteklih nekoliko godi-na dokazali smo da je jedan od osnovnih ciljeva Vitaminke, kao društveno odgovorne kompani-je, da doprinosi razvoju lokalne

Prestižni časopis M&M Global svrstao je vinariju Ti-kveš i njeno vino Bela Voda među brendove koji imaju ambiciju da prevaziđu svo-je i regionalno, i probiju se na svjetsko tržište. Tikveš je jedini brend iz Makedonije i jedan od tri iz šire regije (uz Vegetu iz Hrvatske i brenda Ülker iz Turske), koji ima potencijal da postane glo-balno poznat, saopšteno je iz kompanije.

Lista magazina M&M Glo-bal ne predstavlja rangiranje prema budžetima i profi tu, već prema nematerijalnim

Brendirane vinotekeOtkup grožđa

Trgovci bi trebali smanjiti marže

Dominira uvozna voda

Pilot projekat Vitaminke i USAID-a

Tikveš među 100 rastućih brendova u svijetu

gusta objavljivanjem javnog poziva za prijedlog idejnog rješenja enterijera, pri čijem izboru će se posebno voditi računa o prepoznatljivom etno stilu i funkcionalno-sti prostora za izlaganje i prodaju fl aširanih vina. Cilj projekta je razvijanje vinske kulture i promovisanje ma-kedonskih vina stranim tu-ristima.

zajednice u kojoj postoji i posluje. Ovim projektom realno se može pomoći malim i srednjim biznisi-ma da idu u korak naprijed, da se razvijaju i opstanu u sredini gdje je konkurencija velika. Mi kao kompanija imamo znanje, isku-stvo i mogućnosti za razvoj, i to možemo implementirati u lancu dobavljača Vitaminke. Ovaj tip saradnje, postavljen na zdravu osnovu uz podršku USAID-a, mora donijeti pozitivne rezul-tate”.

vrijednostima brenda. Kate-gorije uzete u obzir prilikom odabira su neočekivanost, gdje je vinarija Tikveš osvo-jila 5 od mogućih 10 poena, globalni utisak (3/10), lokalna autentičnost (9/10) i buzz ili utjecaj na društvenim mreža-ma (5/10). Prilikom pripreme liste, konsultovani su brend eksperti iz cijelog svijeta.

Otkupljeno grožđe će se, kako se dodaje, plaćati prema utvrđenom cjenovniku, koji je usklađen sa proizvodnim programom prerade kom-panije. Kompanija je prošle godina počela akciju otkupa vinskog grožđa, a odlukom Odbora direktora, ova akcija će se sprovoditi naredne dvi-je decenije.

Prema njegovim riječima, cijene crnogorske vode su konkurentne u odnosu na uvozne. Crna Gora najviše vode uvozi iz Srbije.

imati razumijevanja i u odre-đenim slučajevima smanjiti marže kako ne bi došlo do po-skupljenja ili kako bi ono bilo minimalno”, kazao je mini-star poljoprivrede i ruralnog razvoja, Tarzan Milošević. On je, također, kazao da je Crna Gora, prema podaci-ma Monstata, izvezla hranu u vrijednosti 9,347 miliona eura, to jest za sedam posto više u odnosu na isti period prošle godine, od čega se na izvoz mesa, koji je povećan za 27 posto, odnosilo 2,714 miliona eura.

16

svjetske vijestiaugust 2012 www.instore.ba

Trgovac je, u cilju lansiranja supermarketa sa organskom hranom u Švajcarskoj, najavio saradnju sa Alnaturom, njemač-kim lancem istog tipa. Prva test-radnja, pod banerom Alnatura-Migros, bit će otvorena u Cirihu krajem ljeta. U asortiman će biti uključeni organski proizvodi iz Alnature i Migrosa, ali i drugi brendovi. U supermarketima će se naći organska hrana i piće, kao

Kompanija je nastavila sa do-brim učinkom u drugom kvarta-lu. Prema riječima Kasper Ror-stada, predsjednika Upravnog odbora ove kompanije, ostvaren je profitabilan rast u svim po-slovnim sektorima i značajno povećanje EBIT marže.

Henkelova prodaja u drugom kvartalu 2012. godine iznosila je 4,206 milijarde eura, što pred-stavlja povećanje od 6,4 posto, u odnosu na isti period prošle godine. Korigovani operativni profit povećan je za 18,6 posto, na 609 miliona eura. Prodaja

Francuski trgovac potpisao je franšizni ugovor sa indijskom Landmark Grupom za razvoj mreže hipermarketa na ovom podkontinentu. Trinaest Max Hipermarket radnji će se do kra-ja ove godine naći pod banerom Auchana, a partneri planiraju da u narednih godinu dana otvore od 12 do 15 novih objekata u ra-zličitim dijelovima Indije.

Američki lanac drogerija je u drugom kvartalu ove godine zabilježio uvećanje neto zara-de za 18 posto, na 967 miliona dolara. Prihod je u datom peri-odu porastao za 16,3 posto, na 30,7 milijardi dolara. Primarni nosilac rasta, kako je saopšteno, bila je izuzetno dobra prodaja u segmentu farmacije, gdje je za-bilježen rast od 28,2 posto. CVS je u datom periodu otvorio 36 novih outleta, dok je 8 droge-rija zatvoreno, a 24 objekta su izmještena.

Njemački hard diskonter Aldi Süd je, nakon Austrije i Njemač-ke, sistem praćenja porijekla i proizvodnog procesa mesa us-postavio i u Mađarskoj. Nazva-na Húsokos, šema dozvoljava potrošačima da skeniraju QR kod ili unesu bar kod proizvoda na sajtu Aldijevog mađarskog dobavljača Master Good, i tako pristupe informacijama o pori-jeklu mesnih proizvoda i pro-

Planove za dalji razvoj diskon-tnog lanca Lidl, koji se nalazi u vlasništvu Schwarz Grupe, u ovom trenutku ometa Uredba o širenju radnji, kojom se površina prodajnih objekata ograničava na 3.300 m2. Strani mediji pre-nose da je do sada odbijeno 14 Lidlovih aplikacija. Mađarsko ministartvo ekonomije ove go-dine je odbilo 35 od ukupno 96 aplikacija trgovaca koji žele da grade objekte veće od dozvolje-

Akvizicija 140 radnji njemač-kog lanca drogerija od strane trgovačke kompanije P.K. Sol-vent je završena. Sve Schlecker radnje od sada će poslovati pod banerom Teta drogerija, koje se nalaze u vlasništvu P.K. Solven-ta. Schlecker je ugasio i svoje online poslovanje u Njemačkoj i Austriji.

i kozmetički proizvodi i sredstva za njegu. U ponudu nije uklju-čen alkohol.

Migros pokreće organski lanac

Henkel povećao prodaju i profitAuchan ušao na tržište Indije

CVS zabilježio dvocifreni rast

Sistem za provjeru porijekla mesa

Uredba sprečava širenje lanca

Finalizovana prodaja Schleckera

testiranjeKompanija će testirati Mi-gros-Express format-trgovine koje se nalaze u neposrednoj blizini željezničkih stanica, sa asortiman prilagođenim potrebama prigradskog trži-šta. Nakon prvog otvaranja u Rapperswilu i Lucernu, rad-nja je otvorena i u Cirihu.

nog limita. Iz Lidla poručuju da će istrajati u svojim namjerama bez obzira na postojeću prepre-ku: “Otvarajući mađarskim dobav-ljačima regionalne mogućnosti, Lidl je ostvario više od 20 miliona eura izvoza iz Mađarske u 2011., i ta cifra se stalno uvećava. Nadamo se da će donosioci zakona biti svjesni ovih napora u budućnosti”, poru-čuju iz kompanije.

Iz britanskog trgovačkog lanca Tesco je rečeno da je ograniče-

nje veličine prodajnih objekata imalo značajan utjecaj na vri-jednost investicija u Mađarskoj, obzirom da je kompanija, koja je proteklih 17 godina u ovoj zem-lji poslovala kroz hipermarkete, sada fokusirana na manje forma-te. Najnoviju uredbu, odobrenu od strane vlade na čelu sa pre-mijerom Viktorom Orbanom u januaru, trgovački lanci vide kao način da se spriječi širenje veli-kih kompanija.

izvodnom procesu artikala koji završavaju na njihovim trpeza-ma.

Sličan sistem, pod imenom Fle-isch Scout, uveden je u Austriji prošle jeseni, nakon uspostav-ljanja programa u Njemačkoj pod nazivom F-Trace. Aldi je u Austriji, u jesen 2006, lansirao koncept za praćenje porijekla privatnih robnih mrki, nazvan Zurück zum Ursprung.

Henkel CEE u regiji Istočne Europe je porasla za 5,8 posto, na 771 miliona eura. Organski rast iznosio je 7,9 posto, dok su Henkelove firme u Turskoj i poslovanje sektora Adehezivi Tehnologije u Rusiji među naj-zaslužnijima za to poboljšanje.

Heineken je povećao prodaju piva za 3,3 posto usprkos teškom ekonomskom okruženju i nepovoljnim vremenskim prilikama u Europi. (Planet Retail)


Američka vlada ne može da prisili proizvođače duhana da na kutije cigareta stave velika grafi čka upozorenja o štetnosti pušenja, presudio je američki savezni apelacioni sud u Vašin-gtonu, prenose tamošnji medi-ji. Američka administracija za hranu i lijekove (FDA) tražila je da fabrike duhana na kutije ci-garete postave fotografi je pre-

minulih pušača. Proizvo-

Njemački proizvođač linija za ličnu njegu saopštio je da mu je dobit nakon oporezivanja u prvih šest mjeseci ove godine blago smanjena na godišnjem nivou, i iznosi 248 miliona eura. U prvom polugodištu prošle go-dine, dobit je dostigla 258 mili-ona eura.

EBIT marža uvećana je na 12,7

Prehrambeni gigant objavio je rezultate poslovanja za prvu po-lovinu ove godine, u kojoj je za-bilježen rast dobiti za 8,9 posto u odnosu na isto razdoblje proš-

Holandska pivara objavila je da postigla sporazum o preuzi-manju azijsko-pacifi čke pivare APB (Asia Pacifi c Breweries), proizvođača Tiger piva, za 4,1 milijardu dolara. Heineken tre-nutno posjeduje 41,9 posto ak-cija u APB-u, jednoj od najvećih pivara u jugoistočnoj Aziji, dok singapurski konglomerat Fraser and Neave (F&N) posjeduje 40 posto.

Holandska pivara je nešto ranije

Belgijski trgovac je za prvih 6 mjeseci ove godine ostvario prodaju u visini 11.17 milijardi eura, što je rast od 10,1 posto u odnosu na isti period prošle go-dine. Operativni profi t iznosio je 207 miliona eura. U Americi je prihod opao za 2,2 posto, na 9,35 milijardi dolara. Izuzima-jući 126 radnji zatvorenih u februaru, prodaja je porasla za 0,5 posto. U Belgiji je prodaja porasla za 1,8 posto, na 2,42 mi-lijarde eura. U južnoeuropskom i azijskom segmentu kompanije, prihodi su porasli za 60,5 posto, na 1,54 milijarde eura. U dru-gom tromjesečju 2012., prihod je iznosio 5,7 milijardi eura, što je rast od 11,5 posto. U grupi očekuju da će premašiti trenut-ni program smanjenja troškova, i do kraja godine uštedjeti 550 miliona eura.

Njemački hard diskonter Aldi Süd najavio je da u Velikoj Bri-taniji tokom sljedeće godine želi da otvori 30 novih trgovina, a istovremeno proširi postoje-će prodajne objekte i skladišta. Nove trgovine donijele bi za-poslenje za oko 3.000 radnika, među kojima više od stotinu nedavno diplomiranih studenata kojima bi ovo bio prvi posao.

Sud u Vašingtonu na strani proizvođača cigareta

Blag pad dobiti Beiersdorfa

Za Nestlé nema krize

Heineken kupio azijski TigerDelhaize Group objavio izvještaj

Aldi Süd otvara 30 novih trgovina

I Eu razmatra zabranu I EU, u okviru revizije zako-na čiji je cilj smanjenje pu-šenja, razmatra mogućnost isticanja zabrane proizvo-đača na kutijama cigareta. “Raspravljamo o mnogim stvarima, uključujući uvođe-nje jednostavnog, bezličnog pakovanja”, izjavio je port-parol Europske komisije, Antony Gravili. Prema nje-govim riječima, druga op-cija su pakovanja sa zastra-šujućim slikama raka usta i pluća. Donošenje sličnog zakona razmatraju i Novi Zeland, Indija, Velika Brita-nija i neke američke savezne države.

saopštila da će preuzimanje APB omogućiti direktan pristup trži-štima poput Kambodže, Kine, Indonezije, Malezije, Novog Zelanda, Papua Nove Gvineje, Singapura, Tajlanda i Vijetnama.

le godine. Najveća prodaja, prije svega „milijarderskih brendova“ Nescafé, Nescafé Dolce Gusto i Kit Kat, ostvarena je na tržišti-ma u razvoju, gdje je postignut rast za 12,9 posto. U krizom po-gođenoj Europi i Americi kom-panija je ostvarila rast prodaje od 2,6 posto.

Zahvaljujući snažnoj potražnji u manje razvijenim zemljama, višim cijenama proizvoda i smanjenju troškova, Nestlé je u proteklih 6 mjeseci povećao neto dobit na 5,27 milijardi dolara, dok se ukupan ostvaren prihod popeo na 45,37 milijardi dolara.

posto, u odnosu na 12 posto u istom razdoblju prošle godine. Kao glavni razlog ovog poveća-nja u kompaniji navode pozitiv-no kretanje njihovog poslovanja na tržištima u nastajanju. Priho-di Beiersdorfa u prvom polugo-dištu 2012. godine uvećani su za 5,5 posto, na 3,06 milijardi eura, dok je organska prodaja na ni-vou grupe porasla za 2,6 posto.

đači, sa druge strane, smatraju da takve fotografi je nisu činje-nične informacije koje su po zakonu dužni da odštampaju na kutijama, i da zalaze u zonu za-govaranja zabrane pušenja.

Apelacioni sud je, glasanjem 2 -1, stao na stranu proizvođača i presudio da bi drugačija od-luka značila gušenje slobode govora. “Ovaj slučaj je podigao pitanje kolika su ovlaštenja vlade da prisile proizvođače cigareta da

na kutijama otisnu činje-nične infor-macije i pot-kopaju svoj e ko n o m s k i interes. U ovom sluča-ju, vlada je

minulih pušača. Proizvo-

govora. “Ovaj slučaj je podigao pitanje kolika su ovlaštenja vlade da prisile proizvođače cigareta da

na kutijama otisnu činje-nične infor-macije i pot-kopaju svoj e ko n o m s k i

ju, vlada je

to pokušala pretvaranjem svake kutije cigareta u mini oglas svoje antipušačke kampanje, a pritom nije ponudila nijedan dokaz da će objava tih fotografi ja imati utje-caj na smanjenje broja pušača”, navodi se u obrazloženju ape-lacionog suda, kojim je potvr-đena ranija odluka nižeg suda. FDA još ima mogućnost žalbe vrhovnom sudu, a u ovom tre-nutku nije poznato da li će to i učiniti.

Američka odluka je donijeta nakon što su neke druge ze-mlje naredile objavu sličnih fo-tografi ja na kutijama cigareta, a Australija otišla i korak dalje i zabranila proizvođačima da na njima odšampaju svoje logoti-pe.

18

veliki trgovciaugust 2012 www.instore.ba

Analiza poslovanja: Njemač-ka trgovačka grupacija Metro, kako piše lokalni trgovački ma-gazin Lebensmittel Zeitung, a prenosi Planet Retail, u proce-su je procjenjivanja uspješnosti poslovanja na inostranim trži-štima, što bi moglo rezultirati povlačenjem iz zemalja u koji-ma poslovanje Metroa ne do-nosi zadovoljavajuće rezultate. Posebna pažnja usmjerena je na dalekoazijske zemlje, i to prije svega Vijetnam i Japan.

Bilans poslovanja i u pojednim europskim zemljama je ispod očekivanog, a kao razlog se navode sporiji razvoj kompa-nije na pojedinim teritorijama ili slabije pozicioniranje na tržištu, kao i utjecaj ekonom-ske krize. Ovo bi za posljedi-cu moglo da ima i eventualno povlačenje iz nekih europskih zemalja. Grupacija je definisala zemlje u kojima posluje sa za-dovoljavajućim ili potencijalno dobrim rezultatima u koje želi da nastavi da investira u buduć-nosti, a među njima su Njemač-

Otvaranja: Carrefour je otvorio prvu trgovinu drive –in formata u Indoneziji u svom najvećem hipermarketu Lebak Bulus, juž-no od Jakarte.

U Kini su otvorena 2 super-marketa prodajne površine oko

Uvoz iz Amerike: Trgovac planira da u 10 svojih radnji širom Britanije uvede odvojeno odjeljenje za proizvode uveze-ne iz Amerike. U ponudu će biti uključeni američki bren-dovi poput Hershey’s čokolade. Asda, britanski trgovački lanac koji se po vrijednosti tržišnog

tok gotovine u visini 6,1 mi-lijarde dolara.

• Povrat investicije (ROI) uposljednjih 12 mjeseci izno-sio je 18,1 posto.

Plaćanje mobilnim telefo-nom: Trgovac se udružio sa prodajnim lancima Best Buy, CVS, Publix, Lowe’s, 7-Ele-ven i drugim, u cilju razvijanja sopstvenog sistema plaćanja mobilnim telefonom. Ova ini-cijativa, pod nazivom Merchant Customer Exchange (MCX), konkurentski je projekat siste-mu koji nudi Google i drugi provajderi koji će trgovcima značajno umanjiti troškove transakcije prilikom plaćanja mobilnim telefonom. Osnovna ideja MCX-a jeste da se potro-šačima omogući jednostavna kupovina.

Društvena odgovornost: Wal-mart de México fondacija je najavila svoju inicijativu Women Can Rely on US (Žene se mogu osloniti na nas), u okviru koje organizovati obuku za 25.000 žena iz Meksika koje žele da pokrenu svoj biznis, poboljšaju poslovanje postojećih kompa-nija ili steknu srednjoškolsko ili fakultetsko obrazovanje.

Otvaranja: U radnji na Floridi zaposlenje je pronašlo 200 rad-nika, dok je u Mičigenu otvo-reno 300 novih radnih mjesta. Prosječna plata po satu za puno radno vrijeme u ovim Walmar-tovim radnjama je oko 12,50 dolara.

Walmart je najavio donaci-ju u iznosu od 4,5 miliona dolara kako bi 90.000 na-stavnika u SAD snabdio po-trebnim rekvizitima za učio-nice i nastavu. Sada u svojoj četvrtoj godini, program Teacher Rewards pomaže prosvjetnim radnicima ši-rom zemlje.

I dalje pozitivan bilans: Naj-veći svjetski trgovac je objavio finansijski izvještaj za drugi kvartal tekuće godine, završno sa 31. julom, po kojem bilježi rast prodaje i prihoda u svim svojim operativnim segmenti-ma. Mike Duke, CEO kompa-nije, ovim povodom je rekao da je intenzivan fokus na inicija-tive koje uvećavaju produktiv-nost i smanjuju troškove omo-gućio kompaniji da investira u niže cijene i ostvari značajan profit za dioničare. U izvještaju se navodi sljedeće:

• Zabilježenjeukupanprihodod 114,3 milijardi dolara, što je porast od 4,5 posto u odnosu na prošlu godinu.

• Neto prodaja u drugomkvartalu fiskalne 2012. je 113, 5 milijardi dolara, što je porast od 4,5 posto u odno-su na 108,6 milijardi dolara u drugom kvartalu prošle godine. Neto prodaja za ovaj kvartal, kada se uzme u obzir negativna fluktacija valute, iznosila je oko 2, 2 milijarde dolara. Bez valutnog utjeca-ja, neto prodaja bi bila 115,7 milijarde dolara.

• Walmart International uve-ćao neto prodaju za 6,4 po-sto.

• Operativniprihodiznosioje6,7 milijardi dolara – uveća-nje od 4,9 posto u odnosu na prošlu godinu.

• U šestomjesečnom perioduje zabilježen slobodan pro-

ka, Francuska, Italija, Poljska, Španija, Turska i Kina.

Imenovanja: Njemački lanac hipermarketa Real želi da op-timizuje svoju organizacio-nu strukturu rukovodstvenim promjenama. Nadzorni odbor Metroa imenovao je Didier Fleuryja za novog CEO Metro Grupe za domaće i međunarod-no poslovanje. Fleury je ranije radio kao COO za njemački odjeljak Reala, a sada je na nje-govom mjestu dosadašnji CEO Roland Neuwald. Neuwald uz tu poziciju ostaje i predstavnik maloprodajne federacije Metro Grupe u Njemačkoj.

udjela nalazi odmah iza Tesca, napravio je sličan potez prote-klog mjeseca uvođenjem odjelj-ka za američke konditore u go-tovo 100 svojih radnji.

Virtuelna radnja: Tesco je do kraja augusta na Getvik ae-rodromu testirao svoju prvu interaktivnu virtuelnu radnju u Britaniji. Putnici - korisnici smart telefona mogli su da ske-niraju i „ubace” željene artikle u svoju virtuelnu potrošačku korpu, a odabrane namirnice su im dostavljene po povratku sa odmora. Trgovac je svoju prvu radnju ovog tipa lansirao u Južnoj Koreji prošle godine, a sada ovaj koncept testira i na domaćem terenu, koristeći in-teraktivni digitalni displej.

8.000 m2 , čime se ukupan broj radnji kroz koje Carrefour po-sluje u Kini popeo na 211.


20

inTrgovac august 2012 www.instore.ba

Svježina je u tušu na prvom mjestu Kvalitet usluga i svježina ponude su temelj poslovanja u trgovinama Tuš. Kupce očekuju zamamno mirisan, svježe pečen hljeb, svježe meso i riba, izabrana ponuda delikatesa, te bogata ponuda svježeg voća i povrća. Svježi-na i kvalitet osiguravaju se strogom i konstantnom kontrolom svih procesa u cjelokupnoj ponudi. Tuševa ponuda donosi najbolji odnos između kvaliteta i cijene koji očekuju današnji potrošači.

tuš klubU okviru programa lojalnosti nazvanog Tuš klub, nude se brojne povoljnosti. Kupci u Bosni i Hercegovini su ga dobro prihvatili, jer uključuje ponude prema individualnim željama i potrebama, koje nadopunjavaju brojni popusti i nagradne igre. Među akcijskim ponudama treba istaknuti najpopular-niju − program Mojih 10 najdražih u kojem članovi Tuš kluba mogu aktivirati svojih 10 najdražih proizvoda iz kataloga i dva mjeseca ih kupovati čak do 40 posto jeftinije. To je ak-cijska ponuda koju kupci mogu sami prilagođavati svojim po-trebama.

Lična karta

tuš-Gdje dobre stvari koštaju manje Od 1989. godine, Tuš se iz malog lokalnog trgovca razvio u poznatu trgovačku kom-

paniju koja je danas aktivna na tržištima Slovenije, Makedonije i Bosne i Hercegovine.

U 320 trgovina, mjesečno se bilježi više od tri miliona kupovina. Ove godine Tuš je u

Tešnju otvorio već 17. supermarket u Bosni i Hercegovini, pa sada u ovoj zemlji ukupno

zapošljava već više od 650 ljudi. Uspješan rad kompanije Tuš dokazuje i međunarodna

nagrada World Finance 2012 Corporate Governance koju je kompanija dobila za odličnost

poslovanja u 2011. godini.

države: Slovenija, Bosna i Hercegovina, Makedonija

Broj trgovina: 320

Broj zaposlenih: 4.300

Godišnji prihod: 798 miliona eura

Sistem za završnu fazu pečenja u odjelima za prodaju hljeba i peciva je jedan od najprepoznatljivijih aduta svježine i kvaliteta u trgovinama Tuš.

Tuš klub kartica omogućuje čak i do 50% povoljniju kupovinu.

21

Novi supermarketi Tuš je u nastavku realizaci-je svoje razvojne strategije ove godine otvorio nove supermarkete u Srebreni-ku i Tešnju. Radi se o 16. odnosno 17. Tuš super-marketu u Bosni i Herce-govini. Moderne trgovine nude raznolik izbor više od 10.000 artikala iz prehram-benog i drugih asortimana. Posebnu pažnju ovih dana obraćaju odjelima svježe ponude gdje imaju vlastite pekare i mesnice.

tuš u BiHTuš u Bosni i Hercegovini u svojih 17 supermarketa u Bihaću, Tuzli, Bijeljini, Brčkom, Cazinu, Mostaru, Sarajevu, Prnjavoru, Ugljeviku, Sanskom Mostu, Mo-driči, Doboju, Velikoj Kladuši, Tešnju i Srebreniku zapošljava više od 650 ljudi. U skladu sa razvojnom strategijom do 2015. godine, grupa Tuš svojim novim trgovi-nama pojačava svoju poziciju u strateški važnim djelatnostima i na perspektivnim tržištima među koja se ubraja i tržište BiH.

Odličnost uslugaU trgovinama Tuš, brinu se za svoje kup-

ce. Stručno potkovani i ljubazni prodavači

kupcima uvijek rado stoje na raspolaga-

nju. Samim tim, kupci su stavljeni u cen-

tar našeg djelovanja. Odličnost, kako in-

ternih tako i vanjskih odnosa, osmjeh na

licu, ljubaznost i red stavljeni su u Tušev

kodeks koji služi kao vodič temeljnim vri-

jednostima na području rada u kompaniji.

Stalno nadopunjavanje znanja prodavača

osigurava se brojnim seminarima kojima

se podiže nivo odličnosti usluga i poveća-

va zadovoljstvo kupaca kod kupovine.

tuš proizvodi Kvalitetni proizvodi robne marke Tuš koji se prodaju po povoljnim cijenama predstav-ljaju važnu nadopunu prodajnog programa. Proizvodi robne marke Tuš odlikuju se kva-litetom i dobrom cijenom, zato su jako popularni kod kupaca. Proizvodi robne marke Tuš poznati su po sloganu: Dobar kvalitet po izuzetnim cijenama. U svom asortimanu vlastite robne marke nalazi se već više od 100 proizvoda u svim kategorijama, kako u prehrambenom tako i u drugim prodajnim programima. Tuš među svoje dobavljače uključuje lokalne proizvođače i time daje priliku svima koji specifičnom ponudom is-punjavaju očekivanja lokalnog tržišta. Pri tome se koncentrišu na domaće proizvođače jer žele kupcima ponuditi kvalitetne domaće proizvode prema povoljnijim uslovima nego što ih nudi izvorna marka. Tuš stalno traži nove dobavljače, posebno u segmentu svježih proizvoda. Takvom saradnjom dobavljači istovremeno proširuju svoje poslova-nje i na ostala tržišta na kojima su prisutne trgovine Tuš.

august 2012 www.instore.ba

Kvalitetni proizvodi vlastite robne marke tuš postaju sve omiljeniji kod kupaca.

Efikasnost, kvalitet i stručan rad predstavljaju obavezu zaposlenih u trgovinama Tuš.

U ove godine otvorenom savremenom supermarketu u Srebreniku kupci mogu na prodajnoj površini od 850 m2 birati između više od 10.000 proi-zvoda iz prehrambenog i ostalih programa.

Bosna i Hercegovina predstavlja strateško tržište za Tuš koji u toj državi namjerava i dalje proširivati svoju mrežu koja danas broji 17 supermarketa.


EKONOMSKI POKAZATELJI - LAKO DO DOZVOLA ZA REGISTRACIJU FIRME I MALI POREZI

Makedonija, zemlja koja je ne-kad važila za jednu od oaza mira na Balkanu, trenutno se nalazi između tradicije i utjecaja sa Zapada. Politika

koju diriguje Ohridski Ramkoven Dogo-vor koji je u 2001. bio jedino rješenje za nastale etničke tenzije, sve više utječe na stabilnost države. Borbu za prevlast kre-ira koalicija, do sad neviđena, u kojoj su zajedno ljevica i desnica, i to samo zbog jednog cilja – da svrgnu i promijene aktu-elni politički režim, bez precizno de� ni-sane agende šta dalje. Tenzije još postoje, a „tragedije“ postaju medijski adrenalin za privlačenje strane publike, predstavlja-jući jednu grubu sliku Makedonije, koja ni iz bliza nije takva. Slika na terenu po-kazuje nešto sasvim drugačije. Da, mož-da ne postoji velika ljubav dvije najveće etničke grupe u državi, Makedonca i Al-banca, ali uvjerenje da te dvije grupe žive u stalnom kon� iktu daleko je od istine.

Makedonija je jedna od rijetkih država sa dušom. Ako ste jednom bili u Makedoni-ji, nemoguće je da ne poželite da se opet vratite. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog nasmijanih ljudi, predivne hrane, muzike i nevjerovatnih prirodnih ljepota.

„Meka“ za investitoreVrijeme teče. Dok se jedan deo

Europe „davi“ u dugovima, makedonska ekonomija pokušava da preživi. Sa rekordnom stopom

nezaposlenosti od 31,6 posto, Makedonija je ostvarila rast

BDP-a u drugom kvartalu godine od 1,4 posto. Niska zaduženost

od 33 posto motiv je plus za investitore da uzmu u obzir

državu „gdje vječno sunce sja“.

Priredio: Boro Mirčeski, [email protected]

Ukusno „gravče tavče“, meso, nevjero-vatan ajvar, vino od pažljivo odabranog grožđa, pindžur od makedonske paprika i paradajza, sve će to zauvijek ostati ure-zano u vašem sjećanju.

Građevinska renesansa Iako je trenutak, možda, pogrešan, drža-va po prvi put doživljava građevinsku re-nesansu. Dok ostale države doživljavaju pad građevinske industrije, u Makedoniji se događa nešto sasvim drugačije. Više od 45 godina, koliko je prošlo od kada je makedonsku metropolu pogodio ka-tastrofalni zemljotres, Skoplje je počelo da dobija sasvim nov izgled. Nekoliko desetina metara visok spomenik Vojnik na konju, postavljen na glavnom skop-skom trgu, razbuktao je ionako poljulja-ne odnose sa Grčkom, a barokno Skoplje, koje postaje takvo kao posljedica projekta Skoplje 2014, mirno i spokojno počinje da se pretvara u turističku atrakciju i posta-je mamac za veliki broj turista iz cijelog svijeta. Ipak, u zemlji gdje “vječno sunce sja” živi samo oko dva miliona ljudi (po podacima iz popisa 2001., imajući u vidu da je zadnji popis propao), a razlike među njma su velike. U Makedoniji ne postoji „zlatna sredina“. Ili ste perverzno boga-ti ili jedva sastavljate kraj s krajem. Dok

Makedonija u brojkama:Populacija: 2,1 milion stanovnika

Rast BDP-a u drugom kvartalu 2012: 1,4 %

Nezaposlenost: 31,6 %

Siromaštvo: 30,4 %

Zaduženost: 33 % BDP-a

In� acija: 2,1 %

Prosječna plata u maju 2012: 20.867 denara (340 eura)

Valuta: denar

Kurs denar - euro: 61,5 denara - 1 euro

specijalni dodatak o Makedoniji


(BDP) od 1,4 posto u drugom kvartalu godine, Makedonija važi za jednu od dr-žava koja još uvijek nije pogođena europ-skom dužničkom krizom. A i zaduženost države je na niskom nivo od samo 33 po-sto BDP-a, što je na europskom nivou. To je parametar koj pokazuje da make-donska ekonomija ipak preživljava.

Da ne zaboravimo i infl aciju koja je od početka godine dostigla 2,1 posto. Pre-ma podacima CEEMA, najveća infl acija u Makedoniji zabilježena je 2007. godine, kada je iznosila 5,9, a predviđa se da će do 2016. godine dostići nivo od 3,2 posto.

Makedonija – oaza za investiranje

Makedonija je jedna od najprivlačnijih država za investiranje u regiji. Ove godi-ne, plasirala se na treće mjesto u svijetu na listi ekonomija koje pružaju najpo-voljnije uslove za vođenje biznisa, po po-sljednjem izvještaju Svjetske Banke (WB) i Međunarodne fi nansijske korporacije (IFC), Doing Business 2012. Makedonija je napredovala u četiri kategorije-vađenje građevinske dozvole, registrovanje imo-vine u katastru, dobijanje kredita i rješa-vanje insolventnosti. Ispred Makedonije su Maroko i Moldavija.

Na ovoj listi, Makedonija je napravila skok od 12 mjesta u poređenju sa prošlom godinom, i pozicionirala se na 22 mjesto. Iza Makedonije su sve ostale zemlje u re-giji, uklučujući i članice Europske unije - Slovenija je 37 mjestu, a Bugarska na 57 od ostalih zemalja, Crna Gora je 56, Hr-vatska 80, Albanija 82, Srbija 92, Grčka 100, a Bosna i Hercegovina 127.

Ono što izdvaja Makedoniju kao atrak-tivnu državu za investicije je sistem do-bijanja potrebnih dozvola za otvaranje fi rme na jednom mjestu, kao i mali po-rezi. Jednošalterski sistem omogućava in-vestitorima da registruju fi rmu u roku od četiri sata, i sve to uz posjetu samo jednoj kancelariji, gdje mogu da dobiju sve in-formacije od jednog službenika. Ovo je jedna od najvećih mjera koje je Make-donija preduzela za poboljšanje sistema za otvaranje novih fi rmi, u poređenju sa svim prethodnim administrativnim bari-jerama, kojih više nema. Jednošalterski sistem radi u okviru Centralnog registra, a širom zemlje posluju 32 kancelarije. Uskoro se očekuje uvođenje registracije fi rme elektronskim putem. Ali, to nije sve. Centralni registar raspolaže infor-macijama i o svim potencijalnim partne-rima, dobavljačima, proizvođačima. Pri-stupnost informacijama je od naročitog značaja u današnje vrijeme, a ovo je jedan od najvećih aduta ove institucije.

Druga stvar koja svakako mora da se spo-mene su mali porezi. Korporativni porez na dohodak iznosi 10 posto. Isto toliko iznosi i porez na prihode građana, dok porez na dodatu vrijednost iznosi 18, od-nosno 5 posto u slučaju povlaštene robe. Ostali porezi se kreću od 0,1 do 5 posto. Ovo su glavni kriteriji koje su primamili mnoge svjetske kompanije da investiraju u Makedoniju.

Slobodna ekonomska zona Bunadžik, na periferiji Skoplja, svrstana je u Top 50 ekonomskih zona u svijetu. Po pisanju britanskog lista Financial Times, to je bio signal za ulazak mnogih tehničko-tehno-loških kompanije na makedonsko tržište. Slično je i stanje u oblasti proizvodnje stoke za široku potrošnju. Također, Ma-kedonija je jedna od rijetkih država na Balkanu na čije tržište ulazi najveći eu-ropski maloprodajni lanac Carrefour, koji zapošljava oko 500.000 ljudi u svi-jetu.

Ako se situacija bude razvijala ovim tem-pom, Makedonija je na dobrom putu da postane „meka“ za biznis na Balkanu, što će značiti ekonomski prosperitet i ono što je najvažnije, smanjenje nezaposle-nosti.

se u centru Skoplja grade enormna ar-hitektonska djela, u ruralnim sredinama građani „plaču“ za dostupnom i čistom vodom. Osim toga, cijene ne prestaju da rastu. Gorivo je pretjerano skupo, a u augustu su poskupjeli i struja i parno grijanje.

Nezaposlenost - glavni problem

Nezaposlenost u Makedoniji nije novi fenomen. Nastala je kao posljedica duž-ničke krize, koja je zahvatila Europu i fi nansijske krize, koja je zahvatila svijet. Nezaposlenost u Makedoniji je problem koj se provlači još iz vremena bivše Jugo-slavije. Pad bivšeg socijalističkog režima je donio talas privatizacije, što je, na ža-lost, veliki broj ljudi ostavilo bez posla. Danas, u uslovima u kojima živimo, i da-lje ostaje problem koji je teško riješiti.

Ono po čemu je Makedonija, na žalost, prepoznatljiva je visoka stopa nezapo-slenosti koja je stavlja na drugo mjesto među državama Balkana, iza Bosne i Hercegovine. Od ukupno 941.019 rad-no sposobnog stanovništva, zaposleno je 643.668 ljudi, a nezaposleno 297.351, što daje visok procenat nezaposlenosti od 31,6 posto.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata u maju bila je 20.867 denara, ili oko 340 eura, što otvara jednu novu dilemu. Kako jedan prosječan Makedonac, sa ovakvom prosječnom platom (koja na terenu nije ni približno ovolika), preživi mjesec, ako potrošačka korpa nadmašuje 200 eura? Ako na ovu sumu dodamo troškove za struju i parno grijanje, dolazimo do za-ključka da građanima nedostaje novca za osnovne mjesečne potrebe.

Sa rastom bruto domaćeg proizvoda



MALOPROdAjNO tRžIštE – PROIZVOđAčI - NAjVEćE KOMPANIjE I NAjVEćI IZVOZNICI

Najbolje iz MakedonijePrema informacijama državnog zavoda za statistiku, u periodu januar-juni 2012. godine, zemlje Zapadnog Balkana imaju učeše u izvozu od 24,5 posto.

Priredila: Alma Hot, [email protected]

Iako je Makedonija mala, makedonske kompanije uvijek su na-stojale da se probiju na regionalno tržište nudeći kvalitetne pro-izvode svojim potrošačima. Zbog raznih političkih i ekonom-

skih razloga mnoge makedonske kompanije nisu uspjele da održe svoje mjesto u bivšim jugoslovenskim republikama. Privatizacija kompanija i dugogodišnja tranzicija možda su neki od razloga za ovakvo stanje. Ipak, treba da se zna da je Makedonija jedna od onih država koje imaju bogate prirodne resurse koji, ukoliko se pravilno iskoriste, mogu da olakšaju proizvodnju kvalitetnih brendova.

To znači da bi makedonske kompanije mogle da budu dovolj-no konkurentne i održive, i da plasiraju jake brendove, koji su kvalitetni, sa jakom dizajnerskom i marketinškom podrškom. U suprotnom, Makedonija je i dalje bolja na polju izvoza polupro-izvoda, a veliki procenat sirovina za proizvodnju i dalje uvozi iz stranih zemalja. U ovom kontekstu, Makedonija uvijek može da ponudi kvalitetno voće i povrće, kao i razne poluproizvode koji u drugim zemljama postaju brendovi. Naravno da je ovo veliki problem za zemlju, jer veće plasiranje makedonskih brendova može mnogo više da doprinese poboljšnju ekonomije, za razliku od izvoza poluproizvoda.

U Makedoniji ima jakih brendova koje treba plasirati na stranim tržištima, iza kojih stoje jake kompanije. U nastavku predstavlja-mo vodeće kompanije iz Makedonije, zajedno sa onima koje su već učvrstile svoje mjesto na tržištimaa Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije.

Mesna industrija

Promes je makedonska kompanija za proi-zvodnju, preradu i promet mesa. Postoji od 1992. i u proteklih nekoliko godina svog

postojanja uspjela ja da preraste u jednu od najozbiljnijih kom-panija koje se bave proizvodnjom mesa. Cjelokupna proizvodnja ove kompanije podijeljena je u nekoliko segmenata: proizvodnja svježih proizvoda, suhomesnatih proizvoda (šunka, dimljene ko-basice, bareni proizvodi, kao i dimljeni proizvodi).

web site: www.promes.com.mk

Promes

Prehrambena industrija

Kompanija Brilijant je osnovana 1991. godine. Funk-cioniše u četiri segmenta, a među njima proizvo-

dnja ulja obuhvata najveći dio proizvodnog kapaciteta. Dnevni kapacitet Brilijanta iznosi 120.000 litara biljnog ulja. Program proizvodnje sastoji se od rafi niranog suncokretovog ulja, rafi nira-nog biljnog ulja, masnih kiselina i biljnog voska.

web site: www.brilliant.com.mk/

Brilijant

Počeci ove kompanije datiraju iz 1923. godi-ne. Brend sa kojim se ova kompanija identi-fi kuje je Kristal. Kao fabrika za proizvodnju Kristal ulja radila je do 1999. godine kada je

transformirana u prehrambenu industriju. Razlog je proizvodnja širokog asortimana prehrambenih proizvoda, gdje su uključeni i margarini, sirće, konditorski proizvodi, slatki proizvodi itd. Fa-brika raspolaže kapacitetom prerade većim od 50.000 tona uljno-dajnih sjemena godišnje, kao i rafi neriju za proizvodnju 100 tona rafi niranog ulja dnevno.

web site: www.kristal.com.mk

Blagoj Gjorev

Prehrambeno-konditorska industrija

Dugogodišnje iskustvo, koje datira od 1956. go-dine i savremena tehno-logija, doprinijeli su da su proizvodi ove kompa-nije postali svakodne-vica mnogih generacija. Dokazani kvalitet, pored

makedonskog tržišta, uspješno se plasira i na tržištima u Srbi-ji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji. Bogati asortiman uključuje: f lips, kekse, filter čajeve i mnoge druge proizvode. Neki od poznatih brednova koji se mogu naći u ovim zemljama su: Stobi f lips, Čoko stobi f lips, Cevitana, Atlantis i mnogo dru-gi. Za dostupnost proizvoda Vitaminke zaduženi su: Vedrina 2 (Srbija), Barecomerce (Bosna i Hercegovina), dok se u Hrvat-skoj i Sloveniji radi direktno za velikim trgovačkim lancima.

web site: www.vitaminka.com.mk

Vitaminka

Swisslion je dio multinacionalne kompanije Swisslion DRD iz Švajcar-ske, koja ima svoje kompanije u svim bivšim jugoslovenskim republikama.

Prva kompanija Swissliona u Makedoniji je osnovana 1998. godi-ne u Skoplju, a osnovna djelatnost joj je bila proizvodnja kondi-torskih proizvoda. Od 2001. do danas u skopski proizvodni pogon su instalirane tri proizvodne linije sa ukupnim dnevnim kapacite-tom od oko 20 tona gotovih proizvoda. Danas Swisslion – Skoplje je kompanija koja je proglašena za najveću konditorsku industriju u Makedoniji, najveći je izvoznik i najveći uvoznik konditorskih proizvoda.

web site: swisslion.com.mk/

Swisslion


Prehrambeno-konditorska industrija

Mljekare

Industrija konzerviranih proizvoda

U Bitoli je 1952. godine formirana prva mljeka-ra u Makedoniji, Mlekara a.d. Bitola. Od male manufakturne radionice prerasla je u kompa-niju sa savremenim industrijskim kapacitetom prerade većim od 65 miliona litara mlijeka. Go-

dine 2007., Mlekara a.d. Bitola postaje dio grupacije Danube Fo-ods Group. Kompanija proizvodi više od 54 različitih proizvoda i to: mlijeko, kiselo mliječne proizvode, sir i kačkavalj. Među najpo-znatijim su delikatesni sir Pecirono, ovčji kačkavalj Kajmakčalan, kao i mnoge druge kvalitetne proizvode. U asortiman su uključe-ni i prirodni sokovi Bifruit. Pored ostalih zemalja, proizvodi ove kompanije izvoze se u Srbiju i Crnu Goru.

web site: www.bimilk.com.mk; www.bifruit.com.mk/

Mljekara Zdravje Radovo počela je sa radom početkom 2002. godine u ekološkoj sredini. Početni kapacitet

dnevne proizvodnje mlijeka od 2.500 litara, danas je povećan na 90.000 litara. Ova kompanija postala je prepoznatljiva po boga-tom asortimanu proizvoda kao što su: mlijeko, kiselo mliječni pro-izvodi (jogurt, kiselo mlijeko i kisela pavlaka), kao i razne vrste bijelog i žutog sira. Proizvodi ove kompanije mogu se naći na trži-štima preko: Zdravje Radovo (Srbija), Dppu Somborex d.o.o. (Crna Gora), Bare Commerce d.o.o. (Bosna i Hercegovina).

web site: www.mlekarazdravje.com.mk

Kompanija Bonum je osnovana 1992. go-dine. Osnovna djelatnost je proizvodnja i prerada šampinjona (agaricus bisporus), kao i prerada voća i povrća. Kompanija ra-

spolaže kapacitetima za proizvodnju šampinjona na nekoliko lo-kacija u Makedoniji, a u njegovom sastavu je i fabrika za preradu voća i povrća u blizini Kumanova. U svom asortimanu Bonum nudi kečap, proizvode od paradajza, graška i đuveč. Sadašnji kapacitet fabrike iznosi 8.000 tona gotovih proizvoda godišnje. Brend Bo-num u zemljama iz regiji distribuira se preko sljedećih kompanija: Bonum (Srbija), Bokat i Maktrans (Slovenija), Kiroga i Bakalar Ko-merc (Bosna i Hercegovina), Tazeks (Crna Gora).

Web: www.bonum.com.mk

Ad Mlekara Bitola

Mlekara Zdravje Radovo

Bonum

Kompanija Multiprom formirana je 1991. Godine, čija je osnov-na djelatnnost bila proizvodnja prehrambeno-konditorskih proi-

zvoda. Iz velikog programa proizvodnje mogu se izdvojiti: biskvi-ti, Petit Beurre, manchmallow proizvodi, vafl i, bonboni, slani štapići, pereci, krekeri i mnogi drugi proizvodi. Multiprom ima sopstveni magacin u Beogradu i sopstvenu distributivnu mrežu u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji.

web site: www.multiprom.com.mk

Multiprom

Makedonska kompanija Makprogres počinje za ra-dom 1990. godine i bilježi

kontinuirani rast. Brendovi Vincinni, Vincinni fi nest, Armonia i Sončeva dolina proizvode se u dvije fabrike na šest proizvodnih linija i dio su skoro svake trpeze u Makedoniji i u regiji. Od svih brendova najveći dio izvoza zauzima Vincinni, a odmah iza slije-de Vincinni fi nest, Armonia i Sončeva dolina. U regiji, Vincinni se prodaje preko ovlaštenih zastupnika i distributera, a neki od najprodavanijih proizvoda su: rolati, tortini i kore za torte. Dis-tributeri za Makprogres proizvode su: Kozmetik Plus (Srbija), TP Drinovci (Bosna i Hercegovina), Leventic d.o.o. i PT Zdrug d.o.o. (Hrvatska), gdje se osim brendova prodaju i privatne marke za lance marketa u Hrvatskoj, Baron Kompani (Slovenija) i Dauti Ko-merc (Podgorica).

web site: www.makprogres.com.mk

Makprogres

Kompanija Vitalia je osnovana 1993. godine i od tada bilježi brz i dinamičan razvoj. Zahva-ljujući visokoj profesionalnosti i inovativnosti danas Vitalia jedna je od vodećih kompanija u domenu zdrave hrane. U svojoj paleti ova kompanija nudi široki spektar zdravih pro-

izvoda sa visokim kvalitetom: dijetetski i dijabetski proizvodi, žitne pahuljice i musli, vegetabilna mlijeka, proizvode od soje, ži-tne sjemenke i brašna, prirodni zaslađivači, cijeđena ulja, čajeve, sušeno voće, funkcionalne dijetalne napitke, prehrambene suple-mente, kao i organske proizvode.

web site: www.vitalia.com.mk

Vitalia

Kompanija Evropa postoji od 1882. godine, a u to vrijeme bila je formirana kao zanatska radnja. Evropa je danas jedna od najrenomira-nijih makedonskih kompanija sa proizvodnjom

od 4.860 tona za 2010. godinu. Bogati asortiman može se podije-liti na: čokoladne, brašneno-konditorske i bonbonske proizvode. Neki od najprodavanijih proizvoda u regiji su: krem banana, tvrdi bonboni/karamele i vafl i. Za distribuciju proizvoda ove kompani-je brinu se sljedeće kompanije: Inter-Goreks d.o.o. (Srbija), Evro-plod (Crna Gora), Laventic d.o.o. (Hrvatska), T.P. Drinovci d.o.o. (Bosna i Hercegovina), Makedonija Trade d.o.o. (Slovenija).

web site: www.evropa.com.mk

Evropa

Mljekara Ideal Šipka je osnovana 1997. godine i nalazi se u Bitoli, gradu pozna-tom po svojim prirodnim bogatstvima. U svom portfoliu, Ideal Šipka ima: si-reve, kačkavalj, jogurt, svježe mlijeko,

pavlaku itd., koji se prodaju pod istoimenim brendom - Ideal Šipka. Od 2007. godine, Ideal Šipka posaje dio grupacije Laktalis, kada je hrvatski Dukat preuzeo ovu makedonsku mljekaru.

web site: www.idealsipka.com.mk

Ideal šipka



Prva privatna vinarija u Makedoniji Povardarije iz Negotina je izvozno orijentisana kompanija, koja

čak 80 posto svoje proizvodnje plasira u druge zemlje. U svom pro-izvodnom programu ima nekoliko sorti kvalitetnog vina i nekoliko sorti žestokih pića (rakija i vinjak). Za distribuciju vina ove kom-panije u regiji brinu se: Interkomerc i Dana Mirna (Srbija i Crna Gora), Jeruzalem vino (Hrvatska) i Makedonija trejd i Mak Trans (Ljubljana).

web site: www.povardarije.com.mk

Povardarije

Vinarija Skovin je osnovana daleke 1979. godi-ne, produžavajući vjekovnu tradiciju proizvodnje vina sa skopskog vinogorja. Vina ove kompanije dobila su 53 međunarodne nagrade i priznanja za kvalitet, a ove godine ovoj vinariji je pripalo priznanje Superbrend Makedonije. Najprodavani-

ja vina u Srbiji i Crnoj Gori su vina takozvane klasik linije, kao što su Cabarnet Sauvignon, Vranec, Merlo, Muscat, Sauvignon Blanc i Chardonnay, kao i vina Traminec i Santa Maria. Na slovenskom tr-žištu traži se crveno vino, a tu spadaju vina Kale i Syrah Cabarnet, Refosk, Makedonsko rdeče, itd. Na ovim tržištima također su za-stupljena vina Makedonsko belo i Makedonsko crveno. Dostupnost vina u regiji omogućavaju: Core Distribution d.o.o. (Srbija), Expo Commerce (Crna Gora), Mabit d.o.o. Slovenija.

web site: www.skovin.com.mk

Skovin

Vinarija Stobi je jedna od najmlađih vinarija u Ma-kedonije. Prva berba vinarije je bila 2009. godine, a prva proizvodnja 2010., i za oko dvije godine ova vi-narija se pokazala kako vrlo uspješna, kako na ma-kedonskom, tako i na regionalnim tržištima. Stobi

se nalazi u centralnom dijelu Makedonije, u najpoznatijem vino-gorju – tikveškom. Ovdje su zasađena oko 12.000 hektara vinove loze. Kapacitet vinarije je 4.500.000 litara od kojih je 1.200.000 litara predviđeno za fermentaciju. Iz bogatog asortimana, na regi-onalnom tržištu dostupno je više sortiranih vina: Antigona, Stobi Cuve’e, Žilavka i druga. Vina ove kompanije u regiji su dostupna preko sljedećih distributera i uvoznika: Župa komerc d.o.o. (Bo-sna i Hercegovina), Permindex d.o.o. (Srbija).

web site: www.stobiwinery.mk

Stobi

Kompanije za proizvodnju sokova i vode

Kompanija Vivaks je formirana 1994. godi-ne u privatnom vlasništvu. Vivaks proizvodi i distribuira voćne sokove, nektare i pića pod brendom Viva. Od samog početka, pa do danas, bilježi dinamičan rast, s tim što je u 2003. godini bila među vodećim kompanija-ma u proizvodnji sokova. U veliki asortiman brenda Viva spadaju: 100% sokovi, nektari,

voćna pića i ledeni čajevi.

web site: www.vivaks.com.mk

AD Pelisterka formirana je 1953. godine, sa primarnim ciljem obrade zemljišta i proi-zvodnje vina i grožđa. Kompa-nija prolazi kroz nekoliko reor-ganizacija, a već 1968. godine širi svoju djelatnost proizvo-

dnjom vode. Reorganizacija i česta investiranja doprinijeli su da ova kompanija proizvodi veliki broj proizvoda kao: voda i gazirana pića pod brendom Pelisterka, negazirana pića Sweet, razne sirupe i vina.

web site: www.pelisterka.com.mk

Magroni je makedonska kompa-nija formirana 2000. godine čija je osnovna djelatnost proizvodnja mineralnih voda. Njeni brendovi

su vode Ladna i Dobra Voda, a bila je i prva makedonska kompanija koja je započe-la proizvodnju funkcionalne vode. Osim voda, kompanija je ušla i u proizvodnju

sokova i ledenih čajeva. Njen brend sokova zove se Play, a ledenih čajeva Ladna Ice Tea.

web sites: www.dobravoda.com.mk/; www.ladna.com.mk/

Vivaks

Ad Pelisterka

Magroni

Koding je forimiran u 1987. godini i predstavlja uspješnu kompa-niju koja proizvodi vodu pod brendom Gorska. Koding je fabrika koja ima vrhunsku tehnologiju za punenje i kapacitet proizvodnje veći od 200.000 litara vode. Voda se puni iz nezagađene okoline, na planini Kozuf. Osim vode Gorska (Gorska gazirana i negazirana kako i voda sa ukusom limuna), kompanija proizvodi i negazirane sokove Gora, kako i energetsko piće Gorska mečka.

web site: www.gorska.com.mk

Koding

Vinarije

Tikveš vinarija formirana je 1885. godine. Smje-štena u srcu makedonskog lozarske regije, vina-rija Tikveš je najveći vinski kapacitet u Make-doniji. Godišnja proizvodnja je oko 30.000 tona grožđa. Ova kompanija proizvodi kvalitetna vina

koju su stalno nagrađivana priznanjima svjetskog nivoa. Nedavno je časopis M&M Global proglasio Tikveš za jedan od najperspektiv-njih brendova u svijetu. U regiji, Tikveš vina su dostupna preko distributera: M-6 Tikveš (Srbija), Monteko (Crna Gora), Robic LTD (Hrvatska) i Emona Obala (Slovenija).

web site: www.tikves.com.mk

tikveš


Kompanije za proizvodnju piva i bezalkoholnih pića

Priča Pivare Skopje stvara se već devet decenija sa puno truda, znanja, iskustva i vizija. Svojim per-formansama, godinama unazad ova kompanija svrstava se među deset najboljih na nacionalnom nivou. U svom portfoliu Pivara Skopje ima: Skop-

sko, Skopsko Radler, Gorsko, kao i internacionalne brendove Heineken i Amstel. Što se tiče bezalkoholnih brendova, tu su: Coca-Cola, Coca-Cola Light, Fanta, Sprite, Schweppess, Bonaqua i ledeni čaj Nestea.

web site: www.pivaraskopje.com.mk

Prilepska pivarnica osnovana je 1924. godine. Da-nas, ova kompanija je u privatnom vlasništvu, a investicije u visoke tehnologije doprinijele su da ova pivnica preraste u jednu od najmodernijih na

Balkanu. Kapacitet proizvodnje je 580.000 hektolitara piva na go-dišnjem nivou. Brendovi Prilepske pivare su piva Zlaten Dab, Krali Marko, Majstorsko i sokovi Gazoza i Blum. Pored proizvodnje ovih brendova, ova kompanija puni licencirana pića kao što su Pepsi, Mirinda, Evervess i 7UP.

web site: www.prilepskapivarnica.com.mk

Pivara Skopje

Prilepska pivarnica

Farmacija & kozmetika

Kompanija Alkaloid na makedonskom tržištu je prisutna od daleke 1936. go-dine. Sa 76-godišnjim iskustvom i kon-tinuiranim investiranjem u kompaniju,

potvrdila je svoj rad plasmanom kvalitetnih brendova iz farmacije, kozmetike, hemije, kao i biljnih proizvoda. Od brendova za široku potrošnju najpoznatiji su: Becutan (kozmetički proizvodi), Gloss (sredstva za čišćenje), Black up (sredstva za sunčanje), Good Na-ture (čajevi) i drugi. Alkaloid je izvozno orijentisana kompanija čiji proizvodi mogu da se nađu u SAD, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, BiH...

web site: www.alkaloid.com.mk

Alkaloid

Duhanska industrija

AD Imperial Tobacco TKS – Skopje, svojim du-gogodišnjim iskustvom i tradicijom predstavlja kompaniju koja je na makedonskom tržištu opsta-la zahvaljujući, prije svega, modernoj tehnologiji i kvalitetim proizvodima. Prije deset godina, ova kompanija postala je dio grupacije Imperial To-

bacco iz Velike Britanije. Evo nekih najpoznatijih brendova ove kompanije: Davidoff, West, Gauloises, Boss, Rodeo i drugi. Naj-veći dio proizvodnje cigareta je za izvoz koji iznosi 60 procenata. AD Imperial Tobacco TKS – Skopje svoje proizvode izvozi u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku itd.

web site: www.imperial-tobacco.com

Ad Imperial tobacco tKS – Skopje

• U Makedoniji je mali procenat kompanija koje su zapravo iz-vozno orijentisane, na čemu se mora mnogo više raditi u bu-dućnosti. Potreban je izvoz gotovih, brendiranih proizvoda koji će biti konkurentni u regiji. Najveći broj kompanija su mikro i male fi rme koje ne mogu same da konkurišu i da iz-voze proizvode, pa pretežno izvoze poluproizvode. Da bi bile zapažene na tržištima kao što su Srbija, Hrvatska i Slovenija, trebalo bi da se udruže i zajedničkim silama da osvajaju re-giju. To su, zapravo, uradile vinarije i njihov rezultat je više nego očigledan.

• Prema informacijama iz Državnog zavoda za statistiku, u pe-riodu januar-juni 2012. godine, zemlje iz Zapadnog Balkana imaju učeše u izvozu od 24,5 posto.

• Iz Makedonije najviše se izvozi voće i povrće koje se često pa-kuje i prodaje u zemljama u regiji, kao gotov proizvod. Takav primjer je i sa proizvodnjom ajvara, koji se proizvodi u Make-doniji, a prodaje se pod tuđim brendovima. Osim voća i povrća (svježe ili prerađeno), Makedonija izvozi još: nalivno vino, ra-fi nisano ulje od suncokreta, prerađeno mlijeko, fermentisan duhan, prehrambene proizvode koje sadrže kakao u blokovi-ma, supe, čorbe i preparate za ove proizvode i drugo.



MALOPROdAjNO tRžIštE

Male radnje dominantneu 2010. u Makedoniji je počeo sa radom prvi hipermarket, koji je vrlo brzo stekao veliku popularnost i stvorio osnove za dalju ekspanziju.

Autor: Milan Stabel, Research Analyst, Euromonitor Internacional

Makedonska maloprodaja doživjela je mali pad vrijednosti u 2012. go-dini, do kada je bila gotovo neza-

hvaćena globalnim fi nansijskim turbulen-cijama. Ekonomija je demonstrirala veliku izdržljivost u vremenima globalne krize u 2008. i 2009. godini, ali nije ostala imuna, pa je nedavno ispoljila negativan razvoj koji je izazvan ekonomskom krizom u dr-žavama eurozone, gdje se plasira više od 90 posto makedonskog izvoza.

Moderni trgovski lanci nastavljaju sa ši-renjem, u posljednje dvije decenije od proglašenja nezavisnosti Makedonije. Trgovački lanci, posebno supermarketi, hipermarketi i diskonteri rastu u pogledu broja prodajnih objekata, prodajnog pro-stora i paleta proizvoda koje nude.

Tradicionalna maloprodajna mjesta, koja uglavnom čine komšijske, samostalne rad-nje i trgovine za hranu, piće, cigarete, do-minantni su u makedonskoj maloprodaji. Ove radnje su istrajne u borbi da sačuvaju svoj udio na tržištu, koji polako opada i da ostanu konkurentne koristeći sredstva kao što su: produženo radno vrijeme i manje marže.

Glavni grad Skoplje i veći gradovi kao Bi-tolj, Štip, Tetovo, Ohrid, Veles, Kumano-vo i drugi, svjedoci su širenja novih velikih prodajnih objekata, uključujući sasvim nove hipermarkete, supermarkete i šoping molove. U 2010. u Makedoniji je počeo sa radom prvi hipermarket, koji je vrlo brzo stekao veliku popularnost i stvorio osno-ve za dalju ekspanziju, koja je nastavljena 2012. kada je otvoren drugi hipermarket. Mnogi su, uz bogate asortimane, ponudili i dodatne pogodnosti i vrijednosti nudeći slobodan parking, bankarske usluge, he-mijsko čišćenje, restorane i tome slično. Neki objekti nude i mjesta za čuvanje dje-ce. Veliki broj supermarketa nudi loyalty programe sa brojnim popustima i benefi te svojim potrošačima.

Penetracija interneta i komunikacijskih tehnologija, u kombinaciji sa sve bržim načinom života i potrebama da se kupo-vina obavlja od kuće, dovodi do toga da se u budućnosti očekuje dodatni stimulans razvoja internet trgovine.

Prodajni objekti locirani u centrima osta-ju glavne šoping destinacije većine make-donskih potrošača i mjesta gdje zadovolja-vaju svoje potrebe. Međutim, zabilježen je rastući trend otvaranja novih supermarke-ta i diskontera u predgrađima širom Ma-kedonije, gdje je prodajni prostor i veći i

pristupačniji. Očekuje se da će ova prodaj-na mjesta da utječu na promjenu kupov-nih navika i obrazaca.

Očekuje se da će maloprodaja u Make-doniji bilježiti konstantan rast. Moderni trgovci, posebno hipermarketi i super-marketi, bit će glavni pokretači rasta, a očekuje se i ulazak više međunarodnih brendova. Nove internacionalne kom-panije i njihovi proizvodi promijenit će izgled tržišta brendova u Makedoniji, dok će se veliki trgovci fokusirati na razvoj pri-vatne robne marke.

Makedonska maloprodajaPriredila: Nataša Atanasova, [email protected]

Situacija u makedonskoj maloprodaji je daleko od savremenih globalnih trendova, a bliže je situaciji balkan-

ske regije. Makedonska maloprodaja se još u velikom dijelu odvija preko tradici-onalnih trgovina (TT), koji imaju skoro dvije trećine udjela na tržištu, a ostatak dijele veći igrači (KA i LKA). Prema podacima Euromonitor Internacionala, lideri makedoske maloprodaje po udjelu na tržištu u 2011. godini su sljedeći ma-loprodajni lanci: Tinex MT je na vrhu, Veropulos je drugi, a poslije njih dolaze KAM i Skopski Pazar.

Vrijednost makedonskog maloprodajnog tržišta u 2011. godini bila je 1,58 mili-jardi eura, a u 2012. se očekuje da ta vri-jednost dostigne 1,63 milijardu eura. Sila malopordajnih lanaca u cjelokuponoj makedonskoj ekonomiji može se ogleda-ti i u tome što se, prema podacima Cen-tralnog registra Makedonije, najmoćniji trgovci Veropulos, KAM, Ramstore i Ti-nex MT nalaze u top 50 najprofi tablinih kompanija.

Za sada su na makedonskom tržištu pri-sutni grčki Veropulos, turski Ramstore, slovenački Tuš, a od maja ove godine tu je i njemački dm sa dvije drogerije. Ma-


Lična karta najvećih trgovacatinex Mt Veropulos KAM Skopski pazar Ramstore

kompanija počinje da posluje 1994. 1997. 1999. 1952. 2005.kapital domaći strani domaći domaći straniformati Super Tinex,

Discount Tinex, Tinex i Cosmo

Vero KAM SP market, Maxi D, Unique

Ramstore

broj objekata: 50 9 54 17 5ukupni prihodi u 2011. godini (eura)

89.016.389 61.160.470 58.386.771 27.967.480 20.856.623

web site www.tinex.com.mk www.vero.com.mk www.kam.com.mk www.skopskipazar.com.mk www.ramstore.com.mk

kedonija očekuje otvaranje i prvog hiper-marketa Carrefour. Carrefour nije prisu-tan ni u jednoj zemlji bivše Jugoslavije, a sada dolazi u Makedoniji, u okviru najve-ćeg šoping mola na Balkanu Skopje City Mall, čije se otvaranje očekuje početkom oktobra. Potrošači sa nestrpenjem oče-kuju otvaranje Carrefoura, ali isto se ne može reći i za ostale trgovačke lance, koji su relativno oprezni. Jasno je da sa samo jednim objektom Carrefoura ne mogu da se očekuju neke veće promjene na makedonskom tržištu, ali ipak, riječ je o najvećem europskom trgovcu i drugom trgovcu u globalnim razmjerama, koji pravi svoj prvi korak u Makedoniji. Uko-liko vrata Makedonije i makedonskih potrošača budu širom otvorena za njega, možda će biti još Carrefourovih prodaj-nih objekata i onda možemo očekivati da će Carrefour uzdrmati „udobne“ pozici-je velikih igrača. Ali, o tome možemo da pričamo kada prođe neko vrijeme. Sada je situacija takva kakva jeste i ostaje da vi-dimo da li će za neku godinu doći do pro-mjena slike makedonske maloprodaje.

A šta želi makedonski potrošač?

Za razliku od 2009. godine, kada su male radnje bile omiljeno mjesto za nabavku,

u 2011. godini dolazi do promjene – omiljeni maloprodajni format Make-doncima postaje supermarket. Prema istraživanju GfK – Skoplje, supermarekt se nalazi na prvom mjestu sa 33, zatim dolaze mali marketi sa 30 i male rad-nje sa 27 posto. Razlog ovakvih rezultata objašnjava se velikim brojem supermar-keta i njihova blizina potrošačima, kao i raznovrsnosna ponuda koju pružaju.

Kada su u pitanju kupovne navike potrošača, i to aspekt o porijeklu proiz-voda, rezultati pokazuju da se skoro polovina makedonskih domaćinstava opredjeljuje za kupovinu domaćih proiz-

voda, 16 posto ne obraća pažnju na porijeklo proizvoda, a sasvim mali broj građane strogo bira strane proizvode (3 posto). (izvor: Brima – Makedonija)

Na osnovu subjektivnih izjava make-donskih potrošača o mjestu gdje najčešće kupuju namirnice, može se reći da im je najbitnije da je mjes-to u blizini. Među maloprodajnim trgovačkim lancima, Tinex je lider sa 14 posto makedonske populacije koja se snabdijeva u ovim marketima, zatim dolazi KAM, gdje pazari oko 12 posto Makedonaca, a treći je Vero sa 8 posto. (izvor: GfK – Skopje)

Za razliku od 2009. godine, kada su male radnje bile omiljeno mjesto za nabavku, u 2011. godini dolazi do promjene – omiljeni maloprodajni format Makedoncima postaje supermarket. Prema istraživanju GfK – Skoplje, supermarket se nalazi na prvom mjestu sa 33 posto, zatim dolaze mali marketi sa 30 posto i male radnje sa 27 posto. Razlog ovakvih rezultata objašnjava se velikim brojem supermarketa i njihovom blizinom potrošačima, kao i raznovrsnom ponudom koju pružaju.

Omiljeni maloprodajni format Makedoncima

35

30

25

20

15

10

5

0Supermarket Mal market

2011 godine

Mala radnja



INVEStICIONA KLIMA

Zemlja velikih mogućnostiNeke pogodnosti koje Makedonija pruža investitorima sunajatraktivniji poreski paket u Europi, registracija kompanije najednom mjestu, mnogobrojni multilateralni i bilateralni sporazumi oslobodnoj trgovini, građevinsko zemljište u vlasništvu…

Autor: Ljubica Nuri, viši savetnik upravnog odbora Stopanske komore Makedonije, [email protected]; web site: www.mchamber.org.mk

Makedonija se nalazi u centru Balkana i kroz nju prolaze Koridor 10 (Atina, Grčka – Salzburg, Austrija) i Koridor 8 (Drac, Albanija – Burgas,

Bugarska). Ima stabilnu makroekonom-sku ekonomiju, zahvaljujući razumnoj monetarnoj politici, infl acija je pod kon-trolom i održava fi ksni kurs domaće va-lute u odnosu na euro. Kao rezultat toga, rast BDP-a bio je skroman, ali pozitivan u 2010. i 2011. godini.

Makedonija, sa statusom zemlje-kan-didata za članstvo u Europskoj uniji, potpisnik je multilateralnih sporazuma Western Balkans Free Trade Agreement CEFTA 2006, EFTA i ima bilateralne dogovore za slobodnu trgovinu sa Ukra-jinom i Turskom. Zemlja ima pravo na implementaciju dijagonalne akumulacije (origin of goods) sa Europskom unijom, Turskom, Crnom Gorom i Albanijom, kao i sa EFTA, Srbijom i Hrvatskom.

Nedavno je Makedonija ratifi kovala Regionalnu konvenciju o povlaštenim Pan’Euro’Med pravilima o porijeklu. Po-rezi na dobit i dohodak su na nivou od 10 posto, PDV je 18 posto, sa povlaštenom stopom od 5 posto, prosječna mjesečna plata od 499,8 eura i 18 posto socijalno osiguranje. U 2011. godini, najvažniji iz-

vozni partneri Makedonije bili su zemlje EU-27 (60,6 posto) i zapadnog Balkana (27,6 posto), a najznačajniji uvozni par-tneri su bili zemlje iz EU-27 (54,3 posto) i zemlje u razvoju (26,8 posto). Imajući u vidu cjelokupnu trgovinsku razmjenu, najvažniji trgovinski partneri Makedoni-je su Njemačka, Srbija, Grčka, Bugarska i Rusija (44,2 posto). Izvozni stubovi Ma-kedonije su metalski i nemetalski sektor, poljoprivreda (vino, voće, povrće), teks-tilna industrija i farmacija.

Osim ovih sektora, strane investici-je mogu da nađu ekonomski interes i u automobilskoj industriji (proizvodnja autodijelova), logistici-transportu, obno-vljivim izvorima energije ITC, turizmu, prerađivačkoj prehrambenoj industriji i osavremenjavanju trgovinskih lanaca. Makedonija funkcioniše na privatno jav-nom partnerstvu, što je također podrška stranim investitorima.

Geografska pozicija (dva sata vožnje au-tomobilom do Egejskog mora i četiri sata do Jadranskog i Jonskog mora), prirodne ljepote, multikulturalnost i još nezagađe-ne površine i vode solidna su osnova za razvoj turizma.

Investicije kompanija kao što su Deut-sche Telecom, Johnson Matthey, John-son Controls, Titan Group, Arcelor Mit-tal, Duferco, Halkbank, ProCredit Bank, Alpha Bank, NLB, Société Générale, TAV, DHL, WURTH, KNAUF, Lukoil, Veropulos, Messer, EVN Macedonioa, Avis, VIP i drugih, svjedoče da je Ma-kedonija pristojno mjesto za poslovanje i život.

Privredna komora stoji na raspolaga-nju svim kompanijama zainteresovanim za ulaganje u Makedoniju. Od Komore mogu da zatraže i dobiju projekte make-donskih kompanija koje traže partnere i investitore u raznim sektorima.

Globalni investicioni samit o Makedoniji 2012

Nevladina organizacija Makedonija 2015, u okviru svog ekonomskog pro-grama za podsticaj razvoja Makedonije, organizuje prvi globalni investicioni samit o Makedoniji 2012, koji će se održati od 18. do 21. oktobra u Ohridu.

Ovaj samit je jedinstvena mogućnost za upoznavanje direktora i biznis profesi-onalaca iz cijelog svijeta sa brojnim in-vesticionim mogućnostima ove zemlje. Samit će se sastojati od radnih panela i networking eventa prilikom kojih će učesnici moći da učestvuju u stimuli-ranju saradnje makedonskih i stranih kompanija u raznim sektorima: infra-struktura, energetski i prirodni resursi, informatičko-kompjuterske tehnolo-gije, proizvodnja i industrijske grane, agrobiznis i prerada hrane, građevinar-stvo, turizam i fi nansijske usluge.

Neke od tema samita su:•Globalniekonomskiipolitičkiizgle-

di •VođenjebiznisauMakedoniji•InvesticionaklimauMakedoniji:per-

spektive direktnih stranih investicija•Finansiranje investicija i izvoza: od

mikro fi nansiranja do fi nansiranja kapitalnih investicija

•Globalno konkurentski makedonskiproizvodi: uspješni biznis modeli sa-radnje

Samit je otvoren za sve zainteresovane kompanije koje žele bliže da upoznaju makedonsku biznis klimu, kao i mo-gućnosti za investiranje u Makedoniji, ili za pronalaženje makedonskih kom-panija - partnera za saradnju. Registra-cija je otvorena do 15. septembra.

http://www.mgisummit.org/atten-dees.php.


Biznis klima u Makedoniji:članstvo u internacionalnim orga-nizacijama:

BIS, CE, CEI, EAPC, EBRD, EU (zemlja--kandidat), FAO, IAEA, IBRD, ICAO, ICRM, IDA, IFAD, IFC, IFRCS, ILO, IMF, IMO, Interpol, IOC, IOM (posmatrač), IPU, ISO, ITU, ITUC, MIGA, OAS (posma-trač), OIF, OPCW, OSCE, PCA, PFP, SELEC, UN, UNCTAD, UNESCO, UNHCR, UNIDO, UNIFIL, UNWTO, UPU, WCO, WHO, WIPO, WMO, WTO

uvoz 2011. (top 10 zemlje, %):

5,6 milijardi eura: Nemačka (10,4 %), Ru-sija (9,8 %), Velika Britanija (8,4 %), Grč-ka (8,1 %), Srbija (7,1 %), Bugarska (6,5 %), Italija (6 %), Kina (5,1 %), Turska (4,1 %), Slovenija (2,6 %), Švajcarska (2,5 %)

Izvoz 2011. (top 10 zemlje, %):

3,6 milijardi eura; Nemačka (27,9 %), Ko-sovo (12,1 %), Srbija (7,5 %), Bugarska (6,9 %), Italija (6,5 %), Grčka (4,8 %), Hrvatska (3,1 %), Kina (2,9 %), Ukrajina (2,2 %), BiH (2,1 %)

direktne strane investicije; najveće zemlje-investitori:

UKUPNO: 303,5 miliona eura; (Austrija, Holandija, Slovenija, Turska, Hrvatska, Njemačka)

Prosječan broj dana za započinjanjebiznisa:

Makedonija je implementirala one-stop- -shop sistem koji investitorima omogućavada registruju svoje biznise na jednom mjestu. Svako može da registruje kompa-niju posjećujući samo jednu kancelariju, obezbjeđujući sve informacije na jednom mjestu i obraćajući se samo jednom službe-niku.Ovaj postupak značajno smanjuje ad-ministrativne barijere i start-up troškove.

Benefi ti za investitore:

• 0 posto poreza na neraspoređenu dobit.

• Porez na dobit je ostao na nivou od 10 posto.

• 10 posto je i porez na imovinu i lične do-hotke.

• Zahvaljujući ekonomskim reformama, Makedonija je stvorila najatraktivniji poreski paket u Europi.

• Pristup bazi od 650 miliona potrošača.

• Makedonija je potpisnik tri multilateral-na sporazuma Free Trade Agreements:

1. SAA (Stabilization and Association Agreement) sa zemljama članicama EU

2. EFTA (Švajcarska, Norveška, Irska i Lihtenštajn) i

3. CEFTA (Makedonija, Albanija, Mo-ldavija, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i UNMIK/Koso-vo).

• Bilateralni ugovori o slobodnoj trgo-vini potpisani su sa Turskom i Ukraji-nom.

- Strani entiteti mogu direktno da kupe/iznajme zemljište

- Strane kompanije i strani državljani mogu da budu vlasnici građevin-skog zemljišta, prema novousvoje-nom Zakonu o građevinskom zemlji-štu.

- Građevinsko zemljište se nudi na prodaju preko javnih tendera. Mi-nimalnu početnu cijenu utvrđuje Ministarstvo transporta i komuni-kacija u skladu sa metodologijom utvrđivanja cijena građevinskog ze-mljišta.

- Direktorat za tehnološki industrij-ski razvijene zone obezbjeđuje iste administrativne uslove za sve zone u Makedoniji. Zasad postoje četi-ri takve zone: TIDZ Skoplje 1, TIDZ Skoplje 2, TIDZ Stip i TIDZ Tetovo. Istovremeno, u planu je otvaranje još sedam TID zona.

u Makedonijiod oktobra 2012

Njemačka)

- mjesečnik

- tiraž: 4.000

- jezik: makedonski

- redakcija: Skoplje

- godina osnivanja: 2012

- prodaja: [email protected]

- distribucija: poštom

sektor tiraž %

Proizvođači 650 16,25

Uvoznici i distributeri

350 8,75

KA 131 3,28

TT 2.180 54,50

LKA 360 9

Magacini 179 4,48

Ostali 100 2,50

Ukupno 3.950 98,76

32

mišljenja i komentariaugust 2012 www.instore.ba

Obzirom na evidentnu sušu koja je zahvatila našu zemlju, ali i cijelu

regiju, kao i svijet, očekivati je da će već od jeseni cijene pre-hrambenih namirnica rasti. To će dodatno smanjiti potrošač-ku moć domaćinstava. U uslo-vima rasta nezaposlenosti i sta-gnacije nivoa plata ovaj trend

će generalno utjecati na sma-njenje ukupne privatne potra-žnje koja bilježi pad već više od godinu dana. To će smanjiti potražnju za robama i usluga-ma, te mnoge kompanije koje ovise od domaćeg potrošača, dovesti u još težu situaciju, a persepektive gubitka radnih mjesta će se povećati. Siro-

Stiže li nova ekonomska kriza?

Drastične posljedice će se osjetiti tek 2013.

Očekuje nas novi rast siromaštva

Bosnu i Hercegovinu posljednjih mjeseci pogodili su požari, suša i poskupljenje. Naime, poskupila je nafta i naftni derivati, a bilo je i najava o većim cijenama energenata. Iz iskustva znamo da veće cijene nafte i energenata znače i veće cijene osnovnih životnih namirnica. Ako tome pridodamo sušu, onda se s pravom trebamo zapitati kako preživjeti jesen?

ZLAtKO HuRtIć, EKONOMIStA

mašne kategrorije, kao i one kategorije stanovništva koja

imaju niska primanja pretrpjet će dodatni šok, a u nedostatku budžetskih sredstava kojim bi se interveniralo sasvim je real-no očekivati novi rast siromaš-tva, odnosno dijela stanovniš-tva koji živi na granici ili ispod linije siromaštva. Isplata pen-

zija dodatno će se otežati i to bi mogao biti najveći problem za vlade na svim nivoima. Gu-bitak budžetskih prihoda bi se mogao povećati a samim tim i deficiti, tako da bi vlasti mogle zatražiti još i veće posudbe od MMF-a koji bi mogao kao bi-tan uslov postaviti veću reduk-ciju javnih rashoda. U ovakvoj situaciji perspektive smanjenja rashoda privredi kao i poveća-no javno investiranje u infra-strukturu i poljoprivredu, koja su neophpodna radi prevazi-laženja ekonomske krize, bit će otežano tako da bi se efekti ekonomske krize još i dodatno mogli produbiti.

MLAdEN PANduREVIć, dIREKtOR udRužENjA POSLOdAVACA FBIH

KAKO PREžIVjEtI jESEN?

Međutim naredna 2013. godina, bit će, na žalost, izuzetno dramatična i sa aspekta privrednika, a po-gotovo sa pozicije običnog čovjeka.

U uslovima rasta nezapo-slenosti i stagnacije nivoa plata ovaj trend će gene-ralno utjecati na smanjenje ukupne privatne potražnje koja bilježi pad već više od godinu dana.

Naša država se već nalazi u recesiji, samo čeka-mo oficijelne statističke

pokazatelje koji će to službe-no potvrditi. Do kraja godine ne treba očekivati drastično pogoršanje stanja, osim odre-

đenih poskupljenja, pogotovo prehrambenih proizvoda. Me-đutim naredna 2013. godina, bit će, na žalost, izuzetno dra-matična i sa aspekta privredni-ka, a pogotovo sa pozicije obič-nog čovjeka. Možemo očekivati

nove budžetske dubioze i pored aranžmana sa MMF-om, po-goršanje likvidnosti, smanjenje proizvodnje, dalji pad izvoza,

nastavak trenda poskupljenja, porast nezaposlenosti, a samim tim i pad kreditnog rejtinga i poskupljenje kapitala, te na

kraju pad GDP-a. Čak i kada bi naše vlade, a imamo ih kao ci-jela EU, odmah povukle neop-hodne reformske poteze, njiho-vi pozitivni efekti na privredu i građanstvo, mogli bi se osjetiti tek početkom 2014. godine. Bojim se da su naše političke partije previše zaokupljene so-bom i predstojećim lokalnim izborima tako da o reformama uopšte i ne razmišljaju. Svakih 6 mjeseci izgubljenih u re-formskim procesima, traže 18 mjeseci za popravljanje stanja i vraćanje na početnu poziciju.


Nepovoljna ekonomska situacija

Statistički gledano, do polovine sljedeće godi-ne, nećemo znati da li

smo bili u recesiji zbog nepo-stojanja kvartalnih podataka o tome, po čemu smo jedna od rijetkih, ako ne i jedina država na svijetu. Ono što nas na jesen svakako čeka, jeste vrlo nepovoljna eko-nomska situacija. Štete koje

IGOR GAVRAN, StRučNjAK ZA MAKROEKONOMSKA PItANjA VtK BIH

je pretrpjela poljoprivreda, će možda u najvećoj mjeri doći do izražaja, kako štete domaće proizvodnje, tako i štete po osnovu veće cijene uvoznih proizvoda, jer su i oni pretrpjeli štetu. Kada je riječ o generalnim ekonom-skim kretanjima, izvjesna je stagnacija, a nisu isključena ni daljna negativna kretanja.

Ono što nas na jesen svakako čeka, jeste vrlo nepovoljna ekonomska situacija.

Najave o poskupljenjima stižu sa svih strana. Nafta i naftni dervati već su sku-plji. Poljoprivrednici su nezadovoljni, što zbog slabe isplate oticaja, što zbog najave Vlade FBiH o smanjenju poticaja za 10 miliona KM. S druge strane, zbog vremenskih nepogoda poljoprivredni-ci, ne samo domaći, zbrajaju štete. Ci-jena pšenice već je na svjetskom tržištu porasla, kao i potražnja za njom, jer su prinosi kukuruza skoro prepolovljeni. Veća cijena kukuruza značit će i veću cijenu proizvoda animalnog porijekla. I to nije sve, BH Gas najavio je također veće cijene gasa za 20 posto, posebno u Sarajevu zbog dužničke krize BH Gas-Sarajevogas-Toplane. I prinosi šećerne trske su slabi, pa bismo se mogli suo-čiti sa povećanjem cijene šećera. Je-dini izlaz bila bi intervencija države sa robnim rezervama. Međutim, direktor Direkcije robnih rezervi FBiH, nedavno je izjavio kako ove direkcije mogu in-tervenirati jedino u slučaju nestašice.

Val poskupljenja

Jedino što bi moglo biti po-zitivno jeste vanjskotrgovin-

ska razmjena, međutim samo statistički. S obzirom da je kraj prošle godine bio veoma

neuspješan sa stanovišta izvo-za, statistički će se činiti da je kraj ove godine možda nešto bolji od početka, jer će stopa rasta izvoza biti veća, ali to je ustvari samo privid. Ge-neralno, do kraja godine nas očekuje nepovoljna situacija, a da li ćemo statistički biti u recesiji ili ne, mislim da je to manje važno.

CIjENE žIVOtNIH NAMIRNICA u FBIH I OKRužENju ZA VI/2012.

CIjENA PšENICE NA BuRZI

CIjENE NAFtNIH dERIVAtA u FBIH u 2012. GOdINI IZRAžENA u KM/L.

ZemljaHljeb 1 kg Brašno tip 500 Mlijeko 1l ulje 1l Puter 250g

V VI V VI V VI V VI V VI

BiHFBiH 2,47 2,47 1,09 1,10 1,50 1,50 2,76 2,78 4,23 4,25

RS 2,00 2,00 1,13 1,13 1,51 1,50 2,66 2,75 3,85 3,85

Srbija 2,00 2,00 0,63 0,73 1,16 1,16 2,26 2,45 3,89 3,43

Hrvatska 2,10 2,08 1,42 1,42 1,60 1,63 2,77 3,24 4,39 4,41

FBiH 21.3 8.5. 20.5 23.06 20.07 6.8. 10.8

E-590 2,50 2,45 2,35 2,40 2,45

BMB95 2,50 2,50 2,45 2,35 2,40 2,45 2,50

BMB98 2,60 2,55 2,50 2,45 2,50 2,55

LuEL 2,30 2,20 2,10 2,05 2,10 2,15

juli aug

Budimpešta 235 238

čikago 229 267

Pariz 259 289

juli aug

Budimpešta 364 370

čikago 355 415

Pariz 401 449

Podaci za FBiH preuzti od FZZS. U tablici su prikazane prosječne cijene.Podaci za Srbiju preuzeti sa web stranice: www.maxi.rsPodaci za Hrvatsku preuzeti sa web stranice: www.konzum.hrPodaci za R.Srpsku preuzeti od Republičkog zavoda za cijene.

NAPOMENA:

Tabela 1 - Cijene u $/t u 2012. godini

Tabela 2 - Cijene u KM/toni u 2012. godini

datum

Barel nafte na dan 26.06.2012. 79,36$

34

investicijeaugust 2012 www.instore.ba

Akova grupacija otvara novi pogon

SKLAd tRAdICIjE I KVALItEtE- tAjNA uSPjEHA AKOVA GRuPE

Akova group je u 12 godina uspješnog poslovanja napravila značajne rezultate i kvalitetom svojih proizvoda ostvarila lidersku poziciju na bh. tržištu. unatoč teškoj financijskoj situaciji na globalnom, kao i na lokalnom planu, u 2012. su poslovali sa rastom prometa od 10 posto. „Za ostvarivanje ovakvog rezultata bilo je potrebno uložiti mnogo napora, a to se manifestovalo kroz reorganizaciju unutar kompanije, marketinško oglašavanje i osvježavanje i proširenje proizvodnog asortimana. Sve su ovo stvari koje sve uposlenike čini izuzetno ponosim“, kazao je Nedžad Biberović, marketing manager Akove.

Pripremila: Katarina Sulić

Akova grupacija danas direktno zapošljava preko osam stotina radnika i surađuje sa preko 150 ko-operantskih farmi koje u prosjeku zapošljavaju tri uposlenika po farmi, što rezultira sa oko 450 dodat-no zaposlenih radnika. Uzevši u obzir i kompanije

koje direktno posluju sa njima u vidu dobavljača roba ili usluga možemo slobodno reći da se krug ljudi koji imaju indirektnu korist od Akova grupacije rapidno širi.

Grupacija je prepoznatljiva po Ovako mesnim proizvodima, koji su nedavno poprimili i novi izgled. “Mesna industrija Ovako, osim što je uradila redizajn postojećeg Pilka programa, izbacila je šest novih Pilka proizvoda, a to su: parizeri Pilka Extra i Pilka Picant, kao i četiri nove pašteta Pilka Extra, Pilka Picant, Pilka Classic i Pilka Tomatina. Možemo slobodno reći da je rezultat višegodišnjeg istraživanja i napora da napravimo asortiman za svačiji ukus urodio plodom, te da smo uspješno lansirali novi, prošireni Pilka program.“

Biberović dodaje kako Akovin razvojni sektor konstantno radi na istraživanju novih proizvoda, međutim taj segment ne žele


AKOVA GROUP se sastoji od tri komplementarne kom-panije smještene u tri zasebne poslovne zgrade: Akova Impex, Mesna industrija Ovako i Brovis. Akova Impex je prodajno-distributivnog karaktera i na tržište plasira više od stotinu različitih proizvoda kompanije Ovako (proizvodnja mesnih prerađevina) i kompanije BROVIS (proizvodnja pilećeg mesa). Svi proizvodi, uključujući i piletinu, prodaju se pod prepoznatljivim brendom Ova-ko. Od svog nastanka do danas, grupacija konstantno radi na razvijanju i proširivanju proizvodnog asortima-na, zadovoljavanju potreba potrošača, te proširivanju tržišta.

ubrzavati jer su kompanija koja je na tržištu prvenstveno za-hvaljujući zadovoljnim potrošačima i žele pružiti kvalitetu koja će zadovoljiti njihove potrebe, a to ponekad iziskuje malo više vremena.

Mesna industrija Ovako izvozi uglavnom u sve zemlje bivše Ju-goslavije osim Slovenije, koja je članica EU. Također izvoze i u zemlje Azije, a imali su i nekoliko izvoza u Australiju. „Kada go-vorimo o izvozu tu se javljaju administrativne barijere. Većina naših proizvođača zadovoljava standarde EU, ali na žalost u Bosni i Her-cegovini ne postoji certificirana institucija koja bi mogla da garantuje kvalitetu bh. proizvoda. Druga barijera se javlja kod cjenovne kon-kurentnosti naših proizvoda na ino tržištu. Dok druge zemlje imaju poticaj za izvoz, podrška našim domaćim proizvođačima tu izostaje, a to nas u samom startu stavlja u nezavidan položaj u odnosu na konkurenciju.“ Najveća količini proizvoda koje su izvezli je im-pozantnih 80.000 kilograma u jednom danu.

Otvaranje novog proizvodnog pogona

“Obzirom na rast koji bilježimo iz godine u godinu, kao i izvoznu strategiju, sljedeći logičan korak je bio izgradnja novog moderni-ziranog proizvodnog pogona. Trenutni kapaciteti koje imamo u se-gmentu prerađevina su otprilike oko 50.000 kilograma proizvoda dnevno. Širenjem na druga tržišta naš proizvodni pogon je postao preopterećen i bila su neminovna dodatna investiranja u sektor proizvodnje. Sa izgradnjom novog proizvodnog pogona naši kapa-citeti će porasti na 100.000 kilograma dnevno i vjerujemo da će to zadovoljiti potrebe tržišta koji su u dio kratkoročnog plana naše kompanije“, kazao je Biberović. Sam pogon će biti opremljen najmodernijom opremom od poznatih dobavljača, tako će osim poboljšanja kvaliteta proizvoda također rezultirati i ubrzanjem procesa proizvodnje. Grupacija će sa novim pro-izvodnim pogonom otvoriti i 100 novih radnih mjesta.

Unatoč odličnim rezultatima na tržištu i otvaranju novih radnih mjesta, konkretna pomoć od države na žalost izostaje. “Ne možemo reći da se država ne trudi, a to vidimo i iz posljednje kampanje Kupujmo domaće. Međutim postavlja se pitanje od čega da ljudi kupuju. Do ublažavanja krize može doći samo otva-

ranjem novih radnih mjesta, otvaranjem fabrika, revitalizacijom državnih kompanija koje su uništene i povećanjem plata. Isključi-vo povećanjem kupovne moći i povećanjem broja ljudi koji imaju kupovnu moć, možemo govoriti o kretanju ka naprijed, sve ostalo je zabluda. Od države očekujemo da napravi kvalitetnu strategiju za razvoj privrede, da na odgovarajuća mjesta postave kvalitetan, stručan i sposoban, a ne podoban kadar.“ Kao i ostali proizvo-đači, očekuju da država zaštiti domaću proizvodnju, te da implementiraju već donesene zakone o istoj. “Također želimo da naprave izvoznu strategiju, te napokon se izbore za certifici-ranu instituciju čiji će pečat značiti da se radi o kvalitetnom bh. proizvodu“, zaključuje Biberović.

Akova grupacija je sigurnim korakom osvojila bh. tržište, a nadaju se skorom izvozu u zemlje EU. “Naš primarni plan je da zadržimo lidersku poziciju na bh. tržištu, te da dobijemo prili-ku da izvozimo u zemlje EU. Svakodnevno na našu adresu dolaze upiti od naših državljana koji žive širom Evrope na temu izvoza naših proizvoda.“ S obzirom na dosadašnje uspjehe, izgledno je da će se u skoroj budućnosti kvalitetni mesni proizvodi naći i na policama zemalja EU.

36

intervju august 2012 www.instore.ba

ILIjA šEtKA, GENERALNI dIREKtOR APAtINSKE PIVARE

Sredinom juna, pivarska kompa-nija Molson Coors iz Kanade imenovala je izvršnog direktora nove poslovne jedinice za Cen-tralnu Europu, čime je zvanično

finalizovana akvizicija Starbeva. Ideja o ovom preuzimanju postojala je izvjesno vrijeme, ali su razgovori sa Starbevom započeti tek krajem prošle godine, a aktivno pregovaranje krenulo je počet-kom 2012. U nastavku priče, početkom aprila, fond CVC Capital Partners, od-nosno njegova filijala Starbev, prodao je kanadskoj pivari paket od devet pivara u regiji, među kojima je i srpska Apatinska pivara, za ukupnu sumu od 3,5 milijardi američkih dolara (2,6 milijardi eura), što je ugovor vrijedan 11 godišnjih Starbe-vovih prihoda.

Istorija Apatinske pivare seže do daleke 1756. godine. Počeci Molson Coorsa ve-zuju se za drugu polovinu 18. vijeka. Tra-dicija je nesporna, sinergija veoma jaka. Iz centra Molson Coorsa u Koloradu (SAD) svojevremeno su za InStore kaza-li da za njih, strateški gledano, akvizicija Starbeva predstavlja važan korak koji je u skladu sa njihovim poslovnim planom za širenje na tržištima sa velikim potencija-lom za razvoj.

Šansu u ovoj akviziciji vidi i druga strana. Ilija Šetka, generalni direktor Apatinske pivare, smatra da je ovaj poslovni korak od izuzetnog značaja u smislu dugoroč-nih planova i daljeg rasta kompanije koju vodi. „Izuzetno je značajno ponovo biti dio jedne od najvećih pivarskih grupacija na svi-jetu. Uvjereni smo da će nam Molson Coors pomoći da ojačamo poziciju naših brendova na internacionalnim tržištima, da nastavi-mo sa inovacijama, i da dalje usavršavamo i razvijamo svoje zaposlene, te da ostvarimo svoje ambiciozne poslovne planove. Naše par-tnerstvo će pružiti Molson Coorsu sjajnu pri-liku za rast i odličnu osnovu za dalji razvoj i širenje njihovih ključnih brendova na tržišta Centralne i Istočne Europe”, kaže sagovor-

Otvorena vrata novih tržišta Razgovarala: una Milićević

nik InStore magazina.

Kako će ova akvizicija utjecati na da-lji razvoj pivske industrije u Srbiji i okruženju?

Molson Coors je jedna od najvećih pivara na svijetu koja, pored zemalja Centralne Europe, posluje u Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji. Međunarodno znanje i iskustvo sasvim sigurno će doprinijeti daljem rastu na-ših brendova na tržištima na kojima smo prisutni, kao što će omogućiti uvođenje novih trendova i standarda u poslovanju. Molson Coors ima veliko iskustvo i sjaj-ne rezultate u razvoju brendova.

Šta će konkretno u poslovanju Apa-tinske pivare biti promijenjeno nakon finalizacije akvizicije i imenovanja no-vog izvršnog direktora Molson Coor-sa za centralnu Europu?

Promjena vlasnika kompanije neće ima-ti veći utjecaj na redovno poslovanje. Sa Molson Coorsom, kao novim vlasnikom, usredsredit ćemo se na dugoročnu strate-

giju i na dalje razvijanje naših poslovnih planova. Mi smo vodeća pivarska kom-panija u Srbiji i nastavićemo da investi-ranjem u naše brendove, prije svega u Jelen Pivo, ostvarujemo odlične poslovne rezultate.

Hoćete li mijenjati asortiman, uvoditi neke nove brendove, izbaciti postoje-će i koje?

Vjerujemo da će svaki novi proizvod iz velike Molson Coors porodice samo još više ojačati postojeći asortiman naših brendova. Apatinska pivara ima snažne brendove poput Jelena, Staropramena, Nikšićkog, Apatinskog i drugih piva, a naši planovi su usmjereni isključivo na dalje obogaćivanje proizvodnog asorti-mana i predstavljanje novih proizvoda koji će odgovoriti na želje i potrebe naših potrošača.

Da li će, sa druge strane, ovo pomoći Jelenu da prodre i na neka nova tržišta i koja?

Izvoz je veoma značajan za budući razvoj


Apatinske pivare i zato ćemo i dalje biti fokusirani na rast izvoznih tržišta. Kao jedan od najvećih izvoznika u Srbiji u kategoriji roba široke potrošnje, Apa-tinska pivara ostaje izvozno orijentisana kompanija koja vjeruje da osvajanjem novih tržišta, može postići dalji razvoj. Siguran sam da će se sa akvizicijom Mo-lson Coorsa Jelenu otvoriti vrata nekih novih tržišta.

Tržište piva je globalno gledano u nekoliko posljednjih godina u padu. Kako se borite sa padom potrošnje?

Sve je teže raditi u uslovima pada trži-šta u periodu globalne ekonomske krize koja još uvijek traje i zato vjerujemo da je stalno ulaganje u tržište i inovacije pravi put da sačuvamo domaću industri-ju piva. Zahtjevi potrošača i tržišta su nam uvijek na prvom mjestu, zato ne-prestano investiramo u naše brendove. Tokom 2011. i 2012. godine uložili smo više od 11 miliona eura u proizvodnju i prvi na tržištu predstavili nove pivske ukuse, kao što su Jelen Fresh Limun, Jelen Fresh Grejpfrut, Jelen Strong, Staropramen Selection i Beck’s Green Lemon.

Kako se od ovog pada oporavljaju tradicionalna tržišta, kao što su Češ-ka, Poljska, Belgija...? Da li je njihov oporavak brži i zašto?

Situacija varira od zemlje do zemlje. Ono što najviše utječe na tržište piva je ekonomska situacija koja je različita u zemljama Europe. Vremenske prilike, porast cijene proizvoda usljed inflacije, nestabilnog kursa ili povećanja akciza su također faktori koji značajno utječu na trend pada ili rasta tržišta. Nadam se da će doći bolja vremena i da ćemo uspjeti da sačuvamo i još više unaprijedimo ovu rijetko uspješnu granu privrede.

Pomenuli ste piva sa ukusima. Da li je njihovo uvođenje pomoglo podi-zanju konzumacije, i da li ste ovom kategorijom privukli nove potrošače ili je samo došlo do pregrupisanja već postojećeg broja potrošača?

Inovacija poput piva sa ukusima una-prijeđuje tržište i industriju piva uop-šte. Ova nova kategorija omogućila je da se pivo, kao jedan od najprepoznat-ljivijih proizvoda sa dugom tradicijom proizvodnje, predstavi postojećim po-trošačima na nov i drugačiji način, kao i da privuče nove potrošače. Apatinska pivara je kao lider na tržištu Srbije prva lansirala ovaj proizvod, a nakon toga su naši konkurenti učinili isto.

Razmišljate li o uvođenju još nekih ukusa i kojih?

Razmišljamo o novim ukusima, s obzi-rom na to da ova kategorija proizvoda bilježi značajan porast tražnje iz mjeseca u mjesec.

Kako biste opisali tipičnog „pivopi-ju“?

Tipični pivopija je muškarac koji ima više od 18 godina i pije Jelen. Domaći ljubi-telji piva su sve obrazovaniji, istančanijeg ukusa i otvoreni da probaju nove vrste piva, kao i nove pivske ukuse.

Da li postoje razlike između „kolega po pivu“ u okruženju i svijetu i po čemu?

Pivo je specifična kategorija u kojoj, bez obzira na globalizaciju, većina potrošača preferira domaće brendove. Tako je i u Srbiji, budući da kvalitetom, naša piva stoje rame uz rame sa najjačim svjetskim brendovima. Naš Jelen, kao najjači srpski pivski brend, dobio je nebrojena među-narodna priznanja, a domaći potrošači ga prepoznaju kao najbolji srpski brend. U prilog tome govore podaci da je Jelen če-trnaestu godinu za redom nosilac Trofeja međunarodnog kvaliteta za 2012. godinu Instituta Monde Selection, kao što je i po treći put laureat priznanja Najbolje iz Srbije za Najbolji robni brend široke potrošnje u kategoriji pića.

Iako se bavite proizvodnjom piva, veoma ste posvećeni akcijama koje ograničavaju njegovu konzumaciju u određenim situacijama, a naročito je poznata Kad pijem, ne vozim. Kako je i zašto do toga došlo?

Kao društveno odgovorna kompanija svojim aktivnostima zalažemo se isklju-čivo za odgovornu i umjerenu konzuma-ciju punoljetnih lica. Kad pijem, ne vozim je edukativna kampanja kojom nastoji-mo da doprinesemo podizanju svijesti u najširoj javnosti o rizicima kombinova-nja pića i vožnje tokom najposjećenijih

muzičkih događaja koje organizujemo ili sponzorišemo. Pokrenuta u aprilu 2008. godine, ova akcija je ubrzo dobila nacio-nalni karakter uz veliku podršku Uprave saobraćajne policije MUP-a Srbije. Za pokretanje ove kampanje ponijeli smo Nacionalnu nagradu za društveno odgo-vorno poslovanje u 2010. godini u orga-nizaciji Privredne komore Srbije.

Mnogi kažu da ste ostvarili veliki do-prinos u očuvanju srpske rock scene kroz Jelen top 10 turneju?

Jelen Pivo tradicionalno podržava kva-litetnu pop-rok muziku, gitarski zvuk i glavni je organizator i pokrovitelj najve-ćih muzičkih događaja u zemlji. U želji da promovišemo kvalitetnu urbanu muziku, pored emisije Jelen Top 10, pokrenuli smo i Jelen Top 10 turneju 2011. godine. U posljednje dvije godine, Jelen Top 10 turneja obišla je više od 20 gradova širom Srbije i RS, a u živoj rok svirci uživalo je više desetina hiljada posjetioca. Ideja je da mladima pružimo priliku da uživaju u rok muzici naših najboljih bendova, a koncerti su ove godine bili i besplatni.

Ne možemo da ne spomenemo i Jelen kamp. Sa kojim ciljem je on nastao?

Svojim proizvodima promovišemo i pod-stičemo druženje, a Jelen kamp je prilika da pružimo jedinstveno iskustvo i neza-boravno druženje najvjernijm ljubitelji-ma Jelen Piva. Po prvi put u Srbiji, Jelen Pivo je omogućilo najvjernijim fanovima da u Jelen kampu, u duhu slogana Surovo dobra zabava, 30 odabranih dobije priliku za druženje koje se ne propušta, uz mo-gućnost da dožive nezaboravnu avanturu i sjajan ljetnji provod. Ovogodišnji Jelen kamp održat će se krajem augusta, a svi zainteresovani moći će da prate dešava-nja iz kampa na sajtu.

Društveno odgovorno poslovanje po-staje imperativ, a ne stvar izbora. Kako će se dalje odvijati vaše aktivnosti na ovom polju?

U okviru našeg društveno odgovornog poslovanja definisali smo tri prioritetne oblasti djelovanja: zaštitu životne sredine, edukaciju javnosti o odgovornom konzu-miranju i odnos prema zaposlenima i lo-kalnoj zajednici. Jedan od prioriteta naše kompanije, kao odgovornog proizvođača piva, jeste organizacija cjelokupnog po-slovanja na društveno odgovoran način. U Apatinskoj pivari, tokom procesa pro-izvodnje brinemo o svim aspektima ži-votne sredine koji obuhvataju racionalnu potrošnju energenata, kao i prevenciju odlaganja otpadnog materijala, sorti-


intervju

ranje i deponovanje koje se realizuje u potpunosti u skladu sa EU standardima. Smatramo da je odgovoran odnos prema životnoj sredini sastavni dio našeg poslo-vanja. S tim u vezi ćemo i u budućnosti postavljati ciljeve koji se tiču racionalne potrošnje energenata koje koristimo u procesu proizvodnje, kao i edukacije na-ših zaposlenih o važnosti očuvanja život-ne sredine. Osim pokretanja akcija, koje doprinose što kvalitetnijem životu ljudi u lokalnoj zajednici u kojoj poslujemo i u koju smo do sada uložili više od 16 miliona eura, pokrenuli smo i kampanje o važnosti odgovorne konzumacije Kad pijem, ne vozim i značaju očuvanja život-ne sredine Reciklirajte i Vi.

Sve ovo ukazuje da su Vam potroša-či na prvom mjestu. Nedavno ste ih „počastili“ sa 0,6 litara njihovog omi-ljenog piva? Da li ste zadovoljni kako vam „vraćaju“ za tu pažnju?

Veoma smo zadovoljni povjerenjem na-ših potrošača. Naša najveća nagrada je zadovoljan potrošač, zato osluškujemo njegove potrebe, pratimo reakcije tržišta na svaki novi proizvod koji predstavimo i kontinuirano investiramo u naše poslo-vanje.

Cjelokupna kampanja je bazirana na sloganu Muškarci znaju zašto. Da li je razlog to što „jači“ pol preovlađuje u strukturi konzumenata ili je nešto drugo u pitanju?

Generalno, pivo važi za proizvod koji pretežno konzumiraju muškarci. Tako je i Jelen prepoznatljiv kao pivo „za muš-ko društvo” i prema brojnim anketama UG Moja Srbija, omiljeni je brend među muškarcima. Iako strukturu naših potro-šača većim dijelom čine muškarci, odakle je i potekla osnova za slogan Muškarci znaju zašto!, naravno da su među potro-šačima Jelen Piva i žene.

Koji dio u strukturi potrošača čine žene? Kakav je trend kada je u pitanju konzumacija „nježnijeg“ pola?

Uočili smo da su piva sa ukusima, poput Jelen Fresh Limuna i Jelen Fresh Grej-pfruta, posebno dobro prihvaćena među pripadnicama ljepšeg pola, jer su osvje-žavajuća i sa sniženim procentom alko-hola u odnosu na tradicionalna piva, iako je i kod nas kao i svuda u svijetu, pro-cenat žena koje su ljubitelji piva znatno manji u odnosu na muškarce.

Poznato je da ste lider kada je u pi-tanju oglašavanje na TV-u i printu? Da li vas ima na socijalnim mrežama i kojim?

Facebook strana Jelen Piva danas broji više od 165.000 članova i spada među tri najpopularnija profila potrošačkih bren-dova u Srbiji. Pratimo nove trendove i vjerujemo da će socijalne mreže i on-li-ne komunikacije i u budućnosti biti sve snažniji i neposredniji kanal komunika-cije sa našim potrošačima.

Da li koristite nove tehnologije u ko-munikaciji sa potrošačima?

Naravno da tempo savremenog poslova-nja diktira i primjenu novih tehnologija komunikacije. Nastojimo da uvijek bu-demo u toku. Tako smo u okviru akcije Kad pijem, ne vozim osmislili web apli-kaciju Otključaj svoj auto, za mobilne telefone koja omogućava da učesnici do-datno provjere da li su spremni da sjedu za volan, tako što će se oprobati u igrici vožnje automobila na mobilnom telefo-nu i na zabavan način podsjetiiti se na značaj odgovorne konzumacije i rizike kombinovanja alkohola i vožnje.

Pivara u Apatinu je jedna od najboljih privatizacija. Prošli ste dobru školu, učvrstili pozicije jake kompanije koju je ostavio gospodin Svilar i napravili još jaču? Kako to komentarišete?

Privatizacija Apatinske Pivare je primjer uspješne i transparentne privatizacije. Gospodin Svilar je za to najzaslužni-ji. Kada je Interbrew 2003. godine po-stao vlasnik Apatinske pivare, to je već bila dobra i stabilna kompanija sa jakim

da li je za Vaš dugogodišnji uspjeh u Apatinskoj pivari zaslužna i činjenica da ste prije toga radili u unileveru i Reckitt Benckiseru?Imao sam sreću da odmah nakon završenog fakulteta počnem da radim u uspješnim multinacionalnim kompani-jama. Svakako da mi je šest godina provedenih u Unile-veru i Reckitt Benckiseru pomoglo da steknem određena znanja i iskustva, ali je ipak najdragocjenije iskustvo i znanje stečeno u Apatinskoj Pivari kroz nekoliko promjena vlasničke strukture i kompanijskih kultura.

brendom. Ponosan sam na to što smo uspjeli da od dobre kompanije napravi-mo još bolju, i da u jako teškom vremenu nastavimo da ostvarujemo odlične po-slovne rezultate. Spoj najboljih lokalnih kadrova na svim pozicijama sa znanjem i procesima multinacionalnih kompani-ja, čiji smo dio nakon privatizacije 2003. godine, učinio je da Apatinska pivara po-stane jedna od najuspješnijih kompanija u regiji.

Da li biste za Apatin rekli da je centar pivske industrije u Srbiji i zašto? U kojoj mjeri ste Vi za to zaslužni?

Apatin je ne samo centar pivske indu-strije u Srbiji, već i u regiji, kako zbog sjajnih poslovnih rezultata, tako i zbog Jelen piva koji je izrastao u jedan od naj-većih i najpopularnijih pivskih brendova u regiji. Ja sam zaslužan u mjeri u kojoj sam uspio da motivišem svoj tim, a svi zaposleni u Apatinskoj pivari su zaslužni za ono što ona danas jeste.

… su pivari drevnog Babilona, koji bi

pravili loše pivo, bili udavljeni u tom

lošem pivu.

… su žene drevnog Babilona pravile i

točile pivo, a ona koja bi popila pivo bila

bi spaljena.

… lager pivo potiče iz podruma sred-

njevjekovnih manastira. U prevodu sa

njemačkog jezika lager znači čuvati,

stajati. Prvo lager pivo bilo je tamno,

a u gradu Plzenu proizvedeno je prvo

svijetlo lager pivo – pilsner.

… pivske flaše potiču još iz 17. vijeka i

koristile su se isključivo za izvoz u druge

zemlje.

… je pivo “tečno sunce”, koje je u

Drugom svjetskom ratu služilo za podsti-

caj moralu u vojničkim redovima.

… se poslije dobre čaše piva ne samo

lijepo spava, već i lijepo sanja. Sanjati

pivo znači uspjeh, napredak i sreću.

… je narodna izreka “pivce za živce”

istinita. Pivo je prirodno umirujuće i

uspavljujuće sredstvo, a samim tim i lijek

protiv stresa.

dA LI StE ZNALI dA…


40

analizaaugust 2012 www.instore.ba

NOVE uLOGE dOBAVLjAčKOG LANCA u ONLINE POSLOVANju

U ovom trenutku, online trgo-vina svakodnevnim potrep-štinama za domaćinstvo čini mali dio ukupnog tržišta u sektoru roba široke potrošnje,

ali bilježi snažan rast sa prognozama za dalji razvoj, što je posljedica modernog načina života i razvoja tehnologije.

U većini slučajeva, tradicionalni malo-prodajni trgovci u potrazi su za novim mogućnostima za rast, a jedna od njih svakako je razvoj online poslovanja. Sa-mim tim, i dobavljački lanci moraju da se prilagode novom okruženju kako bi za-dovoljili specifične zahtjeve online kanala.

Fokus na kupce

Tokom svog razvoja, trgovci su, prili-kom definisanja strategija, uvijek prvo na umu imali kupce i kao rezultat toga mnogi su razvili model ponude „bilo

Podrška poslovnoj strategiji Mnogi trgovci su pokrenuli online poslovanje u trenutku kada su online i offline maloprodaja predstavljale dva različita kanala, što je za posljedicu imalo udvostručavanje napora na mnogim poljima. Sada kada trgovci žele da iskoriste svoje „fizičke“ trgovine kao konkurentsku prednost nad igračima koji posluju isključivo online, granica između ova dva kanala sve je slabije definisana.

Autor: Stjuart Semjuel (Stewart Samuel) development Manager, IGd

kad, bilo gdje“. To znači da su trgovci uveli niz različitih modela, uključuju-ći „poručite online, dostava na kućni adresu“, „poručite online, preuzmite u radnji“, „poručite u radnji, dostava na kućnu adresu“, ili kombinaciju sva tri. Za većinu, model isporuke na kućnu adresu potrošača je jedan od najslože-nijih i najskupljih elemenata u dobav-ljačkom lancu, pa mnogi trgovci sada u prvi plan stavljaju „klikni i preuzmi“ model.

Osim isporuke kupcu, trgovci koji po-sluju kroz više kanala nalaze se pred izazovima dobavljačkog lanca kao što su prognoze prodaje, optimizacija za-liha, odabir proizvodnog portfolia, upravljanje podacima i složenim pro-cesima protoka robe.

Nove uloge dobavljačkog lanca

Rezultati IGD istraživanja koje je spro-vedeno prošlog mjeseca pokazuju da je 65 posto trgovaca dodijelilo nove ulo-


IGD obezbijeđuje uvid u praksu

u domenu trgovine, category

managementa i dobavljačkog lanca.

IGD sarađuje sa više od 750 proizvođača

i trgovaca prehrambenim proizvodima

širom svijeta, uključujući i zemlje bivše

Jugoslavije. Za više informacija pišite na

[email protected].

ge svojim lancima snabdijevanja tako što su se usredsredili na snabdijevanje online kanala. Međutim, samo 21 posto distributera je učinio isto, što je iznena-đujuće s obzirom na to da razvoj online poslovanja utječe na sve trgovce. Ali, usljed daljeg razvoja online kanala i sve veće uloge koju ona ima u ostvarenom prometu, dobavljačima će se prilagođa-vanje sopstvene organizacione struktu-re nametnuti kao imperativ.

dobavljači razvijaju internu strukturu

Mnogi dobavljači već su okupili pro-jektne timove za upravljanje online poslovanjem, s obzirom na činjenicu da ovaj vid trgovine sve više dobija na strateškoj važnosti. U našem istraživa-nju, neki dobavljači istakli su potrebu za reorganizacijom postojećih rješenja u vezi sa snabdijevanjem i skladišnim prostorom, kao i za boljim razumijeva-njem po kom principu troškovi dostave variraju u različitim kanalima. Među-tim, većina akcenat stavlja na razvoj interne organizacione strukture, a sve u cilju ostvarivanja rasta poslovanja i efektivnog djelovanja u okruženju koje nudi nekoliko različitih kanala.

Integracija na nivou kanala

Mnogi trgovci su pokrenuli online po-slovanje u trenutku kada su online i offline maloprodaja predstavljale dva različita kanala, što je za posljedicu imalo udvostručavanje napora na mno-gim poljima. Sada kada trgovci žele da iskoriste svoje „fizičke“ trgovine kao

konkurentsku prednost nad igračima koji posluju isključivo online, granica između ova dva kanala sve je slabije definisana. Iako često ima smisla voditi ova dva kanala odvojeno, naročito tamo gdje online prodaja ima značajan udio u ukupnom prometu, mnogi operateri se usmjeravaju na integraciju ovih kanala.

Stvaranje jedinstvenog kanala trgovine

Cilj je stvoriti jedinstven kanal, u ko-jem je kupovno iskustvo usklađeno, bez obzira na to kako je ili gdje potrošač naručio ili dobio svoju robu. Ovo može biti izazov, naročito ako online i offline segment rade nezavisno jedan od dru-gog. U tom slučaju često može doći do dupliranja dobara, naročito distributiv-nih centara, kao i različite organizaci-je u procesu prikupljanju zaliha. Ovo za posljedicu može imati pogrešne ili neprecizne naloge, a samim tim i ne-ostvarene ciljeve. Pored toga, fizički odvojene baze podataka i IT sistemi ne omogućavaju dobar uvid u tokove po-slovanja i otežavaju dijeljenje podataka među kanalima.

Integracija podataka pruža dodatnu fleksibilnost

Kod trgovaca koji imaju tradicionalne trgovine i online poslovanje, jedinstvena baza podataka može pomoći prilikom integracije. Ona omogućava trgovcima, a često i njihovim dobavljačima, bolju preglednost inventara u svim kanalima u lancu snabdijevanja. Ovakav vid or-ganizacije pomaže pri ispunjenju cilje-

va, kako iz perspektive kupaca, tako i trgovaca, kako bi se uskladila potražnja sa zalihama. Integrisana baza podataka omogućava uspostavljanje prioriteta po pitanju količine zaliha, dostave robe na vrijeme, troškova ili roka trajanja.

distributivni lanci će nastaviti da se razvijaju kako bi podržali poslovnu strategiju

Maloprodajni kanali se brzo razvijaju, što je posljedica tehnoloških inovacija i trke sa konkurencijom, a sve u cilju zadovoljavanja potreba kupaca. Lanac snabdijevanja mora biti osmišljen i or-ganizovan tako da pruža podršku široj poslovnoj strategiji. Trgovci su razvi-li nekoliko maloprodajnih formata i kanala da bi zadržali i privukli kupce. Sada sve veći naglasak stavljaju na pro-širenje portfolia proizvoda, a većina je počela da radi na reorganizaciji dobav-ljačke mreže. Dobavljači će nastaviti da rade na prilagođavanju svoje orga-nizacije kako bi odgovorili na potrebe sve prisutnijeg i značajnijeg online po-slovanja.

42

istraživanjeaugust 2012 www.instore.ba

MEdIANINA tGI BAZA SAdRžI POdAtKE O POSEBNIM žIVOtNIM dEšAVANjIMA

Utječu na kupovne navike

Autor: Mediana, www.medianagroup.net

Značajni događaji, kao što su odlazak na studije, početak života odvojeno od roditelja, vjenčanje, kupovina stana ili kuće, rođenje prvog ili svakog sljedećeg djeteta ili promjene radnog mjesta, su događaji koji u životima pojedinaca izazivaju velike promjene u svim segmentima života, pa i u potrošnji i ponašanju pojedinaca na tržištu.

Naši životi su kao knjige, sa po-glavljima koji predstavljaju niz događaja, iskustava i anegdota iz određenog vremena ili faza u našim životima. Značajni

životni događaji

TGI baza podataka sadrži podatke o posebnim životnim događajima ispitanika koji su se desili ili postoje neka očekivanja da će se desiti u narednih 12 mjeseci. To su:

• Kraj školovanja

• Početak studija

• Prvi posao

• Promjena posla

• Početak samostalnog života

• Početak života sa partnerom

• Vjenčanje

• Kupovina kuće

• Prodaja ili promjena stambenog prostora

• Renoviranje stambenog prostora

• Rođenje prvog djeteta

• Rođenje drugog ili svakog sljedećeg djeteta

• Slanje djeteta na studije

• Vjenčanje djeteta

• Rođenje unuka

• Penzionisanje

događaji kao što su, odlazak na studije, početak života odvojeno od roditelja, vjenčanje, kupovina stana ili kuće, rođe-nje prvog ili svakog sljedećeg djeteta ili promjene radnog mjesta, su događaji koji u životima pojedinaca izazivaju velike promjene u svim segmentima života, pa

i u potrošnji i ponašanju pojedinaca na tržištu. U većini slučajeva takvi događaji podstiču potrebu za kupovinom određe-nih kategorija proizvoda.

TGI baza podataka sadrži podatke o po-sebnim životnim događajima ispitanika


koji su se desili ili postoje neka očekiva-nja da će se desiti u narednih 12 mjeseci.

S jedne strane, važni događaji u životu nam mogu poslužiti kao jasna odrednica u defi nisanju ciljnih grupa. Proizvođaču pelena sigurno će u targetiranju pomoći činjenica da može da identifi kuje osobe koje su ili koje će u narednih 12 mjeseci dobiti prvo, drugo ili svako sljedeće di-jete.

U primjeru, koji slijedi, prikazan je de-mografski profi l osoba koje su se u pret-hodnih 12 mjeseci vjenčale, ili koje su u prethodnih 12 mjeseci renovirale svoj ži-votni prostor. Na grafi konu su prikazane vrijednosti Indexa.

U posljednjih 12 mjeseci u Srbiji više u odnosu na prosjek su se vjenčavale osobe ženskog pola, starosti od 18 do 34 godi-ne, zaposleni/e puno radno vrijeme, dok su svoj životni prostor renovirale više od prosjeka osobe starosti od 25 do 54 go-dine, koje pripadaju socio-ekonomskom statusu 1 i 2 i koje su više od prosjeka za-poslene puno radno vrijeme.

Ovako defi nisanu ciljnu grupu, možemo analizirati i sa stanovišta medijskih vari-jabli da bi sagledali koji su to mediji koje možemo koristi u komunikaciji sa ovom ciljnom grupom. Na sljedećem primjeru vidimo da su osobe koje su u posljednjih 12 mjeseci završile školovanje, više od prosjeka frekventni posjetioci kina i kori-snici interneta. Osobe koje su u posljed-njih 12 mjeseci postale roditelji, više od prosjeka su veliki slušaoci radija, dok su osobe koje su postale bake ili dede više od prosjeka veliki gledaoci TV.

S druge strane, važne događaje u životu možemo koristiti i za dodatno opisiva-nje svojih ciljnih grupa radi još boljeg razumijevanja. Nekada posebne životne događaje možemo koristiti i kao teme promotivnih spotova u kojima će se pri-padnici ciljnih grupa prepoznati. Vezu između pojedinih brendova na tržištu Sr-bije i pojedinih važnih životnih događaja prikazali smo na slajdu ispod.

Sve ove činjenice dovode do toga da se u marketinškoj praksi sve češće upotreblja-va pojam Life Stage Marketing koji pomi-jera fokus targetiranja sa demografskih podatka na podatke koji su zasnovani na životnom ciklusu pojedinca. Drugim riječima, dvije demografski identične osobe (30 godina, muški pol, visoko ob-razovanje, visoka primanja, urban) mogu u značajnijoj mjeri da se razlikuju po pitanju potrošnje, konzumacije medija i slobodnog vremena, ako se razlikuju samo po jednoj činjenici: jedan od ova dva muškarca je otac.

Pro�lisanje ciljne grupe

Kreiranje pre�njenijih & speci�čnih ciljnih grupa za proizvode i/ili komunikaciju

Renoviranje životnog prostora

Muškarac

Žena

18-24 25-34

35-44

45-54Puno radno vrijeme

Pola radnog vremena

SEL: Level 1

SEL: Level 2

SEL: Level 3

SEL: Level 4

Index 100

Moje vjenčanje

Quintile 1: top 20%

index

Komunikacija sa ciljnom grupom

Koje medije „konzumiraju” oni koji su doživjeli određeni događaj u posljednjih 12 mjeseci?

Završetak škole Rođenje prvog djeteta Rođenje unučadi

40

80

120

160

200

Kino Internet Radio TV

Veza između pojedinih brendova i važnih životnih događaja

Source: TGI Serbia 2011

Životni događaj: Početak života

odvojeno od roditelja

Životni događaj: Prodaja ili promena

životnog prostora

Životni događaj: Renoviranje

stambenog prostora

Životni događaj: Početak studiranja

Životni događaj: Moje venčanje

Životni događaj: Rođenje prvog deteta

simpo





Životni događaj: Prodaja ili promena

životnog prostora


stambenog prostora


Životni događaj: Moje venčanje

Životni događaj: Rođenje prvog deteta

simpo




Muškarac

Žena

18-24 25-34

35-44

45-54Puno radno vreme

Pola radnog vremena

SEL: Level 1

SEL: Level 2

SEL: Level 3

SEL: Level 4


Index 100

Moje venčanje




Muškarac

Žena

18-24 25-34

35-44

45-54Puno radno vreme

Pola radnog vremena

SEL: Level 1

SEL: Level 2

SEL: Level 3

SEL: Level 4


Index 100

Moje venčanje




Životni događaj: Prodaja ili promjena

životnog prostora


stambenog prostora


Životni događaj: Moje vjenčanje

Životni događaj: Rođenje prvog djeteta

simpo

44

preporukeaugust 2012 www.instore.ba

ZAStuPNIK PRIVREdE BIH

Privredne komore u BiH u prošlom broju predstavili smo VKt BiH. Međutim, kako je komorski sistem u BiH prilagođen ustroju države, donosimo vam informacije i o ostalim komorama koje su vam također na usluzi.

Privredna Komora FBiHSve komore u Federaciji BiH imaju svojstvo pravnog lica i široke ovlasti u zastupanju i promociji privrede na svom području djelovanja.

1. Nadležnosti Komore FBiH su:Partnerski odnosi sa organima izvršne vlasti i uprave na nivou Federacije BiH i to:• u pripremi i donošenju zakona, propisa i mjera ekonomske politike i instrumenata ko-jima se uređuje ekonomski položaj privrednih subjekata;• u pripremi i donošenju strategije razvoja, sektorskih ekonomskih politika, zaštite do-maće proizvodnje, uspostavljanje sistema ekološki održivog razvoja, razvoja i unaprije-đenja tržišta te utvrđivanja tehničkih i drugih standarda;• u pripremi i donošenju mjera unaprijeđenja izvoza roba i usluga;• utvrđenoj nadležnosti zastupanja poslodavaca u pripremi i donošenju regulative u oblasti rada, penzionog i zdravstvenog osiguranja, plata i sl.;• u predlaganju harmoniziranja zakona, drugih propisa i mjera koji su doneseni u kanto-nima/županijama, sa ciljem ujednačavanja uslova privređivanja u cijeloj Federaciji BiH;• u drugim pitanjima partnerskih odnosa utvrđenih posebnim propisima i ovlaštenjima.

2. unaprijeđenje privrede i poduzetništva• koordinira zajedničke aktivnosti komora, usklađuje godišnje i dugoročne programe rada te organizuje realizaciju zajedničkih projekata od interesa za članove;• predlaže i poduzima mjere unaprijeđenja poduzetništva, analizira dejstvo privre-dnih propisa i instrumenata te predlaže mjere prestrukturisanja proizvodnje i usluga na kriterijima održivog razvoja;• preduzima mjere na unaprijeđenju, razvoju i primjeni inovacija, pronalazaka, ra-cionalizacija, unifikacije sredstava rada i postupaka, standarda te zaštite domaćih proizvoda i uređivanja tržišta;• organizuje sistem poslovnih informacija;• organizuje edukaciju kadrova u privredi radi sticanja potrebnih znanja- samostal-no ili u saradnji sa kantonalnim/županijskim komorama;• pruža i druge usluge članovima.

3. Promocija privrede FBiH

4. Pružanje stručnih konsalting usluga članovima i kantonalnim/županijskim komorama u pripremama za izradu projekata

5. javna ovlaštenja koja joj po zakonu pripadaju

6. Poslovi Suda časti i Stalnog izbranog suda

7. drugi poslovi vezani za ostvarivanje funkcije Komore FBiH

Privredna Komora Brčko distriktRad u Privrednoj komori Brčko distrikta organizovan je preko sekcija koje su zajedno sa svojim članstvom djeluju na nekoliko načina: • Sekcija za poljoprivredu je obezbjeđuje veći iznos iz budžeta Vlade Brčko distikta za podsticaje u poljoprivredi; • Sekcija za transport i komunikacije obezbjeđuje nove kontigente dozvola za prevoznike Brčko Distrikta a koji su članovi Privredne komore; • Sekcija mlinsko-pekarske industrije je aktivno učestvovala u rješavanju problema zbog uvođenja prelevmana na uvoz brašna i drugih poljoprivre-dnih proizvoda iz susednih zemalja.

Privredna komora pruža i niz konkretnih usluga od interesa za članove: odgovori na upite članova, pomoć članovima kod prijava na tendere, ov-jera poslovnih pisama, izdavanje potvrda o privremenom uvozu-izvozu, koordiniranje u raspodjeli međunarodnih dozvola za transport, pomoć u dobijanju bar kodova za sopstvene proizvode.

Kontakt: Cvijete Zuzorić bb (zgrada Šipada, III sprat)Tel.: +387 (0) 49 21 75 56, +387 (0) 49 21 61 16 e-mail: [email protected] i [email protected]

ured Sarajevo/sjedište Branislava Đurđeva 10 71000 Sarajevotelefon: 033/217-782Fax: 217-783e-mail: [email protected]

ured MostarZagrebačka 1088000 Mostartelefon: 036/332-963, 332-964, 332-965 (centrala)e-mail: [email protected]

Privredna Komora FBiH ima svoje kantonalne urede. Više informacija te kontakte za pojedine kantonalne urede možete potražiti na web stranici www.komorabih.ba.


Privredna Komora RS U okviru jedinstvenog komorskog sistema, na osnovu teritorijalnog principa, Privredna komora RS organizuje svoj rad preko pet područnih privrednih komora i to:

Područna privredna komora Banja Luka, sa sjedištem u Banjoj Luci za područje grada Banja Luka i opština: Gradiška, Istočni Drvar, Jezero, Kneževo, Kozarska Dubica, Kotor Varoš, Krupa na Uni, Kostajnica, Kupres, Laktaši, Mrkonjić Grad, Novi Grad, Oštra Luka, Petrovac (Drinić), Prijedor, Prnjavor, Ribnik, Srbac, Čelinac i Šipovo.

Područna privredna komora Bijeljina, sa sjedištem u Bijeljini za područje opština: Bratunac, Bijeljina, Vlasenica, Zvornik, Lopare, Milići, Osmaci, Pelagićevo, Donji Žabar, Srebrenica, Ugljevik i Šekovići.

Područna privredna komora doboj, sa sjedištem u doboju za područje opština: Vukosa-vlje, Derventa, Doboj, Modriča, Petrovo, Brod, Teslić i Šamac.

Područna privredna komora Istočno Sarajevo, sa sjedištem u Palama, za područje op-ština: Višegrad, Pale, Rogatica, Rudo, Istočno Novo Sarajevo, Istočna Ilidža, Istočni Stari Grad, Novo Goražde, Sokolac, Trnovo, Han Pijesak i Čajniče.

Područna privredna komora trebinje, sa sjedištem u trebinju, za područje opština: Bileća, Berkovići, Gacko, Istočni Mostar, Kalinovik, Ljubinje, Nevesinje, Foča i Trebinje.

Područne privredne komore imaju svojstvo pravnog lica, podstiču razvojne procese na svom području djelovanja, vodeći računa o ukupnom razvoju i jedinstvenim interesima privrede Republike Srpske.

Kontakt: Đure Daničića 1/2, 78000 Banja LukaTel.: +387 51 215 744, 215 833Fax: +387 51 215 565e-mail: [email protected]; [email protected]

Centar za ekonomske odnose sa inostranstvom i promocijuPoslovi Centra odnose se na: • Podsticanje i provođenje organizovanog nastupa članova Komore na stranim tržištima, • Organizovanje posjeta i nastupa na domaćim i inostranim sajmovima, izložbama, te druge promotivne aktivnosti;• promociju – afirmaciju domaće proizvodnje i usluga, vizuelni identitet Komore i njenih člani-ca, pripremu promotivnog materijala za prezentaciju privrede i Komore;• pružanje usluga informisanja i ostalih usluga na zahtjev klijenata u domenu djelokruga rada Centra;• istraživanje tržišta s ciljem pronalaženja partnera u inostranstvu i njihovo povezivanje sa domaćim privrednim društvima;• razvoj propagandne aktivnosti privrede RS u svijetu, profesionalno predstavljanje izvoznih mogućnosti privrede i nauke.

Kontakt: Tel.: +387 51 222 986Fax: +387 51 215 565e-mail: [email protected]

Centar za makroekonomiju, unaprijeđenje poslovanja i bonitetePoslovi Centra:• Analiza makroekonomskih pokazatelja u cilju praćenja privrednih kretanja;• Praćenje procesa europskih i regionalnih integracija u cilju pripreme privrede RS za nastup na unutrašnjem tržištu Europske unije; • Organizacija poslovnog i stručnog osposobljavanja u cilju povećanja nivoa profesionalnih kompetencija i unaprijeđenja poslovanja privrede; • Centar pruža usluge uvođenja standarda kvaliteta u cilju unaprijeđenja efektivnosti i efika-snost rada i uspostavljanja mehanizma stalnih unaprijeđenja organizacije; • Centar pruža stručnu pomoć u oblasti usaglašavanja proizvoda sa osnovnim tehničkim zah-tjevima tržišta Europske unije za zaštitu zdravlja, sigurnosti, zaštitu potrošača i životne sre-dine.

Kontakt:Tel.: +387 51/232-950, 051/222-990Fax: (+387 51) 215 565 e-mail: [email protected]

It centarUsluge Informacionog Centra Privredne komore RS:WEB SITE-a Privredne komore RS sadrži: • Ponudu i potražnju roba i usluga (domaća i inostrana) • Berzu roba i usluga • Informacije o registraciji preduzeća i stranih predstavništva • Informacije o sajamskim aktivnostima u zemlji i inostranstvu • Informacije o zakonskoj regulativi• Informacije o tenderima i projektima sa područja BiH i RS• Informacije o postupku izdavanja izvoznih dozvola, detašmana, uvjerenja o porijeklu robe, usklađivanja i registraciji redova vožnje, boniteta, garatnih pisama itd.• Informacije o vanjskotrgovinskoj razmjeni o konjukturnim kretanjima i sl.

Kontakt: Tel.: +387 51 222 980Fax: +387 51 215 565e-mail: [email protected]

VKt BiH- Sektor za makroekonomski sistemU prošlom broju predstavili smo VKT BiH, koja je organizovana 2000. godine, a nastala je donošenjem novog Zakona, kojim je prestala sa radom Privredna komora BiH. U predsta-vljanju Sektora za makroekonomski sistem, pri kojem pored osnovnih makroekonomskih pokazatelja možete saznati i mnoštvo drugih informacija, između ostalog i podatke o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH, priložili smo stare mail adrese. Stoga u ovom broju do-nosimo nove kontakt podatke ovog sektora.

Kontakt: DirektorMomir tošić, dipl. oec. ([email protected])Tel.:+387 33 56 62 20

Savjetnik za makroekonomska pitanjadr. duljko Hasić ([email protected])Tel.:+387 33 56 62 21

Sekretar Vijeća/Savjeta eksperata za ekonomski razvoj i sistem/Sekretar Udruženja društava za osiguranje i reosiguranje BiH/Stručni saradnik za makroekonomski sistem/Projekt menadžer/EBRD/WBG PSLO BiHIgor Gavran, dipl. ecc. ([email protected])Tel.:+387 33 56 62 23Fax.:+387 33 21 42 92

Stručni savjetnik za makroekonomski sistemdr. dževad šabić ([email protected])Tel.:+387 33 56 62 24

uredi VKt BiHVanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiHBranislava Đurđeva 1071000 SarajevoTel.:+387 33 56 62 22Fax.:+387 33 21 42 92

ured VKt BiH u Banjoj LuciIvana Frane Jukića 7A - Jevrejska, u Lameli L3; Banja LukaTel: +387 51 22 76 81; 22 76 82 Fax: +387 51 22 76 82

ured VKt BiH u MostaruKralja Petra Krešimira IV bb; MostarTel: +387 36 33 36 51; 31 40 60 Fax: +387 36 33 36 52

ured VKt BiH u tuzliTrg slobode bb; TuzlaTel: +387 35 25 82 60; 25 82 62 Fax: +387 35 25 82 71


inLiflet

ANALIZA NEPREHRAMBENE I PREHRAMBENE KAtEGORIjE KROZ LIFLEtE ZA PRVIH 7 MjESECI 2012.

Konstantno povećavanje učešća na tržištu svih tr-govaca i proizvođača je

svakodnevna tema. Svi nastoje da osvoje što veći dio kolača, a da se svi napori, u vidu ulože-nih sredstava, odraze na kraj-nji učinak. Što se tiče lifleta, također je bitno da se u njima

poveća Share of Voice (SoV), što će se odraziti na krajni uči-nak organizovanih promocija.

Poslije analiziranja svih pa-rametara - promo budžeta, učinka promocija, evaluacija cijena, dolazimo do zaključka da li smo na pravi način uložili svoja sredstva i da li je posti-gnuto povećanje SoV-a, kao i da li je onda promet usklađen. Konstantno praćenje kate-gorije pomaže nam da bolje razumijemo strategiju kon-kurenata i da bolje cjenovno pozicioniramo svoje proizvo-de i optimizujemo svoj promo budžet.

U zavisnosti od traženog in-deksa, možemo dobiti rezulta-te koji pokazuju učinkovitost – da li kroz broj pojavljivanja proizvoda u lifletima, da li je to po slici ili po SKU, ili ne-kom drugom parametru, ali je sigurno da ćemo čitanjem tih

Televizori “pobijedili” hranu Konstantno praćenje kategorije pomaže nam da bolje razumi-jemo strategiju konkurenata i da bolje cjenovno pozicioniramo svoje proizvode i optimizujemo svoj promo budžet.

Autor: Ernest Gergely, Project Coordinator, Hiper Com

parametara dobiti krajnji re-zultat učinka našeg plana.

Primjer – ako povećamo broj pojavljivanja u lifletima sa 10 na 12 promocija proizvoda, posmatrajući proizvod u jed-nom mjesecu 2011., u odnosu na isti mjesec 2012., primijetit ćemo da se Promo Pressure (PP) našeg proizvoda poveća-va za 20 posto u tom periodu (moram da napomenem da PP različite kompanije druga-čije mjere). Ali da li naš Share of Voice prati povećanje Pro-mo Pressure? Ako kategorija raste i tržište je veće, što znači da ćemo možda imati manji dio kolača ali od veće torte.

Ako posmatramo samo jed-nu kategoriju – kategoriju X gdje se, na primjer, smanjio promet naših proizvoda, tre-ba obratiti pažnju gdje je na-stao problem. Tako dolazimo i do našeg upoređivanja sa

ostalim igračima u kategoriji, do analiziranja SoV-a našeg proizvoda sa SoV-om ostalih igrača, evaluacije cijena naših i konkurentskih proizvoda, otkrivanja raznih pogodnosti, poput gratisa, poklona i ko-ličinskih popusta, za koje se opredjeljuju naši konkurenti.

Analizom lifleta od početka godine do kraja jula, možemo uočiti da u Srbiji kategorija neprehramebne robe bilježi povećanje SoV-a za 4,2 po-ena u odnosu na kategoriju prehrambene robe. Procenat

Analize su dobijene iz baze

podataka Hiper-Com za BiH,

Hrvatsku,Sloveniju i Srbiju,

za period i upoređivanje YTD

2012 juli-januar prema YTD

2011 juli-januar.

Vaša pitanja možete

postaviti na:

[email protected]


Kontakt:

Hiper Com

Svetozara Markovića 8

Ada, 24430, Srbija

e-mail:

[email protected]

prijave na newsletter

tel: +381(0)693646330

www.hiper-com.com

povećanja PP-a je bio čak 16,6 posto (računato u Weighted Unit) u odnosu na prošlu go-dinu, dok je za prehrambenu robu procenat povećanja pro-mo pressure bio 6,9 posto. I tu vidimo da je bilo potrebno duplo veće povećanje Promo Pressure u neprehrambenoj kategoriji da bi se SoV pove-ćao za 4,2 poena – što isto-

vremeno znači pad u prehrambenoj kate-goriji, pa je sad razli-ka 8,4 posto između ove dvije kategorije. Imidž kategorija je ostala na istom nivou kao prošle godine.

U Hrvatskoj se kod neprehrambene robe SoV povećao za 2 poena, na 56,9 posto, dok se kod prehram-bene kategorije sma-njio za 2,5 poena, na 42,1 posto. Moramo pomenuti da se imidž kategorija povećala

za 0,5 poena i SoV imidž ka-tegorije je 1,0 posto. Razlika između neprehrambene i pre-hrambene kategorije je 14,8 posto. Promo Pressure (raču-nato u Weighted Unit) nepre-hrambene robe je 14,5 posto, dok je PP prehrambene robe čak 23,5 posto. Ipak, to je re-zultiralo smanjenjem SoV-a.

U Sloveniji primjećujemo, ta-

kođer, da je kategorija nepre-hrambene robe imala poveća-nje SoV-a od 7,6 poena i da pad od 6,9 poena u kategoriji prehrambene robe znači da se razlika između te dvije kate-gorije povećava. Ali dok se PP u kategoriji neprehrambene robe smanjio za 4 posto, dotle se u kategoriji prehrambene robe PP se povećao za isti broj poena.

U Bosni i Hercegovini je ra-zlika između kategorija ne-prehrambene i prehrambene robe 14,1 posto, ali na strani kategorije prehrane. Ipak, povećanje SoV-a je imala ka-tegorija neprehrambenih ar-tikala za 3,4 poena, dok pad od 4,8 poena u prehrambenoj kategoriji znači da je bilo po-većanja i u imidž kategoriji od 1,4 poena.

Možemo da zaključimo da je ovo ljeto imalo više značajnih događaja, poput europskog prvenstva u fudbalu i Olimpij-

skih igara, koje su veliki igrači iskoristili u neprehrambenoj kategoriji za povećavanje bro-ja svojih promocija. Analiza lifleta je pokazala da su “naj-veći” u kategoriji televizije u BiH bili Elite, Samsung i LG, u Sloveniji to su Philips, Grundig i LG, u Hrvatskoj LG, Grundig i Quadro, a u Srbiji Samsung, LG i Vivax. To je možda znak i da tehno-logija neprestano napreduje!

48

inPromocijeaugust 2012 www.instore.ba

inCider

Dove Sarajevski kiseljak

VeluxPitate se što je InCider? Paaaaa..., za sve vas koji ste jako znatiželjni, na naše trži-šte stigao je novi osvježavajući, niskogazirani napitak. InCider je vrhunski fermentirani jabuč-ni sok tj. pravo voćno vino od jabuke sa niskim postotkom alkohola od 4,5%. Premium kvaliteta i prirodno svježi okus, pružit će vam nevjerovatan užitak ovog ljeta. Poslužite ga

Dove i kompanija Unilever je u mjesecu augustu nagrađivala svoje vjerne potrošače. U ovom mjesecu svi posjetioci koji su kupili jedan proizvod iz asorti-mana Dove, na poklon dobijaju Dove body milk 30 ml, dok su

Sarajevski kiseljak d.d. je naj-veći i najstariji proizvođač mi-neralne vode u BiH, s tradici-jom dugom 119 godina. Svoju dugogodišnju lidersku poziciju učvrstio je zahvaljujući visokoj i prepoznatljivoj kvaliteti mi-neralne vode, stalnoj moder-nizaciji i poboljšanju procesa proizvodnje i poslovanja te pri-lagođavanjem poslovne politi-ke tržišnim uslovima i potreba-ma potrošača. Od 2002. godine Sarajevski kiseljak u svojoj po-nudi, osim mineralne vode, ima i osvježavajuće gazirane sokove pod robnom markom Sky (Cola, Orange i Lemon). U aprilu 2009. godine Sara-jevski kiseljak na tržište lansira novu liniju gaziranih napitaka pod brendom SKI u povratnoj staklenoj boci od jedne litre s okusima Tonic, Mango-Naran-ča i Jabuka-Mirabelle kojima se u 2010. godini pridružuje i novi okus SKI Naranča. Pro-izvodi Sarajevskog kiseljaka osim tržišta u regiji (Hrvatske i Srbije) prisutni i na tržištu

Dnevna svjetlost i svjež zrak su od vitalne važnosti za ži-vot. Velux već dugi niz godina proizvodi krovne prozore koji propuštaju dnevnu svjetlost i svjež zrak, stvarajući udobnije kuće sa zdravom unutrašnjom klimom. Odabir pravog rješe-nja krovnih prozora i dodat-ne opreme pomoći će vam da ostvarite upravo to – dom, gdje su dnevna svjetlost, ventilacija i potrošnja energije u ravnoteži

rashlađenog, u punoj čaši leda, i jednostavno uživajte u osvje-žavajućem okusu jabuke. A da priča ne završi samo na jabuci, za vas je tu i novi InCider od brusnice. Potražite vaš inCi-der u vašem omiljenom kafiću, i uživajte ovog ljeta. Očekuje vas puno partijanja, nagrada i puno dobre zabave uz InCider!

Upoznajte inCider - zabava zagarantovana!

za dva Dove proizvoda bili na-građeni Dove beauty blossom cream od 75ml.

Na promocijama su predstav-ljeni svi proizvodi iz Dove asortimana.

SAD, Kanade, Australije, Šved-ske, Holandije...

U toku mjeseca augusta u Sa-rajevu, organizovana je degu-stacija proizvoda Sarajevskog kiseljaka na Vilsonovom šeta-lištu.

da bi stvorili svjetlije, svježije i energetski efikasnije rješe-nje. VLT novi Velux svjetlosni otvor sa gornjim vješanjem na-mjenjen je prvenstveno za ne-izolovana i nenastanjena pot-krovlja. Praktičan je i otporan na vremenske prilike.

Kompanija VELUX je promo-visala svoj nov proizvode VLT organizirajući podjelu letaka širom BiH.


na mjestu prodaje

uNAPRIjEđENjE PROdAjE uSMjERENO NA tRGOVINu

Glavni alat prodajnog sektora Autor: Patrik Zupančić, vlasnik i direktor, Promo.Fil

Unaprijeđenje pro-daje je jedan od alata marketinš-kog miksa. Ostali alati su još, na pri-

mjer, lična prodaja, direktni marketing, oglašavanje, odno-si s javnošću (PR), korporativ-ni imidž (CGP), prezentacije ili izložbe i slično.

Prema Kotleru unaprijeđenje prodaje je jedna najbitnijih komponenata marketinške kampanje. To je skup različi-tih alata za unaprijed defini-sano, vremenski ograničeno i uglavnom kratkotrajno pod-sticanje, kako bi se:- kod kupaca izazvala brža ili

veća kupovina nekog proi-zvoda ili usluge;

- povećala potražnja potroša-ča, potstaknuta potražnja na tržištu ili poboljšala dostu-pnost proizvoda.

Svi alati unaprijeđenja prodaje imaju tri značajne prednosti:- komunikacija (s ciljnom

grupom, da skrenemo pa-

Ova vrsta komunikacije podrazumijeva redovno obilaženje prodajnih mjesta prema unaprijed određenom i dogovorenom planu posjeta. Prodajna mjesta određuju se prema širini i dubini ciljane ili željene distribucije.

žnju na proizvod i dovodi-mo ih ka proizvodu);

- podsticaj (za kupovinu - ko-rist, olakšica...);

- poziv (na odluku o kupovini proizvoda).

Unaprijeđenje prodaja se ra-zlikuje prema ciljnoj grupi, kojoj je usmjerena:1. unaprijeđenje prodaje usm-

jereno na potrošače;2. unaprijeđenje prodaje usm-

jereno na trgovinu;3. unaprijeđenje prodaje usm-

jereno na vlastito ili drugo prodajno osoblje.

U proteklih pet brojeva ma-gazina InStore fokusirali smo se na unaprijeđenje proda-je usmjerene na potroša-

če, što uključuje i promocije, degustacije, demonstracije, savjetovanje, takmičenja, pro-grame lojalnosti i tome slično. A u nastavku, kroz nekoliko narednih brojeva, bavit ćemo se temama u vezi sa unaprije-đenjem prodaje usmjerene na trgovinu.

Unaprijeđenje prodaje usmje-reno na trgovinu je stoga je-dan od glavnih alata svakog prodajnog sektora bilo koje kompanije. To podrazumijeva redovno obilaženje prodaj-nih mjesta prema unaprijed određenom i dogovorenom planu posjeta. Prodajna mje-sta određuju se prema širini i dubini ciljane ili željene dis-tribucije. Frekvencija posjeta zavisi od važnosti prodajnog

mjesta, obrtaja zaliha robe, načina i frekvencije isporuke robe...

Zadatak unaprijeđenja pro-daje usmjerene na trgovinu je osigurati da na prodajnim mjestima imamo:- pravi izbor proizvoda;- na pravom mjestu;- po pravim cijenama;- i pravim promocijama;- u bilo kojem prodajnom

objektu; - u bilo koje vrijeme.Dakle, opet govorimo o 4P:- Presence (Prisutnost): is-

pravan asortiman, dovoljno robe na zalihama, kategori-zacija robnih grupa...

- Placement (Pozicioniranje):

50

na mjestu prodaje august 2012 www.instore.ba

najbolje prodajne police, stalne dodatne pozicije...

- Price (Cijena): prave cijene, tako redovne, kao i akcijske, trajno niske cijene i slično

- Promotion (Promocija): promotivne aktivnosti, do-datne pozicije, promocije/degustacije...

Ako kao dobavljač želimo da kontrolišemo prodajnu policu trgovca, onda moramo redov-no da posjećujemo prodajna mjesta da bismo osigurali:- Distribuciju;- dovoljno visoku zalihu

(kako bi s time spriječio out-of-stock);

- pozicioniranje na redovnim policama;

- pozicioniranje na dodatnim pozicijama;

- cijene (redovne, akcijske, trajno niske...);

- promotivne aktivnosti.

Trgovci, nažalost, često ne osiguraju dobavljačima sve za šta se obavežu na dogovorima o razvrstavanju određenog proizvoda u svoju ponudu. Pogotovo se to događa u doba recesije, kada je broj zaposle-nih u maloprodaji smanjen na minimum, i trgovci jedno-stavno ne uspijevaju da vode brigu o svim detaljima dogo-vora, koji su za nekog dobav-ljača često presudni za uspjeh.

Zato unapređivači prodaje kroz redovne posjete i dobre odnose sa trgovcima u prodaj-nim mjestima treba da osigu-raju da dogovorene aktivnosti budu dovršene na vrijeme, i također im pomognu u im-plementaciji - kao npr. u po-stavljanju novih planograma redovnih polica, dodatnih pozicija, u postavljanju cje-novnih i drugih promotivnih oznaka... Oni im, također, po-mažu kod samog naručivanja kako bi se osiguralo dovoljno zaliha robe, naročito u slučaju nadolazećih promotivnih ak-tivnosti i jače podrške medija.

Unapređivači prodaje su, dakle, predstavnici dobavlja-ča na terenu, te predstavljaju

ono peto P (People - ljudi), što je zapravo osnova za pre-ostala četiri P (koje smo spo-menuli ranije). Zanimljivo je napomenuti da osim ovih 5 P u literuaturi se spominje još 2 dodatna P: šesto P (Proceses - procesi) i sedmo P (Phisycal evidence - fizički dokazi, koji predstavljaju ono što kupac osjeća, čuje i vidi).

Stoga, dobar unapređivač prodaje mora da:- dobro poznaje ne samo

proizvode koje unapređuje, nego i cijelu kategoriju pro-izvoda, u koji segment ka-tegorije oni spadaju, i zašto je takva segmentacija, koji konkurentski proizvodi su zapravo uporedivi sa našim proizvodima i koje su njiho-ve prednosti i koristi kako za trgovca kao i za potroša-ča;

- zna koja su pravila pozici-oniranja određene robe na redovnim policama, koji je način kupovine u trgovini i koje su najbolje pozicije u trgovini za dodatna izlaga-nja, koja povećavaju vidlji-vost i uočljivost proizvoda;

- zna koje moraju biti cijene proizvoda koje unapređuje, da zna kakve su redovne, akcijske ili trajno niske cije-

ne, ako su niže od redovnih kakav je popust, kakve su cijene konkurentskih proi-zvoda;

- dobro poznaje tekuće pro-motivne aktivnosti proi-zvoda, kao na primjer, koje su povoljnosti za potrošača (poput niže cijene, nagrada za kupovinu, učestvovanja u nagradnoj igri), da li su u toku neke promocije ili degustacije proizvoda, kako je proizvod ili robna marka podržan od strane drugih marketinških alata (npr. oglašavanje u medijima, PR članci, događanja), kakva je glavna komunikacija prema potrošačima, kakav POS materijal je dogovoren za pozicioniranje na redovnoj polici ili na dodatnim pozi-cijama;

- dobro poznaje komercijal-nu ponudu – dakle koje su prednosti za trgovca ako bi naručio sada (npr. količinski popusti, podsticaji za kupo-vinu);

- i naravno, zna bar osnove prodaje i prodajnih tehni-ka (što će biti objašnjeno u jednom od sljedećih brojeva InStore magazina).

1.) Zašto unapređenje prodaje usmjereno na trgovinu:

Svrha unapređenja prodaje je:- porast prodaje, a time i do-

biti;- i zadovoljstvo kupaca/trgo-

vaca i krajnjih potrošača.

Unapređivači prodaje koriste različite vrste podsticaja za unaprijeđenje prodaje da bi:- kupce/trgovce privukli na

prvu kupovinu određenog proizvoda (novi kupci ili kupci konkurentskih proi-zvoda);

- zadržali i nagradili postoje-će lojalne kupce/trgovce i

- povećali stopu ponavljanja kupovine kod samo po-vremenih kupaca/trgovaca podstičući količinsko veću kupovinu ili kupovinu kom-plementarnih proizvoda.

Dobavljači koriste unaprije-đenje prodaje kako bi pod-stakli jače i brže reagovanje trgovaca. Slaba strana una-prijeđenja prodaje je da ima u većini slučajeva samo kratko-ročni utjecaj na prodaju, a ne obezbjeđuje automatski i du-goročno povećanje ukupnog volumena prodaje. Međutim, unaprijeđenje prodaje je prikladan alat za vrijeme recesije jer je njegova glav-na prednost u tome da daje rezultate koji su brzo vidljivi,


što daje firmama fleksibilnost korištenja raznih alata una-prijeđenja prodaje, kako bi se utvrdilo koji od tih alata do-nosi najbolje rezultate.

2.) Ciljevi unaprijeđenja pro-daje usmjerene na trgovinu: - s unaprijeđenjem prodaje

možemo uvjeriti trgovce da imaju određene robne marke ili proizvode u svom asortimanu - prostor na po-licama je toliko limitiran da dobavljači moraju često da nude snižene cijene, popu-ste, garancije, ponekad čak i da obećavaju da će otkupiti neprodatu robu, da bi nji-hovi proizvodi uopšte mogli doći na prodajne police;

- uvjeravanje trgovaca da drže na zalihama više robe nego inače - dobavljači nude popuste na količinu ili neke druge podsticaje kako bi trgovci imali više robe u trgovinama;

- podsticati trgovce da do-datno unaprijeđuju prodaju određenog proizvoda, tako da ga istaknu i izlože na prodajnom mjestu, predsta-ve njegova svojstva, pred-nosti i koristi, prodaju ga s nižom maržom od konku-rentskih proizvoda. Dobav-ljači često žele da je njihova

roba dodatno izložena na najposjećenijim mjestima u radnji, na najistaknutijim policama, dodatno označe-na cjenovnim oznakama ili drugim POS materijalom, ali za to moraju dati trgov-cima određenu naknadu koju im plaćaju poslije ispu-njenja dogovorenog;

- podsticati trgovce i njihove prodavce da aktivno proda-ju određeni proizvod – do-bavljači se takmiče za pro-dajne napore trgovaca na način da stimulišu njihovu aktivnu prodaju, da za njih organiziraju obuke i eduka-ciju, prodajna nademetanja, nagrade za najbolje prodav-ce, korporativne darove, i tome slično.

Dobavljači koriste mnoge ala-te za unaprijeđenje prodaje usmjerene na trgovinu, kao što su:- niža cijena – niža nego na

fakturi ili cjenovniku, to je neposredni popust na svaku kupovinu u određenom vre-menskom razdoblju. Ponu-da podstiče trgovce da kupe određenu količinu ili naba-ve neki novi proizvod, a tr-govci mogu taj popust kori-stiti kako bi smanjili cijenu, ili recimo, za oglašavanje;

- dodatni rabat - iznos koji trgovac dobije kao naknadu za različite vrste unaprije-đenja prodaje proizvoda dobavljača - dodatni rabat pokrije trgovcu troškove na primjer, oglašavanja, dodat-nog pozicioniranja, poseb-nog označavanja;

- besplatna (gratis) roba – to je dodatna roba za trgovce koji kupuju određenu ko-ličinu, neki novi proizvod, neku drugu gramaturu i slično. Dobavljači stimulišu trgovce ili njihove prodavce da aktivno prodaju proizvo-de, na taj način da im nude besplatnu robu, uzorke, po-klone...

Dobavljači mogu sa precizno postavljenim i kontinuiranim programom unaprijeđenja prodaje da utječu na edukaciju trgovaca (i kroz njih također na podučavanje potrošača) te ih podstaći na ponovnu kupo-vinu ili, čak, na lojalnost rob-noj marki:- na početku unaprijeđenje

prodaje podstiče trgovce da testiraju proizvod ili robnu marku te da je uključe u svoj prodajni asortiman;

- a kasnije kontinuirano una-prijeđenje prodaje podstiče trgovce na ponovnu kupo-

vinu tog proizvoda ili robne marke, na povećanu kupo-vinu, na kupovinu komple-mentarnih proizvoda i slič-no.

Velika je vjerovatnoća da ako dobavljači prestanu sa siste-mom podsticaja, da će trgovci preći na druge robne marke koje će biti aktivnije na po-dručju unaprijeđenja prodaje. Stoga je važno da je unaprije-đenje prodaje strateško i du-goročno integrisano u prodaj-nu funkciju.

3.) Opcije unaprijeđenja pro-daje usmjerene na trgovinu:

Za implementaciju aktivnosti unaprijeđenja prodaje na te-renu kompanija se može od-lučiti:- za isključivo vlastiti tim

unapređivača prodaje;- za kombinaciju vlastitog

tima unapređivača prodaje i unajmljenog (outsourcing) tima unapređivača prodaje;

- za isključivo unajmljen (outsourcing) tim unapređi-vača prodaje.

Više o sva tri oblika organi-zacije unaprijeđenja prodaje, bit će riječi u sljedećem broju InStore magazina.

O kompaniji:PROMO.FIL je agencija specijali-zovana za unaprijeđenje proda-je, merchandising i promocije, sa više od 20 godina iskustva na području organizacije i vođenja prodaje, merchandisinga, trade marketinga, promocija, degu-stacija, događaja i sličnog, kao i u sferi upravljanja odnosima sa ključnim kupcima (Key Acco-unt Managementa), upravljanja kategorijama (Category Ma-nagementa), savjetovanja i ob-razovanja. Kompanija trenutno posluje u Hrvatskoj i Sloveniji.

Kontakt:PROMO.FIL d.o.o.Ulica grada Vukovara 269D,10000 Zagreb, Hrvatskae-mail: [email protected]@promo-fil.comhttp://www.promo-fil.com/hr

52

na mjestu prodaje august 2012 www.instore.ba

Borba za pune prodajne police

Autor: Andrej Planina, direktor divizije, špica International, savjetnik za FMCG prodaju

Uspjeh u prodaji roba široke po-trošnje zavisi od stvarne prisutnosti artikala na polica-

ma. Dobavljači se međusobno na različite načine bore kako bi se povećala prisutnost, tr-govci moraju popuniti svoje police tako da potrošači budu zadovoljni i da postignu željen poslovni rezultat.

Planogrami

Dobavljači udio na prodajnim policama dogovaraju sa trgov-cima i artikle stavljaju na tzv. listinge ili planograme. Oni su obično tipizirani prema vrsti trgovina i poslovođe ih mo-raju uzeti u obzir pri slaganju polica. Međutim, obzirom na razne veličine trgovina i ko-ličinu artikala u njima, često se dešava da činjenično stanje artikala na policama ne odgo-vara dogovorenom. Trgovac i dobavljač, osim ličnih posjeta prodajnim mjestima i provje-re prisutnosti artikala, zapra-vo i nemaju druge učinkovite metode. U primjeru pomanj-kanja robe na policama uskra-ćen je i potrošač koji će vjero-jatno izabrati drugu trgovinu ili proizvod.

Ispred prodajnih polica susreću se tri glavna aktera pri prodaji artikala široke potrošnje: trgovac, dobavljač i potrošač. Svaki od njih ima svoje interese, ali svi se slažu u jednom: police moraju biti pune.

Niti najbolja marketinška akcija neće pomoći pri prodaji, ako artikala nema na policama.

Dobavljači su pri provjeri stvarnog stanja na policama u prednosti pred trgovcem, jer imaju ekipe trgovačkih put-nika koji su stalno na terenu i obilaze trgovine. Sa primje-renom informatičkom podrš-kom terenskoj prodaji, putni-ci pri ulazu u trgovinu na svoj „pametni telefon“ dobijaju spisak artikala, koji bi prema dogovoru sa trgovcem mo-rali biti prisutni u određenoj trgovini. Putnici bilježe mo-guća odstupanja, koja su tada dostupna centrali dobavljača za određenu reakciju.

Saradnja trgovaca i dobavljača

Out-of-stock situacije svaka-ko zanimaju trgovca, jer sami obično nemaju ažurirane po-datke o stanju na policama. Ako dobavljačev putnik ili una-prijeđivač prodaje nađe prazne police, to javlja i trgovcu. Te se informacije smatraju kao neka vrsta naknade za primljene informacije o planogramima, koje trgovac šalje dobavljaču. Putnik trgovcu može posla-

ti i fotografiju prazne police. Na taj način putnik poslovođi sugeriše koje količine proizvo-da treba naručiti, a da polica bude popunjena. Narudžbe poslovođa polako zamjenjuje automatskim naručivanjem, ali uvijek će biti potrebne inter-vencije poslovođa na određene narudžbe. Također, postoje i proizvodi koje dobavljač am-bulantno dostavlja neposred-no u trgovine, a to se odnosi uglavnom za svježe proizvode.

Ako mjerimo, lakše kontrolišemo

Osim utvrđivanja usklađe-nosti sa dogovorenim asorti-manima, putnici provjeravaju stanje na policama i drugih ar-tikala u robnim grupama koje pokrivaju. To znači razgovor sa poslovođom, pregled no-vosti kod konkurencije, popis cijena, akcija i slično. Također, putnici često vrše provjeru izvedbi akcija i evidentiranje reklamacija. Putnici na terenu snimaju pokrivenost tržišta, a u centrali dobavljača moraju na te podatke primjereno i


špica je vodeća kompanija u regiji na području rješenja za podršku lancu snabdijevanja, s naglaskom na terensku prodaju, skladišno poslovanje i logistiku. Dugogodišnji ponuđač sistema i rješenja za upravljanje radnim vre-menom i mobilno računarstvo 20 godina uspješnog po-slovanja Špica grupacije i 7 godina Špica Systems-a u BIH, rezultiraju snažnom bazom njihovih kupaca. Nji-hovi sistemi se svakodnevno koriste u većini od TOP 100 najuspješnijih kompanija u Bosni i Hercegovini i regiji. Ključna komponenta njihove strategije je integracija IT sistema oslanjanjem na vlastiti stručni tim. Od samog početka poslovna strategija Špica grupe se uz integraciju IT rješenja zasniva i na razvoju vlastitih rješenja. Plod takvog razvoja su Time&Space sistem za upravljanje rad-nim vremenom i Frontman sistem za terensko naručivanje, prodaju i marketing. Špica Systems osnovani su 2003. u Sarajevu i dio su Špica grupe osnovane 1989. godine u Ljubljani. Prisutni su u: Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Makedoniji.

brzo reagovati. Svi veći do-bavljači povremeno upoređu-ju cijene sa konkurencijom i traže prostor za sebe. Pri tom im pomaže obilje podataka, koji preko putnika dolaze u kompaniju. Od velikog znača-ja su analize prikupljenih po-dataka i odluke na osnovi tih analiza. Analize također mogu dati informacije o promjena-ma tržnih udjela koje dobav-ljač dobija kroz svoju putnu službu, dakle nije potrebno čekati na redovne izvještaje istraživačkih agencija.

U novije vrijeme kada trgovci smanjuju asortimane prisut-nih artikala, za dobavljače je vrlo važno znati koji su arti-kli preostali na policama, te da dogovori o prisutnosti ne ostanu samo na papiru. Bez sistematičnog i informacijski podržanog praćenja stanja na tržištu, teško je biti uspješan.

djelotvornost terenske prodaje

Jedan od trenutnih pokazate-lja uspješnosti rada trgovačkih putnika je broj obilazaka, iako taj podatak sam po sebi ne go-vori sve. Vrlo važna je struktu-ra obiđenih prodajnih mjesta. Jedan obilazak velike trgovine

je važniji od obilaska manje tr-govine, iako se ni njih ne smije zanemariti. Voditelji prodaje zato imaju sva prodajna mje-sta kategorisana i određen je broj trgovina određenog tipa koje putnik mora obilaziti. Na osnovu tih podataka kom-pjuterski sistem kreira plan obilazaka, kako bi putnička služba bila djelotvorna i ne bi

zaboravila na pojedine manje lokacije. Sličan problem je i kod putnika koji obilaze HO-RECA segment.

Frontman

Špica je mnogim kompani-jama pomogla da uspostave podršku terenskoj proda-ji. Sistem Frontman je plod iskustva multinacionalnih i domaćih kompanija, poma-že kako putnicima na terenu tako i voditeljima prodaje. Frontman se brine za rute putnika. Na prodajnom mje-stu putnici imaju elektronski planogram za konkretno pro-dajno mjesto, unose moguće razlike, naprave fotografiju polica i generišu zapisnik obi-laska, te eventualno narudž-be, reklamacije ili preporuke. Voditelj prodaje u centrali kroz Frontman vidi događaje na terenu i adekvatno reagije ako je potrebno. Frontman konkretne podatke (narudžbe,

reklamacije, out-of-stock) au-tomatski šalje mailom trgovcu ili drugoj odgovornoj osobi u kompaniji. Frontman koriste i voditelji prodaje, te KAM-ovi, koji sada imaju sve podatke o situaciji na prodajnim mjesti-ma.

Na pritiske za smanjivanje putničkih službi potrebno je odgovoriti većom djelotvornošću i pamet-nim planiranjem posjeta.

Sistem Frontman između ostalih koriste Heineken, Carlsberg, Ljubljanske mlekarne, Podravka, Medex, Dana, Vigros, Gavrilović itd.

Zaključak i budućnost

Putničke službe su zadnjih go-dina doživjele preobražaj od sakupljača narudžbi u konsul-tante i unaprijeđivače prodaje. Neke promjene nisu na vidi-ku, važnije će biti djelotvorno korištenje potencijala koji se skriva u putnicima. Planira-nje rada, analiza podataka sa tržišta, pametne reakcije su najbolji način za bolji rezultat. Saradnja između dobavljača i trgovaca će se intenzivnom izmjenom podataka o stvarnoj prodaji u trgovinama znatno poboljšati, iako trgovci te po-datke u pravilu drže za sebe i ne dijele ih sa dobavljačima.


na mjestu prodaje - predstavljamo

FIRMA BG REKLAM, KOjA SE BAVI PROduKCIjOM REKLAMNIH MAtERIjALA, NAGRAđENA NA PREStIžNOM tAKMIčENju u ORGANIZACIjI POPAI-A

Displej zlata vrijedan Priredila: Milica Petrović, [email protected]

Dobra vijest odjeknula je, čak, iz Pariza, kada je srpska firma BG reklam, koja se bavi produkcijom reklamnih materijala, nagrađena zlatnom

medaljom na prestižnom takmičenju u organizaciji Međunarodne asocijacije za marketing u maloprodajnoj industriji – POPAI. To je, upravo, i bilo jedino ono što je BG reklamu nedostajalo za ovih 11 godina postojanja - da neko sa Zapada „progovori“ o njihovom kvalitetu.

Zlatna medalja

Da podsjetimo, POPAI Awards Con-test 2012, koji je održan 27. marta, a čiji su pobjednici proglašeni na svečanosti održanoj u Parizu 14. juna, je i ove go-dine odao priznanja za najbolja rješenja u oblasti POS advertajzinga, digitalnih medija, komercijalne arhitekture i opre-manja maloprodajnih objekata. Svoje proizvode je predstavilo 324 učesnika u više kategorija, a stručni žiri ocjenjivao je njihov dizajn, inovativnost i kvalitet izrade.

Zlato za BG reklam stiglo je u kategoriji Tobacco, za izrađeni clockwork displej. “Od klijenta JTI smo dobili zahtjev da na neki novi način privučemo pažnju potrošača, a tako da se kroz displej prikaže sofisticiranost proizvoda – njihovog ekskluzivnog brenda

Najviše sarađuju sa duhanskom industrijom, kao i proizvođačima pića i mobilnim operaterima. Neki od klijenata su im: PMI, jtI, BAt, tdR, Imperial tobacco, Vip Mobile, Mcdonald's, Samsung, Soko štark, Voda Vrnjci, kao i mnogi drugi.

Camela. Dizajneri su bili inspirisani satnim mehanizmom, koji svijetli i čije klatno se noseći paklicu Camela pomjera, dok su ostali satni mehnizmi samo dekorativnog karaktera. Rješenje, je povezano sa idejom tradicije, trajanja, ekskluzivnosti, visoke preciznosti koja je uopšte potrebna da bi satni mehanizam radio”, objasnio je Milivoje Živković, komercijalni direktor BG reklama.

tim za razvoj

Vraćajući se na početke, Marko Kukić generalni direktor firme kaže da kada je te 2001. osnovao firmu, i ujedno bio jedini zaposleni neko vrijeme, nije imao viziju da će posao doći do ovih razjmera, ali da je želja oduvijek postojala: “Vrlo brzo su počeli da mi se priključuju ljudi. U početku smo radili, za to vrijeme novu tehnologiju, termoformiranje svijetlećih reklama. Poslije otvaranja zemlje 2000., to je baš bio bum, a glavni klijenti su nam tada bile pivare iz zemlje i regije. Na bazi tog biznisa, firma se razvijala naredne tri do četri godine. Onda je uslijedio prvi veliki posao, koji je bio za tadašnju Duvansku industriju Niš. Bila je to velika narudžbina, od tri do četri hiljade svijetlećih reklama i predstavljala je značajan skok za nas, u svakom smislu”. Sva sredstva ulagana su u dalji razvoj i opremu preduzeća, koje je za nekoliko godina brojalo tridesetak ljudi, a danas zapošljava njih 60. “Vremenom smo shvatili

da je potrebno da sastavimo naš tim za razvoj proizvoda, koji će stvarati naša sopstvena rješenja promotivnih materijala, a ne samo prepisivati iz inostranstva i raditi po nalogu klijenta. Tim za razvoj danas broji 14 ljudi – mašinskih inžinjera, industrijskih dizajnera i to je trenutno naša najveća konkurentska prednost na tržištu”, dodaje Živković.

Konstatni rast kompanije doveo je i do potrebe za proširenjem kapaciteta, pa je tako početkom 2011. počela izgrad-nja novog objekta u Lipovici, beograds-ka opština Barajevo. Novi centar firme, projektovan po modernim standardi-ma, bit će izgrađen na 2.700 kvadrat-nih metara, a preseljenje se očekuje do kraja ove godine.

Novo sjedište kompanije

Neka od idejnih rješenja BG reklama


Kako još on objašnjava, zbog toga što su prvi prepoznali tu vrstu potrebe kod klijenata, čini se i da nemaju pravu konkurenciju. Uvidjeli su da osim što klijent očekuje da dobije uslugu proizvodnje, treba mu pružiti i predprodajni servis, odnosno uslugu dizajna, a zahvaljujući tome, Živković dodaje da se mogu pohvaliti stalnim širenjem kruga klijenata i u zemlji i van nje. Prema njegovim riječima, interesenatno je i to da do sad nisu napravili dva ista proizvoda, jer lansiraju na dva, tri dana uvijek novi dizajn, pa tako u jednoj godini prosječno naprave stotinjak novih idejnih rješenja.

“Iako nemamo stotine klijenata, za one koji sarađuju sa nama trudimo se da obezbijedimo apsolutni servis – od razvoja idejnih rješenja, razvoja proizvoda, pa do implementacije

tih materijala na terenu. Najviše klijenata imamo iz duhanske industrije, možda čak i sve vodeće kompanije ovog sektora, jer smo se nekako prirodno kroz razvoj rada sa njima usmjeravali. Duhanske industrije su, također, trenutno najspremnije za inovacije u marketinškom svijetu, a i nama je imperative da se razvijamo kroz tu inventivnost”, kaže Živković.

Rješenja BG reklama su tokom ovih go-

dina prihvaćena kao standard. Pa je

tako, na primjer, kiosk sistem za izlag-

anje cigareta, koji prije toga nije posto-

jao, danas postao neizbježan trend na

našem tržištu. Prva nagrada, koju su

osvojili, bila je za za termoformiranu

reklamu Coca-Cole - brend Cappy sokove

2003. na Međunarodnom sajmu grafike

u Beogradu. To rješenje predstavljalo

je revoluciju u tadašnjem reklamiranju

- reklama sa trodimenzionalnim disple-

jem naspram do tada ravnih. Inače, u

onim godinama (2005-2006) kada su

termoformirane reklame bile veoma

popularne, BG reklam je napravio više

od 10.000 ovakvih proizvoda za firme u

Srbiji i regiji.

Postavljaju standardKako još naglašavaju, nikako ne treba zaboraviti i kompaniju VIP Mobile, s kojim sarađuju od kad je ovaj mobilni operater došao u Srbiju. Spisak preduzeća, s kojima su radili je dugačak, a između ostalih tu su i: Mercator, Dis, Idea, Neoplanta, Knjaz Miloš, Carlsberg, Apatinska pivara, Doncafe, Coca-Cola, Sony, Telenor...

u korak sa trendovima

Firma je konstantno rasla i tokom kri-znih godina, a prema riječima Kukića, s obzirom na to i da se kriza produblji-vala u Srbiji, shvatili su da će rast moći da ostvare samo ako se ne oslone na do-maće tržiste. Tako su 2010. godine izašli na europsko. “Posjetili smo veliki broj saj-mova, gdje smo ostvarili značajne rezultate. Najprije su nas zapazili na Euroshopu u

Dizeldorfu, a zatim na saj-movima u Parizu, Milanu, Barseloni i sad na kraju POPAI u Parizu. Nakon svakog od ovih nastupa bili smo sve prepoznatljiviji po-sjetiocima i dešavalo se da nas iz jednog u drugi grad posjećuje isti krug ljudi, da nas prepoznaju i posma-traju kao europsku firmu”, kaže Kukić.

Kako njegov kolega Živ-ković pojašnjava, to im je bilo važno, jer je, upra-vo to jedna od barijera sa kojima su se susretali: “Nepovjerenje prema fir-mama iz Srbije je postojalo, koliko god smo mi nastojali da nas posmatraju drugačije i da nam vjeruju. Sajmovi

su nam, tako, donijeli nove poslove i učini-li nas poznatima i van naše zemlje. Među realizovanim poslovima, koje smo ugovorili poslije jednog od sajmova, bila je i proizvod-nja polica za cigarette za španski Imperial Tobacco. Obilasci sajmova donijeli su im još jedno saznanje – da njihova idejna rješenja ne zaostaju za stranim konkurentima, a da su u nekim segmentima i inventivnija. Kako sve ne bi bio subjektivni zaključak, nedosta-jalo je samo zvanično međunarodno prizna-nje. To nas je navelo da se zvanično oprobamo u takmičenju sa njima, a sa ovim osvojenim zlatom mislim da je naš kvalitet potvrđen”, kaže Kukić.

Ono na šta su, također, ponosni je i činje-nica da dvije godine imaju usvojen sistem kvaliteta ISO 9001, kao rijetka firma iz ovog sektora sa ovim standardom. Kako naši sagovornici vjeruju, i to je nešto što je prepoznato od njihovih klijenata.

Da bi bili danas tu gdje su, od samog osnivanja obilazili su i brojne sajmove grafike i opreme, novih tehnologija i ma-šina, nakon čega su svoje pogone snab-dijeli najsavremenijom opremom. Osim toga, mogu se pohvaliti i svojim kadro-vima, jer kako Kukić kaže, zaposleni su visokoobrazovani, i u njih se i dalje kon-statno ulaže. Oko 30 posto njihove pro-izvodnje može se pronaći na prodajnim mjestima van Srbije. Osim za izvoz, kriza ih nije spriječila ni u ostvarivanju rasta, pa tako iz godine u godinu bilježe oko 20 posto povećanja prihoda.

To im daje za pravo da planiraju širenje firme van granica Srbije i osnivanje pred-stavništava na stranim tržištima, za šta su već pokrenute akcije u Austriji i Italiji.

Nagrađeni displej clockwork (440x85x380mm), napravljen je u30 primjeraka, a za izradu su korišteni drvo, aluminijum i akrilik

56

category managementaugust 2012 www.instore.ba

MARKEtING StRAtEGIjE I StRAtEGIjE SNABdIjEVANjA

Primjenom adekvatnih strategija snabdijevanja se mogu postići znatne uštede u lancu vrijednosti, a posljedično tome se mogu ostvariti i veće uštede za krajnje potrošače. to je posebno značajno na velikim tržištima i kod velikih maloprodajnih kompanija što može biti jedna od značajnih konkurentskih prednosti.

Strategije kategorije proizvoda

Autor: darko Vaselić, Business development Manager BiH, Makedonija, Albanija i Kosovo, johnson&johnson

S trategije na nivou kat-egorije kao strateške poslovne jedinice se dijele na marketing strategije i strategije

snabdijevanja.

Marketing strategije kate-gorije predstavljaju svojevrsni set odluka o tome kakve će funkcije imati pojedine kat-egorije/podkategorije u po-slovnom portfoliu kategorija, kao i na planu realizacije uloge i ciljeva kategorije. Na taj način, naglašavaju se uloge podkategorija u ostvarivanju strategije kategorije, što znači da samo orkestrirana saradnja podkategorija dovodi do sin-ergije, odnosno djelotvorne realizacije strategije kategori-je. Karolefski i Heller navode sedam mogućih strategija za kategoriju:

• Kreiranjesaobraćaja:Privući potrošače u radnju, odjele i kategorije;

Tabela 1. Pregled mogućih marketing strategija kategorije/uloga podkategorije

• Generisanjetransakcija:Povećati vrijednost prosječne kupovine;

• Generisanjeprofita:Povećanje profita;

• Generisanjegotovine:Poboljšanje tokova gotovine;

• Kreiranjeuzbuđenja:Stvaranje interesa i entuzijazma među potrošačima;

• Kreiranjeimidža:Jačanjeimidža maloprodavca u očima potrošača;

• Zaštitatržišnogudjela:Snažno pozicioniranje kat-egorije nasuprot konkure-nata.

Strategija kategorije/Uloga podkategorija

Strategijski fokusZahtijevane karakteristike

podkategorija da bi strategija bila efektivna

Generisanje gotovine Unaprijeđenje cash flowa kategorije, odjeljenja ili prodavnice

• Visok obrt• Visoka frekvencija kupovine

Kreiranje uzbuđenja Kreiranje osjećaja mogućnosti za potrošača

• Visoke impulsivne kupovine• Proizvodi za životni stil• Izražen sezonski karakter

Unaprijeđenje cjenovnog imidža Poruka potrošačima da maloprodavac nudi niske cijene

• Česte kupovine• Česte promocije

Generisanje profita Povećanje procenta bruto marže i vrijednosti bruto profita

• Visoka bruto marža

Unaprijeđivanje saobraćajaUnaprijeđenje potrošačkog saobraćaja

u prodavnici i u pojedinim prolazima između gondola

• Česte kupovine• Česte promocije• Visoka prodaja kategorije• Visoka penetracija kategorije

Unaprijeđivanje vrijednosti tran-sakcija

Povećanje veličine prosječne prodaje kategorije ili transakcije u prodavnici

• Relativno visoka cijena artikla• Visoke impulsne kupovine

Zaštita Odbrana prodaje i tržišnog učešća od agresivne konkurencije

• Česte kupovine• Relativno visoka cijena artikla

Unaprijeđivanje imidža izbora Poruka potrošačima da maloprodavac nudi širok izbor

• Visoke impulsne kupovine• Jedinstveni proizvodi ili brendovi• Sezonski karakter

Bogetić, ipak, ide korak dalje i strategiju kreiranja imidža predstavlja sa dvije opcije: strategija kreiranja cjenovnog imidža i strategija kreiranja imidža izbora. On, također, povezuje strategije kategorije sa strategijskim fokusom i potrebnim karakteristikama podkategorija da bi strategija bila efektivna (tabela 1).

Također, Bogetić nudi i vezu između uloga kategorija i strategija kategorija/uloga podkategorija, što predstav-lja tabela 2.

Ono što je bitno napomenuti u dijelu marketinških strategi-ja kategorije, je da se ne smije zaboraviti fokus na krajnjeg

kupca/potrošača. Vrlo se lako osloniti na veliki izbor poda-taka koji se mogu pribaviti, ali je to i riskantno. Podaci ne znače istovremeno informaci-je, dok informacije ne znače nedvosmislene akcije.

Komunikacija i usaglašava-nje strategija za kategoriju sa ključnim dobavljačima je bitna u procesu menadžmenta kate-gorije proizvoda. Naime, teš-ko je razvijati kategoriju bez

57

Strategije kategorije proizvoda Tabela 2. Uloga kategorije i skup odgovarajućih marketing strategija/uloga podkategorije

Slika 1. Strategije snabdijevanja i tehnike koje proizilaze iz tih strategija


Literatura:1. AC Nielsen with Karolefski J., Heller A.: “Consumer – Centric Category management”, New Jersey, 20052. Bogetić P. Z.: “Menadžment kategorije proizvoda”, Data status, Beograd, 203. www.logisticsviewpoints.com

Uloga kategorije Marketing strategija kategorije / podkategorije

Odredišna• Unaprijeđenje saobraćaja• Zaštitna• Unaprijeđenje transakcija

• Kreiranje uzbuđenja• Unaprijeđenje imidža

Rutinska • Unaprijeđenje transakcija • Generisanje profita

Povremena/sezonska • Unaprijeđenje saobraćaja• Kreiranje uzbuđenja

• Generisanje profita• Zaštita

Pogodnost • Unaprijeđenje transakcija• Generisanje profita

• Unaprijeđenje imidža

podrške ključnih dobavljača. Prvo što je važno, je bolje po-znavanje specifičnosti katego-rije od strane dobavljača, kao i to što oni svojom ekspertizom mogu dati pozitivan impuls u definisanju strategija za kate-goriju. Isto tako putem sagla-snosti sa ključnim dobavljači-ma oko marketing strategije, postiže se i saglasnost o stra-tegiji nabavke. Također, do-bavljači, uglavnom, raspolažu određenim budžetima za una-prijeđenje svog poslovanja. Iz tog razloga, ako ne postoji podrška ključnih dobavljača, nema ni njihovog budžeta za ulaganje u razvoj kategorije u prodajnim objektima. Uz to, određene kategorije se ne ra-zvijaju, na maloprodajnim po-licama, nego, primarno, izvan maloprodajnih objekata, te u takvim slučajevima dobavljači imaju ključnu ulogu.

Strategije snabdijevanja ka-tegorije se javljaju kao bitan činioc u ostvarivanju efika-snog i efektivnog poslovanja maloprodaje. Pregovore oko strategije snabdijevanja ne treba posmatrati kao “igru sa nultom sumom”, nego se tre-baju voditi na način da obje strane zadovolje svoje intere-se. Naime, ako maloprodavac zahtijeva češće isporuke, do-bavljač ovo ne treba automat-ski posmatrati kao povećan trošak češćeg isporučivanja, nego zajednički sa malopro-davcem treba napraviti ana-lizu smanjenja out-of-stock si-tuacija usljed češćih isporuka i na temelju toga povećane prodaje. Od toga se, onda, oduzima povećanje trošaka isporuke, te se kalkuliše i tro-šak vezivanja kapitala koji je u ovom slučaju manji.

Primjenom adekvatnih stra-tegija snabdijevanja se mogu postići znatne uštede u lan-cu vrijednosti, a posljedično tome se mogu ostvariti i veće uštede za krajnje potrošače. To je posebno značajno na velikim tržištima i kod velikih maloprodajnih kompanija što može biti jedna od značaj-nih konkurentskih prednosti. Najbolji primjer za ovo je Wal-Mart. Sve uštede u lancu

vrijednosti ovaj maloprodavac prenosi na svoje kupce i tako postiže lidersku poziciju na tržištu.

Najčešće korištene strategi-je i tehnike snabdijevanja je moguće šematski predstaviti putem slike 1.

Strategija naručivanja/plaća-nja se odnosi na postizanje efikasnog i efektivnog načina obnavljanja zaliha i plaćanja dospjelih dugovanja. Jedan dio ove strategije se odno-si na efikasnu obnovu zaliha kako bi se izbjegle out-of-stock situacije, a druga na uštede u troškovima koji nastaju u procesu naručivanja/plaća-nja. Kao primjer iz prakse se opet može navesti primjer sa-radnje kompanija Wal-Mart i Procter&Gamble gdje je upravljanje maloprodajnim zalihama prepušteno dobav-

Strategije Tehnike

• Strategija naručivanja/plaćanja

• Tehnike efikasne razmjene ade-kvatnih informacija o proizvodima, cijenama i promocijama između maloprodavca i dobavljača

• Strategija manipulacije proizvodima• Tehniku fizičke distribucije od

proizvodnje do prodajnih polica

• Strategija transporta• Tehnika efikasnih finansijskih

transakcija između maloprodavca i dobavljača

• Strategija menadžmenta zalihama • Tehnika efikasnog naručivanja

ljaču. Strategija manipulacije proizvodima bi se mogla od-nositi recimo na paletizaciju robe koja je spremna da se na tako pripremljenim paletama izlaže u prodajnom prostoru, što dobavljači već koriste na većim tržištima. Ovo je je-dan od vidova ušteda u lancu vrijednosti i odnosi se na ma-nipulaciju proizvodima. Stra-tegija transporta ima za cilj uštede u lancu vrijednosti, pr-

venstveno na velikim tržišti-ma. Strategija menadžmenta zaliha se odnosi na smanjenje troškova držanja zaliha u čita-vom lancu vrijednosti.

Kao odličan primjer imple-mentacije i integracije mar-keting strategije i strategije snabdijevanja je Wal-Mart-ova inicijativa Win-Play-Show. Kroz ovu inicijativu Wal-Mart je podijelio svoje kategorije na Win kategorije, Play kategorije i Show kate-gorije. U Show kategorijama je smanjio broj proizvoda, zadržavajući toliko širok asor-timan da ipak potrošači ne presele svoje kupovine kod konkurencije. Smanjeni asor-timan u Show kategorijama je nadomješten putem mo-gućnosti internet naručiva-nja i preuzimanja narudžbe u najbližoj Wal-Mart radnji. U

Win kategorijama cjenovno liderstvo i unaprijeđenje visi-bilitya je postalo ključno. Na ovaj način, sa postojećim asor-timanom u najbitnijim kate-gorijama, putem redefinisanja marketing miksa, učvrstili su svoju dominantnu poziciju.

Putem smanjenog ukupnog broja proizvoda, Wal-Mart je počeo da prodaje veće ko-ličine manjeg broja različi-tih proizvoda. Na ovaj način planiranje količina je postalo tačnije, što je rezultiralo u manjem nivou zaliha. Slijede-ći ovu strategiju, Wal-Mart je imao rast prihoda od 6,8 po-sto uz smanjenje nivoa zaliha od 1,2 posto. Uštede u logisti-ci Wal-Mart grupe su bile 200 miliona dolara! Istovremeno, došlo je do povećanja produk-tivnosti skladišnog osoblja za 8 posto.

Tragajući za daljim uštedama kroz strategije snabdijevanja, ovaj maloprodavac je povećao broj proizvoda koje kupuje lo-kalno. Na ovaj način je uspio dalje optimizovati logističke rute transporta i smanjiti broj prijeđenih kilometara, te sma-njiti zalihe za nekoliko dana, što preračunato na vrijednost zaliha i trošak vezanog kapita-la donosi značajne uštede.

Iz ovog praktičnog primjera maloprodavca, čiji je lanac vrijednosti i prije navedenih unapređenja važio za jedan od najboljih u svijetu, da se za-ključiti da marketinške strate-gije i strategije snabdijevanja predstavljaju nepresušan izvor konkurntske prednosti za kompanije koje streme kon-stantim unapređenjima svoje konkurentske pozicije.

58

istorija brendaaugust 2012 www.instore.ba

NIVEA

Njega kože za cijeli život Prije sto godina, ulje i voda su ispisali istoriju njege spojivši se u jedinstvenoj maloj, limenoj kutiji - Nivea plavoj kremi.

Dr. Oscar Troplowitz 1890. godine kupio je kompaniju Beiersdorf iz Hamburga od osnivača, Paul C.

Beiersdorfa. Tadašnji stručni savjetnik doktora Troplowitza, Paul Gerson Unna, čovjek koji će ubrzo zatim postati izuzet-no priznat stručnjak u oblasti njege kože, imao je oko za inovacije. Skrenuo je pa-žnju dr. Troplowitzu na Eucerit (lat. lijepi vosak) – emulgator koji ujedinjuje vodu i ulje u jedinstvenu bazu koja se koristi kao osnova Nivea kreme.

Iako se formulacija Nivea plave kreme mijenjala u skladu sa najnovijim nauč-nim istraživanjima, njena osnova se malo

Priredila: Milica Petrović, [email protected]

promijenila u proteklih 100 godina. Svih ovih godina, Nivea krema, zbog svoje stabilne ulje-u-vodi formulacije, ne sadr-ži konzervans. Čak je i miris kreme svih ovih godina isti. Mirisna baza sastoji se od ruža, ljiljana i jorgovana, zaokružena bazom ambre.

Poput dame

Ubrzo nakon pojavljivanja, u decembru 1911., Nivea krema je prodavana u žutoj limenoj kutiji. Maštovita dekoracija ze-lenim viticama odražavala je popularni umjetnički pravac tog vremena, Art No-uveau (francuski: nova umjetnost), za koji su bili karakteristični isprepleteni i kitnjasti oblici iz prirode. U skladu sa običajem davanja latinskih imena farma-ceutskim proizvodima, dr. Troplovic je svoju snježno bijelu kremu nazvao Ni-vea, što je latinski pridjev (niveus/nivea/niveum) koji znači snježno bijelo.

Prva reklama za Nivea brend je djelo ču-venog umjetnika Hansa Rudi Erdta koji je 1912. dizajnirao poster Poput dame. On je bio jedan od grafičkih umjetnika nove generacije, koji su se specijalizovali za reklamnu umjetnost, što je bila novi-na na početku 20. vijeka. Erdtov pose-ban stil je imao nevjerovatan utjecaj na njemačku umjetnost plakata dvadesetih godina prošlog vijeka. U Nivea reklami, Erdt se poigrao sa atributima idealne žene koji su dominirali na početku no-vog vijeka - ranjiva femme fragile. Jedna od prvih animiranih Nivea televizijskih reklama Elualijino podmlađivanje (Eula-lias Verjüngung) promovisala je Nivea kremu u tubi 1920. godine.

Plavo&BijeloGodine 1924. osmišljen je potpuno nov reklamni stil za brend Nivea. Tih godi-na, Europa je bila gladna života, a ljudi su željeli da maksimalno uživaju u sve-mu. Brend Nivea, koji je već privlačio aktivne ljude, kompletno je renoviran u smislu pakovanja i reklame. Plava i bije-la boja su postale njegov zaštitni znak. Umjesto prikaza elegantnih dama u svojim budoarima, sada su glavna tema postale aktivne žene okupane sunčevom svjetlošću.

Složena Art Nouveau dekoracija na ku-tiji je zamijenjena mnogo svedenijim izgledom. Plava kutija sa bijelim Ni-

Danas je Nivea brend koji broji više od 500 različitih proizvoda (BDF kompanija)

1920. 1925. 1928. 1931. 1935. 1949. 1959. 2007.

Jedna od najstarijih reklama, 1912.

U stilu pin-up djevojaka, 1943.


vea logom je premijerno predstavljena 1925. godine. Sa minimalnim izmjena-ma u godinama koje su uslijedile, kutija Nivea kreme je svojom jedinstvenom kombinacijom boja postala bezvremeni klasik dizajna.

Nivea reklamne teme šezdesetih godina prošlog vijeka u mnogim europskim zemljama odražavaju razvoj trenda koji je aktuelan i da-nas – opsesiju putovanjima. Nivea je taj trend propratila proizvodom koji je uskoro postigao nevjero-vatan uspjeh u mnogim europskim ljetovalištima – Nivea loptom na napuhivanje.

Najuspješnija inovacija Nivea istraživanja su 1998. rezulti-rala pionirskom inovacijom u oblasti kozmetike, sastojka za ublažavanje bora Q10. Naučni testovi dali su impresivne rezultate i dokazali efi kasnu borbu pro-tiv starenja pri korištenju proizvoda sa Q10. Nivea Visage dnevna krema protiv bora sa Q10 je ubrzo postala najproda-vaniji proizvod protiv bora širom svijeta i danas se u svakoj sekundi negdje u svi-jetu proda jedan primjerak ove kreme.

Reklama iz 1965.

Reklama iz 1935.

Nivea dječaci, 1925.

Nivea djevojčice i dječaci

Potpuno nov pristup štampanoj reklami predstavljen je, također, 1924. godine. Naglašavajući nove reklamne teme - prirodnost, svježinu i aktivnost, upo-trijebljena je fotografi ja trojice veselih dječaka nestašnog izgleda kao tema za plakat i štampane reklame. Dječaci sa fotografi je su odmah osvojili srca žen-skog dijela javnosti. Naredne godine organizovan je veliki konkurs kako bi se pronašle Nivea djevojčice. „Ne traži-mo ljepotice čija lica uokviruju lokne i koje privlače svačiju pažnju, već djevojčice koje izgledaju zdravo, čisto i svježe, i prosto su neodoljive“, glasio je poziv na konkurs. Pobjednice su predstavljene u nizu re-klama, čime su konzumenti preuzeli centralno mjesto u reklamnoj strategiji brenda.

Nivea mlijeko je pušteno u prodaju 1963. godine. Bila je to tečna verzija Ni-vea kreme, a velika reklamna kampanja,

koja je uslijedila, naglašavala je „samo ja” kvalitet brenda Nivea, kombinujući sve aspekte njege kože na najbolji mo-gući način u jednom proizvodu: Nivea kao dnevna i noćna krema, krema za različite vremenske uslove i kao hidra-tantna i zaštitna krema. Grafi čke teme ove serije reklama su bile inspirisane modernim naivnim slikarstvom koje je bilo vrlo popularno 70-tih godina prošlog vijeka. Mnogobrojne varijacije prikazivale su poznatu plavo-bijelu Ni-vea kutiju kako se harmonično uklapa u prirodu uz djetinjast, atraktivan vizuelni stil. Svaka tema je predstavljala simbol bar jedne od mnogih koristi koje Nivea krema pruža. Ova serija reklama bila je uspješna priča za Nivea kremu, a aktu-elna je bila u Europi od 1973. do 1988. i sastojala se iz više od stotinu različitih tema.

Nagrada za najbolji poljubac u reklami, 1993.

Plava harmonija

Devedesetih godina duh vremena se promijenio i povratak porodici i iskre-na osjećanja postali su značajne vrijed-nosti. Imidž Nivea kreme kao brenda i duh vremena su simpatično i pametno primijenjeni na međunarodnom nivou kroz jednu od najuspješnijih reklamnih kampanja Plava harmonija. Prve štam-pane i TV reklame iz 1992. godine su prikazivale divne trenutke ljudskog za-jedništva. U njima su naglašeni nježnost, povjerenje i sigurnost.

U TV reklami za Nivea kremu pod nazivom Oči u oči unijeta je autentična emocija jednim posebnim događajem. Glumci iz reklame, Maya Saxton i Ant-hony Bernards zaljubili su se za vreme snimanja! U reklami oni razmjenjuju nježne poljupce uz klasik iz 60-tih go-dina “I’ve got you, babe”. Njihova iskrena osjećanja su bila toliko očigledna da je Nivea reklama 1993. dobila nagradu za najbolji poljubac u reklami.


noviteti za police

ORBIt NARANdžANakon svakog obroka zubi su u opasnosti zato što se pH vrijednost zubnog plaka u ustima mijenja. Orbit guma za žvakanje bez šećera pomaže vratiti optimalnu pH vrijednost zubnog plaka. Za čiste i zdrave zube žvačite Orbit poslije svakog obroka.

Od sada na tržištu, kao ograničena serija, i novi Orbit osvježavajućeg voćnog okusa narandže, dostupan potrošaču u njemu omiljenom pakovanju - pake-tiću sa 10 dražeja.

Marketinška podrška: Na prodajnom mjestuPakovanje: 10 dražeja – 1 paketić 30 paketića – 1 box 20 boxeva – 1 transportni kartonPreporučena MP cijena: Na nivou ostalih Orbit voćnih okusaProizvođač: Wrigley PolandUvoznik i distributer za BiH: Ataco d.o.o., Mostar, Kralja Tomislava L4, 88000 Mostar, Tel.: 387 29 705 911

tAjNABosanskohercegovačka industrija Vispak d.d. plasirala je na tržište 10 no-vih proizvoda pod brandom Tajna. Radi se o brandu iz programa Bosanske kuhinje koji kvalitetom i ukusom odgovara neponovljivosti i raznovrsnosti ukusa tradicionalnih bosanskih jela. Uz Tajnu za bosanska jela, radi se i o nekoliko ostalih, univerzalnih jela sa ovih prostora. Tajna obuhvata jedno-stavno i brzo miks rješenje za bosanski lonac, sitni ćeveb, šarenu dolmu, burek, ćevape i pljeskavice, punjene paprika, ćufte, grah i variva, punjene paprike i špagete.

Marketinška podrška: TV, PR, promotivni stalci, promocije, degustacijeNeto količina: 50gBroj komada u paketu: 25Bar kod: Tajna za bosanski lonac 3870007064179; Tajna za burek 3870007064216; Tajna za sitni ćevab 3870007064186; Tajna za šarenu dol-mu 3870007064209.Proizvođač: Vispak d.d.o., Ozrakovići bb, 71300 Visoko, BiHKontakt: Tel.: +387 (0)32 738 334, 738 540; Fax: +387 (0)32 738 143e-mail: [email protected] site: www.vispak.ba

čOKO SMOKI MALINALagan, čokoladan i hrskav, sa originalnom kombinacijom flipsa i prave mli-ječne čokolade – karakteristike su koje Čoko Smoki čine posebnim u svijetu grickalica. Malina, poznata i pod nazivom “crveno zlato”, obogatio je ukus ovog hrskavog slatkiša, koji će od sada pored čokolade i flipsa imati i voćni ukus slasne maline. Čoko Smoki, 78 posto preliven mliječnom čokoladom, pored klasičnog čokoladnog ukusa i novog ukusa maline, do sada je mogao da se pohvali i sa ukusima narandže i karamele.

Marketinška podrška: TVC, OOH, internet, POS, PR, promocijeNeto količina: 40 grBar kod proizvoda: 8600939375792 Proizvođač: Soko Štark a.d., Kumodraška 249, BeogradDistributer: Atlantic Brands, Kumodraška 249, BeogradKontakt: Tel.: 011/395 60 10, Fax 011/395 61 42Web site: www.stark.rsFacebook.com/StarkSmokie-mail: [email protected]

štARK BANANICAJedina prava, Štrak Bananica, dobila je novo odijelo - kako bi je svi lakše prepoznali! U novom pakovanju, Štark Bananica zadržala je svoj isti, je-dinstveni i originalni ukus, kao i prepoznatljiv oblik i vrhunski kvalitet. Uz novu, crvenu, atraktivnu ambalažu kakvu i zaslužuje, Štark Bananica mije-nja pakovanje, ali ukus nikada!

Marketinška podrška: TVC 32“, POSm, FacebookLogističke informacije: TP, KP (1kg i 125g)Bar kod pojedinačnog pa-kovanja: 86006675Okvirna MP cijena: N/AProizvođač: AD Soko Nada StarkUvoznik za BiH: ATACO d.o.o., Kralja Tomislava L4, 88101 Mostar Distributer: Atlantic Bran-ds d.o.o., Kumodraška 249, 11000 Beograd, SrbijaKontakt: Tel.: +381 11 395 6024; Fax: +381 11 247 2628Web site: www.stark.rse-mail: [email protected]


Pokrece danwww.anamarija.hr


SOFtVER ZA SMS (I E-MAIL) KOMuNIKACIju SA POtROšAčIMA

da bi ova vrsta kontakta sa potrošačima imala dobar efekat na vaše poslovanje, potrebni su vam dobar kompjuterski program i dobra baza podataka o potrošačima.

I kad kupac nije u radnji

u maloj radnji: za lakše poslovanje

Pristup koji se uvijek isplati maloprodajnom objektu je da se obraća

direktno svojim potrošačima i onda kada oni nisu u radnji. Ova komunikacija ima dva ci-lja: da potrošači dolaze češće i da u prosjeku kupuju više nego do tada. Najpopularniji načini za direktnu komunika-ciju sa potrošačima su slanje SMS poruka i poruka putem elektronske pošte. Da bi ovaj proces imao dobar efekat na vaše poslovanje, potrebne su vam najmanje dvije stvari: dobar kompjuterski pro-gram kojim ćete brzo i lako slati poruke svojim potroša-čima, i dobra baza podataka o potrošačima – takozvana baza potrošača.

šta je baza potrošača?

Ovim terminom se naziva baza ili lista podataka o vašim kupcima. Najvažniji podaci na ovakvoj listi su: podaci za identifikaciju potrošača (nje-govo ime i prezime) i podaci za komunikaciju sa potroša-čem (njegov broj mobilnog telefona i/ili e-mail adresa).

Autor: Miroslav Saračević, direktor poslovnog razvoja, Logosoft. www.logosoft.rs

Kontakt:

Logosoft d.o.o.

Bulevar Milutina Milankovića 110, 11070 N.Beograd

e-mail: [email protected] ; [email protected]

web: www.logosoft.rs

Zatim, slijede podaci koji opi-suju potrošača: kao na primjer njegov pol, godište ili starosna kategorija (starosne kategorije su na primjer: do 18 godina, 19-35, 36-65, više od 65), grad u kojem živi i tome slično. I na kraju, baza podataka može da sadrži i podatke o navika-ma potrošača (vrstu robe koju kupuje kod vas i frekvenciju kupovine).

Kako se pravi baza potrošača?

Potrošač će se odlučiti da vam da svoje podatke i dozvolu da ga kontaktirate, ako od toga ima određenu korist. Zato je najefikasniji način skupljanja podataka o kupcima formira-nje takozvanog loyalty kluba, u kome potrošači, ako se učla-ne, imaju pravo na određene popuste. Također, odličan na-čin je i organizovanje nagrad-ne igre za potrošače. Neki objekti nude potrošačima da se prijave na listu za dobija-nje obavještenja o akcijama i popustima, što je također do-bar, ali prema mom mišljenju, najmanje efikasan od ovdje pomenutih načina.

Kompjuterski programi za masovno slanje poruka

Ovi programi funkcionišu na

sljedeći način: u njih unesete svoju bazu podataka o potro-šačima, u koju kasnije možete dodavati još podataka. Kada želite da pošaljete poruku po-trošačima, napišete je u pro-gramu, a program je pošalje za vas na sve adrese koje ste zadali. Tako posao slanja hilja-da i hiljada poruka bude gotov za par minuta.

Slabiji i jednostavniji pro-grami su u stanju da prenesu samo takozvane bulk poruke. To znači da šalju jednu istu poruku na sve adrese na spi-sku. Mana ovih poruka je da su bezlične i da ih zato potro-šači slabije prihvataju.

Dobar program za slanje po-ruka omogućit će da filtri-rate svoju bazu potrošača po bilo kom od podataka koje u njoj čuvate, pa ćete moći da jednu poruku namijenite na primjer samo muškarcima, i to od 19-35 godina i tako da-lje. Još važnije, trebalo bi da vam omogući da svoje poruke personalizujete, pa da, reci-mo, poruka za potrošača koji se preziva Petrović počinje sa “Poštovani gospodine Petro-vić...”. Ovako personalizovane i usmjerene poruke potrošači mnogo bolje prihvataju.

Najčešća pitanja

Šta napisati: tekst poruke treba prvenstveno da prene-se informaciju, ali i da sadrži takozvani poziv na akciju. To bi na primjeru izgledalo ova-ko: “Posjetite nas za vikend (poziv na akciju), artikle x,y i z ćemo prodavati sa popustom od 10 posto (informacija)”.

Koliko često: da li ćete po-ruke slati na sedmičnoj, dvo-sedmičnoj ili mjesečnoj bazi, procijenite sami, ali imajte na umu da će potrošači prestati da reaguju pozitivno ako se osjete “zatrpani” porukama.

SMS ili e-mail: dobar kom-pjuterski program bi trebalo da je u stanju da šalje i SMS i e-mail poruke podjednako dobro. Podaci govore da po-trošači daleko bolje reaguju na SMS poruke.

Ove programe često srećemo kod srednjih i većih objekata, dok bi kod onih manjih i rad-nji, oni mogli da budu ključ-no oružje u borbi za kupce i sticanju prednosti nad konku-rencijom.


u maloj radnji: predstavljamo STR

NEREtVOM PREMA MORu

Neretvanac ulijeva povjerenje Neumljanima i njihovim gostima Pripremila: Katarina Sulić

Mirko Prović nakon završenog fakulteta prometnih znanosti

u potrazi za boljom buduć-nosti stigao je do Neuma. Poduzetnik u njemu odmah je primijetio manjak malih dobro opskrbljenih radnji u gradu. Nakon pet godina bez posla, a na krilima Markovi-ćevih reformi 90-te godine, krenuo je u neizvjesnu ali i izazovnu budućnost. Veoma brzo je shvatio sve prednosti blizine hrvatske granice. Velik broj kupaca je dugi niz godina bio iz Dubrovnika i s Pelješ-ca. Zahvaljujući dobrom po-

slovanju prve trgovine u pri-morskoj ulici, bilo je moguće proširiti posao kupovinom ze-mljišta na magistralnom putu. Konstantnim ulaganjima u proširenje broja artikala, kao i nadogradnjama centra, širi-lo se i poslovno carstvo Mirka Provića. Neretvanac se danas prostire na 400 kvadrata i ima gotovo 10.000 artikala. Odlič-na lokacija, dobra organizacija i pomoć obitelji, formula su uspjeha poduzetnog Provi-ća. Nedostatak parkirališnog prostora nadomještaju većim brojem blagajni, kao i boljom organizacijom unutar trgovi-ne, čime je čekanje u redovi-ma brojnim kupcima svedeno na minimum. Svih 20 stalno zaposlenih, a u sezoni i nešto više, brinu se da svaki kupac u Neretvancu brzo i po prihvat-ljivoj cijeni nađe ono po što je došao.

„Ljeti se najviše prodaju sve vrste pića, a robu nabavljam ugovorom sa dobavljačima ili di-rektno od proizvođača.“ Upravo preporukama istih odlučuje koje ću nove artikle staviti na police, odnosno što je u tren-du.

Uskoro bi se na policama tre-bao naći i chardonay iz vlasti-tih vinograda. Naime, Mirko zajedno s bratom u okolici Opuzena već dugi niz godina ima nasade kvalitetnog grož-đa.

Voće i povrće Prović nabav-lja na čapljinskoj veletržnici, a ponešto i od lokalnih proi-zvođača.

Što se tiče cijena artikala u trgovini i kako kaže zdrave konkurencije velikih centara, jednako su konkurentni. „Je-

dan dio proizvoda vodećeg lanca sa svojim private label markama na tržištu je uvijek u boljem po-ložaju, ali sa ostalim proizvodi-ma smo izjednačeni u cijenama, naravno nauštrb svoje zarade“, zaključuje Mirko. Prednosti obiteljski vođene trgovine u odnosu na velike centre su u personaliziranom pristupu kupcima, gdje se kupac ne osjeća kao broj.

Neretvanac – aktivan član zajednice

„Moralna obaveza mi je spon-zorstvo u gradu u kojem živim i radim“, kazao je Mirko nakon što smo komentirali kako je ime Neretvanca prisutno na svim neumskim manifesta-cijama. Etno festival, NAFF, malonogometni turniri, neke su od 20-ak manifestacija čiju organizaciju pomaže Nere-

Upravo dostupnost, involviranost u život lokalne zajednice, jed-

na je od bitnih stvari zašto se Neumljanin odlučuje za kupnju u

Neretvancu. I ovdje se vidi prednost obiteljskog biznisa u odno-

su na veće centre, u kojima ljudi često i ne znaju koga tražiti za

sponzorstvo, ili im kažu da pošalju dopis upravi od koje nerijetko

ne dobiju ni odgovor.

Ime vlasnika: Mirko Prović

Naziv radnje: Neretvanac

Kvadratura: 400 m2

Adresa: Kneza Mihajla

Viševića, 88390, Neum

Broj zaposlenih: 20

Obližnji trgovački centri: Konzum, udaljen 100 m

tvanac. Upravo dostupnost, involviranost u život lokalne zajednice, jedna je od bitnih stvari zašto se Neumljanin odlučuje za kupnju u Nere-tvancu. I ovdje se vidi pred-nost obiteljskog biznisa u od-nosu na veće centre, u kojima ljudi često i ne znaju koga tražiti za sponzorstvo, ili im kažu da pošalju dopis upravi

od koje nerijetko ne dobiju ni odgovor. Koliko je Prović društveno angažiran govori i podatak da je ponosni pred-sjednik udruge lađara Neum, pa je ove godine nakon natje-canja napravio pravi svečani domjenak za učesnike i goste. Zato ne treba sumnjati da će Neretvanac pod Mirkovim vodstvom i dalje ponosno je-driti neumskim zaljevom.

64

periskopaugust 2012 www.instore.ba

Ekonomski rast i sreća ljudi (I dio)

Mnogo smo se puta pitali da li je statistika koja nam se predstavlja u medijima stvarno realan pokazatelj stanja države u kojoj živimo.

Da li ta skupina brojeva može pokazati da li živimo sve bolje i bolje, ili sve gore i gore? Prilikom davanja stavova na ovu temu postoji očigledna dihotomija mi-šljenja. Sa jedne strane, tu su oni koji kažu da tim brojevima možemo sa veli-kom sigurnošću anticipirati buduće do-gađaje. Drugi su pak skeptici, i kažu da svaka osoba pojedinačno ima svoj stav prema razvoju zemlje i ostvarivanju ži-votnih ciljeva. Sada se postavlja drugo pitanje. Da li smo mi ipak sretniji, ako ti brojevi pokazuju tendenciju poboljša-nja? Nedavno istraživanje o sreći, odno-sno subjektivnom osjećaju blagostanja, pokazuju da u SAD iznad granice od 15.000 dolara godišnje veza između eko-nomskog rasta i sreće nestaje. Ova ana-liza nam pokazuje da su Amerikanci tri puta bogatiji, nego prije pola vijeka, ali nisu sretniji. Takvo isto pravilo važi i za Japan, te mnoge druge razvijene zemlje u svijetu. Stoga, postavlja se pitanje: zašto se onda i dalje izjednačavaju ekonomski rast i sreća ljudi? Naša je zemlja pretrpila žestoku ratnu agresiju. Te 1996. godine u razrušenoj BiH, kada niko ni u snu nije zamišljao tu zemlju kao zemlju u razvoju, ljudi su bili jako sretni. Rat se završio. Je li to sreća? Naravno da jeste. Ovo je još jedan pokazatelj da stope infl acije, huma-nog razvoja, zaduženosti, profi tabilnosti nisu pokazatelji sreće ljudi. Ljudi mogu biti i jako sretni i bez toga. Ali sad se po-stavlja i treće pitanje. Da li zbog poveća-nja GNP-a indirektno sretni ljudi mogu biti sretniji?

Hajde da sami postavimo sebi pitanje i pokušamo da damo odgovor. Koliko je

ljudi u BiH upoznato sa stanjem nacio-nalne ekonomije? Težak odgovor. Neki bi rekli znaju mnogo. To u jednu ruku i jest tačno. Ljudi znaju da nam je nezapo-slenost jako velika. Dosta njih zna i da ta nezaposlenost varira oko cifre od 40 po-sto. Ljudi znaju da i cijene svakodnevno rastu. Ako uzmemo da su puna zaposle-nost, stabilnost cijena i ekonomski rast tri glavne determinante stanja ekonomije, onda možemo reći da bh. stanovništvo mnogo zna o ekonomiji. A da li je sve tako jednostrano i jednostavno? U me-dijima možemo vidjeti kako su poznati ljudi poput Richarda Bransona, Howar-da Schultza, Chada Hurleya ili Donalda Trumpa jako sretni jer su uspjeli u živo-tu. Mnogi misle da će svu sreću imati tek onda kada budu imali pregršt novca. „Nije sreća para puna vreća“, rekao je je-dan naš poznati umjetnik.

Sad da se opet direktno vratimo vezi iz-među stanja u ekonomiji i sreći ljudi. Ako kažemo da je novac fi nansijska injekcija za ekonomiju, onda moramo sebi da po-stavimo pitanje da li je moguće da eko-nomija poslije toga doživi idiosinkraziju? Da li je moguće da novac samo pogorša stanje u ekonomiji? Da je sve tako jed-nostavno, svaka nacionalna ekonomija bi

sebe opskrbila sa onoliko novca koliko joj je potrebno da riješi sve svoje probleme. Ne bi bilo siromašnih, gladnih, bogatih, srećnih, tužnih. Svijet bio bio pristanište bića indiferentnih na svoje postojanje.

Nešto jako interesantno se događa u jed-noj azijskoj državi. U sendviču između dvije najmnogoljudnije zemlje, Indije i Kine, nalazi se mala himalajska država, Butan. Ono što je karakteristično za ovu zemlju je to da su izmislili novi pokaza-telj stanja ekonomije: bruto nacionalnu sreću (Gross National Happiness). Ovaj indeks pokazuje činjenice da li se ekono-mija tretira kao skup ljudi koji predstav-ljaju najvažniju determinantu razvoja. Butanci kao i svi drugi, žele da se njihova ekonomija razvija. Cilj ove zemlje ustva-ri ulazak u WTO. Ono za šta se zemlja opredjelila jeste pametan i održiv razvoj. To vuče za sobom donošenje odluka, koje sa ekonomske tačke gledišta nemaju smisla. Prelijepa zemlja, zemlja planina i hramova odrekla se miliona dolara od tu-rizma ograničavajući broj stranih gostiju (naplaćujući dnevnu taksu 200 dolara). I dok su druge zemlje prodale prirodne resurse onom ko je davao najviše, Butan gotovo da nije dotako svoje šume i rude. Zemlja je takođe preduzela neke neuobi-čajene korake da zaštiti svoju tibetansku budističku kulturu. Sve zgrade moraju da budu izgrađene na tradicionalan način, a svi građani moraju da nose tradicional-nu odjeću na javnim mjestima u radno vrijeme. I Butanci su, naravno, zavede-ni zapadnim „poslasticama“. U modi su mobilni telefoni i internet kafei, a u prestolnici ima više od jedne diskoteke (mada ne i semafora). Ali, veliki broj lju-di je spreman da se odrekne novca radi sreće; radi sporijeg, humanijeg životnog ritma. Na primjer, ogromna većina Buta-naca koji studiraju u inostranstvu vraćaju se u domovinu i rade za mali dio plate koju bi dobijali na zapadu...(nastavak u narednom broju)

Autor: Kenan uštović

Pred vama se nalazi tekst koji sam pisao na trećoj godini fakulteta. Slučajno sam ga pronašao, i želim da ga podijelim sa vama.


RADOX GELOVI ZA TUŠIRANJE za žene

Radox Invigorate

2ul gel za tuširanje i šampon 250 ml

S metvicom i uljem limuna, osnažuje Vaše tijelo i um.

Radox - Relax

gel za tuširanje 250 ml

S lavandom i lopočom, smiruje i opušta Vaše tijelo i um.

Radox Soothe

gel krema za tuširanje 250 ml

S vanilijom i dumbirom, smiruje Vaše tijelo i um.

RadoxEastern Spirit

gel za tuširanje 250 ml

Limited Edition

S orijentalnim cvijetom lotusa i cvjetom naranče daje energiju Vašem tijelu i umu.

Radox InvigorateRadox InvigorateRadox Invigorate

RadoxClean & Refresh

tekući sapun 300 ml

S limetom i korijanderom.

Radox Clean &Moisturise

tekući sapun300 ml

S kamilicom i uljem jojobe.

RadoxClean & Protect

tekući sapun300 ml

S timijanom iuljem čajevca.

RADOX TEKUĆI SAPUNI ZA RUKERadox biljni tekući sapuni su pogodni za upotrebu u kupaonici i u kuhinji.

Clean & Refresh Clean & Protect

RADOX GELOVI ZA TUŠIRANJE I ŠAMPONI za muškarce

Radox Noir


Sa zmajskim voćem i camu camu bobicama, puni energijom Vaše tijelo i um.

Radox Sport


S limunovom travom i morskom soli, daje energiju Vašem tijelu i umu.

Radox For Men


S osnažujućim mirisom za podizanje Vašeg tijela i uma.

novo

OŽIVITE UZ RADOX


periskop iz regije

POGLEd IZ SLOVENIjE POGLEd IZ HRVAtSKE

Najslabije tek dolazi

Stanuje li i ovdje... ekologija?

Ovogodišnja suša postaje velika pri-rodna katastrofa koja će imati srednjoročne privredne posljedice

u poljoprivredi i negativne stagflacijske (engl. stagflation- privredna stagnacija koju prati povećana inflacija) ekonomske učin-ke. Velika recesija tako se logički završa-va u vidu viših cijena. Možda je, period 2007.-2008., kada su nekretninski baloni pukli, te kada je počeo 24. sunčani ciklus, koji je temeljni uzrok sadašnje suše, samo slučajnost. Sunčana aktivnost ima ciklus od 11 godina, zadnji period katastrofalnih suša bio je 2003., a vrhunac koronarnih erupcija i suše desit će 2013. Najslabije tek dolazi. U Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i drugdje ovogodišnja berba poljopri-vrednih dobara bit će manja i iznosit će između 30 i 90 posto. Logična posljedi-ca suše bit će manjak agrarnih proizvo-da na jesen, za nekoliko godina bit će pogođeno stočarstvo, te je ugrožen cijeli agrar. Ekonomske posljedice su jasne i predvidljive. Troškovi će narasti, više će biti cijene u cjelokupnoj ponudi. Agrar-ni slom će podstaći rast inflacije. Cijene hrane će se na kraju povećati između 5 i 10 posto, doprinos ljetnjoj inflaciji iznosit će trećinu postotka. Problemima nema kraja. Države su u fiskalnoj krizi i zbog toga vlade nemaju sredstava ni za ruralne subvencije, a još manje za pokrivanje do-datnih šteta u poljoprivredi. Prva gruba ocjena neposredne štete u Sloveniji iznosi

Piše: prof. dr Bogomir Kovač Autor: Prof. dr sc. Mladen Vedriš

Udane ljeta, naglo poraste broj sta-nara pojedinih dijelova hrvatske obale i kopna. Na primjer, na ostr-

vu Krku, gdje preko godine živi tek 20-ak hiljada ljudi, ljeti ih stigne još sto hiljada. Slični primjeri i omjeri vrijede od Istre do Dubrovnika. Logistika dostavlja sve što je potrebno: od vode i svih vrsta pića, do hrane i kozmetike. Ogromne količine pakovanih proizvoda stižu sa svih strana i u svako doba. Kolone kamiona uklapa-ju se u ukupnu sliku saobraćajnih gužvi na cestama. Dovoze robu, omogućavaju kvalitetu življenja i odmaranja, promet u trgovinama, zapošljavaju ugostitelje i naravno, redovne i sezonske radnike u distribuciji i konzumaciji.

I što još? Što je iduća faza događanja? Jer, u današnje vrijeme ogroman je broj razli-čitih proizvoda upakovanih u ambalažu za jednokratnu upotrebu. Kesice, kar-tonske i najlonske, boce svih vrsta, kutije i folije svih veličina korisno služe svojoj osnovnoj namjeni. To znači, zaštiti pro-izvoda, njihovom prevozu, atraktivnosti i tržišnosti i konačno, naravno - kori-štenju. I što je tada - ta iduća faza? To je odlaganje sve te ambalaže: nekada se to zvalo smeće, zatim otpad, a danas - sve su to dragocjene sekundarne sirovine. Veći-na tih pakovanja (papir, plastika, metali, drvo,...) podložni su u velikoj mjeri reci-

oko 250 miliona eura, u Hrvatskoj preko milijarde, u Srbiji govore o milijardi, a u BiH i Makedoniji oko milijarde. Zajed-nička šteta na području država bivše Ju-goslavije sigurno će preći 5 milijardi eura, neposredno će biti oštećeno 4 miliona stanovnika koji su dio agrarne industrije. Tekuća finansijska sanacija te prirodne katastrofe trebala bi postati prvi politič-ki prioritet svih vlada na ovom prostoru. Ali posljedice katastrofalne suše mogle bi se izbjeći sa boljom agrarnom politikom. Tu u prvom redu treba napomenuti pot-puno zanemarene investicije u sisteme navodnjavanja, potom bi agoinženiring mogao predvidjeti vremenske cikluse i tome se prilagoditi sjetvenom politikom za najkritičnije periode sunčanih ciklusa (2012-2013). Važna je i potrebna politika samopskrbe i svijest o značaju kvalitete domaće proizvodnje i trgovine za potro-šača. Vlade bi morale shvatiti da je pomoć agrarnom lancu jedno od strateških pita-nja svake države. Njihovo plansko i brzo djelovanje u septembru može zaustaviti tržne špekulacije, ograniči inflacijski rast cijena i srednjoročni financijski slom po-ljoprivredne industrije. Zaboravimo na pravila uravnoteženih finansija, sada rje-šavamo životna pitanja. Države moraju beskompromisno naći finansijske izvore za sanaciju ovogodišnje suše. Već na jesen morali bi promijeniti trogodišnji sjetveni plan i ukalkulisati da nas sljedeće godine čeka slična suša. Sistemi navodnjavanja su jedan ključnih infrastrukturnih projekata država u ovom desetljeću. Prirodne kata-strofe su škola za razumjevanje ekonom-skih kriza. Kada su saputnice finansijskih kriza, donose stagflacijski period. I to je najopasnija bolest savremene moderne tržne ekonomije. Zato za oboje važi stara izreka, Natura non facit saltum (Priroda ne čini skokove)!

Države moraju naći finansijske iz-vore za sanaciju ovogodišnje suše ili će poslije prirodne katastrofe slijediti socijalna, ekonomska i na kraju politička.

67

POGLEd IZ HRVAtSKE


Zaposleni u javnom sektoru imaju

„najboljeg“ poslodavca na svijetu.

Srpsku državu. Ili bolje rečeno

političare, koji su im obećali da neće

biti otpuštanja dok kriza ne prođe.

Ko zna, možda se zato oni mole da

kriza što duže potraje. Bar do pen-

zije.

POGLEd IZ SRBIjE

SRBIjA u RECESIjI

Plusevi i minusi Autor: Milan ćulibrk, urednik u NIN-u

Majski izbori u Srbiji, kada se sve sabere i oduzme, imali su bar je-dan pozitivan efekat. Najveći plus

je što smo saznali koliki su nam minusi. A oni su mnogo veći nego što su nas do nedavno zvaničnici ubjeđivali.

Pođimo redom. Procjenjuje se da defi-cit budžeta do kraja godine neće moći da se spusti ispod sedam posto BDP-a, iako je prethodna Vlada obećala MMF-u da neće biti veći od 4,25 procenata. Ot-kud tolika razlika u računici, za koju bi i loši đaci u završnim razredima osnovne škole dobili slabu ocjenu? Bivši premi-jer i ministar finansija Mirko Cvetković svo vrijeme je govorio da toliki manjak nije nastao zbog prekomjerne potrošnje u predizbornom periodu, već zbog toga što su budžetski prihodi bili manji od planiranih. Aktuelni ministar finansija i privrede Mlađan Dinkić, pak, katego-rično tvrdi da prihodi uopšte nisu toliko podbacili, koliko je povećana potrošnja. Ovoga puta prije će biti da je Dinkić u pravu, ali je to slaba utjeha poreskim ob-veznicima. Ruku na srce, njima je već sve-jedno da li je javni dug 15 ili 16 milijardi eura, jer i postojeći ne mogu da uredno otplaćuju, pa će država i narednih godina morati novim kreditima da vraća stare. Ili da proda preostalo „porodično srebro“ u vidu Telekoma ili Elektroprivrede Srbije. Za Jat se već vidjelo da ne vrijedi ništa i da ga niko neće, čak ni nakon što je dr-žava pokazala spremnost da preuzme sve njegove do sada nastale obaveze. Ništa

klaži. Počevši od papira, PET ambalaže, metala i drva, pa do IT uređaja. Procjena je da je u ovoj kategoriji 95 posto sadržaja podložno reciklaži i ponovnoj upotrebi. To je taj vrli, NOVI SVIJET. Proizvodi se i troši više i to od sve većeg broja po-trošača. Da bi sve to i dalje bilo moguće - mora se okrenuti ekologiji. Nedvojbena je činjenica da danas svijetom upravlja-ju četiri E: ekonomija, energija, ekologija i edukacija. Isto tako su sva ta četiri E međusobno povezana. Nema uspješne ekonomije koja se ne oslanja na znanje; ekonomije koja istovremeno ne stvara dovoljno energije: one iz klasičnih izvora, ali sve više i onih, kao što su snaga vjetra i sunca, vodni potencijal i biomasa. I tu se stiže do ukupne poveznice: ekologije.

EU je svojim preporukama i obveznim smjernicama drastično ograničila mo-gućnost korištenja odlagališta kao načina za trajno zbrinjavanje otpada. Površine zemlje je premalo, ona je previše drago-cjena i nije više dopustivo zagađivanje ni površine, niti tla u dubini, a u svrhu zašti-te nezamjenjivo važnih podzemnih voda.

Zato, najprije sortiranje te ambalaže, a zatim njena - u što većoj mjeri ponovna upotreba, jer sve se više koristi pojam: zamrznuta nafta; jer ono što preostaje, u svojemu sastavu, dominantno je plasti-ka, koja posjeduje kaloričnu vrijednost koju je moguće pretvoriti u energiju; pogonsko gorivo za razne industrije i/ili proizvodnju električne energije. Tro-šak te nove ekonomske djelatnosti u sve većoj mjeri snose potencijalni onečišći-vači: proizvođači pojedinih artikala - od industrije automobila, bijele tehnike, IT proizvoda... pa do industrije artikala za jednokratnu upotrebu. Isto tako plaćaju više oni koji ne vode računa o mogućno-sti koje pruža organizovano prikupljanje i reciklaža. U sve većem broju članica EU naknada za odlaganje otpada za korisnike sistema je vezana uz količine koje se od-lažu na klasičan način. Razumna je, a što vrijeme ide dalje - i jedina moguća odlu-ka da se tako krug zatvara. Tako ekologija pomaže ekonomiji i čini novu proizvod-nju i potrošnju, mogućom; obrazovanje i inovacije ih potpomažu, a energija se i čuva i obnavlja.

U stalnoj konkurentskoj utakmici to prvi shvati i prihvati nova (i turistička) pravi-la; umjesto da se samo zbraja broj ostva-renih noćenja, može u ekologiji ostvariti i atraktivniji ekonomski rezultat. Nove bi-ciklističke staze i ekološki bicikl, ekološ-ki uzgoj maslina, domaći sir i pomidori... nova su turistička pozivnica za recimo - baš ostrvo Krk s početka ove kolumne.

više ne bi, vjerovatno, mogla da dobije ni za Galeniku, za koju je država prije ne-koliko godina tražila najmanje 200 mili-ona eura. U međuvremenu je zemunska fabrika lijekova napravila otprilike toliko gubitaka, koji će, po svemu sudeći, na kraju biti pretvoreni u javni dug, a ceh će biti isporučen poreskim obveznicima. I njih je, međutim, sve manje. Jer, dok su prije izbora političari otvarali virtuelna nova radna mjesta, zaposleni u privatnom sektoru dobijali su otkaze, pa je stopa ne-zaposlenosti premašila 25 posto. Bila bi sigurno i veća da skoro pola miliona lju-di nije zaposleno u javnom sektoru. Oni imaju „najboljeg“ poslodavca na svijetu. Srpsku državu. Ili bolje rečeno političa-re. Koji su i ovoga puta obećali da neće biti otpuštanja dok ne prođe kriza. A kad oluja protutnji, valjda računaju da neće ni biti razloga za otpuštanje.

Pitam se samo, ako je ovo pravi model, kako se niko drugi u svijetu nije toga sjetio? I da li bi zbog najboljeg rješenja za borbu protiv nezaposlenosti ministar Dinkić trebalo da dobije Nobelovu na-gradu za ekonomiju? Baš bih volio da vidim kako je na ovu ideju reagovala nje-mačka kancelarka Angela Merkel? Mora da gricka nokte i „riba“ svoje savjetnike kako to njima nije palo na pamet!

„Kruna“ svih minusa je recesija, u koju je Srbija i zvanično ušla, jer je u prva dva kvartala registrovan pad BDP-a. Optimi-sti procjenjuju da će taj pad ove godine biti 0,5 posto, ali se može desiti da bude i dva-tri puta veći. Jedino zaposlene u jav-nom sektoru to ne brine. Njima je obe-ćano da neće biti otpuštanja dok kriza ne prođe. Ko zna, možda se zato oni mole da kriza što duže potraje. Bar do penzije. A da li će tada biti para i za njihove pen-zije? Pa to već nije njihova briga. Tada će o njima, umjesto Dinkića da razmišlja li-der Partije ujedinjenih penzionera Jovan Krkobabić.

68

regijaaugust 2012 www.instore.ba

CEEMEA BuSINESS GROuP: EKONOMSKI POKAZAtELjI u PRVOj POLOVINI 2012. (II dIO)

Teško i komšijama

Kontakt: [email protected]

CEEMEA Business Group sprovela je u junu istraživanje pod nazivom CEE business bench-marking survey koje daje prikaz ekonomske situacije u prvoj polovini 2012. na tržištima centralne i istočne Europe. ukupno je 160 članova učestvovalo u ovom istraživanju. u prethodnom broju, predstavili smo ekonomske pokazatelje za domaće tržište, a sada u nastavku dajemo rezultate za tržišta Slovenije, Hrvatske i Srbije. Rangirane su među ukupno 22 tržišta centralnoistočne Europe, s tim da je u nekim rangiranjima prvo mjes-to najgora, a u nekim najbolja pozicija.

•12.mjesto(1.jenajgore)–popitanjunaplatepotraživanja:15posto kompanija ima problem sa naplatom

•7.mjesto–popitanjutrendadasepotrošačiokrećukajeftini-jim proizvodima: 26 posto kompanija je zabilježilo taj trend, ali samo je 36 posto kompanija iz sektora proizvodnje potro-šačkih dobara (10. mjesto)

•9.mjesto(1.jenajgore)–popitanjusmanjenjatroškovapro-daje i za marketing: 7 posto kompanija

•17.mjesto–popitanjupromjeneposlovnihpartnera/route-to-market: 8 posto kompanija iz svih sektora planira ove pro-mjene

Slovenija: Najvažniji rezultati

•22.mjesto(nadnu)-popitanjurastaprihoda•22.mjesto(nadnu)-popitanjurastaprofita•21.odnosno22.mjesto-popitanjuprojekcijeza2013.,za

rast prihoda, odnosno profita•17.mjesto-poprioritetimanasrednjirokzaulaganjaucen-

tralnoj i istočnoj Europi (sa 1 posto glasova)•16.mjesto (1. jenajbolje) -popitanjuplanovazazapošlja-

vanje radnika u 2012-2013: samo 2 posto kompanija planira nova zapošljavanja

•13.mjesto(1.jenajgore)–popitanjukresanjapotrošnjepoglavi stanovnika: 5 posto kompanija

69

Hrvatska: Najvažniji rezultati

•14.mjesto-popitanjurastaprihoda•20.mjesto-popitanjurastaprofita•16.odnosno15.mjesto-popitanjuprojekcijeza2013.,za

rast prihoda, odnosno profita•13.mjesto-poprioritetimanasrednjirokzaulaganjaucen-

tralnoj i istočnoj Europi (sa 2 posto glasova)•13.mjesto(1.jenajbolje)-popitanjuplanovazazapošljava-

nje radnika u 2012-2013: 15 posto kompanija planira nova zapošljavanja

•5.mjesto(1.jenajgore)–popitanjusmanjenjapotrošnjepoglavi stanovnika: 10 posto kompanija

Srbija: Najvažniji rezultati

•8.mjesto-popitanjurastaprihoda•16.mjesto-popitanjurastaprofita•10.mjesto - u oba slučaja, kada su u pitanju projekcije za

2013.•9.mjesto-poprioritetimanasrednjirokzaulaganjaucen-

tralnoj i istočnoj Europi•(sa4postoglasova)•8.mjesto(1.jenajbolje)-popitanjuplanovazazapošljavanje

radnika u 2012.-2013: 12 posto kompanija planira nova zapo-šljavanja

•14.mjesto(1.jenajgore)–popitanjukresanjapotrošnjepoglavi stanovnika: 5 posto kompanija




•5.mjesto(1.jenajgore)–popitanjusmanjenjatroškovapro-daje i za marketing: 11 posto kompanija




•19.mjesto (1. je najgore) – po pitanju smanjenja troškovaprodaje i za marketing: samo 3 posto kompanija


70

inStore u razgovoru sa…august 2012 www.instore.ba

Marketing managerima Mak Zara i Menprom domaće su kompanije u stalnom usponu, koje su kvalitetom svojih proizvoda, brendom i imidžem osvojili domaće tržište, a planiraju ići i puno dalje.

Pripremila: Katarina Sulić

Muamer Vlahovljak, MAK ZARA Muamer Vlahovljak, suvlasnik je i marketing menadžer kompa-nije Mak Zara od oktobra 2008. godine. Na pitanje što je obilje-žilo njegovu karijeru Vlahovljak odgovara:“Rijetko je neko izgra-dio karijeru na samim uspjesima, odnosno nekima su greške i neuspjesi bili ključni za karijeru. Ali ako bi morao izdvojiti jednu stvar onda bi to sigurno bio projekt Mak Zara pralina i čokolada. Sama priča koju stvaramo moj prijatelj i ja, ne bazira se na klasičnoj priči biznisa, koja treba da rezultira samo finansijskom dobiti. Radi o jednom projektu izgradnje brenda i imidža, kako nas kao kompanije, tako i našeg grada i države, što je već prepoznato kako u susjednim, tako i u zemljama Bliskog Istoka i nekim državama zapadne Europe“.

Nijedan radni dan mu ne izgleda isto. Ovisno na kojem projektu kao kompanija rade (da li je to razvoj novog proizvoda, istra-živanje novog tržišta ili novih tehnologija), u tom pravcu ide i radni dan.“Jedan od većih i dugoročnijih projekata na kojem radimo je izrada serijala emisija o čokoladi, od njenog nastanka, do načina nastanka ostalih proizvoda sa čokoladnim predznakom. Mi kao inicija-tori projekta i stručni savjetnici u istom, mislimo napraviti kvalitetnu podlogu u edukaciji tržišta, što bi poslije par godina stvorilo kvalitetan prostor za organizaciju jednog međunarodnog sajma čokolade u našem glavnom gradu. Sve ovo bi utjecalo dugoročno na imidž i nas i našeg grada“.

Na pitanje koje vještine treba posjedovati dobar menadžer od-govara: “Imam običaj reći da osobi bez kućnog odgoja škola ne može pomoći, a obrazovanje bez iskustva nije ništa nego komad papira. Da-kle, svi učimo dok smo živi a biti otvoren za primanja novih znanja i iskustava velika je vrlina. Morate naučiti razmišljati kao onaj kome nudite svoje proizvode, to bi se narodski reklo: „Treba znati stati u tuđe cipele“. Sljedeća stvar je komunikativnost. Trebate pričati tako da vas razumiju, znači u ovisnosti sa kime razgovarate, postaviti nivo komunikacije“.

U budućnosti se Muamer vidi uvijek negdje na vrhu. Objašnjava kako nije bitno kojim se poslom bavite, već da se trudite u njemu biti najbolji. „Ako sebi postavite visoke ciljeve, već ste na pola puta ka uspjehu. Potrebno je shvatiti da je najteže ispuniti svoja očekivanja, jer kad to postignete i kad ste vi sigurni da ono što radite jeste ispravno, lako ćete to prenijeti i na druge“.

Faruk Ališehović, MENPROM d.O.O.Faruk Ališehović je menadžer prodaje i marketinga u mesnoj industriji Menprom od maja 2012. Prije ove pozicije je obav-ljao poslove Voditelja poslovnice Tuzla u firmama UniCredit Leasing d.o.o. i R&S d.o.o. Kao najbitniji momenat u karijeri je izdvojio upravo dolazak u Menprom. Rad u ovoj kompaniji koja, tvrdi Ališehović ima jasnu viziju razvoja u budućnosti i koja mu svakodnevno donosi nova iskustva i prilike za dokazi-vanje, je veliki profesionalni izazov.

“Većina radnog vremena je posvećena kreiranju, provođenju i kon-troli prodajnih i marketinških aktivnosti kompanije. Ove poslove obavljam u timskom radu sa svojim kolegama što je vrlo bitan fak-tor uspjeha. Pored toga trudim se da što više vremena provodim izvan kancelarije jer smatram da nam to na najbolji način omogu-ćava da pratimo aktuelna tržišna dešavanja i daje nam mogućnost da brzo i efikasno odgovorimo na potrebe naših potrošača“, zaklju-čuje Faruk.

U Menpromu se krajem ove godine očekuje otvaranje nove fabrike za proizvodnju konzerviranih mesnih proizvoda, čime će upotpuniti asortiman proizvoda. “Trenutno nam je glavni fokus na pripremama za izlazak ovih proizvoda na tržište i što bolje prezentovanje našim potrošačima.“

Na pitanje koje sve vještine treba posjedovati dobar marke-ting menadžer, Faruk odgovara: „Pored komunikacionih i orga-nizacionih sposobnosti, marketing menadžer mora biti i snalažljiv kako bi mogao uspješno obavljati ovaj posao. Ova osobina posebno dolazi do izražaja u našim ekonomskim uslovima u kojima je vrlo teško parirati velikim stranim kompanijama ukoliko se u posao ne unese i dio vlastite kreativnosti koja te izdvaja od konkurencije“.

Kao svoj glavni adut pri obavljanju ovog posla izdvojio je pot-punu posvećenost svom poslu i dobre komunikacione sposob-nosti koje omogućavaju blisku saradnju sa ostalim službama unutar kompanije ali i sa svim vanjskim partnerima. Buduć-nost vidi u Menpromu, ubijeđen da i pored odličnih dosa-dašnjih rezultata, najbolji dani za ovu kompaniju tek dolaze i nikako ne bi želio da ih propusti.


72

trendoviaugust 2012 www.instore.ba

QR Kôd ILI QuICK RESPONSE Kôd - tIP dVOdIMENZIONALNOG BARKOdA

QR kôd: Tajanstvena crno-bijela mrlja Osnovnu namjenu nalaze u marketingu, gdje se pomoću njih reklamiraju proizvodi, brendovi, kompanije i usluge. Zbog mogućnosti masovnog korištenja, veoma su primjenljivi upravo u FMCG i retail sektorima.

Autor: Aleksandar Petković, autor bloga www.mobilnimarketing.me

QR kôd, ta čudna crno-bijela mrlja koja iza sebe krije ne što što je toliko mistično

da veoma lako može natjerati vaše kupce da požele da saznaju šta je tu toliko ta-janstveno. Još ukoliko ih natpisima poput „Skeniraj QR kôd i ostvari popust do X%“ ili „Želiš više informacija o ponudi? Skeniraj QR kôd!“ dodatno zagolicate da uz po-

moć svog mobilnog uređaja to i urade, velika je vjerovatnoća da ćete dobili novog ili da ste zadržali postojećeg kupca. Ali, krenimo od početka.

šta je QR kôd?

QR kôd ili Quick Response kôd je tip dvodimenzionalnog barko-da koji može biti skeniran uz pomoć svih mobilnih uređaja koji imaju ugrađenu kameru. Originalno potiče iz Japana, ali se po-sljednjih godina masovno koristi i u SAD, a sve više i u Europi. Možete ih vidjeti uglavnom na štampanim mate-rijalima (pakovanja proizvoda, bilbordi, magazini, vizit karte i tome slično) ali i na internet sajto-vima, u potpisu e-mailova. Obim korišćenja QR kôdova je zaista ogroman, ali se najčešće koriste kako bi, na izuzetno brz i jednostavan način, pri-kazali određeni sadržaj (tekst, internet sajt, broj telefona, e-mail, sliku, video...) na ekranu mobil-nog uređaja pomoću kojeg je taj QR kôd skeni-ran. Osnovnu namjenu nalaze u marketingu, gdje se pomoću njih reklamiraju proizvodi, brendovi, kompanije i usluge. Zbog mogućnosti masovnog korištenja, veoma su primjenljivi upravo u FMCG i retail sektorima.

Razlika između QR kôda i običnog barkoda je u tome što obi-čan barkod ima samo vertikalne linije i ne može da sadrži više od 30 brojeva. Sa druge strane, QR kôd može da sadrži čak do 7.089 karaktera, ali i mnoge druge formate podataka osim običnog teksta.

Zašto je QR kôd bitan za vas i vaš biznis?

Naša regija se ne razlikuje puno u usvajanju globalnih trendova,

a QR kôd je definitivno jedan od njih. Primijetno je povećanje prodaje smart telefona i tablet uređaja i korištenje mobilnog interneta. Ako ih i sami nemamo, svako od nas ima prijatelje koji već posjeduju ili iPhone ili Android telefon. Taj trend rasta prodaje ovih telefona će se nastaviti, jer smart telefon pruža mnogo veće funkcionalnosti od običnog telefoniranja i slanja SMS poruka i ljudi su to prepoznali kao korisnu stvar. Iako je moguće skenirati ih pomoću bilo kog tipa telefona koji ima ka-meru, korištenje QR kôda je daleko jednostavnije uz pomoć smart telefona, i kao takvo pruža niz drugih mogućnosti. QR kôdovi imaju potencijal da u budućnosti postanu veoma ko-rišteni u društvu, a posebno u svrhe marketinga, oglašavanja i korisničke podrške.

QR kôdovi u marketingu

Ukoliko želite da koristite QR kôd za promociju svog biznisa, onda budite spremni na to da ljudi imaju veća očekivanja od skeniranja vašeg QR kôda, za razliku od običnog odlaska na vaš korporativni web sajt uz pomoć klika na neki link koji do njega vodi (neki baner na drugom sajtu, Google ili Facebook reklama).

Potrebno je da ponudite nešto jedinstveno i spe-cijalno svim onim ljudima koji su izdvojili svoje vrijeme i pokazali volju da skeniraju vaš QR kôd. Osim dodatnih informacija o proizvodu, usluzi, ponudi, vašim kontaktima, detaljima o promo do-gađaju koji organizujete, pokušajte da korisniku ponudite neku opipljivu, pravu vrijednost, kao što su na primjer popusti i vaučeri za kupovinu, spe-cijalne nagrade za lojalnost i tome slično.

Kako se skenira QR kôd?

Da biste skenirali QR kôd, potrebno je da imate mobilni uređaj sa kamerom i dodatnu aplikaciju koja očitava ove kôdove. Postoji puno aplikaci-

ja koje imaju mogućnost očitavanja QR kôdova, velika većina njih je potpuno besplatna i ukoliko ih već nemate, možete ih preuzeti i instalirati veoma lako. Preporučujemo neku od ovih www.i-nigma.mobi/ ili http://reader.kaywa.com. U internet browseru vašeg mobilnog uređaja unestite neku od navedenih adresa i sistem će automatski prepoznati koji je vaš model te-lefona i ponuditi pokretanje preuzimanja i instalacije aplikacije kojom ćete moći da skenirate QR kôdove.


Gdje se QR kôdovi mogu staviti?

Odgovor je prilično jednosta-van: možete ga staviti bilo gdje! Najviše se koristi u printu – no-vine, magazini, flajeri, posteri, bilbordi, vizit karte i drugo. Osim ovoga, može se staviti na ambalažu proizvoda, pa čak i na police u radnjama na mjestima gdje se nalaze cijene. Nije rije-dak slučaj da se prave mega QR kôdovi koji se stavljaju preko čitavog unutrašnjeg zida neke

prostorije ili čak i na spoljašnjim zidovima.

QR kôdove možete koristiti i na internetu, recimo na korpo-rativnom internet sajtu ili na vašim korporativnim profilima na društvenim mrežama. (Facebook, Twitter, YouTube, LinkedIn i slično). Uglavnom, trudite se da ukoliko stavljate QR kôd na internet, on ne bude link ka nekoj drugoj internet stranici, već da sadrži neki drugi tip podataka, kao na primjer, broj telefona ili geografsku lokaciju vaše radnje ili kompanije. Razlog zašto na internetu ne treba stavljati QR kôd sa linkom na neku drugu internet stranicu leži u tome što je korisniku daleko jednostav-nije, kada je već na internetu, da klikne na običan link koji će ga odvesti na tu stranicu, nego da troši vrijeme tako što će morati da izvadi mobilni uređaj, skenira QR kôd i gleda sadržaj na ma-lom ekranu.

Kako generisati QR kôd?

QR kôd možete veoma lako sami da kreirate uz pomoć alata koji se zovu QR kôd generatori. Prije nego što odete na neki od linkova sa donje liste, morate da znate šta je tip podataka koji želite da pretvorite u QR kôd i u koje svrhe planirate da ga koristite. Da li je to neka web adresa, broj telefona koji želite da neko pozove, e-mail adresa na koju želite da neko pošalje e-ma-il, geografska lokacija vašeg prodajnog objekta, vaša virtuelna vizit karta ili nešto drugo? Da li želite da ga koristite u svrhu promocije svoje kompanije, proizvoda, usluga ili je u pitanju neki drugu cilj? Kada budete sigurni u svoju odluku, pogledajte neki od sajtova i kreirajte svoj prvi QR kôd:

http://zxing.appspot.com/generator/http://qrcode.kaywa.com/http://qrhacker.com/

O blogu

Cilj bloga www.mobilnimarketing.me

je edukacija tržišta o mogućnostima

koje ovaj vid marketinga pruža, a

time i povećanje sveopšte svijesti o

važnosti ulaganja u digitalne vidove

oglašavanja. Ukoliko želite da sazna-

te više informacija ili imate ideju koju ne znate na koji na-

čin da realizujete, budite slobodni da kontaktirate autora

ovog bolga, Aleksandra Petkovića.

Primjeri kompanija koje su koristile QR kôdove u svojim kampanjamaKorejanski trgovački lanac Emart

Ovaj trgovački lanac, kojeg nazi-vaju Wal-Martom Koreje, uočio je da prodaja opada u vrijeme ručka, pa je osmislio neobičan način da je uveća u period od 12 do 13 časo-va. QR kod sa instalacije, koja se sastojala od 441 stuba različitih dužina, mogao se skenirati samo u

pomenutom periodu zbog položaja sunca i sjenke koju ono baca na tu instalaciju. Svi koji su skenirali kod dobijali su kupone sa 25 posto popusta. Poslije mjesec dana kampanje, priloženo je 12.600 kupona, članstvo u Emartu je poraslo za 58 posto, a pro-daja u vrijeme ručka ostvarila rast od 25 posto. Vrlo brzo o kam-panji se pričalo kao o vrlo jedinstvenoj i kreativnoj.

Lanac restorana Quiznos

Ovaj veliki lanac restorana je iskoristio QR kôd kao mehanizam da privuče mušterije u svoje restorane širom SAD i Kanade. Kam-panja je imala karakter nagradne igre, a glavna nagrada je bila skupocjeno all-inclusive ljetovanje za četiri osobe.

U svakom restoranu se nalazio poster sa velikim QR kôdom. Ske-niranjem QR kôda, korisnik je bio preusmjeren na internet sajt optimizovan za prikazivanje na mobilnim uređajima. Na toj in-ternet stranici postojalo je polje za unos kôda sa fiskalnog raču-na iz tog restorana, kao i polje za unos osnovnih ličnih podataka za registraciju.

U toku tri mjeseca, koliko je trajala kampanja, QR kôdove je skeniralo više od 80.000 mušterija, na više od 200 lokacija, pri čemu je prosječna vrijednost njihovih računa iznosila oko 25$.

Kraft Foods

Kao dio multinacionalne marketing kampanje, Kraft Foods je trebalo da promoviše novu liniju sireva tako što je QR kôdove stavio na ambalažu pakovanja. Nova linija sireva je imala pet različitih proizvoda i svaki od njih je na svojoj ambalaži imao ra-zličite QR kôdove.

Kada bi korisnik skenirao QR kôd bio bi preusmjeren na internet stranicu optimizovanu za mobilne telefone na kojoj su se nalazili kuhinjski recepti za jela koja, kao jedan od glavnih sastojaka, imaju baš tu vrstu sira.

toys ‘R’ us

Toys ‘R’ Us je retail kompanija koja osim dječijih igračaka i druge robe, prodaje i outdoor opremu za dom i kampovanje. Kako su njihove radnje nedovoljno velike da predstave kompletan pro-dajni asortiman velikog gabarita (šatori, tende, baštenski na-mještaj i slično) došli su na ideju da pored skopljenih artikala koji su spremni za prodaju i transport, pozicioniraju QR kôd za svaki proizvod čijim skeniranjem bi se prikazivao promotivni video sadržaj koji bi mušterijama predstavio kako artikli izgle-daju u prirodnoj veličini. Promo video je sadržao i informacije o dostupnim veličinama i bojama. Na taj način, korisnici su na svom mobilnom uređaju mogli da dobiju više informacija o pro-izvodima.

74

svijet u brojkamaaugust 2012 www.instore.ba

utjECAj OLIMPIjSKIH IGARA NA BRItANSKu I SVjEtSKu EKONOMIju

tajming Olimpijskih igara 2012., podijelilo je javnost u ujedinjenom Kraljevstvu. S obzirom na to da je ekonomija u prvom tromjesečju ponovo skliznula u recesiju i da su predviđeni troškovi u iznosu od 9,3 milijarde funti, dovedena je u pitanje isplativost uloge domaćina Olimpijade. Vlada je podržala organizaciju vidjevši u njoj mogućnost za ekonomski rast u trećem tromjesečju. Ali, vjerovatnoće da će Olimpijske igre ubrzati usporenu ekonomiju uK, veoma su male.

Izvor: Euromonitor, www.euromonitor.com

Bez većih efekata

dvostruki efekti za domaćine:

•OlimpijkseigreuAtini2004.dopri-nijele su rastu BDP-a u Grčkoj sa 4,4 posto. Ali, u 2003. grčka ekono-mija je zabilježila realni rast BDP-a od 5,9 posto.

• Godine 2000., kada su održaneOlimpijske igre u Sidneju, Australija je zabilježila rast od 3,1 posto, dok je 1999. bio 4,1 posto. To je tumačeno činjenicom da se ekonomski udar od igara obično osjeti kroz pripreme za ovaj događaj.

• Predviđeno je da se potrošnja sta-novništva u Londonu poveća do 0,9 posto između 2011. i 2012. izraženo u američkim dolarima, što je skoro dvostruko više od prosjeka, i to djeli-mično zahvaljujući utjecaju OI.

• Britanija je pala nazad u recesijukrajem prvog tromjesečja ove go-dine. Realni rast BDP-a očekuje se u drugom tromjesečju, dok je vrhu-nac predviđen u vrijeme održavanja igara. Očekuje se da BDP u tom pe-riodu realno poraste do 0,4 posto i onda da ponovo padne u četvrtom tromjesečju. Očekuje se da će na go-dišnjem nivou BDP da bude samo 0,1 posto.

Komercijalne mogućnosti

Mnogi Olimpijci su mladi, uspješni, atraktivni i vrijedni divljenja svuda u svijetu – brendovi mogu da imaju dosta koristi od povezanosti sa njima:

•Proctor&Gamble snimio jeTV re-klamu u kojoj se pojavljuju majke nekih dobro poznatih Olimpijaca (kao na primjer Jennifer Bolt, majka poznatog sprintera sa Jamajke, Usa-ina Bolta). Reklama s poštovanjem gleda na sve ono što mame čine kako bi pomogle svojoj djeci da ostvare nevjerovatne uspjehe.

•IovegodineCoca-Colajedalasvojpečat Olimpijskim igrama u Lon-donu. Kampanja je lansirana u 11 europskih zemalja, na TV-u, radiju, internetu i socijalnim mrežama. Vr-

Coca-Cola je u vezi sa Olimpijskim igrama još od 1928., kada je kompanijski teret-njak prevezao američki olimpijski tim za Amsterdam, zajedno sa 1.000 sanduka Co-ca-Cole. Kompanija je sklopila ugovor da će biti partner na igrama do 2020. To zna-či da će dogovor da traje pune 92 godine.


utjecaj na trgovinu

•NeočekujesenekivećiutjecajOlim-pijskih igara na maloprodaju. Mnogi stanovnici Londona su tokom igara otišli u inostranstvo ili se jednostav-no izmjestili iz grada u predgrađa. Kao posljedica toga, mnogi kanali prodaje koji zavise od tih potrošača doživjeli su negativan udar za vrije-me igara.

•Ovojenaročitopogodilomaleisa-mostalne radnje koje se oslanjaju na impulsne kupovine.

•Kanalikojićeprofitiratisuonikojidirektno imaju koristi od povećanja broja turista i međunarodnog sao-braćaja – duty free shopovi i robne kuće.

hunac kampanje je lansiranje glavne muzičke teme, gdje se pojavljuju producent Mark Ronson i pjevačica Katy B, kao i sportisti iz pet sport-skih disciplina. U numeri su korište-ni zvuci koji nastaju u izvođenju ovih sportova.

• Zvanično sportsko piće Olimpijade- Powerade angažovalo je visoko-profilisane sportiste kao svoje am-basadore, uključujući i Jessicu Ennis, aktuelnu europsku šampionku u sedmoboju i Španca Javiera Gomeza Nowu, nosioca titule svjetskog prva-ka u triatlonu 2008. i 2010.

• Olimpijske igre su stvorile savrše-nu platformu za promociju pića od kokosove vode i proizvođači ovih napitaka su već osvojili podršku sportiskih zvijezda. Američki zlatni sprinter LaShawn Merritt postao je jedan od promotera ovih napitaka, koji ukazuje na njihove zdravstvene i nutritivne prednosti.

Očekuje se da će najveći benefit od Olim-

pijskih igara imati sportska, energetska

pića. Powerade očekuje povećanu pro-

daju, pošto je trenutno drugorangirani

napitak i u svijetu i u UK, sa identičnih

14 posto učešća u oftrejdu. U svjetskom

poretku, prednjači Gatorade’s, brend kom-

panije PepsiCo, sa 46 posto. U UK lider je

napitak Lucozade iz GlaxoSmithKlinea, sa

impresivnih 56 posto količinskog učešća.

76

na mjestu događaja august 2012 www.instore.ba

INStORE PREdLAžE NEKE Od VOdEćIH SAjMOVA u REGIjI I SVIjEtu.

HRANA I PIćE

NACS ShowDatum: 07.-10. oktobarMjesto: Las Vegas Convention Center, Las Vegas, SADOrganizatori sajma podijelili su izložbe-ni prostor u 5 segmenata: razvoj objekata i vođenje radnje, oprema i usluge u sektoru prehrane, slaganje robe, slatkiši i grickalice i tehnologija. NACS Show je idealno mjesto za razmjenjivanje ideja i iskustava sa trgovci-ma i dobavljačima iz svih dijelova svijeta. U okviru sajma bit će organizovano i nekoliko radionica, panela i edukativnih kurseva.

Emballage-World Packaging ExhibitionDatum: 19.-22. novembarMjesto: Parc des Expositions France, Pariz, FrancuskaSajam je platforma za predstavljanje tehno-logije pakovanja u prehrambenoj industriji, industriji ljepote i zdravlja i druge robe ši-roke potrošnje.

Private Label-AthensDatum: 02.-03. novembarMjesto: HELEXPO International Exhibition Centre, Atina, GrčkaPrvi sajam privatnih robnih marki u Grčkoj.

Logistics MadridDatum: 17.-18. oktobarMjesto: IFEMA Madrid, Madrid, ŠpanijaOvo je jedan od najboljih sajmova ove vrste koji pomaže izlagačima da ostvare kontakt sa sa više od 3.500 profesionalaca i posjetioca, i pruža im priliku da se upoznaju sa različitim proizvodima i robom iz sektora logistike.

ZEPSDatum: 02.-06. oktobarMjesto: Sajmište Kamberovića polje, Zenica, Bosna i Hercegovina Ovaj međunarodni opšti sajam je najveći u Bosni i Hercegovini i na njemu izlaže podjednak broj domaćih i stranih izlagača. Organizator je DD Poslovni sistem RMK. ZEPS pruža najširu sliku stanja proizvo-dnih dostignuća i ponude na bh. tržištu, ali istovremeno i uvid u njegove potrebe. Karakteristika sajma su kolektivne izložbe zemalja, regija, opština i udruženja. Po-slovnoj, ali i široj javnosti, svakako je in-teresantna izložba ZEMLJA-PARTNER. Dosad su taj sajamski status imale Slo-venija, Hrvatska, Mađarska, Srbija, Crna Gora i Češka. Na dosadašnjih 18 ZEPS sajmova učestvovalo je 9.008 izlagača, a obišao ih je više od 1,236.500 posjetioca. Pored generalnog sajma ZEPS, posjeti-oci imaju priliku da istovremeno posjete i međunarodni sajam metala ZEPS IN-TERMETAL.

Pack ExpoDatum: 28.-31. oktobarMjesto: McCormick Place Convention Center, Čikago, SADFokus na najnovija dostignuća u tehnologi-ji pakovanja, na kojem će biti predstavljene mašine za pakovanje, materijali i prateće komponente u industriji ambalaže.

Vinitaly RussiaDatum: 29.-30. oktobarMjesto: Ritz-Carlton Moscow, Moskva, RusijaNa ovom sajmu će se predstaviti najbolji sv-jetski vinari, a očekuje se oko 4.500 učesni-ka. Vinitaly Russia će biti domaćin i za više od 150.000 posjetioca, koji će imati priliku da na produktivan način ostvare kontakt sa izlagačima i upoznaju se sa trendovima u ovom sektoru.

PeterfoodDatum: 13.-15. novembarMjesto: Lenexpo Fairgrounds, St. Petersburg, RusijaNa sajmu će biti predstavljeni načini prera-de i pakovanja hrane - mašine, materijali i sistemi za proizvodnju prehrambenih proi-zvoda.

ScanpackDatum: 23.-26. oktobarMjesto: Swedish Exhibition Centre (Svenska Massan), Geteburg, ŠvedskaNajveći sajam ambalaže u Skandinaviji. Pru-ža jedinstven pregled dobavljača i njihovih mašina, opreme, sistema i materijala. Ove godine održava se po 17. put.

Food & Life ExpoDatum: 28. nov. - 02. decembarMjesto: New Munich Trade Fair Centre, Minhen, NjemačkaNa sajmu će biti predstavljena tehnologija za proizvodnju i pakovanje u prehrambenoj industriji. Tradicionalno, sajam veliki broj posjetioca te je izlagačima izvrsna prilika da pokažu najnovije tehnologije i promovišu savremenu opremu na ovom tržištu.

Slow Food MarketDatum: 09.-11. novembarMjesto: Messe Zurich, Cirih, ŠvajcarskaDogađaj posvećen poljoprivrednoj indu-striji, u trajanju od tri dana. Manifestacija će predstaviti raznolikost namirnica kao što su brašno, hljeb, kolači, keksovi, čokolada, pekmez, med, sladoled, vino, sokovi, pića, mliječni proizvodi, bilje, voće i povrće. Slow Food Market će biti domaćin za više od 160 izlagača, a očekuje se da će privući 7.400 posjetioca.

World Food ukraineDatum: 31. okt. - 02. novembarMjesto: Kiev International Exhibition Centre (IEC), Kijev, UkrajinaRangiran je kao jedan od vodećih sajmova koji se bavi isključivo industrijom hrane i pića. Događaj predstavlja jedinstven komu-nikacioni kanal između učesnika i pomaže izlagačima u promociji proizvoda i usluga. Vodeći dobavljači iz sektora imaju priliku za interakciju sa trgovcima na veliko i distribu-terima. Najnoviji uređaji, proizvodi, usluge i distribicija bit će teme panela.

Expo drink & WineDatum: 31.okt. - 04. novembarMjesto: ROMEXPO Exhibitions Centre, Bukurešt, RumunijaNa sajmu će biti izložena međunarodna paleta proizvoda i usluga na području indu-strija pića i hrane u tečnom obliku. Izlagači će predstaviti tehnologiju i sistemska rješe-nja za cijeli proizvodni lanac - proizvodnju, punjenje, pakovanje i distribuciju bezalko-holnih pića, piva, alkoholnih pića, mlijeka i mliječnih proizvoda, jogurta, voćnih sokova, vina i vode, čajeva i kafe i energetskih i well-ness pića.

Datum: 07.-10. novembarMjesto: Inter Expo & Congress Center, Sofi ja, Bugarska

• MeatmaniaDogađaj za cijeli sektor svježe prehrane.

AMBALAžA

LOGIStIKA

u ZEMLjI...

Mjesto: Inter Expo & Congress Center,

• Salon De VinMeđunarodni sajam vina, piva i alkoholnih pića. • Interfood & Drink Sajam prikazuje sve vrste mašina i sistema za preradu i pakovanje prehrambenih proizvo-da pod jednim krovom. • The World of MilkMeđunarodni sajam mliječne industrije i djelatnosti usko povezanih sa proizvodnjom, distribucijom i trgovinom, proizvodnjom aparata i opreme za mjerenje, analizu i praćenje kvaliteta i transporta mlijeka i mli-ječnih proizvoda.• BulpekSpecijalizovani sajam za proizvodnju hljeba i poslastica nudi bugarskim i stranim izlagači-ma priliku da prezentuju najnovije inovacija u području sastojaka, aparata i tehnologija za pakovanje pekarskih i konditorskih pro-izvoda.


78

vjerovali ili neaugust 2012 www.instore.ba

Za vreme održavanja Olimpijskih igara, kom-panija Durex je imala poruku za najbržeg čovjeka na svijetu – Usain Bolta. Kreativni tim Durexa os-mislio je zanimljiv i originalan slogan inspirisan ovogodišnjim najvećim sportskim dešavanjem. Na bilbordu se vide Olimpijski krugovi koji iz-gledaju kao prezervativi uz slogan: “Usain - ne želi svaki muškarac da bude najbrži na svijetu”.

Italijanski ogranak kompani-je Nestlé predložio je svojim zaposlenima u pogonu Pe-rugina u San Sistu, da radno vrijeme podijele sa svojom djecom, čime bi mogli da prebrode krizu. Budući da se mladi sve teže zapošljavaju, jer je radni vijek sve duži, kompanija je ponudila rad-nicima da se dobrovoljno odreknu svojih 10 radnih sati

Američki predsjednik Barak Obama je postao jedan od prvih predsjednika u novijoj istoriji SAD, koji osim što voli da popije kriglu hladnog piva, sam ga i proizvodi i toči u Bijeloj kući. Ova tajna iz kuhinje Bijele kuće otkrivena je nedavno, kada je Obama, tokom trodnevne kampanje

Jedan mrki medved sedam puta je ušao i izašao iz pro-davnice slatkiša u Koloradu kako bi se počastio slatkišima, a da tom prilikom nije ništa slomio ili uništio. Na snimku kamere koja je postavljena u toj radnji, jasno se vidi med-vjed koji otvara ulazna vrata prodavnice, uzima slatkiše, See's Candies, kompanija za

proizvodnju slatkiša, pro-slavila je Nacionalni dan lizalica tako što su u San Franciscu javnosti predstavili najveću lizalicu na svijetu, tešku 3,2 tone, te tako obo-rili i Ginisov rekord. Lizalica je duga oko 1,4 metra, široka 1,1 metar i visoka 1,8 metara, a postavljena je na štap dug 3,6 metara. Slatkiš je naprav-

Kanađanin Pascal Miche na svom imanju u Kvebeku danas proizvodi 34.000 flaša godišnje vina od paradajza. Ovaj na-pitak, nazvan Omerto, je boje zlata, sadrži 18 posto alkohola i nema ni malo ukus parada-jza, a prodaje se po cijeni od 25 dolara za butelju. Miche je svoje vino, za čiju je proiz-vodnju, od njive do flaširanja, potrebno da protekne devet mjeseci, nazvao Omerto u čast pradede Omera: “Na svo-jim vinogradima gajim nekoliko vrsta paradajza sedam proteklih godina. Htio sam da završim ono što je moj deda započeo tokom 30-ih godina prošlog vijeka”. Vino

djeci pola plate Obama – ljubitelj piva

Medvjed koji voli slatkiše

Najveća lizalica na svijetu

Prvo vino od paradajza

sedmično i da to vrijeme odra-di njihovo dijete. U saopštenju ove kompanije se navodi da su snažnog uvjerenja da pogon u San Sistu može da se suoči i pobijedi nove izazove i u krizi, pa sindikatima predlaže gen-eracijski sporazum kako bi se pomoglo zapošljavanje mla-dih. Iako je Nestlé svoj pri-jedlog predstavio kao ozbil-jan i odgovoran, sindikati ga ipak nisu najbolje prihvatili. Oni smatraju da se tako jedno radno mjesto dijeli na dvoje, a pristojnu platu ne garantuje nikome.

u Ajovi, poklonio bocu svog omiljenog napitka vlasniku jedne kafeterije u Noks-vilu, gdje je svratio da kupi doručak. Ubrzo poslije toga, uslijedila su brojna novinarska pitanja. Obamin portparol Jay Carney imao je šta da kaže: “Ako baš hoćete da znate, u Bijeloj kući stvarno postoji mini pivara. Pivaru je predsjednik kupio od svojih para i instalirao u Bijeloj kući po dolasku na vlast. Pravi i svijetlo i tamno “medeno pivo iz Bijele kuće”, kako je nazvano. Med potiče iz košnice koju prva dama Michelle ima u bašti. Ja sam, čini mi se, probao samo ono svijetlo i vrlo je osvježavajuće”.

iznosi ih, jede i onda se vraća po još. Napustio je prodavni-cu tek pošto je pored radnje prošao automobil, koji ga je uplašio. Prema riječima vlas-nice prodavnice slatkiša Joe Adams, jedini dokaz koji je ovaj neobični posjetioc os-tavio iza sebe je malo đubreta i nekoliko papirića na zemlji.

ljen od istih sastojaka kao i ostali slatkiši koje kompanija proizvodi, ali neće biti po-jeden. Kako su iz kompanije poručili, nakon nekoliko dana pokazivanja javnosti, lizalica će biti reciklirana.

od paradajza se, za sad, pro-daje samo u Kanadi, ali Miche se nada da će se uskoro naći i na američkom i europskom tržištu.

FOtO VIjESt


80

vox populiaugust 2012 www.instore.ba

Spadam među one roditelje koji od rođenja svoje djece nikad nisu s mi-rom popili kafu. Što je ćeif koji se nikako ne treba uzimati olako. Jer je kafa, to znamo, više od napitka. Ona je i druženje i posao i razgovor i hi-ljadu drugih stvari koje trebaju sva-kom. Pa makar se radilo i o roditelju djeteta koje negdje krišom pije Red Bull. Uglavnom, kako kod kuće ne-mam mira, jasno je da ni ne pokuša-vam sa podmlatkom otići u neki javni objekat. Zašto bi i sebe i ostale goste izlagala stresu? Zato je moj društveni život sveden na par sati, koliko se us-pije pronaći neko ko će malo pripazi-ti. Odnosno, bio je sveden na to dok nisam sasvim slučajno pronašla igra-

onicu u kojoj, nevjerovatno ali istinito, primaju djecu ispod tri godine a bez roditeljskog nadzora. Jer, korist od igraonice u kojoj ja moram skakati sa djetetom ima samo dijete. Što se mene tiče, ja se dovoljno iskačem kod kuće. Od ove igraonice, ispostavilo se koristi imamo svi. I ja, koja sam od kafea preko puta napravila kancelariju jer imaju i bežični internet pa mogu raditi, imaju dobru kafu pa se mogu poslovno nalaziti sa svima sa kojima treba da se nađem, a može i neobavezni susret u večernjim satima jer igra-onica radi dovoljno dugo da se mogu naći sa prijateljima i stići kući na vri-jeme za spavanje. Moj sin je oduševljen. Ako će plakati kad ga ostavljamo sa bilo kim, ovdje će još sa vrata vikati pa-pa i poručivati nam da idemo na kafu, a ozbiljne problem ćemo imati tek kada ga pokušamo odvesti odatle, mameći ga bombonama i obećanjem da će doći opet. Hvaleći se nedavno prijateljima kako sam blago otkrila, pitali su me koliko košta to zadovolj-stvo. Četiri marke prvi sat, tri marke dodatni sat, a treći, koji nikada nije ostao, je džaba. Opa, rekao je moj prijatelj, otac dvoje djece. Fino oni to zaračunaju. Da se razumijemo, nisam od onih koji se razbacuju novcem, ali meni moj mir za sedam KM zvuči kao poštena pogodba. Osim toga, zar može jeftinije? Potpuno shvatam kako je sedam maraka cifra za koju možeš kupiti školjku jaja i mlijeko, ali, kažem, od ovih sedam maraka svi imamo tako mnogo koristi. Zapravo, ako čovjek malo bolje razmisli - svi osim vlasnice, koja ujedno i čuva naše dijete i koju bih često povela kući, da ikako može. Sedam maraka koje su tako goleme mojim prijateljima jedna-ko su sasvim sigurno goleme za toliko roditelja koji će radije trpjeti da im djete izvrće kafanu naopako, ili neće ni izlaziti, nego će se odlučiti da plate svoje slobodno vrijeme. Čak i kada se saberu svi oni koji kao ja više vole da se odmore nego kupe novu majicu, koliko nas treba da bude da bi se sa sedam maraka po glavi pokrili troškovi najma prostora, komunalija, prija-va, poreza, svih onih dadžbina koje država tako neumoljivo traži, a u isto vrijeme stvarajući atmosferu u kojoj je ostaviti dijete na dva sata, nekome luksuz. I koliko je još poslova u kojima ne postoji nikakva računica. I koji će se sasvim sigurno kao neisplativi ili kao “luksuz” zatvarati, ostavljajući ljude bez radnih mjesta. I nas roditelje bez dva sata mira. U isto vrijeme, dok se igraonice zatvaraju jer je to luksuz, dva sata parking u centru grada platila sam sedam maraka. S tim što mi, u slučaju auta, niko nije garanto-vao da će ga paziti. Niti su mi ga vratili zadovoljnog i sa friškim crtežom. Igraonice se zatvaraju, ali nisam čula da se zatvorio i jedan parking. Pitam se - šta to govori o nama.

Mirza Tanović, glumacLjubitelj tradicionalnog načina kupovine

Sarajevski glumac Mirza Tanović, koji je domaćoj javnosti poznat po ulogama u mnogobrojnim predstavama i igra-nim filmovima, a u novije vrijeme je itekako postao poznat po svojoj ulozi u Oscarom nagrađenom filmu Danisa Ta-novića Ničija zemlja, Mirza Tanović za InStore magazin govori o svojim kupovnim navikama, gdje kupuje, šta pre-ferira kupovati te kako gleda na moderne tržne centre.

Kako je odmah istakao na početku razgovora, istinsko mu je zadovoljstvo kupovati. Sa zadovoljstvom ode do obližnje samoposluge po namirnice ili do tržnice koja mu je u ne-posrednoj blizini mjesta stanovanja.

„Stvarno volim kupovati namirnice. S obzirom da sam stalno u pokretu te da ne znam kuhati, sasvim je logično da odlazak u kupovinu spada u moje svakodnevne obaveze“, kaže Mirza Tanović koji otkriva kako je već postao iskusan u kupovini. „Rijetko mi se može desiti da kupim lošiji proizvod jer sam, s obzirom koliko dugo kupujem namirnice za kuću, tu postao ite-kako iskusan. Isto tako, na tržnici imam svoje prodavače koji mi uvijek prodaju kvalitetno voće i povrće.“

Poznati glumac nije podlegao modernoj verziji kupovi-ne, gdje se sve svodi na odlazak u tržni centar sa spiskom potrebnih namirnica. „Tržni centri apsolutno desocijaliziraju ljudske odnose. Upravo zbog toga ne idem u tržne centre. Ja sam tradicionalan tip koji je naviknut da u maloj radnji gdje kupu-jem sa prodavačem izmijenim nekoliko riječi. To upravo meni daje posebnu notu i osjećam se ispunjenije dok se vraćam kući sa kupljenim namirnicama“, ističe Tanović koji dodaje kako ga se u centru grada, gdje stanuje, često može vidjeti sa vreći-cama u rukama kad se vraća iz kupovine. „Nekoliko puta sam tako bio uslikan pa me kasnije prijatelji zezaju da sam prava domaćica“, s osmijehom kaže poznati glumac.

Za trgovce kaže kako apsolutno razumije svu zahtjevnost njihovog posla te nema neugodnih situacija sa njima. „Tr-govci su u određenom smislu slični nama glumcima. Oni, kao i mi, u svakom trenutku moraju biti dobro raspoloženi i nasmi-jani bez obzira što se, možda, u određenom trenutku ne osjećaju tako. Upravo zato, kad vidim situaciju na kasi gdje se prodavač, recimo zbuni ili ne postupi kako treba, onda nastojim šalom da popravim situaciju. To mi najčešće i uspijeva. Ali, ako se takva si-tuacija često ponavlja, onda izbjegavam tu kasu i tog prodavača“, završio je svoju priču o kupovini glumac Mirza Tanović.

U korpi poznatihRazgovarao: Mario Trojer

Pomoć, kad ti treba

Piše: Vedrana Seksan

vox populi

QMax 3 val QR B2 BIH.indd 2 2.8.2012 14:38:58

Documents

Broj44(BiH)-p.64