Broj 4. Godina I. 22. listopada 2004. CIJENA 7 KNwww.hrvatski-vojnik.hr

ISSN

1

33

0 -

50

0X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

“Adriatic Phiblex” “Adriatic Phiblex”

REPORTAÆA

U akvatoriju srednjeg Jadrana odræana zdruæena viπenacionalna vjeæba

V isoki predstavnik EU zavanj ske i sigurnosne po s -love Javier Solana objavio

je imena ravnatelja koji Êe ubu du -Êe voditi poslove Europske obram -be ne agencije (EDA), Ëija je zada-Êa unaprijediti sve oblike zajedniË -kih obrambenih kapaciteta i poslo-va zemalja Ëlanica. Ravnateljiagen cije koja je osnovana u lipnju

ove go -d i ne je -su: bel -gij ski general bojnik Pierre Ho u -gardy (obrambe ne snage), Fran -cuz Bertrand de Cordoue (istraæi-vanja i tehnologija), talijanski bri -gadni general Carlo Magrassi (na -oruæanje) i ©ve anin Ulf Hammar -ström (industrija i træiπte).

SVIJET

2

DU©ANBE

NORFOLK

ATENA/NEW DELHI

STOCKHOLM

BRUXELLES

Nedugo nakon posjeta taj-landskog premijera Thak -sina Shinawatre ©vedskoj i

sastanka s kolegom GöranomPer ssonom, objavljeno je da Êeazij ska dræava svoje veÊ zastar-jele avi one F-5 gotovo sigurnozamije niti πvedskim Saab Gripe -nima. Ko naËnoj odluci pridonijet

Êe i nekoliko prezentacija koje sutvrtka Saab i visoki πvedski zrako-plovni Ëasnici predoËili Tajlan a -nima, te svibanjski posjet najboljihtajlandskih pilota πvedskim zrako-plovnim snagama prilikom kojegsu, uz od go varajuÊi teËaj, obavili ideset sa ti leta u πvedskim zrako-plovima.

Na sastanku uta dæikistanskojme tropoli, pred-

sjednik Emomali Rak h -monov i njegov ruski ko -lega Vladimir Putin sklo -pili su sporazum kojimje uspostavljena stalnarus ka vojna baza u tojzemlji.U zamjenu, Rusija Êe u sljedeÊihpet godina investirati oko dvije mi -lijarde dolara u tadæikistansku eko -nomiju. Detalji o bazi nisu poznati,ali je Putin napomenuo da Êe ona

jamËiti tadæikistan-sku stabilnost.Dvojica predsjedni-ka dogovorili su ivre men ski rok u ko -jemu Êe vojnici cen -tralno azijske re pu -blike za mi jeniti rus -ke vojnike koji trenu-taËno Ëuvaju zajed-

niËku granicu. Napokon, zakljuËen je i dogovorda Rusija preuzme nadzor nad su -stavom promatranja svemira kojise nalazi u Tadæikistanu.

Na dvije strane svijeta pro-teklog su se tjedna do go -dile dvije zrakoplovne ne -

sreÊe. U srediπnjoj GrËkoj, tijekomtrenaænih letova, dva su se zrako-plova F-16 grËkog ratnog zrako-plovstva sruπila u blizini manastiraAghios Lavrentios, na planinskompodruËju. Pronaene su obje olu pi -ne i tijela Ëetvorice poginulih pi lo -ta. Uzroci nesreÊe nisu sluæbenoob javljeni, ali se nagaa da je po -

sada jednog zrakoplova skrenula sprav ca i udarila u planinu, a drugizrakoplov je naletio na rep prvoga.U Indiji, u blizini zrakoplovne bazeGwalior, tijekom zajedniËke vjeæbesa singapurskim zrakoplovimaF-16, sruπio se indijski Mirage2000. SreÊom, dvojica pilota suse katapultirali na vrijeme, kada jezra koplov veÊ poËeo pokazivatiteh niËke probleme.

A meriËka je ratna mornarica 18. li sto -pada predstavila Ëetiri inaËice novihmornariËkih radnih odora. Slika pri -

ka zuje jednu od Ëetiri moguÊe opcije, a mor -narica Êe ih testirati ove zime. Svaka odoranudi viπe razliËitih moguÊnosti. KonaËna ina -Ëica odabrat Êe se na osnovi miπljenja mor -na ra koji Êe isprobati odore.

I Tajland æeli Gripene

Solana objavio imenaravnatelja EDA-e

Iako je boravio u Berlinuzbog razgovora o pristu -pu svoje zemlje Eu rop -

skoj uniji, turski ministar van-j skih poslova Abdullah Gülsti gao je demantirati napiseu kojima se spominjala mo -guÊ nost turske kupnje neko-liko stotina tenkova Leopard

2 koji nisu potrebni njemaËkoj vojsci. Gül je izjavio da je zaËuen πto jetakva vijest uopÊe postala udarna u njemaËkim medijima.

BERLIN

Leopardi ne skaËu do Turske

Ruska baza u Tadæikistanu

Tri pada zrakoplova

Nove ameriËkemornariËke odore

22. listopada 2004.

Norveπke fregate klase Fridtjof Nansen

Brigadir FlemmingAgerskov, zamjenikzapovjednika misijeUNMOGIP

U akvatoriju srednjegJadrana uspjeπno je provede-na zdruæena viπenacionalnavjeæba Adriatic Phiblex 04-6 ukojoj su sudjelovali pripadniciOS-a iz Ëetiri dræave, i toSAD-a, Makedonije, Albanijei Hrvatske

IZ SADRÆAJA

IMPRESUM

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vesna.pintaric@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.rh)Urednici rubrika: Marija Alvir(marija.alvir@morh.hr), Domagoj VlahoviÊ

Novinari: Leida Parlov, Milenka Pervan StipiÊ,Josipa PericaFotografi: Tomislav Brandt, Davor Kirin,Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Iva Dobravc Webmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)

Redaktor: Danica PajiÊLektor: Lidija BogiπiÊKorektor: Gordana JelaviÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 4568-699; fax: 4551-852

Tajnica redakcije: Jasmina AugustiÊ tel: 4568-041; fax: 4551-852

Pretplata:Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zag reb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na ad re su TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:AKD Agencija za komercijalnu

djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hr

U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2004.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

U prigodi obiljeæavanja 5. obljetnicesudjelovanja pripadnika OSRH u miro-

vnim misijama UN-a, 15. listopada uMORH-u je odræana prigodna sveËanost

U sudjelovanju u misiji vaænoje koliko je pojedinac uvjeæban,njegovo ili njezino iskustvo uzapovijedanju vodovima, satni-jama ili bojnama, a najviπe odsvega naËin na koji pojedinacdjeluje i surauje

S t r a n a 4

S t r a n a 1 0

Program gradnje protupodmorniËkih fregatamale zamjetljivosti klase Fridtjof Nansen

jedan je od najveÊih i najskupljih europskihvojnih programa, a svakako najveÊi u

norveπkoj povijesti

S t r a n a 2 2

S t r a n a 8

“Adriatic Phiblex”

Naslovnicu snimio Mario GALIΔ

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Hrvatski doprinos miru u svijetu

Uak va to riju oto ka Æir ja13. li sto pa da za vrπ e naje zdruæe na voj na

vjeæba “AD RI ATIC PHI -BLEX 04-6”. U vrlosloæe noj i zahtjev nojvjeæbi u koj oj suiz ve dene naj -sloæe nije

tak ti Ë ke ope ra cije sud je lo va lo jego to vo ti su Êu pri pad ni ka oruæa nihsna ga Re pu bli ke Al ba nije, Ma ke -do nije, SAD-a i Hrvat ske.

Pre ma tak ti Ë kom sce na riju za da -Êa po stroj bi an gaæi ra nih u vjeæbibi la je ot kri van je i pres re tan je te ro -ri sti Ë kog bro da, a po tom brzim dje -lo van jem des ant nih sna ga neu tra -li zi ran je te ro ri sti Ë kih sku pi na naoto ku Æir ju. U vjeæbi su s hrvat skestrane sud je lo va le po stroj be Hrvat -ske rat ne mor na ri ce, rat nog zra ko -plov stva i ko pnene voj ske, te po -mor ska po li ci ja i luË ka ka pe ta ni ja.Al ban ske oruæane sna ge sud je lo -va le su s jed nim pjeπ a Ë kim, a ma -

ke don ske s jed nim inæen je rij skimvo dom, a s ame ri Ë ke strane uvjeæbi je sud je lo vao ra za raË TheSul li vans DDG-68 iz sa sta va 6. flo -te i zra ko plo vi F16. Mak si mal niman gaæi ran jem svih su dio ni ka injho vim sklad nim i uË in ko vi timdje lo van jem vjeæba je u pot pu no stiuspje la.

Po ka zan vi sok stu panjin te ro pe ra bil no sti, pro fes io nal no stii uv jeæba no sti

Uv jeæba van je, tij ekom koj eg jetre ba lo usvoj iti zaj ed ni Ë ke pro ce -du re ko mu ni ci ran ja i in te rak cije usloæe nim uv jet ima, po Ë e lo je 2. li -

sto pa da. Pjeπ a Ë ke po stroj be uv -jeæba va le su se na voj nom po li go -nu u Slun ju, a po mor ske sna ge na

sredn jem Jad ra nu. Vrlo je vaæno is tak nu ti da

su u vjeæbi sud je lo va leoruæane sna -

ge svih ze mal ja pot pis ni ca Ame ri Ë -ko-jad ran ske po vel je o part ner stvu,koje su tij ekom vjeæbe po ka za le vi -sok stu panj in te ro pe ra bil no sti udje lo van ju, pro fes io nal nost te dob -ru uv jeæba nost, πto je sve vaæno zaostva ren je zaj ed ni Ë kog cil ja, a to jepri stu pan je NA TO sa ve zu. A da jeupra vo to jed na od bit nih zna Ë aj kiove vjeæbe potvrdio nam je i zam -je nik za pov jed ni ka HRM-a ko mo -dor Zden ko Si mi Ë iÊ, ko ji je navjeæbi bio u svoj stvu iza sla ni ka na -Ë el ni ka GSOS-a RH.

Ovak ve vjeæbe pro vo de se ra diodræan ja voj nih vjeπ ti na, po ve Êan jasu radn je, po bol jπ an ja ope ra tiv nih

REPORTAÆA

Uspjeπno provedena zdruæena viπenacionalna vjeæba “Adriatic Phiblex” 04-6 u kojoj

su sudjelovali pripadnici OS-a iz Ëetiri dræave, i to SAD-a, Makedonije, Albanije i

Hrvatske, pokazala je njihovu veliku uvjeæbanost i osposobljenost za zajedniËku

provedbu svih pa i najsloæenijih zadaÊa. Do izraæaja je u punoj mjeri doπla sposob-

nost zajedniËkog djelovanja, a iskustva steËena u ovoj vjeæbi bit Êe vaæna za daljnju

suradnju te Êe se njima sve zemlje koristiti i u buduÊim zajedniËkim aktivnostima

422. listopada 2004.

Leida PARLOV,

snimio Mario GALIΔ

“Adriatic Phiblex” U akvatoriju srednjeg Jadrana odræana zdruæena viπenacionalna vjeæba

stan dar dnih po stu pa ka te usklai -van ja funk ci ja za po vi je dan ja i nad -zo ra. Ovo go di πn ja vjeæba je po ka -za la ka ko voj ske ze mal ja koje su unjoj sud je lo va le mo gu uspjeπ no su -raiva ti i zaj ed ni Ë ki dje lo va ti te dasu spre mne od go vo ri ti na ugro zekoje su prij etn ja sta bil no sti i si gur -no sti.

Vjeæbu smo pra ti li s bro daHRM-a DBM 82 Krka koj im je za -po vi je dao po ruË nik fre ga te Zo ranVi sko viÊ. Na bro du je zaj ed no svoj nim i ci vil nim duænos ni ci ma ze -mal ja koje su sud je lo va le u vjeæbi is no vi na ri ma bio i za pov jed nikvjeæbe ka pe tan boj nog bro da Ma -rin Sto π iÊ. Plo vid bu do Æir ja za po v -jed nik Sto π iÊ isko ri stio je za krat kuprez en ta ciju vjeæbe u koj oj su su d -je lo va li i pri pad ni ci al ban skih ima ke don skih oruæa nih sna ga. Onisu uk rat ko pred sta vi li svoje oru æa -ne sna ge, te nas upoz na li sa svo-j om ulo gom u vjeæbi.

Pres re tan je te ro ri sti Ë kog bro da ides ant mor na ri Ë kog pjeπ a π tva

Ia ko smo bi li upoz na ti s tak ti Ë -kim sce na rij em, ono πto smo vid je libi lo je doi sta im pre siv no. Prva fa zasce na ri ja pre dviala je ot kri van je ipres re tan je te ro ri sti Ë kog bro da ko -j eg je “glu mio” “Faust Vra nË iÊ”.

Dok je plo vio pre ma Æir ju na ko -j em su bi li te ro ri sti Ë ki punk to vi,uo Ë i le su ga sna ge po mor ske po li -cije. Ka ko se po sa da ogluπ ila naope to vane po zi ve po li cije da sezau sta vi ra di pre gle da, izveden jeprepad diverzantskim snagama izmora i iz zraka. Mor na ri Ë ki di ver -zan ti su se iz he li ko pte ra Mi-8spu sti li na krme ni dio bro da u voæ -nji. Nakon brzog svla da van ja te ro -ri sta i po sa de, brod su preuz elesna ge po mor ske po li cije i luË ke ka -pe ta nije te ga ot pra ti le u lu ku.

I dru gi dio sce na ri ja pre dviao jevrlo teπ ku i po ten cij al no opas nu za -da Êu prekr ca van ja pre ko krmeneram pe des ant nih sna ga s ve li kogdes ant nog bro da DBM 81 Ce ti nana des ant ne Ëam ce u plo vid bi. Na -kon πto je i ta za da Êa uspjeπ noobav l je na, i to u do sta lo π im me te -ouv jet ima, ka ko smo ka snije doz na -li stan je mo ra bi lo je toË no na gra -ni ci za iz ved bu ta ko sloæene ope ra -cije, des ant ne sna ge upu ti le su sepre ma ju go is toË noj oba li oto ka ka -ko bi na nje mu neu tra li zi ra le te ro ri -sti Ë ke punk to ve. Ma li pre pad nides ant zaj ed no su uspjeπ no iz ve lipri pad ni ci hrvat skih, ma ke don skihi al ban skih oruæa nih sna ga.

Tij ekom cij ele vjeæbe po drπ ku smo ra pruæa li su ame ri Ë ki ra za raË

REPORTAÆA

22. listopada 2004.5

Gen eral boj nik Dra gan An dres ki, voj niiza sla nik Re pu bli ke Ma ke do nije

Sve zeml je su dio ni ce ove vjeæbe pot -pis ni ce su Ame ri Ë ko-jad ran ske po vel jei ovo je pri li ka za uv jeæba van je naπ ihsna ga, ali i pri li ka da se vi di ka ko dru gira de, te da se πto bol je pri pre mi mo zakrajn ji cilj a to je ula zak u NA TO. Za do -vol jan sam svim pri ka za nim na prez en -ta ci ji kao i sa mom vjeæbom. VeÊ sampri su s tvo vao i ne kim ra nij im vjeæba matij e kom travnja i svibnja na voj nom po -li go nu Slunj u koj ima je sud je lo va la ijed na po stroj ba ma ke don skih oruæa nihsna ga. Ia ko mi ne ma mo mo re, ni su uvi -jek sve ak cije na mo ru iskljuË i vo za da -Êa po mor skih po stroj bi veÊ mo gu sud -je lo va ti i ko pnene po stroj be, a upra votu ma ke don ske oruæane sna ge vi demo guÊ nost svoje par ti ci pa cije. ©to setiËe naπih daljnjih zaj ed ni Ë kih ak tiv no -sti mogu reÊi ka ko Êe bi ti joπ vjeæbi πtoje u skla du sa zakl juË ci ma ne dav noodræa nog sa stan ka ze mal ja pot pis ni caAme ri Ë ko-jad ran ske po vel je na Brij uni -ma, a na dam se da Êe se sli Ë ne vjeæbeodræa ti i u Ma ke do ni ji. Odræa van je tak -vih vjeæbi je i u funk ci ji slan ja po stroj biu mi ro ve mi sije, a Re pu bli ka Ma ke do ni -ja tre nu ta Ë no ima jed nu po stroj bu u mi -rov noj mi si ji u Af ga ni sta nu i jed nu ra zi -ne vo da u Ira ku.

Iskrcavanje desantnih snaga na obalu ublizini teroristiËkih punktova

The Sul li vans DDG-68 i ra ket nato povnja Ëa “©ib enik”, ko ji su os i -gu ra va li mor ske pri la ze za des ant -ne sna ge, a po drπ ku iz zra ka da va -li su ame ri Ë ki zra ko plo vi F16.

Uv jeæba nost di ver zan tskih sna gaNakon uspjeπ no za vrπ ene vjeæbe

za pov jed nik Sto π iÊ je bio iz nim noza do vol jan jer je sve iz ve de no ure al nom vre me nu i u skla du s pla -no vi ma. “Is poπ ti va ne su sve pro ce -du re, vre men ska ko or di na ci ja bi laje ap so lut na, a mo gu Êi ri zi ci sve -de ni su na mi ni mum”, re kao jeSto π iÊ, te je do dao da sve to go vo riu pri log to me ka ko je na pu tu kano vim aso cij acij ama uË in jen joπ je -dan ko rak na prij ed. Pre ma nje go -voj oc je ni na pu tu ka ukl juË i van ju

u NA TO do sti gli smo vi so ke stan -dar de kao zeml ja doma Êin. Tij e -kom zaj ed ni Ë kog dje lo van ja po ka -za lo se da su ot klon jene sve ba ri-j ere u ko mu ni ka ci ji, a po stig nut jei si ner gij ski uË i nak zaj ed ni Ë ke uv -jeæba no sti. Oso bi to je do iz raæajado πla uv jeæba nost di ver zant skihsna ga, po stroj bi brze re ak cije, Ëijeje uË in ko vi to dje lo van je iz nim novaæno za oËu van je sta bil no sti i si -gur no sti na Jad ra nu. Ka pe tan Sto -π iÊ je do dao i ka ko su u vjeæbi upu noj mje ri sud je lo va le i sna gepo mor ske po li cije i luË ke ka pe ta -nije.

Vjeæbom je bio za do vol jan i zam -je nik za pov jed ni ka HRM-a ko mo -dor Zden ko Si mi Ë iÊ, ka za vπi ka koje vjeæba pro ve de na vrlo uspjeπ no,

a sve za daÊe re a li zi rane su u skla -du s pla nom. Is tak nuo je ka ko jedob ra uv jeæba nost i ob uË e nost svihsu dio ni ka oso bi to do πla do iz raæajaako se uz me u ob zir da je vjeæbaodræa na u na vi ga cij ski teπ kom pro -sto ru s mno go oto ka i u me te ouv -jet ima ko ji su bi li na gra ni ci zapro ved bu ta ko sloæe nih ope ra ci ja.Ko mo dor Si mi ËiÊ je na po me nuoka ko je ova vjeæba za nas za niml ji -va i zbog to ga jer je u njoj do πlado iz raæaja i dob ra uv jeæba nostsna ga koje Ëi ne Vla di nu ko or di na -ciju za nad zor eko lo πko-ri bo lovnogpoj asa.

REPORTAÆA

6 22. listopada 2004.

Bri ga dir Vik tor Be rdaj, na Ë el nik Ob uË nog i ope ra tiv nog od je la uGlav nom stoæe ru al ban ske voj ske

Nije prvi put da al ban ske oru æanesna ge sud je luju u ovak voj vjeæ bi, ta -ko da veÊ ima mo odreena is ku stva.Ali sva ka slje de Êa vjeæba do no si no -va. Nis mo ovdje sa mo za to da raz -mjen juj emo is ku stva veÊ i da uË i mojed ni od dru gih i una preuj emo za-j ed ni Ë ke pro ce du re dje lo van ja. Ovoje dob ra pri li ka da se upoz na or ga ni -za ci ja vaπ ih oruæa nih sna ga te da sevi di moæe li se πto bol je na pra vi ti naidu Êoj ovak voj vjeæbi, ko ja bi se tre -ba la odræa ti u Al ba ni ji.

Ka pe tan fre ga te Llo yd Ca fran, mor na ri Ë ki ata πe u ame ri Ë kom ve le po slan stvu

Vjeæba je iz nim no vaæna i za SAD i zaosta le tri zeml je na njiho vom pu tu zaula zak u NA TO. No, ne æe lim stav l ja -ti na gla sak sa mo na NA TO, veÊ nasa mu su radn ju ze mal ja koje su sud je -lo va le u vjeæbi. Za da Êa voj ske nijevo en je ra ta, ne go oËu van je mi ra. Iz -nim no sam za do vol jan po stig nu timre zul ta ti ma i mi slim da je ova vjeæbaizvrstan prim jer meusob ne su radn jesve Ëe ti ri zeml je. Vo lio bih da je sud -je lo va lo vi πe US po stroj bi, ali naæa -lost zbog do gaaja u svi je tu to nijebi lo mo guÊe. Dodao bih i kako se ika pe tan ra za ra Ëa Sul li va na pohval noiz ra zio o vjeæbi.

Prije poËetka vjeæbe na brodu DBM-82Krka odræana je prezentacija za vojne i

civilne duænosnike te novinare

DBM-81 Cetina pri voænji vrπnom brzinomu trenucima prilaza mjestu desanta

22. listopada 2004.

Na po ziv svog ko le ge mi nis tra ob ra neRH Be ris la va Ron Ëe vi Êa, 19. i 20. li sto -pa da u po sje tu Hr vat skoj bo ra vio jemi nis tar ob ra ne Re pub li ke Bos ne iHer ce go vi ne Ni ko la Ra do va no viÊ.

U pr vom di je lu po sje ta raz go va ra lo seo su rad nji na po druË ju me u na rod nihvoj nih ope ra ci ja, bi la te ral noj ob ram be -noj su rad nji, is kus tvu Re pub li ke Hr vat -ske u pro ce su pri stu pa nja Sje ver no at -lant skom sa ve zu i MAP-u te o re for ma -ma oru æ a nih sna ga. Raz go vo ri ma su na -zo Ëi li is tak nu ti pred stav ni ci OS RH iOS BiH, te ve le pos la nik BiH u RH Zlat -ko Diz da re viÊ.

Na tis kov noj kon fe ren ci ji ko ja je odræ a -na ne po sred no na kon raz go vo ra, mi nis -tar Ra do va no viÊ je u krat kim crta mapred sta vio svo je mi nis tar stvo: “Mi nis tar -stvo ob ra ne BiH pos to ji se dam mje se ci.Bit no je re Êi da su prom je ne u sus ta vuob ra ne BiH me u naj vaæ ni jim prom je na -ma na kon pot pi si va nja Day ton skog spo -ra zu ma. One idu u prav cu ko ji na πimgra a ni ma, kao i oni ma iz su sjed nih ze -ma lja, nu di su stav ko ji je pro fe si o nal ni ji,pred vid lji vi ji i jef ti ni ji. Da naπ nje raz go -vo re is ko ris ti li smo za upo zna va nje svo -jih ko le ga iz MORH-a s na πim ak tiv nos -ti ma i pla no vi ma u na do la ze Êom ra zdob -lju. Ta ko er, raz mot ri li smo i mo guÊ nos tisu rad nje na πih ze ma lja u voj nom i ob -ram be nom po druË ju. S na πeg sta no viπ ta,ne pos to je pre pre ke ta kvoj su rad nji”.

“Za do volj stvo je Ëu tikon sta ta ci ju da je iz me unas vr lo dob ra su rad nja”,na po me nuo je hr vat skimi nis tar Ron Ëe viÊ. “BiH ugra e nju svog kon cep taob ra ne Hr vat sku do æ iv lja -va kao zem lju pri ja te lja isu rad ni ka. Sna æ no po du -pi re mo nas to ja nja BiH dapri stu pi Part ner stvu zamir. U sklo pu bi la te ral neob ram be ne su rad nje pred -lo æ i li smo πest ak tiv nos tiza 2005. go di nu. Mi nis tar -stvo BiH ih je na Ëel no pri-h va ti lo, ali ih mo ra mo oæ i -vo tvo ri ti i for ma li zi ra tikroz od go va raj uÊe od lu ke

Vla de”.Mi nis tar Ron Ëe viÊ je, po drob ni je opi -

suj uÊi su rad nju is tak nuo πko lo va nje:“Upo ra bu si mu la cij skih sre diπ ta, za jed -niË ki rad na po druË ji ma raz li Ëi tih ob li kaobu ke, mo gu Êu razmje nu πkol skih ka pa -ci te ta... To su pi ta nja ko ja se ti Ëu svihtran zi cij skih ze ma lja”.

Na upit ka da se oËe ku je ula zak BiH uPfP, mi nis tar Ra do va no viÊ je re kao da su“teh niË ki uv je ti is pu nje ni, ali pos to je ipo li tiË ki. I iz te sku pi ne smo is pu ni linaj ve Êi broj zah tje va, ali os ta je pi ta njesu rad nje s Haπ kim su dom, ko ja, pre maoc je na ma Ëla ni ca NA TO-a, ni je na do vo -lj noj ra zi ni. Kraj nji is hod pri stu pa njaBiH PfP-u ovi sit Êe o uhi Êe nju oso ba ko -je su op tu æ e ne za rat ne zlo Ëi ne, a naj -vaæ ni ja ime na na toj li sti su Ra do vanKa ra dæ iÊ i Rat ko Mla diÊ”.

Dru gi dan po sje ta u pot pu nos ti je biorad nog ka rak te ra.

D. VLA HO VIΔ

Sve Ëa na pri se ga su da caPu kov ni ca Bla æ en ka ©imu no viÊ Kljeπ -

tan ime no va na je na du æ nost vi πeg voj -

nos te gov nog tu æ i te lja, a sa tnik Dar ko

Meπ tro viÊ na du æ nost su ca, zam je ni ka

pred sjed ni ka Voj nos te gov nog su da u

Spli tu, i to 18. li sto pa da u pro sto ri ja ma

MORH-a.

Pri se æ ni ci ma je tekst pri se ge Ëi ta la

pred sjed ni ca Vi πeg voj nos te gov nog su -

da u Za gre bu pu kov ni ca Dra gi ca Ko ke -

ti, na kon Ëe ga se s ne ko li ko ri je Ëi pri -

sut ni ma ob ra ti la no vo i me no va na tu æ i te -

lji ca pu kov ni ca ©imu no viÊ Kljeπ tan.

Sve Ëa nos ti pri se ge su da ca bio je na zo -

Ëan mi nis tar ob ra ne Be ris lav Ron Ëe viÊ.

J. P.

Uspjeπno provedenahumanitarna akcija

Humanitarna akcija pokrenuta za

pomoÊ pri kupnji nove proteze djelatni-

ci MORH-a Vesni ©tefoviÊ uspjeπno je

provedena. Prema izvjeπÊu Financijske

sluæbe prikupljeno je 78.680,00 kn te

tim povodom naπa kolegica zahvaljuje

svima koji su se odazvali toj humani-

tarnoj akciji:

Svim dragim djelatnicima, kolegama,

prijateljima i braniteljima, ministru

obrane, Sluæbi za odnose s javnoπÊu i

gospoi Marijani Klanac osobno od srca

zahvaljujem πto ste mi svi pomogli i iza-

πli u susret svojim odricanjem meni za

pomoÊ u humanitarnoj akciji za novu

protezu. Svojom pomoÊi i ne znate

koliko ste mi doista pomogli jer mi je

dosadaπnja proteza zapravo uvelike

naruπila zdravlje. Time ste pridonijeli

mom boljem i zdravijem æivotu u bu -

duÊ nosti te sreÊi da hodam kao i svi

ostali zdravi ljudi.

Joπ jednom veliko HVALA svima.

Vaπa kolegica Vesna ©tefoviÊ

V I J E S T I

Ne postoje prepreke meusobnoj suradnjiMinistar obrane BiH u posjetu Hrvatskoj

MORH

7

snim

io T

. Bra

ndt

snim

io T

. Bra

ndt

22. listopada 2004.

MORH

8

U pri go di obil jeæa van ja 5. obl jet -ni ce sud je lo van ja pri pad ni kaOSRH u mi rov nim mi sij ama

UN-a, 15. li sto pa da u MORH-u jeodræa na sveË a nost na koj oj su uzmi ni stra ob rane Be ri sla va Ro nË e vi -Êa bi li i iza sla nik Preds jed ni ka Re -pu bli ke gen eral u mirovini Pe tarSti pet iÊ, pred s jed nik Hrvat skog sa -bo ra Vla di mir ©eks, zam je nik na Ë -el ni ka GSOS-a, gen eral pu kov nikSlav ko Ba riÊ, Ëel nik UNDP-a Cor -ne lius Klein. Pro sla vu su uve li Ë a li isu dio ni ci mi si ja, kao i broj ni vi so kiduænos ni ci MORH-a i OS-a.

Sre di πn ja pro sla va po Ë ela je u Do -mu HV-a “Zvo ni mir” in to ni ran jemhrvat ske him ne i mi nu tom πutn jekoj om se oda la po Ë ast svim po gi nu -lim hrvat skim bra ni tel jima. U imevrhov nog za pov jed ni ka oruæa nihsna ga pri sut ne je poz dra vio i uPred s jed ni ko vo ime Ëes ti tao gen eralPe tar Sti pet iÊ, ka za vπi ka ko je Hr -vat ska spe ci fiË na zeml ja ko ja je isa ma os je ti la πto znaËi bi ti pri ma teljmi si ja, kao i πto znaËi bi ti su dio nikpris je ti vπi se 1991. go di ne ka da je una πu zeml ju sti gao prvi kon tin gentmi rov nih pro ma traËa UN-a. “To suod go vor ne i teπ ke za daÊe, ali svi jesto oËu van ju mi ra u svi je tu ipak nasvo di, jer taj mir mi smo pla ti li vrlovi so kom cij enom”, is tak nuo je.“Pro nij eli ste dil jem svi je ta Ëast i

sla vu Hrvat ske voj ske i πti ti li in te -rese mi ra i de mo kra cije”, za vrπ io jegen eral Sti pet iÊ.

Uz Ëes tit ke se ob ra tio i preds jed -nik Hrvat skog sa bo ra Vla di mir©eks. Go vo re Êi o pri pad ni ci ma mi -si ja i njiho vim uspjes ima, ©eks je is -tak nuo: “Pre ma svim stan dar di manaπi su po li caj ci i pri pad ni ci oruæa -nih sna ga po ka za li naj vi πi stu panjpro fes io na liz ma, struË no sti i dje lo -tvor no sti”, spo me nu vπi pri tom ve li -ku i od luË uj uÊu ulo gu koju imaHrvat ski sa bor pre ma Usta vu u ko -jem se od luË uje o sud je lo van ju, od -no sno upu Êi van ju u mi rov ne mi sije.

Mi ni star Ro nË e viÊ je pods jet io naprvi od la zak naπ ih voj nih pro ma -traËa u mi siju UN-a u Sij era Le one1999., do da vπi ka ko OSRH tre nu ta -Ë no sud je luju u osam mi rov nih omi -si ja UN-a. Prvi vod voj ne po li cije umi siju ISAF pod okril jem NA TO-aupuÊ en je u vel jaËi 2003. go di ne atre nu ta Ë no se ta mo na la zi 50 pri -pad ni ka 4. vo da. Teæi π te daljnjegdje lo van ja bit Êe usmje re no pre maja Ë an ju i uË vrπ Êi van ju po zi cije RH umi rov nim ope ra cij ama na stav komsud je lo van ja i po ve Êan jem bro ja Ëa -sni ka u mi sij ama, te ukl juË i van jem

RH u no ve mi rov ne mi sije, is tak nuoje mi ni star ob rane.

Tom je pri go dom mi ni star Ro nË e -viÊ uruË io priz nan ja su dio ni ci mami si ja te se zahva lio i podræao sveone ko ji se od luËe za ta kav vaæanko rak koj im “pri do nose ko lek tiv nojsi gur no sti i mi ru u svi je tu”. Gen eralBa riÊ, pak, ka zao je ka ko no vi pri -stup ko lek tiv noj si gur no sti sve vi πedo bi va na vaæno sti a Hrvat ska kaodio te no ve re al no sti sud je luje su -klad no svoj im mo guÊ no sti ma. Is tak -nuo je i ka ko se po ve Êa van jem mi -si ja jas no po ka zuje da Hrvat ska ra -zu mije te pot rebe i æe li pri do no si timi ru, πto pri do no si i do stoj nompred stavl jan ju oruæa nih sna ga.

»el nik UNDP-a Cor ne lius Kleinre kao je ka ko su us po sta va i odr æa -n je mi ra kljuË ne za daÊe mi si jaUN-a, a upra vo je Hrvat ska to nau -Ë ila na je dan vrlo teæak naË in.

Pri sut ni ma se na kraju na krat koob ra tio i pu kov nik Gor dan Cvet niÊ,Ëel nik na πe prve mi sije u Sij era Le -on eu, zahva li vπi na pov je ren ju kojeim je uka za no. Pro sla va je, uz pri -god ni dom jen ak, na stavl je na i raz -gle da van jem iz loæbe fo to gra fi ja na -π ih pri pad ni ka iz svih mi si ja.

Obiljeæena peta obljetnica sudjelovanja pripadnika OSRH u mirovnim misijama UN-a

Hrvatski doprinos miru u svijetu“Pro nij eli ste dil jem svi je ta Ëast i sla vu Hrvat ske voj ske i πti ti li in te rese mi ra i de mo kra cije”, rij eËi su izaslanikaPredsjednika Republike gen era la Pe tra Sti pet iÊa upuÊ ene pri pad ni ci ma OSRH, su dio ni ci ma mi rov nih mi si ja

Josipa PERICA, snimio Davor KIRIN

Ministar RonËeviÊ uruËio je priznanja svim sudionicima mirovnih misija, podræavπisve one koji se odluËe za takav vaæan korak

Visoki uzvanici u razgledavanjuizloæbe fotografija snimljenih tijekomboravka pripadnika OSRH u misijama

K a ko je kon sta ti rao sa tnik Ma -rolt, zalaganje pri pad ni ka 4.vo da VP-a bi lo je ovih da na vr lo

in ten ziv no, ali i sa da, u po stiz bor nomraz dobl ju, in ten zi tet za da Êa ne jen ja -va. Na pro tiv, uz re do vi te voj no-po li -cij ske po slo ve sa da su Ëes te za daÊeos igu ran ja iz bor nih ma te rij a la od to -Ëke ula ska u na πu, tj. ka bul sku zo nuope ra ci ja. Pa ra fra zi rao bih iz ja vuzam je ni ka za pov jed ni ka ka bul skemul ti na cio nal ne bri ga de, nor veπ kogbri ga di ra Opa da la: “Ve li ki po sao jeza vrπ en jer je gla so van je za vrπ i lo, no,sa da slij edi os igu ran je gla saË kih ma -te rij ala, inau gu ra ci ja preds jed ni ka i,na rav no, mo ra mo bi ti spre mni na mo -guÊe re ak cije stra na ne za do voljnih iz -bor nim re zul ta ti ma. Po sao za pra vo joπtraje pa tre ba isko ri sti ti vrij eme za od -mor, jer su daljnji na po ri pred na ma!”

Ahmad o iz bo ri ma i za do voljstvu pri su stvom ISAF-a

Pro πe tao sam do du Êan-kon tej ne rako ji dræi lo ka lac po ime nu AhmadWahe led. To je ma li im pro vi zi ra nishop u koj em se pro daju mu zi Ë kiCD-ovi, DVD fil mo vi, ra dio kaz eto fo -ni, CD pla y e ri, te raz no raz na dru gaelek tro ni Ë ka opre ma. Lju baz ni Ah -mad je vrlo ra do sa mnom po pri Ë ao onaj ak tu al ni joj te mi, o iz bo ri ma. Taj

35-go di πn ji trgo vac veÊ vi πe od dvi jego di ne u na π em kam pu vo di ovaj du -Êan. Kaæe da su ovi iz bo ri neπ to naj -bol je πto se protek lih go di na do go di lou zeml ji. Ka ko reËe, na kon vla da vi nekral je va, za tim mudæa he di na, pa ta li -ba na, sve do 2001. ka da je us lij edi laame ri Ë ka voj na ak ci ja, zeml ja je stal -

no bi la iz loæe na raz no raz nim ra to vi -ma i su ko bi ma. Ovo je na po kon neπ toπto ulij eva na du af ga ni stan skom na -ro du. Ia ko je na dan iz bo ra vrij emebi lo iz nim no hlad no, a bi lo je i do staprij etn ji i za straπ i van ja na ro da, go to -vo 90% lju di Ëak i u naj udal je nij imse li ma izi π lo je na gla so van je, strplji -vo Ëe kaj uÊi pon egdje i po 4-5 sa ti.Lju di su pres ret ni πto su prvi put usvoj oj po vi je sti do bi li pri go du da od -luËe o svoj oj bu duÊ no sti. To je vra ti lona du u bol je su tra, na du za πko lo va-n je dje ce, do bi van je bol ni ca, ces ta,tvor ni ca, elek tri Ë ne en er gije, vo de isve ga osta log pot reb nog za nor ma lanæi vot, ia ko su, do daje, Af ga ni stan cisvjes ni da Êe za to tre ba ti do sta go di -na. Ahmad mi kaæe ka ko su on i nje -gov na rod iz nim no sret ni s ISAF-om,jer prije sve ga po maæu u oËu van jumi ra u zeml ji, a os im to ga po maæu ura zvoju i re kon struk ci ji zeml je. Po -navl ja mi da su lju di u Af ga ni sta nu

umor ni od ra to va i da nit ko od obi -Ë nih lju di ne æe li vi πe ra to va ti. Kaæeka ko je za iz bo re naj vaænije da onajtko je naj vi πe æel jen od na ro da bu deizab ran da vo di zeml ju. Na krajukaæe da bi za Af ga ni stan bi lo dob roda ISAF ostane idu Êih 30-40 go di na,od no sno je dan na ra π taj. Ka ko su se udu Êa nu na π li i naπi pri pad ni ci, vo zaËBOV-a na red nik Zvon ko Ze sko i za -pov jed nik des eti ne VP-a, Ëa sni Ë kinam jes nik Stje pan Mar ko viÊ, za po-z drav je “pa la” i jed na zaj ed ni Ë ka fo to -gra fi ja s naπ im lju baz nim doma Êi nom.

Ra zvod ni ca Jer biÊ i “muπ ki po slo vi”Pro duæio sam raz go vor s naπ im pri -

pad ni ci ma. Oni mi re ko πe da po saonakon iz bo ra nije man jeg in ten zi te tane go u vrij eme gla so van ja. Ra zvod ni -ca Na ta li Jer biÊ, na πa je di na voj napo li caj ka, os im, na rav no, za pov jed ni -ce vo da VP-a, po ruË ni ce Vla ste Zeku -liÊ, ka snije mi rekla da su iz bo ri zanju bi li psiho lo πki tre nu tak, ko ji je sa -da iza nas. Tog je da na bi lo ma lo vi πeopre za, ali sve se na stavl ja is tim tem -pom. Ra zvod ni ca Na ta li je du go go di -πn ji pri pad nik voj ne po li cije. Poz na taje po to me da obavl ja sve, ka ko reËe“muπ ke po slo ve”, ni ka da se ne æa lini ti traæi po pu ste i pri vi le gije za to πtoje æe na. »ak je i na dan gla so van jabi la na os igu ran ju jed nog kon trol nogpunk ta gdje je s ko le ga ma iz VP-a bi -la na re do vi toj za da Êi. Tu je po sao na -π eg ti ma bio os igu ran je lo ka cijecheckpo in ta, te nad zor ra da pri pa dni -ka ka bul ske po li cije ko ji su kon tro li -ra li pro met. Na ta li na kraju do daje daje iz nim no mo ti vi ra na za ovaj po sao,te da veÊ sa da raz mi πl ja o joπ jed nomdo la sku u mi siju u Af ga ni sta nu, a tareË e ni ca naj bol je go vo ri o stan juduha u na π em kon tin gen tu.

9

Izbori koji ulijevaju naduDugo oËekivani i najavljivani, prvi slobodni pred -

sjed niËki izbori u Afganistanu uspjeπno su prove-

deni. Za pripadnike hrvatskog kontingenta u tome

je najvaænije bilo da je sve proteklo u redu i da

nismo imali nikakvih iz van rednih dogaaja

Iz Afganistana Predrag MIKULIΔ

22. listopada 2004.

»ETVRTI VOD VOJNE POLICIJE U MISIJI ISAF VI

U redu za glasovanje

Ispred CDshopa s

trgovcemAhmadom

Naπi vojni policajci na nadzornompunktu na dan glasovanja

Z am je nik za pov jed ni ka mi sijeUN MO GIP-a je stvar ni kre a torpo li ti ke voj ne kom ponen te UN -

MO GIP-a i kon tro lor re a li za cije svihob ser ver skih za da Êa. Bri ga dir Flem -ming Ag er skov na tu je duænost ime -no van u stu de nom pro π le go di ne, is -to dob no sa stu pan jem na sna gu spo -ra zu ma o pre ki du vat re iz me u In dijei Pa ki sta na. Man dat mu ist jeËe kon -cem go di ne i, pre ma nje go vim rij eË i -ma, neÊe traæi ti pro dul jen je ra da umi si ji. »etr des et Ëet ve ro go di πn jemDan cu ovo je Ëetvrta duænost u mi ro-v nim mi sij ama. Bio je voj ni pro ma traËu UN PRO FOR-u 1993.-1994., oba-v jeπ taj ac u fran cu skoj mul ti na cio nal nojbri ga di na Ko so vu 1999.- 2000. i πefdan skih ve za u NA TO-ovoj mi si ji naKo so vu 2002. Os im to ga, 2000.- 2001.bio je je dan od plan era no ve struk tu rei re or ga ni za cije dan ske ob rane. Lju -baz no se odaz vao mol bi za raz go vorza naπ list.

Pred sta vi te nam uk rat ko Vaπ po saou mi si ji?

Po sao je zam je ni ka πe fa voj nih pro -ma traËa vo di ti ope ra cije pu tem UN -MO GIP-ova stoæe ra. Imam πi rok obimod go vor no sti u ad mi ni stra tiv nim pi -tan jima. Bri nem o pis mi ma i na vod nimkrπ en jima pre ki da paljbe ko ji do la zeosobl ju UN MO GIP-a, te o svim za -htje vi ma iz New Yor ka. Ra dim si gur -

no sne proc jene i od go vo ran sam zasva zbi van ja i dnev no in for mi ran jeπe fa voj nih pro ma traËa, koj eg pri pre -mam za dnev ni tij ek do ga aja, te πtomo ra uË i ni ti i ka da tre ba do nij eti od -lu ke. Je dan dan na zoË im voj noj pa ra -di, a dru gi sam u pjeπ a Ë koj ophodn jipla ni na ma s ti mom iz jed ne od te ren -skih po staja. To Ëi ni moj po sao vrloza niml ji vim i ni kad dos ad nim. »es toizvjeπ ta vam iza slan stva i ve le po sla ni -ke o na π em po slu πto je sjaj na pri go -da za pro mo vi ran je UN MO GIP-a.

Moæe te li nam na ve sti ne ke iza zo ves koj ima ste se suo Ë i li za vrij emesvog man da ta?

Je dan od iza zo va bi lo je pre tva ran jemi sije iz us pa vane u onu s ini cij ati -vom i vol jom za pro ved bu man da ta.Za tim, vi πe se po tru di ti ka ko bis modo bi li pri stup za pov jed nom lan cuobiju stra na, pri ba vi ti re le vant nu do -ku men ta ciju ka ko bis mo do ka za li dasu in dij ski sta vo vi o UN MO GIP-upo greπ ni. Na rav no, ka ko su Ëa sni ci izraz li Ë it ih ze mal ja i ku ltu ra, ko mu ni -ka ci ja iz me u njih nije uvi jek uspje-π na te rjeπ a vam i tak ve pro ble me.

©to mi sli te o sud je lo van ju Ëa sni ca uUN MO GIP-u?

Mi slim da Ëa sni ce mo gu, uz od go va -raj uÊa voj na znan ja, sud je lo va ti u bi lokoj oj mi si ji i da to tre ba dal je ja Ë a ti.

Nije rij eË to li ko o to me je li to Ëa snikili Ëa sni ca, veÊ je vaæno ko li ko je po -j edi nac uv jeæban, is ku san u za po vi je -da nju vo do vi ma, sa tnij ama ili boj na ma,a naj vi πe od sve ga naË in na ko ji po-j e di nac dje luje i su ra uje. Treba se dr -æa ti strikt nih pra vi la po na π an ja, u su -prot nom moæe do Êi do su ko ba i kon -fro n ta ci ja. Sta ri ji na cio nal ni pred stav -nik mo ra po ma ga ti za m je ni ku πe fa mi -sije u pro ved bi utvre nih pra vi la po -na π an ja. Tre nu ta Ë no imam izvrsnedoj mo ve o Ëa sni ci ko ja je dioUN MO GIP-a. Vaæno je zna ti da se umi si ji prim jen juju oπ tra pra vi la me u -sob nog uva æa van ja, a ne pridræa van jetog pra vi la vo di do od la ska iz mi sije.

Zna te li za π to nijed na dru ga dræa -va os im Hrvat ske nije po sla la Ëa -sni cu u Ka π mir dos ad i ima te lisaz nan ja o mo guÊ em sud je lo van juæe na iz dru gih ze mal ja u ne koj mi -si ji u bu duÊ no sti?

Hrvat ska je prva zeml ja ko ja je po -sla la æene u UN MO GIP. Ali u mno -gim dru gim mi sij ama æene ra de jed -na ko dob ro, a u ne kim sluË aj evi ma ibol je od njiho vih muπ kih ko le ga.Ta ko er mi je poz na to ka ko stoæerUN-a u New Yor ku po ti Ëe dru gezem l je da πal ju Ëa sni ce u mi sije.

1022. listopada 2004.

Kod sudjelovanja u misiji vaæno je koliko je pojedinac uvjeæban, iskusan

u zapovijedanju vodovima, satnijama ili bojnama, a najviπe od svega

naËin na koji pojedinac djeluje i surauje. Treba se dræati striktnih pravi-

la ponaπanja, u suprotnom moæe doÊi do sukoba i konfrontacija. Svaki

se Ëasnik mjeri po svojim sposobnostima

RAZGOVOR

Brigadir Flemming AGERSKOV, zamjenik zapovjednika misije UNMOGIP

Davor »ULJAK

Rad u misiji uz oπtra pravilameusobnog uvaæavanja

Je li mo guÊe da Ëa sni ca ra di u sto -æe ru UN MO GIP-a i kak ve kva li fi ka -cije mo ra ima ti ka ko bi bi la uspje -π an UN MO?

Rad u stoæe ru nije rez er vi ran sa moza muπ kar ce, a temel ji se iskljuË i vo nakva li fi ka cij ama i spo sob no sti ma. Nevi dim za π to Ëa sni ca u bu duÊ no sti ne bibi la Ëla ni ca stoæe ra. Bit no je da onara di po sao dob ro i da se po na πa su -klad no pra vi li ma. Sva ki se Ëa snik,muπ ki ili æen ski, mje ri pre ma svoj imspo sob no sti ma. Gle da mo njihov back-ground, is ku stvo i spo sob no sti kadiza bi re mo osobl je za stoæer ne duæno -sti. Nasto jimo stvo ri ti ho mo ge ni tim.Ko na Ë no, Ëi ni mo ko li ko je god mo -guÊe na us po sta vi na cio nal nog ba lan -sa u stoæe ru tij ekom jed ne go di ne.Hrvat ska bez sumnje ima UN MO-ekva li fi ci rane za sto æer ne za daÊe, aline ki ra dije os taju na te re nu, πto je ta -ko er traæe na vjeπ ti na. Ne za bo ra vi teda se po sao u UN MO GIP-u obavl ja uza pov jed nom lan cu, ne u stoæe ru.Stoæer po stoji ka ko bi po du pi rao i ko -or di ni rao te ren ske ope ra cije. Sre tansam πto mo gu re Êi da je posl jedn jihrvat ski UN MO u stoæe ru bio sa tnikMla den Preb eæac ko ji je na pra vio sja -jan po sao i po sta vio vi so ke stan dar deu mno go po gle da.

Kak vo je Vaπe mi πl jen je o Hrva ti mau mi si ji?

Vi dio sam mno go dob rih, ali i mno -go ne ta ko dob rih Ëa -sni ka raz nih na ci -ja. Ne go vo rimsa mo o te melj -nim stva ri makao πto jeUN MO veÊ i ostva ri ma kao πtoje stav i mo -ral. Bi ti usluæbiUN-a

nije po sao kao ra to van je - ustva ri jesu prot no. Pri oda bi ru UN MO-a vaænoje da on ne po ka zuje ra di kal ne sta vo -ve ko ji ni su u su glas ju s po li ti komUN-a. Mo raju dob ro go vo ri ti en gles ki,bi ti ko op era tiv ni i flek si bil ni pre ma lo -kal nom sta nov ni π tvu i pre ma ko le ga -ma u mi si ji. Vje ruj em ka ko je tre nu ta -Ë ni tim vrlo do bar i pro fes io na lan, ia -ko ne ki od njih mo raju po ra di ti na fi -zi Ë koj spre mno sti.

Ko ga se moæe sma tra ti kan di da tomza stoæer nog Ëa sni ka?

Ka ko sam veÊ spo me nuo, ima ne ko -li ko Ëim be ni ka koje tre ba za do vol ji tika ko bi se ne ko ga mo glo sma tra tikan di da tom za stoæer nog Ëa sni ka. Tosu kva li fi ci ra nost, is ku stvo, po stig nu -Êa, mo ral i stav. UN MO GIP ne moæepo sta vi ti Ëa sni ka ako ne vla da te melj -nim vjeπ ti na ma. Ne smije se upi ra tiprstom u od lu ke stoæe ra. Sva ka voj -ska na svi je tu bo luje od jed ne opa kebo le sti - glas ina. Ni ova mi si ja nijeiz nim ka, a to znaËi ka ko otvo re nost ipo π ten je mo raju bi ti oso bi ne Ëla no vastoæe ra UN MO GIP-a. To je bio raz logza π to je je dan Ëlan osobl ja mo rao oti -Êi prije vre me na, jer poz na ta vam jeuz reË i ca: "Jed na tru la ja bu ka po kva ricij elu baË vu".

Dan ska sud je luje s vi πe od 1000 voj -ni ka u mi rov nim mi sij ama. Moæe teli uk rat ko ob jas ni ti dan sku po li ti kupri pre me voj ni ka, do Ë a sni ka i Ëa sni -ka za tak ve ope ra cije?

Dan ska je voj ska mjeπ a vi na pro fes i o -na la ca i no va ka. Za tru pe u me u na -rod nim mi sij ama od go vor no je Za pov -jed ni π tvo za ope ra cije, a za ob uku Me -u na rod na bri ga da. Me u na rod na je

bri ga da dij elom pro fes io nal na (25%sa sta va) s ve li kim ud je lom pri -

Ëuv ni ka (75%) ko ji su pod po -seb nim ugo vo rom ko ji ob ve -

zuje dan sku vla du i ve Êi nudan skih pri vat nih tvrtki.

Pre ma ugo vo ru osobl jemo ra bi ti spre mnopo Ë e ti po se ban tre -ning za mi siju unu -

tar 15, od no -sno 30 da naod oba vi je sti.Mo raju pro -ve sti 30 da na

go di πn je na vjeæba ma. Ugo vor je napet go di na. Nakon pet go di na moæe seob no vi ti ili ra ski nu ti nakon Ëe ga do bi -va po sa ban bo nus (oko 10 000 USD).

Naj vaænije pi tan je sva ke voj ske utran zi ci ji jest re for mi ra ti struk tu ru ta koda moæe po du pi ra ti odre e ni broj voj -ni ka za mi rov ne ope ra cije. U Dan skojto znaËi re du ci ran je za pov jed ni π ta va ipreusmje ra van je res ur sa i osobl ja upo stroj be. Na dal je, ra zi na se mo ra pri -la go di ti stvar noj sna zi voj ske. Dru gimrjeË i ma, to znaËi da gla va mo ra bi tirazmjer na tij elu. Ako ima te tri bri ga dena di vi zij skoj ra zi ni, ne tre ba te tri za -pov jed ne ra zi ne. Put ko ji je Dan skaizab ra la jest okre nu ti se pre ma zdruæe -nim ele men ti ma, a sav ad mi ni stra tiv nipo sao pre pu sti ti sa mo jed noj sluæbi.Ob ram be no za pov jed ni π tvo je in te gri -ra no u mi ni stars tvo ob rane, a u ne ko li -ko idu Êih go di na tri ope ra tiv na za pov -jed ni π tva Êe se sto pi ti u zdruæe no ope -ra tiv no za pov jed ni π tvo koje Êe uprav-l ja ti na cio nal nom ob ra nom i me u na -rod nim ope ra cij ama za sve Ëe ti ri sa -stav ni ce (KoV, RM, RZ i Do mo vin skastraæa).

Res ur se tre ba razmjes ti ti ta ko da po -stroj be bu du spre mne za ras po re i va -n je u mi sije. Na pre do van je u sluæbimo ra ovi si ti o re zul ta ti ma ra da u po -stroj ba ma i tij ekom me u na rod nih mi -si ja, a ne o to me sje di te li bliæe mi ni -stru ili na Ë el ni ku glav nog stoæe ra. Tuleæe naj ve Êi iza zo vi, a tu je stva ri i naj -teæe mij en ja ti. Dan ska voj ska tre nu ta Ë -no sma n juje broj ci vi la u vojs ci zbogprom je na u za da Êa ma i prij ela za s ob -rane svog te ri to ri ja na me u na rod neob ve ze i sud je lo van je u me u na rod nimmi sij a ma, Ëes to opas nim. To je du ga Ë aki sloæen pro ces.

Ka ko pri pre ma te svoje pri Ëuv ni ke zasud je lo van je u raz nim mi rov nim mi -sij ama? Ko ji je po sto tak pri Ëuv ni ka uukup nom broju dan skih voj ni ka u mi -rov nim mi sij ama?

Pri Ëuv ni ci, ko ji su pre dvi e ni za me -u na rod ne mi sije, pod po seb nim suugo vo rom. Ako net ko æe li pri stu pi ti usa mo jed nu mi siju, πal je se na po seb nuπes tot jed nu izo braz bu prije slan ja umi siju, te spe cij ali sti Ë ku izo braz bu odjoπ πest tje da na. Izab ra ni za tak ve mi -sije su obiË no ne ka vrsta spe cij ali staza odre e na po druË ja.

1122. listopada 2004.

UNMOGIP

Slu æ ba za od no se s jav no -π Êu i in for mi ra nje MORH-aor ga ni zi ra la je na voj nompo li go nu Ga πin ci 14. i 15.li sto pa da se mi nar o od no si -ma s jav noπ Êu.

Po seb nost se mi na ra je uto me πto ni je za miπ l jen i iz -ve den kao kla siË no pre da va -nje veÊ kao ko mu ni ko lo π ki ime dij ski tre ning, svo je vrsnara di o ni ca u koj oj po laz ni cina kon slu πa nja te o ri je od -mah pre la ze na prak tiË nuprim je nu is pro ba va ju Êi i uv -je æ ba va ju Êi pri ka za na na Ëe -la i po stup ke. Cilj je se mi na -ra bio uv je æ ba ti po laz ni ke u

te melj nim vjeπ ti na ma jav -nog na stu pa, os nov nim po -stu la ti ma ko mu ni ka ci je sme di ji ma te us pjeπ nom me -dij skom pred stav lja nju svo jeor ga ni za ci je (u ovom slu Ëa juMORH-a ili ni æe ustroj be necje li ne). Se mi nar je otvo rio iu nje mu ak tiv no sud je lo vaona Ëel ni k Slu æ be Ma te Ra de -lj iÊ, a vo di le su ga Nir va naKa pi tan i Gor da na Le sin ger.Sud je lo va li su pred stav ni ciSlu æ be za od no se s jav noπ Êui in for mi ra nje, te I. i III. kor -pu sa.

»ar na stu pa pred ka me romSe mi nar je za miπ l jen i pro -

ve den in te rak tiv no, na stu pi i

vje æ be po laz ni ka sni ma ni suka me rom te su se od mah za -tim gle da li, ana li zi ra li i ko -men ti ra li, πto je po laz ni ci maomo gu Êi lo stvar ni do ti caj ste ma ma ko je su ne tom pri jeslu πa li. Sva ki je po laz nik ti-je kom se mi na ra imao tri na -stu pa pred ka me rom, pr vopred stav ljaj uÊi se be u vje æ bilaæ no ku li nar skog na zi va"Pred je lo". Us li je dio bi kra Êigo vor o za da noj te mi ili pre -ma slo bo dnom iz bo ru, te nakra ju iz ja va. Upra vo je na -stup pred ka me rom te stvar -nost si tu a ci je po tak nu la su di -o ni ke ko ji su na kon po Ëet ne

tre me, uko Ëe nos ti i nes na la æ -e nja ot kri li Ëa ri na stu pa predka me rom te se zduπ no upus ti -li u svla da va nja no vih zna njai vjeπ ti na.

U te o ret skom di je lu se mi -na ra ob ra e ne su os no ve ko -mu ni ka ci ja, os nov ne in for -ma ci je o go vo ru, raz go vor.Po laz ni ci su slu πa li i o od no -si ma s me di ji ma te o vrs ta mai te melj nim zna Ëaj ka ma po -jed nih me di ja, a ob ra e ni sui iz ja va i in terv ju kao Ëes tefor me u ko mu ni ci ra nju s jav -noπ Êu.

Dio slo bo dnog vre me nadru gog da na se mi na ra po laz -ni ci su is ko ris ti li ka ko bi po -sje ti li Vu ko var i Me mo ri jal no

grob lje ær ta va iz Do mo vin -skog ra ta te po lo æ i li vi je nac iza pa li li svi je Êu u spo men nasve hr vat ske bra ni te lje i ci vil -ne ært ve pa le u ob ra ni Vu ko -va ra. Po sje ti li su i Spo menpo druË je ma sov ne grob ni ceOv Ëa ra i za pa li li svi je Êu usje Êa nje na 200 muË ki ubi je -nih ra nje ni ka i me di cin skogosob lja iz vu ko var ske bol ni ce.

Is tak nu ta otvo re nost pre majav nos ti i jed na ki tret mansvih no vin skih ku Êa

Zatva ra nju se mi na ra na zo -Ëio je i mi nis tar ob ra ne Be ris -lav Ron Ëe viÊ sa su rad ni ci ma,za pov jed ni kom III. kor pu sabri gad nim ge ne ra lom Zvon -kom Pe terne lom i po moÊ ni ci -ma mi nis tra Æelj kom Gor πi -Êem i Ivom Ba Ëi Êem. Mi nis -tru je pred stav ljen se mi nar sos nov nim na gla sci ma te kra -Êi pri kaz os nov nih po stu la tau ko mu ni ka ci ji s me di ji ma.Mi nis tar je iz ra zio za do volj -stvo vi e nim na se mi na ru teis tak nuo traj nu opred je lje -nost MORH-a ka otvo re nos tipre ma jav nos ti te je dnakitret man svih me dij skih ku Êa.Se mi nar je okon Ëan za jed niË -kim ruË kom mi nis tra i nje go -vih su rad ni ka te po laz ni kase mi na ra.

Or ga ni za ci ji se mi na ra suuve li ke pri do ni je li dje lat ni civoj nog po li go na Ga πin cipred vo e ni za pov jed ni kompu kov ni kom Ivanom Hus nja -kom. Na kra ju mo æ e mo za -klju Ëi ti ka ko je se mi nar, pr vita kve vrs te, u pot pu nos ti is -pu nio pred vi e nu ulo gu i po -slu æ it Êe kao vri jed no is kus -tvo u pla ni ra nju bu du Êe iz -obraz be dje lat ni ka MORH-ai OS-a RH u ko mu ni ka cij -skim vjeπ ti na ma i me to da mako mu ni ci ra nja s me di ji ma.

To ma VLA©IΔ

MORH

12 22. listopada 2004.

Seminar za djelatnike Sluæbe za odnose s javnoπÊu i informiranje MORH-a

Javni nastup u teoriji i praksiRE PUB L I KA HR VAT SKA

MI N IS TAR STVO OB RA NEUPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

PERSONALNA SLUÆBA

ras pi su je

IN TER N I NA TJE»AJ

1. Vojni izaslanik RepublikeHrvatske u Ujedinjenoj KraljeviniVelike Britanije i Sjeverne Irske iIrskoj sa sjediπtem u Londonu(ustrojbeno mjesto: brigadir)Uvjeti:- osobni Ëin: pukovnik, brigadir- VSS- posebna vojna znanja (ZS©)- engleski jezik- 10 godina radnog staæa

2. Vojni izaslanik RH uKraljevini Belgiji, KraljeviniNizozemskoj i VelikomVojvodstvu Luksemburg sasjediπtem u Bruxellesu (ustro-jbeno mjesto: brigadir)Uvjeti:- osobni Ëin: pukovnik, brigadir- VSS- posebna vojna znanja (ZS©)- engleski jezik 80 ALCTP- francuski jezik 60 ALCTP- 10 godina radnog staæa

Osim ispunjenja uvjeta iz Ëlanka19 i 30 Zakona o sluæbi uOSRH poæeljna su i posebnastruËna znanja pri odabiru kan-didata za navedena mjesta.

Posebna struËna znanja:- Vojno-diplomatska πkolaMORH-a- Diplomatska akademijaMinistarstva vanjskih poslovaRH- ostali meunarodni teËajevi izpodruËja diplomacije- radno iskustvo na poslovimameunarodne obrambenesuradnje

Redovita zamjena vojnih iza-slanika u navedenim zemljamapredvia se u drugom polo-godiπtu 2005. godine.Zainteresirani kandidati kojiispu njavaju navedene uvjete, aspremni su sa svojim obiteljimaprovesti na sluæbi u inozemstvuotprilike 4 godine, trebaju do -staviti zamolbu na adresu: Mi nistarstvo obrane RH, Perso nalna sluæba, StanËiÊeva6, Za greb, najkasnije do 28. listopada 2004. godine.

za duænost vojnog izaslanika RH u Ujedinjenoj Kraljevini Velike

Britanije i Sjeverne Irske (suakreditacija u Irskoj) i vojnog

izaslanika u zemljama BENELUX-a

snim

io D

. K

ovaË

Seminar je zamiπljen kao svo je vrsna ra di o ni ca u koj oj po laz ni ci na -kon slu πa nja te o ri je od mah pre la ze na prak tiË nu prim je nu is pro ba -va ju Êi i uv je æ ba va ju Êi pri ka za na na Ëe la i po stup ke

Po la gan jem vi jen aca i pal jen jem svi -je Êa na gro bo vi ma gen era la Bla ge Za -dre i boj ni ka Al fre da Hil la u Vu ko va ruje 16. li sto pa da obil jeæe na trina es tago di πn ji ca po gi bije dvoj ice he ro ja Do -mo vin skog ra ta i ob rane Vu ko va ra.

Me u oni ma ko ji su se to ga da na do -πli po klo ni ti le gen dar nom za pov je-dni ku ob rane Bo ro va Nas el ja gen era luZa dri bi li su preds jed nik Sa bo ra Vla di -mir ©eks i pot preds jed ni ca Vla de Jad -ran ka Ko sor te mi ni star ob rane Be ri slavRo nË e viÊ, kao i dru gi pred stav ni cidræav nih te æu pa nij skih i grad skih vla -sti, a po Ë ast su mu oda li i nje go vi su-bor ci te rod bi na i prij atel ji iz Hrvat ske irod ne mu Her ce go vi ne.

Na gro bu prvog za pov jed ni ka voj nepo li cije u Vu ko va ru boj ni ka Al fre da Hil -la uz Ëla no ve obi tel ji i su bor ce duænupo Ë ast oda li su i pred stav ni ci Na stav -nog sre di π ta voj ne po li cije, koje no sinje go vo ime. Za pov jed no-stoæer na πko -la ko ja no si ime gen eral boj ni ka Bla geZa dre to ga je da na obil jeæi la svoj Danπko le. Tra di cio nal ni pos jet Vu ko va ru po -laz ni ci 13. re do vi tog na ra π taja i dje lat -ni ci πko le, pre dvo e ni za pov jed ni kom

bri ga di rom Zdra vkom An da ba kom, po -Ë eli su u vu ko var skom Do mu hrvat skihbra ni tel ja, gdje ih je poz dra vio vu ko var -ski gra do na Ë el nik Vla di mir ©tengl. Po -tom je umi rovl je ni bri ga dir Stje panSuË iÊ, su dio nik ob rane Vu ko va ra i bi vπipo laz nik Za pov jed no-stoæer ne πko le,uk rat ko iz la gao o do ga an jima u Vu ko -va ru tij e kom trom jes eË ne op sa de gra da,osvrnu vπi se i na si tua ciju ko ja jepretho di la na pa du i ag re si ji na taj dioHrvat ske. Nakon to ga su po laz ni ci idje lat ni ci ©ko le po loæi li vi jen ac i za pa li -li svi je Êu na gro bu gen era la Za dre, apo tom i pod no kriæa na Me mo rij al nomgrobl ju ærta va iz Do mo vin skog ra ta uAle ji hrvat skih bra ni tel ja. Tij ekom bo -rav ka u Vu ko va ru po laz ni ci i dje lat ni ciZS©-a "Bla go Za dro" obi π li su i kriæ na

uπ Êu Vu ke u Du nav, te su oda li po Ë astærtva ma Do mo vin skog ra ta i kod spo -men-obil jeæja po dig nu tog na mjes tuma sov ne grob ni ce na OvË a ri, a u spo -men na vu ko var ske vi te zo ve sluæene sui mise za du π ni ce u vu ko var skoj i bo rov -skoj crkvi.

To ga je da na na le gen dar noj Trpinjskojce sti, "grobl ju ten ko va" iz Do mo vin skogra ta, uz spo men-poprsje gen era la Za dreot kri ven i tenk ko ji je po stavl jen "u spo -men svim bra ni tel jima Trpinjske ces teko ji su svoj im æi vo tom i dje lom 1991.go di ne traj no obil jeæi li ob ra nu Vu ko va -ra". Tenk, ko ji je po stavl jan uz po moÊMi ni star stva ob rane i Hrvat ske voj ske,ot kri li su preæiv je li su bor ci gen era la Za -dre zaj ed no s res or nom mi ni stri com Ko -sor, a tim je po vo dom mi ni star Ro nË e viÊpo ruË io ka ko Êe u MORH-u ima ti traj -nog su rad ni ka "ko ji neÊe do pu sti ti dasje na za bo ra va pad ne na ærtve Do mo -vin skog ra ta".

Ma ri ja AL VIR

OSRH

22. listopada 2004.

U Vukovaru obiljeæena 13. godiπnjica pogibije generala Blage Zadre i bojnika Alfreda Hilla

Obiljeæeno vukovarsko "groblje tenkova"

V I J E S T I

Dan inæenjerije i obljetnica33. inæenjerijske brigade

U prigodi obiljeæavanja dana roda inæe-

njerije OSRH i trinaeste obljetnice ustroja-

vanja 33. inæe nje rijske brigade u vojarni “Ka -

mensko” u Ka rlovcu 4. li sto pa da pri re ena je

sveËanost. Na blagdan “anela Ëu vara”, koji

je i za πtitnik inæenjeraca, sluæena je sve ta

misa u voj ni Ëkom restoranu, koju je predvo-

dio vojni kapelan Mladen Mar kaË iz Za po vje -

dni πtva HKoV-a. Nakon mise sveËano

postrojenim djelatnicima obratio se zapo-

vjednik HKoV-a general pukovnik Marijan

MarekoviÊ kazavπi: “Tri na est godina u æi-

votu jedne po strojbe nije puno, ali tu je sa -

dr æano toliko povijesti, nadanja, stra danja i

pobjeda. Hva la vam za sve πto ste uËinili

u ratu za ærtve onih koji su pali za slobo-

du Hr va tske i koje ne smijemo nikada zab-

oraviti. Prije trinaest godina nismo imali

ni Ëe ga osim nesalomljive vo lje i æelje za

slo bodom. Kada se osvrnemo na te dane,

imamo na πto biti ponosni. Po gledamo li

prema bu du Ênosti, trebat Êemo mno go

odluËnosti u koju ne dvojim, ali znam da

Êemo zajedniËki ostvariti najviπe ciljeve”.

I.M.

Kondicijska hodnja djelatika»asniËke πkole

Djelatnici »a sni Ëke πko le odra dili su 6.

listopada kon dicijsku ho dnju radi po di za -

nja razine opÊe tjelesne spremno sti. Ho -

dnja je pro vedena

na po dru Ëju Ja -

stre bar skog, a na

ci lju je or ga ni zi ran

za je dni Ëki ru Ëak i

kra tak odmor. Svi

u do brom ra spo lo -

æe nju, od za povje -

dni ka do sva kog

po na osob, or ga nizirano su se vratili u

vo jarnu unu tar radnog vremena, bogati-

ji za jednu zajedniËku uspjeπno odra enu

zadaÊu. Osim definiranih ci ljeva ovakve

zadaÊe, svaki je djelatnik pobliæe, kroz

druæenje, upo znao svoje kolege i sura-

dnike.

D.M.

snim

io B

oris

Bajrak

Ministar RonËeviÊ poruËio je kako MORHneÊe dopustiti da sjena zaborava padne naærtve Domovinskog rata

snim

io B

oris

Bajrak

snim

io B

oris

Bajrak

13

22. listopada 2004.

Usklo pu Pro gra maza zaπ ti tu, pro mi ca -nje i oËu va nje zdra -

v lja dje lat ni ka MORH-a iOS-a 14. i 15. li sto pa dabi li su u zna ku pre ven tiv -nih zdrav stve nih ak tiv -nos ti. U MORH-u su ta koobi lje æ e ni Svjet ski danmen tal nog zdrav lja, Me - u na rod ni dan pje πa Ëe njate Svjet ski dan hra ne, uzodræ a na pri god na pre da -va nja, a or ga ni zi ra na je ikon di cij ska hod nja naSlje me. Ina Ëe, pro gramse pro vo di od lje ta 2003.,a o vaæ nos ti zdrav lja teka ko ga oËu va ti raz go va -ra li smo s dr. med. Bran -kom Sru kom, na Ëel ni komSlu æ be za zdrav stve nuzaπ ti tu Mi nis tar stva ob -ra ne.

Ko li ko se Ëes to po je di -nac za mis li nad svo jimzdrav ljem i πto uo pÊe Ëi nira di nje go ve zaπ ti te i po -bolj πa nja? Upra vo je tupo tre bu ne ko li ko pu ta uraz go vo ru is ti cao dr.Sruk, na po mi nju Êi ka ko osa mom po je din cu ovi si

mno go to ga. Ka da se pro -gram po Ëeo pro vo di ti,pri Ëa dr. Sruk, na i la zi lose na po je din ce ko ji ni suima li vre me na do Êi napre gled. Upor noπ Êu i ne -pres ta nim uka zi va njemna dob ro bit zdrav lja si tu -a ci ja se mi je nja la. “U po -Ëet ku smo se ba zi ra li nari ziË ne sku pi ne, ovis no ouv je ti ma rad nog mjes taili prom je ni zdrav stve nogsta nja. Po ka za li smo na Ëi -ne na ko ji Ëov jek mo æe pri-do ni je ti oËu va nju i un a -pre e nju svog zdrav lja.Na da mo se da Êe mo po -stup no po pra vi ti sta nje,po ku πa va mo im pri bli æ i titu prob le ma ti ku i po ka za -ti ka ko u go le mom pos -

tot ku sa mi mo gu utje ca tina svo je zdrav lje”, is ti Ëedr. Sruk.

Te melj ni je cilj pro gra -ma oËu va nje i po bolj πa njezdrav lja dje lat ni kaMORH-a i OS-a ra di po -di za nja sprem nos ti iuËin ko vi to sti ka ko po je di -na ca ta ko i ci je log voj nogsus ta va. Ak tiv nos ti uokvi ru pro gra ma su slje -de Êe: ak tiv ni od mor za ri -ziË ne sku pi ne, ak ci ja ra -ne de tek ci je prom je nezdrav stve nog sta nja,zdra vi sti lo vi æiv lje nja,zdrav stve na edu ka ci ja,pu bli ka ci ja u po druË juzaπ ti te, pro mi ca nja i oËu -va nja zdrav lja i obi lje æ a -va nje pre ven tiv nih zdrav -

Temeljni je cilj pro-

grama oËuvanje i

poboljπanje zdravlja

djelatnika MORH-a i

OS-a radi podizanja

spremnosti i uËinkovi-

tosti kako pojedinaca

tako i cijelog vojnog

sustava

RE PUB L I KA HR VAT SKAMI N IS TAR STVO OB RA NE

UPRAVA ZA OBRAMBENU POLITIKUSLUÆBA ZA NATO I PARTNERSTVO

ZA MIR

ras pi su je

I N T E R N I N A T J E » A J

1. Viπi struËni savjetnik, SRM I.- jedan izvrπiteljUvjeti: VSS - druπtveni ili tehniËki smjer- znanje engleskog jezika - 90%ALCPT ili 85% ECL- poæeljno iskustvo na planumeunarodne obrambene suradnje- poloæen DSI- 10 godina radnog staæa

2. StruËni savjetnik, SRM I. -dva izvrπiteljaUvjeti: VSS - druπtveni ili tehniËki smjer- znanje engleskog jezika - 90%ALCPT ili 85% ECL- poæeljno iskustvo na planumeunarodne obrambene suradnje- poloæen DSI- 5 godina radnog staæa

3. StruËni savjetnik, ustrojbenomjesto: bojnik - jedan izvrπiteljUvjeti: VSS ili V©S - druπtveni ili tehniËkismjer- znanje engleskog jezika - 90%ALCPT ili 85% ECL- poæeljno iskustvo na planumeunarodne obrambene suradnje- odgovarajuÊa razina vojne izo-brazbe

4. Viπi struËni referent, ustroj -beno mjesto: satnik - jedanizvrπiteljUvjeti:VSS ili V©S - druπtveni ili tehniËkismjer- znanje engleskog jezika - 90%ALCPT ili 85% ECL- poæeljno iskustvo na planumeunarodne obrambene suradnje- odgovarajuÊa razina vojne izobra zbe

Mjesto sluæbe za navedene duænostije Zagreb. Prijave s dokazima oispunjavanju navedenih uvjetapotrebno je dostaviti do 15. stu-denoga 2004. na adresu:Ministarstvo obrane, Sluæba zaNATO i Partnerstvo za mir,Zvonimirova 12/II, 10 000 Zagrebili na e-mail nato@morh.hr.Dodatne informacije mogu se dobitina telefon 01/4568-099 ili01/4567-280.

za sljedeÊa radna mjesta ipropisane uvjete:

MORH

14

Josipa PERICA

snimio Davor KIRIN

Naπ je imperativ utjecati Naπ je imperativ utjecati U sklopu programa za zaπtitu, promicanje i oËuvanje zdravlja djelatnika

Dr. Branko Sruk istiËekako smo joπ uvijek zdravanacija te kako se preven-tivnim djelovanjem mnogotoga moæe sprijeËiti

Ba ve Êi se bi lo ko jim ob li kom spor ta u voj sci, bo lo vi zbog

oz lje de mo gu bi ti vr lo obes hrab ruj uÊi. Za spor ta πe su

oz lje de ve li ka ne vo lja jer go di ne tre nin ga mo gu bi ti iz -

gub lje ne pre ko no Êi. Na rav no, mno ge ozlje de mo gu se izb je Êi

pra vil nim pri stu pom tre nin gu, i to pri pre ma ma or ga niz ma za

op te re Êe nje, tzv. za gri ja van jem, is te za njem i pra vil nim vje æ ba -

njem. Ozlje de Êe ogra ni Ëi ti va πe ci lje ve i re æ im tre nin ga. Vr lo

je vaæ no ne za ne ma ri ti pre ven ci ju i naj ma nje bo li ko ja se po -

Ëe la jav lja ti.

Bol u mi πi Êi ma - od go vor na op te re Êe njeBo lo vi u mi πi Êi ma nor ma lan su od go vor ti je la na pre ve li ko

op te re Êe nje. To je ta ko er nor ma lan rez ul tat vje æ ba nja a mo æe

se ja vi ti od 12 do 48 sa ti na kon tre nin ga. Taj tip mi πiÊ ne bo li

zo ve se “za kaπ nje li po Ëe tak mi πiÊ ne bo li” ili tzv. “DOMS”. Bol

ko ja se jav lja za vri je me vje æ ba nja zo ve se akut na mi πiÊ na bol,

i obiË no je po pra Êe na “pe Ëe njem” i “to pli nom” u mi πi Êi ma.

Ta kve bo li se ne tre ti ra ju kao oz lje de. Ja ka bol je, da ka ko,

neπ to na πto tre ba ob ra ti ti po zor nost, jer je to re ak ci ja ti je la

ko je sig na li zi ra po Ëe tak oz lje de. Re cep to ri za bol smjeπ te ni su

u mi πiÊ nim vlak ni ma. Ta mo gdje se ja vi pr vo ve li ko oπ te Êe nje -

re cep to ri od mah sig na li zi ra ju. Slu πaj te svo je ti je lo jer vam ono

sig na li zi ra i da je do zna nja da se oz lje da mo æe do go di ti. Spri -

je Ëi te je na vri je me.

Naj Ëeπ Êe oz lje de, li je Ëe nje i pre ven ci jaOz lje de ko je se naj Ëeπ Êe do ga a ju je su is te za nje mi πi Êa i oz -

lje de zglo bo va. Ri jeË je naj Ëeπ Êe o slje de Êim zglo bo vi ma: ko -

lje ni ma, lak to vi ma, ra me ni ma i ku ko vi ma. Te oz lje de se naj -

Ëeπ Êe jav lja ju pri ne pra vil nom po di za nju te re ta, oso bi to ako je

te ret pre te æ ak. Za to u vje æ ba ma s pu nom voj nom spre mom

tre ba mo skre nu ti po zor nost voj ni ka na na Ëin pre no πe nja opre -

me, kao bis mo sve li mo guÊ nost oz lje da na mi ni mum. Is te gnu -

Êa mi πi Êa i li ga me na ta naj Ëeπ Êe se jav lja ju u slje de Êim slu Ëa -

je vi ma: pre br zo iz vo e nje vje æ bi, di za nje pre ve li kog te re ta bez

od go va raj uÊe pri pre me, iz vo e nja pre ve li kog opse ga kret nji te

ne kon tro li ra ni po kre ti. Ako se oglu πu je te na stal ne sig na le va -

πeg ti je la, bo li ili ote kli ne, ta da vam usko ro pri je ti oz bilj na oz -

lje da. Ote kli na se la ko mo æe ot kri ti bu du Êi da je mjes to na te -

Ëe no, cr ve no i ma lo to pli je od os ta lih di je lo va ti je la. To je si gu -

ran znak oz lje de ko ju tre ba bez od la ga nja li je Ëi ti.

Mno ge oz lje de se mo gu ot kri ti, di ja gnos ti ci ra ti ili li je Ëi ti bez

po seb ne me di cin ske po mo Êi. Naj Ëeπ Êi na Ëin li je Ëe nja ozlje de

jest od ma ra ti ozli je e ni dio ti je la, stav lja ti hlad ni ob log na ozli -

je e no mjes to ot pri li ke 20 mi nu ta, stav lja ti led na ozli je e no

mjes to (ne stav lja ti led iz rav no na ko æu) te po di Êi oz li je e ni

dio ti je la da se sma nji do tok kr vi.

Ne ki od prak tiË nih sav je ta u pre ven ci ji oz lje da su: uvi jek do -

bro pri pre mi ti mi πi Êe, li ga men te i zglo bo ve pri je vje æ ba nja, is -

te gnu ti la ga no sva ku mi πiÊ nu sku pi nu pri je i po sli je tre nin ga,

slu πa ti svo je ti je lo i ne za ne ma ri va ti nje go va upo zo re nja, dræ a ti

se pro gra ma tre nin ga, uvi jek iz vo di ti sva ku vje æ bu is prav no i

dræ a ti se pra vil no, a ako doe do oz lje de, dræ a ti se sav je ta o li -

je Ëe nju ili za tra æ i ti struË nu li jeË niË ku po moÊ.

San dra VRA NE KO VIΔ

Ozljede i kako ih izbjeÊi

SPORT U VOJSCI

22. listopada 2004.

stve nih ak tiv nos ti.Oni ko ji pro vo de ovaj pro -

gram, Ëvrs to se dræe sta reiz re ke ko ja im je i mo to agla si: “Bo lje spri je Ëi ti ne goli je Ëi ti”, pa u skla du s tim idje lu ju. “Sva ka ko je uËin -ko vi ti je, ali i jef ti ni je, dje lo -va ti na taj na Ëin. Naπ je im -pe ra tiv utje ca ti na stil æiv -lje nja. Pro π lu go di nu pro ve -de ni su zdrav stve ni pre gle -di ve li kog bro ja dje lat ni ka,no svjes ni smo da se pre kono Êi niπ ta ne mo æe pro mi je -ni ti. Kad de talj no ana li zi ra -mo dje lat ni ke, vi di mo dado bar dio njih ne Êe mo Êi,zbog za sad lai ci ma ne vid lji -vih zdrav stve nih prom je na,usko ro iz vr πa va ti svo je za -da Êe”, na gla πa va.

Ia ko tvr di da smo joπ uvi -jek zdra va na ci ja, kaæe ka -ko ni je za do vo ljan si tu a ci -jom. Naj ve Êi prob le mi su,

is ti Ëe, prob lem tla ka, ma -sno Êa, skle ro tiË ne prom je neko je iz to ga pro iz la ze, ubr -za no æiv lje nje, ne od go va -raj uÊa pre hra na te niz dru -gih prob le ma, no pre ven tiv -nim dje lo va njem mno go to -ga mo æe se spri je Ëi ti.

“Po je din cu æe li mo uka za tina prob lem. Pri je sve ga neæe li mo ni ko me niπ ta za bra -nji va ti, veÊ uka za ti na mo -gu Êe pos lje di ce. OËe ki va nirez ul ta ti pro gra ma su: ve Êarad na uËin ko vi tost, po ve Êa -

na psi hiË ka sprem nost, po -ve Êa na pro fe si o nal na spo -sob nost, sma njen je bo lo va -nja i du æi rad ni vi jek. Ta -ko er u MORH-u se ne ri -jet ko u zad nje vri je me go -vo ri i o dru goj ka ri je ri. No,upor ni smo i cilj Êe mo pos -ti Êi ka da do zad njeg nam -jeπ te ni ka stig nu sve na πeak tiv nos ti i po ru ke”, nas -tav lja dr. Sruk.

Na ve de ne ak tiv nos ti sa mosu dio ni za ak tiv nos ti usklo pu pro gra ma. Ti je kompro π le go di ne pro ve den je iak tiv ni od mor za ri ziË nesku pi ne. Nji me je bi loobuh va Êe no oko 400-ti njakpri pad ni ka gar dij skih bri ga -da s naj ri ziË ni jim psi ho fi ziË -kim op te re Êe nji ma, te dje -lat ni ci i slu æ be ni ci na od re - e nim za pov jed nim i ru ko -vod nim funk ci ja ma.

Dr. Sruk is ti Ëe ka ko Êe sesva ke go di ne u sklo pupro gra ma oda bi ra tisku pi ne za ko je na os -no vi is tra æ i va nja i pre -gle da smat ra ju da sunu æ ne uÊi u pro gram,te Êe se u skla du s timi dje lo va ti.

Tri te me - men tal nozdrav lje, pje πa Ëe nje ihra nu dræi kljuË ni ma.Kaæe ka ko ka da sego vo ri o kva li te tnoj

hra ni to ne zna Ëi uvi jek isku pu hra nu, a ka da je ri -jeË o di je tal noj, to opet nezna Ëi da se ne smi je jes ti,veÊ da tre ba pra vil no jes ti.I na kra ju, cilj je pro gra mauma nji ti iz lo æ e nost po ten ci -jal nim agen si ma πtet ni maza zdra v lje. Pre ma Svjet -skoj zdrav stve noj or ga ni za -ci ji oËu va nje zdrav lja imatri ci lja; do da va nje go di naæi vo tu, do da va nje zdrav ljago di na ma i do da va nje æi vo -ta go di na ma.

15

na stil æivljenja na stil æivljenjaMORH-a odræana predavanja i kondicijska hodnja

Hodnja djelatnika MORH-a na Sljeme or -ga nizirana na Meunarodni dan pjeπaËenja

NJE MA»KO rat no zra ko plov stvoopre mit Êe pr vu ini ci jal nu sku pi nuod πest he li kop te ra CH-53G no vimsu vre me nim sen zo ri ma AN/AA R-60MILDS (Mis si le La unch De tec ti onSys tem). No ve sen zo re is po ru Ëit Êekon zor cij EADS De fen ce Elec tro nic,

a nji ma Êe bi tioprem lje ni nje maË -ki he li kop te ri ko jise pri pre ma ju zaAf ga nis tan, u sklo -pu nje maË kog an -gaæ ma na u mi si jiISAF-a. Na kon teugrad nje (i pr vihste Ëe nih ope ra tiv -nih is kus ta va) unje maË kom zra ko -plov stvu raz mat ra jumo guÊ nost in te gri -

ra nja no vih MILDS sus ta va i nadru ge svo je he li kop te re.

Ci je li su stav AN/AA R-60 MILDS(ko ji se sas to ji od ne ko li ko sen zo rana raz li Ëi tim mjes ti ma na he li kop te -ru) u bi ti je pa siv ni sen zor ko ji de -tek ti ra ul tra vi o let ne emi si je ko je

emi ti ra lan si ra ni pro jek til svo jim is -puπ nim mla zom. Sa svoj om vr lo vi -so kom re zo lu ci jom de tek ti ra nja tebr zim pro ce so rom za ob ra du po da -ta ka MILDS mo æe vr lo po uz da no ibr zo re a gi ra ti veÊ u po Ëet noj fa zina pa da, od nos no po ispa lje nju pro -tiv niË kog pro jek ti la.

Do sad je di ljem svi je ta is po ru Ëe novi πe od Ëe ti ri ti su Êe MILDS sus ta va,ko ji se us pje hom ra be na raz nim ti -po vi ma tran sport nih i bor be nih he -li kop te ra po put C-47, NH90, Ti ger,od nos no avi o na C-130 i F-16. Pri -tom u EADS-u po seb no is ti Ëu ka kosu ti je kom ovog lje ta is po ru Ëi li 30sus ta va dan skom rat nom zra ko plov -stvu ra di in te gri ra nja na bor be neavi o ne F-16AM/BM.

Dar ko OSLOV»AN

22. listopada 2004.

AUSTRALSKA vojska je izabrala novu kacigu u sklo -pu programa ECH (Enhanced Combat Helmet, odnos-no unaprijeena borbena kaciga). Nakon niza testiranjaizabrali su kacigu izraelskog proizvoaËa Rabintex, mo -del Insight RBH 303AU. RijeË je o moderniziranoj ina -Ëi ci kacige RBH 303 koju rabi izraelska vojska.

Nova Êe kaciga zamijeniti postojeÊu kacigu, ameriËkidizajn poznat kao PASGT, koja je u uporabi u austral-skoj vojsci od 80-ih godina proπlog stoljeÊa.

Tijekom ispitivanja najboljih rjeπenja australska agen-cija za obrambene nabave DMO primila je 11 raznihpo nuda od sedam tvrtki. »etiri su modela izabrana zatrupna testiranja koja je provela agencija za obrambenutehnologiju DSTO. Testirani su udobnost, stabilnost,iskoristivost te integracija s raznom opre-mom koja se montira na kacigu (npr.ureaj za noÊno gledanje). Ispitivanjaje provodila sku pina od 38 pripadni-ka 4. bojne kra ljev ske australskekomandoske pu kovnije(4RAR(Cdo)).

Nova kaciga je 300 grama lak -πa od postojeÊe a u proizvodnjise poπtuju znatno stroæe norme.Nudi veÊu zaπtitu od raznih vrs taprojektila i fragmenata i uda raca tu -pih predmeta. Novi oblik je optim i zi -

ran za πto veÊu zaπtitu i udobnije noÊenje te dobru sta -bil nost tijekom borbenih aktivnosti. Proizvodit Êe se uË e tiri veliËine (S, M, L i XL) kako bi se πto bolje prila go -dila glavi svakog vojnika. Unutraπnjost kacige je doæiv-jela znatne promjene. Umjesto jednostavnog sustava

koË nih i platnenih traka za stabiliziranje i pri-lagodbu uporabljen je znatno komplek-

sniji sustav koji je udobniji i bolje obuh-vaÊa glavu. Smanjenje dijela koji po -

kriva uπi omoguÊava lakπe no πe njesluπalica i antifona za zaπtitu sluha.Isporuka postrojbama australske

vojske trebala bi poËeti tijekom2005. NaruËena je prva serija od4000 novih kaciga, a zamjena svihstarih kaciga trebala bi se provesti u

nekoliko sljedeÊih godina.I. SKENDEROVIΔ

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

16

NjemaËki CH-53G dobivaju nove MILDS senzore

Nova kaciga za australske vojnike

Aus

tral

ian

DoD

Aust

ralia

n DoD

22. listopada 2004.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

17

TIJEKOM rujna ove godine tvrka Raytheon poËela je svjet-sku turneju u sklopu koje Êe predstavljati novu inaËicu svoguspjeπnog jednomotornog turboprop trenaænog aviona T-6BTexan II,. Pretpostavlja se kako Êe tom turnejom inicijalnobiti obuhvaÊeno jedanaest zemalja. Dosad je starija inaËicaT-6A bila isporuËena za potrebe USAF-a, US Navy, odnosnokanadskog i grËkog ratnog zrakoplovstva. Za novu T-6B ina -Ëicu se pretpostavlja kako Êe stajati oko 6,2 milijuna ame -riË kih dolara, a u odnosu na stariju T-6A inaËicu bit Êe skup -lja za oko 2 milijuna dolara. Zanimljivo je napomenuti i tokako je na novoj inaËici oko 85 posto dijelova koji se rabei na starijoj A inaËici. Texan II je inaËe dizajniran (na te -melju Pilatusova trenaæera PC-9) za naprednu obukuvoj nih pilota, odnosno kao zamjena za Cessnine trena æe -re T-37, s niæom cijenom sata leta uz moguÊnost si mu li ranjaodlika letenja na mlaznim avionima.

Novi Texan bogatiji je za novu avioniku, te πest podvjesnihtoËaka na krilima na kojima moæe ukupno ponijeti 1360 kgraznog korisnog/ubojnog tereta (dodatne spremnike za gori-vo, bombe opÊe namjene Mk82 teæine 225 kg, te nevoeneprojektile zrak-zemlja). Temeljna vrijednost novog paketaavionike je CMC Electronics FV-4000 digitalni glass kokpit,

SparrowHawk head-up prikaznik, te novi poboljπani viπe-funkcijski prikaznici.

Dosad je USAF-u i US Navy-u isporuËeno viπe od 200Texana koji se uspjeπno rabe u sklopu JPATS programa(Joint Primary Aircraft Training System). GrËkom ratnomzrakoplovstvu isporuËeno je 45 aviona (neke njihove T-6AinaËice opremljene su podvjesnim toËkama, ali nemaju novuavioniku s B inaËice), dok NATO Flying Training School uKanadi rabi 26 aviona koji nose oznaku CT-156 Harvard II.

Darko OSLOV»AN

IZ RA EL SKA tvrt ka IMI (Is ra el Mi li ta ry In du stry)raz vi ja no vi trom blon ski su stav ko ji kom bi ni ra su -stav za upra vlja nje pa lj bom i na -pred no trom blon sko stre lji vo.Su stav je naz van Re fa’im, apri ka zan je na iz ra el skoj ju -riπnoj puπci Ta vor alise, pre ma tvrd nja -ma tvrt ke,

moæe in te gri ra ti i na dru -ge ju riπne puπke kao πto su bri -tan ska L85A2 ili ame riËki M4.

Pre ma IMI-ju su stav omo -guÊava pjeπaci ma po gaanje skri ve nih ne pri ja telj -skih po loæaja u raz nim okruæji ma, od ur ba nog doteπkog i ne pri stu paËnog te re na. Pred stav ni ci tvrt kepo jaπnja va ju ka ko je Re fa’im ustva ri mi ni ja tu ri zi -ra ni ten kov ski su stav za uprav lja nje pa lj bom, do -vo lj no ma len da se moæe upa ri ti s bi lo koj om mo -der nom puπkom. Pjeπak je di no mo ra kroz op tro -niËki ureaj uoËiti cilj, a na kon to ga elek tro ni kasus ta va au to mat ski pri la go di elek tro niËki de to na -tor trom blon ske mi ne ka ko bi ek splo di ra la toËnona ci lju.

Te melj ni dio sus ta va Ëini na pred ni op tiËki cilj niks la ser skim da lji nom je rom pre ciz nos ti 1 m na600 m. Kao op ci ja se mo gu po sta vi ti i dru gi sen zo -ri ili ko mu ni ka cij ski ureaji. Moæe se po sta vi ti iCCD vi de o ka me ra ka ko bi se omo guÊilo pu ca nje“iza ugla”.

Trom blon sko je stre lji vo os miπlje no za uËin ko vi tone ut ra li zi ra nje raz nih pjeπaËkih ci lje va te la ko o -klo plje nih ci lje va. Mi ne se mo gu do bi ti u tri te -melj ne inaËice: pro gra mi ra na, s kon takt nim upa -ljaËem te s upa ljaËem s od go dom. Oprem lje ne su isus ta vom za sa mo u niπte nje ka ko bi se izb je glinak nad ni prob le mi s ne ek splo di ra nim stre lji vom.

Su stav je raz vi jen kao dio opre me ko ja se tes ti rau pro gra mu ra zvo ja iz ra el skog “voj ni ka bu duÊnos -ti”. Pr vi prim jer ci za is pi ti va nja su is po ruËeni iz ra -el skoj voj sci proπle go di ne dok bi u pr voj po lo vi ciove go di ne tre ba la bi ti is po ruËena joπ Ëeti ri sus ta -va. No vo is po ruËeni bi sus ta vi tre ba li ima ti GPSna vi ga cij ski pod su stav te omo guÊava ti umreæava -nje voj ni ka.

I. SKENDEROVIΔ

Novi izraelski tromblonski sustav

Raytheonova svjetska promocija T-6B Texan II

22. listopada 2004.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

18

Nova borbena odora za ameriËku vojskuAME RI»KA kop ne na voj ska (US

Army) uvo di no vu bor be nu odo ru,Army Com bat Uni form (ACU) kaozam je nu za tre nu taË nu Bat lle DressUni form (BDU) ko ja je u upo ra bi od1980. Kod no ve je odo re upo rab ljentzv. di gi ta li zi ra ni ma skir ni uzo rak.ACU Êe se naj pri je poËeti is po -ruËiva ti po stroj ba ma ras po reenimu Af ga nis ta nu i Ira ku, u pro ljeÊe2005. Pla ni ra se ka ko bi kom plet naKoV, ak tiv ni i priËuvni dio, bi la op -rem lje na no vim odo ra ma do kon ca2007. No va se odo ra sas to ji od jak -ne, hlaËa, maj ice krat kih ru ka va teno vih Ëiza ma dos tup nih u stan dard -noj i inaËici za vruÊe pod neb lje. Sjak ne su uklo nje ni do nji dæe po vi, aum jes to njih do da ni su dæe po vi vi -so ko na nad lak ti ca ma ka ko bi ihvoj ni ci mo gli ne sme ta no do se gnu tikad no se ne pro boj ni pr sluk. Uve de -na je tzv. man da rin ska kra gna ko jase moæe no si ti po dig nu ta ili spuπte -na. No va bor be na odo ra ACU sto ji88 USD (hlaËe i jak na) πto je znat noviπe u od no su na 56 USD ko li kosto ji BDU. Ali vje ru je se ka ko Êelak πe odræava nje no ve odo re du go -roËno do ni je ti znat ne uπte de.

Os nov ni cilj pro jek ta uvoenjaACU-a je do bi ti je din stve nu odo ru

sa sa mo jed nim ma skir nim uzor komko ja bi se no si la u raz liËitim di je lo -vi ma svi je ta um jes to sa daπnje si tu a -ci je kad pos to je πum ska i pus tinj skainaËica odo re BDU. Di gi ta li zi ra nima skir ni uzo rak je mjeπavi na ze le -ne, svi jet los mee i si ve bo je ko je sesto pe u πum skom, pus tinj skom i ur -ba nom oko liπu. Iz uzor ka je uklo -nje na cr na bo ja (na zoËna u uzor kuodo re BDU) jer se u pri ro di na la zivr lo ri jet ko. Osim to ga, is traæiva nja

su po ka za la ka ko upra vo cr nu bo juoko vr lo br zo uoËava.

Rad na no voj odo ri poËeo je podnad zo rom ti je la za ra zvoj voj ne op -re me PEO Sold ier poËet kom 2003.Pr vi raz voj ni prim jer ci is po ruËenisu 25-o ri ci pri pad ni ka 3. bri ga de 2.pjeπaËke di vi zi je, a oni su ih ra bi liti je kom re do vi tih vjeæbi u ba zi FortIrwin u Ka li for ni ji. Na kon sa sluπa -nih zam jer ki i pri jed lo ga saπive na jedru ga se ri ja od 21 odo re ko je surab lje ne ti je kom vjeæbi u ba zi FortPolk u Lo u i si a ni. Ne ko li ko ti suÊakom ple ta treÊe se ri je pre da no je 3.bri ga di za upo ra bu ti je kom bo rav kau Ira ku ko ji je poËeo u stu de nom2003.

ACU je na prav lje na od ma te ri ja lako ji je mjeπavi na 50% pa mu ka i50% naj lo na. Ima po seb ne dæepo vena ko lje ni ma i lak to vi ma ko ji omo -guÊava ju ume ta nje πti t ni ka, uzo rakza br zu iden ti fi ka ci ju pri ja telj-ne pri -ja telj te ËiËak tra ke (Vel cro) za pri -Ëvrπ Êiva nje ozna ka, Ëina i ime na.»in se priËvrπÊuje na pred nji diojak ne, u sre di ni pr sa. Na odo ru sestan dard no no si cr na be ret ka ali po -s to ji i te ren ska ka pa ko ja je po god -ni ja u zo ni bor be nog dje lo va nja.

I. SKENDEROVIΔ

IN DI JA je po nov no poËela rad napri je od goenom pro gra mu pro jek -ti ra nja i grad nje vlas ti tog no saËazra ko plo va pot pi som dva ugo vo ra sta li jan skom tvrt kom Fin can ti e ri SpAza pro jekt bro da i ugrad nju pro pul -zij skog sus ta va. Ta li jan ska tvrt ka jedo bi la po sao u kon ku ren ci ji s fran -cus kom tvrt kom DCN In ter na ti o nali πpa njol skom Izar Con struc ci o nesNa va les.

Pred via se da Êe se no saË zra ko -plo va, za ko ji se pret po stav lja da Êeima ti is tis ni nu od oko 30.000 do35.000 to na, gra di ti u brod ogra di liπ -tu Co chin Shi py ard Ltd ko je se na -la zi u juænoj In di ji. Ula zak u sluæ bu

pla ni ra se iz meu 2010. i 2012.go di ne. Ta li jan ska tvr ka Fin can -ti e ri ta koer Êe pruæiti pot po ruIn dij ci ma ti je kom grad nje bro -da, opre ma nja i is pi ti va nja.

No vi Êe in dij ski no saË zra ko -plo va ima ti sliËno pro pul zij sko po -stro je nje kao i no vi ta li jan ski no saËzra ko plo va Cav our ko ji Êe Ëini tiËeti ri plin ske tur bi ne Ge ne ral Elec -tric LM 2500. One Êe se iz ra di tipre ma ame riËkoj li cen ci u in dij skojtvrt ki Hin du stan ae ro nau tics Ltd uBan ga lo ru. MoÊi Êe pri mi ti 14 do 16zra ko plo va ti pa MiG 29K i oko 20pro tu pod mor niËkih i pro tub rod skihhe li kop te ra.

Je di ni in dij ski no saË zra ko plo vaINS Vi ra at (bivπi bri tan ski HMSHer mes) in dij ska rat na mor na ri capla ni ra dræati u sluæbi sve dok rus kino saË zra ko plo va Ad mi ral Gorπkovis tis ni ne 44.500 to na, ko ji je In di jaku pi la poËet kom ove go di ne, neue u sluæbu na kon mo der ni za ci je ipre grad nje oko 2009. go di ne.

Mis lav BR LIΔ

Indijski nosaË zrakoplova pred ugovaranjem

US A

rmy

22. listopada 2004.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

19

PO RI NUΔE no vog ta li jan skogno sa Ëa zra ko plo va Cav our (bi vπeime An drea Do ria) obav lje no je 20.srp nja u brod ogra di li π tu Fin can ti e -ri Ri va Tri gos to. Pla ni ra se ka ko Êepri mo pre da ja no vog no sa Ëa zra ko -plo va pu ne is tis ni ne 27.100 to nabi ti 2007. go di ne, a ula zak u ope -ra tiv nu slu æ bu 2008. go di ne. Ta daÊe se pri dru æ i ti je di nom ta li jan -skom no sa Ëu zra ko plo va Gi u sep puGa ri bal di ju is tis ni ne 13.850 to nako ji je u slu æ bi od 1985. go di ne, paÊe ulas kom u slu æ bu no sa Ëa Cav o -ur po Ëe ti i pro gram mo der ni za ci jeGui sep pea Ga ri bal di ja.

No saË zra ko plo va Cav our pro jek -ti ran je kao vi πe nam jen ski no saËzra ko plo va, a za mi je nit Êe ra za raËVit to rio Ve ne to. Slu æ be nog ime naNUM (Nu o va Uni ta Mag gi o re -No va Te melj na Je di ni ca) dje lo vatÊe u raz li Ëi tim ulo ga ma (u ras po nuod no sa Ëa zra ko plo va do vi πe nam -jen skog de sant nog bro da ili bro daza eva ku a ci ju) ka ko bi udo vo ljio πi -ro kom po druË ju ope ra tiv nih za da -Êa. One Êe uklju Ëi va ti i zaπ ti tumor skih plov nih pu te va, za po vi je -da nje i nad zor bor be nih sku pi na,pro tuz raË nu ob ra nu flo te, iz ba ci va -nje de sant nih bro di ca, zraË nu pot -po ru kop ne nim sna ga ma te po moÊi spa πa va nje pri hu ma ni tar nim ka -ta stro fa ma. No, te melj ne za da Êeno vog bro da dulj ine pre ko sve ga244 me tra i πi ri ne 39 me ta ra bit Êe

za po vi je da nje i nad zor po seb nimde sant nim sna ga ma i pot po ra zraË -nim ope ra ci ja ma.

Po vrπi na po let ne pa lu be po kri vatÊe 5900 m2, sa ski-jum pom po stav -lje nim na pram cu i kr mi. Smjeπ tajje osi gu ran za 1210 oso ba s joπ 91po moÊ nim le æ a jem. U to je uklju Ëe -na po stroj ba po mor sko-de santngpje πa π tva od 465 ma ri na ca i 203Ëla na le taË kog osob lja. Pro stor is -pod po let ne pa lu be bit Êe dvoj nena m je ne. Slu æ it Êe kao han gar nai/ili ga ra æ na pa lu ba za smjeπ taj ukr -ca nih zra ko plo va i vo zi la. Pro stordo ka u kr me nom di je lu bro da omo -gu Êit Êe ukr ca va nje voj ni ka, vo zi la iopre me na de sant ne bro di ce. Nje -go ve izmje re su do vo lj ne za smjeπ -taj dvi je 60-ton ske ili Ëe ti ri 30-ton -ske de sant ske bro di ce ti pa LCM, ata ko er Êe se mo Êi smjes ti ti de sant -na bro di ca na zraË nom ja stu kuLCAC Ame riË ke rat ne mor na ri ce.

Han gar ili ga ra æ na pa lu ba (ovis -no o sce na ri ju upo ra be) mo Êi Êepri mi ti al ter na tiv ne zra ko plo ve iliopre mu pre ma zah tje va nom sce na -ri ju upo ra be. Na prim jer, mo Êi Êese smjes ti ti do 12 he li kop te ra sred -nje ve li Ëi ne ti pa EH101 ili osamzra ko plo va Har ri er II Plus STOVLkod pr ven stve no zra ko plov nih za -da Êa. Kod de sant nog sce na ri ja natu Êe se pa lu bu mo Êi ukr ca ti 100la kih vo zi la ili 24 60-ton skih glav -nih bor be nih ten ko va ti pa Ari e te

za jed no s opre mom za ukr ca nema rin ce.

Bit Êe na o ru æ an pro tuz raË nim ra -ket nim sus ta vom PAAMS ko ji jepr vo bit no raz vi jan u sklo pu pro -gra ma fre ga ta kla se Ho ri zon u su -rad nji s Fran cus kom. KljuË ne kom -po nen te sus ta va PAAMS Ëi nit Êe32 pro jek ti la As ter 15 te su stav zanji ho vo oko mi to lan si ra nje Sy l verko ji Êe bi ti smjeπ ten na des nom ru -bu pa lu be. Bor be ni su stav za blis -ku pro tuz raË nu ob ra nu Ëi nit Êe trito pa Su per Ra pid ka lib ra 76. Ta ko - er Êe se ugra di ti fran cus ko-ta li -jan ski tor ped ni su stav SLAT.

Po gon Êe osi gu ra va ti Ëe ti ri plin -ske tur bi ne Ge ne ral Elec tric/Fi atAvio LM 25000 ukup ne sna ge 88MW ko je Êe po kre ta ti dvi je oso vi neza naj ve Êu br zi nu od 29 Ëvo ro va, ado plov Êe pri br zi ni od 16 Ëvo ro vabi ti 7000 nm. Pram Ëa ni i kr me nipo preË ni brod ski vij ci ugra dit Êe seka ko bi se po bolj πa la ma ne var bil -nost u zatvo re nim vo da ma i ti je -kom de sant nih ope ra ci ja.

Brod se gra dio u dvi je glav nesek ci je; u brod ogra di li π tu Fin can ti -e ri Mug gi a no iz gra e na je pram -Ëa na sek ci ja du ga 70 me ta ra, a ubrod ogra di li π tu Ri va Tri go so sre -diπ nja i kr me na sek ci ja. Te dvi jesek ci je Êe se teg li ti u Mug gi a nogdje Êe se na pli va ju Êem do ku spo -ji ti s pram Ëa nom sek ci jom.

Mis lav BR LIΔ

PorinuÊe novog talijanskog nosaËa zrakoplova

22. listopada 2004.

Igor KARNJU©

K or je ni te prom -jene europ skeob ram bene

in du strije i poj avano vih gi ga na ta ko jini su po stoj ali una-t rag des et go di na,od go vor je europ skihze mal ja na isto vr snepro cese okrupnja -van je i spe cij a li za -cije ame ri Ë ke voj nein du strije ka ko bizadræa la i una pri-j edi la kon ku ren tostna do maÊ em i me u na rod nom træi -π tu u posthlad no ra tov skim uv jet ima.Vlas ni Ë ka i uop Êe or ga ni za cij skastruk tu ra europ ske ob ram bene in -du strije ka rak te ri zi ra vi so ki stu panjsloæe no sti i me u sob ne is pre ple te -no sti vlas ni Ë kih ud je la, broj nost jo int ven tu ra, pri god nih kon zor ci jaitd., koje pro ma traËi opi suju kao„europ ski πpa ge ti“. Os im sta ti Ë kesloæe no sti, zbog pro ce sa kon so li -da cije in du strij skih struk tu ra træi π teka rak te ri zi ra vi so ki stu panj di na -miË no sti.

Una toË broj no sti po duz eÊa stupeurop ske voj ne in du strije Ëi ne spo -me nu ta tri po duz eÊa, koja su me uprvih des et na svi je tu. Na rang li -sti naj ve Êih pro iz vo a Ëa voj ne opre -me u 2003. BAE Sy s tems na la zi sena Ëetvrtom mjes tu sa 17,159 mi li -

j ar di USD pri ho da od ob ra -ne, Tha les na sed mommjes tu (8,75 mlrd. USD) i EADS na os mom mjes tu s 8,03 mi lij ar di USD priho -da od pro daje na o ruæan ja ivoj ne opre me.

EADS (Eu o ro pe an Ae ro -nau tic De fen ce and Spa ceCom pa ny) for mal no je na -sta la 10. lipnja 2000. po ve -zi van jem eta bli ra nih pred -stav ni ka europ ske voj ne in -du strije: Da i mlerChry sler izNje ma Ë ke, fran cu ske Ae ro spa ti a leMa tra i CA SA iz ©pan jol ske. Ini ci-j al nu vlas ni Ë ku struk tu ru EADS-aËi ni li su: Da i mlerChry sler 30,2%dio ni ca, fran cu ska dræa va kroz vla -sti tu hol ding kom pa niju pos je do va -la je ta ko er 30% dio ni ca, πpan jol -

ski dio kroz ta ko er po duz eÊe SE PI(u dræav nom vlas ni π tvu) iz no sio je5,5%, a os ta tak od 34,1% dio ni ca jejav no di stri bui ran (ukl juË uje i izvje -stan dio ko ji pri pa da sa mim upo sle -ni ci ma). Vlas ni Ë kom struk tu rom ko -ja pre la zi gra ni ce na cio nal nog kaoi or ga ni za ci jom po slo van ja i po slo-v nih je di ni ca di stri bui ra nih u broj -nim europ skim zeml ja ma EADS jepro to tip „europ skog mo de la“ od no -sno po duz eÊa, fo ku si ra nog pri mar -

no na europ sko a po tom iz voz natræi π ta, s man jim na gla skom naame ri Ë ko, ne go re ci mo kon ku rent -ski bri tan ski BAE Sy stems.

VOJNA INDUSTRIJA

20

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

EADS - jedan od stupova vojne industrijeKonsolidacija europskog træiπta naoruæa-

nja i vojne opreme tijekom proteklog

desetljeÊa dovela je do formiranja nove

strukture europske vojne industrije u kojoj

dominiraju EADS, BAE Systems, Thales, a

u posljednih nekoliko godina grupi se, kao

Ëetvrti veliki igraË, pridruæuje i talijanska

Finomeccanica

Borbenihelikopter

Tiger

Svemirski programzauzima vaæno

mjesto u poslovanjutvrtke

EAD

S

EAD

S

EAD

S

EADS - jedan od stupova vojne industrije

C4ISTAR (Command, Control, Communitations, Computers,

Intelligence, Surveillance, Targeting and Reconnaissance) bri-

tanski je termin, a prihvaÊeniji je ameriËki C4ISR za ukupnost meusobno mreæno povezanih razliËitih zapovjednih,

upravljaËkih, komunikacijskih, raËunalnih, obavjeπtajnih, nadzornih, ciljniËkih i izvidniËkih elemenata koji zapovjedniku

osiguravaju vojne informacije i "umnoæavaju snagu" borbenih sustava. Sustav Êe u skoroj buduÊnosti donijeti za-

nimljive promjene u naËinu voenja bitaka i ustroja postrojbi. U ovom Ëlanku donosimo britanski pogled na promjene

na taktiËkoj razini do kojih Êe doÊi oko 2010. godine

Bitka buduÊnosti -

R e le vant ni po da ci sa kupl je ni pu tem sred sta va nastra teπ koj i ope ra tiv noj ra zi ni te kom bi ni ra ni sa sa mo stal no sa kupl je nim in for ma cij ama, vrlo Êe

brzo za pov jed ni ci ma, Ëak i na naj -niæim ra zi na ma, da ti don edav no ne -za mi sli vu in for ma cij sku nad moÊ nadsvoj im pro tiv ni ci ma. Ta nad moÊ Êeomo gu Êi ti brzo do no π en je od lu ka idje lo van je te prim je nu pra vodob nih iod go va raj u Êih po te za. Pro mij enit Êese naË in na ko ji se ko pnene sna ge bo -re na tak tiË koj ra zi ni, s ve Êim na gla -

skom na bit ku po du bi ni i palj be nim dje lo van jem s ve -Êih udal je no sti u bli skoj bit ci. To Êe bi ti po praÊ eno iprom je nom na gla ska s iz rav ne paljbe ko pne nih plat for -

mi na dje lo van je zra -Ë nih pla t for mi i po sre -d nu palj bu. Posl je di cato ga bi mo gla bi ti iprom je na bor bene pa -ra dig me "na i, na cil jaji pu caj" (Find, Fix andStri ke) u "na i, pra ti,pu caj, isko ri sti" (Find,Track, Stri ke, Ex ploit),tj. mij en ja se sa ma pri -ro da man ev ra.

Di vi zij ski sklop sasta -vljen od bri ga da uve li ke Êe se prom ije ni ti ako us po re di -mo bri tan sku di vi ziju iz 1990. s bu du Êom iz 2010. Na di -vi zij skoj ra zi ni iz 1990. in for ma cije sa stra te gij ske i ope -ra tiv ne ra zi ne mo gu se opi sa ti rij eË i ma pre ma lo i pre ka -sno. U 2010. in for ma cije s vi π ih ra zi na Êe tre ba ti bi ti navrij eme na ras po la gan ju i ono πto je naj vaænije - di vi zijeÊe na dzi ra ti niz IS TAR sred sta va.

VOJNA TEHNIKA

2122. listopada 2004.

Tekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

Vedran SLAVER

utjecaj sustava

C4ISTAR na tak-tiËko ratovanje

Bitka buduÊnosti -

BAE

Sys

tem

s

EAD

S

EAD

S

Mobilno operativno srediπte SAMOC

Radarski sustav za motrenje bojiπta

Nor veπ ka rat na mor na ri ca is ka za la se u pos ljed njihde se tak go di na kao vr lo po du zet na rat na mor na ri -ca pri mi vπi u slu æ bu dvi je iz nim no ino va tiv ne kla -

se rat nih bro do va, bro do ve za pro tu min sku bor bu kla seOk søy i Al ta te br ze ophod ne bro do ve kla se Skjold. Ob -no va i osu vre me nji va nje nor veπ ke po vrπin ske rat ne flo tenas ta vi lo se iz grad njom pet pro tu pod mor niË kih fre ga tama le zam je tlji vos ti kla se Frid jof Nan sen, a po Ëet komlip nja ove go di ne u πpa njol skom brod ogra di li π tu Fer rolbrod ogra ev ne tvrt ke IZAR obav lje no je po ri nu Êe pr vefre ga te kla se Frid jof Nan sen.

No ve nor veπ ke fre ga te, a ukup no Êe ih se iz gra di ti pet,za mi je nit Êe pre os ta le Ëe ti ri fre ga te kla se Oslo (pr va fre -ga ta iz kla se pov uËe na iz slu æ be na kon na su ka va nja1995.) bi t Êe po naj pri je na mi je nje ne za pro tu pod mor niË -ku bor bu, no sa svo jim bor be nim ka pa ci te tom mo Êi Êeosi gu ra ti i kva li tet nu pro tuz raË nu i pro tub rod sku zaπ ti -tu. Svih pet fre ga ta ko je su do bi le ime na po zna me ni timnor veπ kim is tra æ i va Ëi ma (Frid jof Nan sen, Ro ald Amund -sen, Ot to Sver dup, Hel ge Ing stad, Thor Hey er dahl) tre -

ba lo bi uÊi u slu æ bu u ra z -dob lju od 2005. do 2009.

Grad nja fre ga ta kla se Frid -jof Nan sen pred stav lja naj -ve Êi pro gram na o ru æ a nja unor veπ koj po vi jes ti te je tre -nu taË no je dan od naj vaæ ni jiheu rop skih voj nih pro gra ma.Ugo vor o grad nji pet no vihfre ga ta ukup ne vri jed nos ti2,32 mi li jar de do lara nor veπ -

ka vla da jepot pi sa la saπpa njol skombrod ogra ev -nom tvrt komIzar Con stru ci -o nes Na vi esSA i ame riË kimLockhe ed Mar -ti nom u lip nju2000., a za nim lji vo je ka ko Êe se oko 50 pos to ugo vor nesvo te kom pen zi ra ti pro daj om nor veπ ke voj ne opre me©pa njol skoj.

Pet za star je lih fre ga ta kla se Oslo (stand. ist. 1450 t)po s ljed nji su es kort ni rat ni bro do vi ko ji su uπ li u sa stavflo te nor veπ ke rat ne mor na ri ce i to 1966. i 1967. Ka ko jenor veπ ka rat na mor na ri ca za du æ e na za nad zor i zaπ ti tuiz nim no ve li kog mor skog pro stran stva (2,2 mi lij unakvad rat nih ki lo me ta ra) i obal ne crte dulj ine vi πe od20.000 km u naj ne gos to lju bi vi jem di je lu At lant skog oce -na (Nor veπ ko i Sje ver no mo re), no ujed no iz nim no bo -ga tim pri rod nim re sur si ma pli na, naf te i ri ba, oËi to jeka ko je zbog zaπ ti te vlas ti tih eko nom skih in te re sa, kao inad zo ra kre ta nja te pra Êe nja rus kih pod mor ni ca i rat nihbro do va u sklo pu NA TO sa ve za bi lo po treb no na ru πi tino ve es kort ne bro do ve ko ji bi svo jim tak tiË ko-teh niË kimi brod ogra ev nim zna Ëaj ka ma mo gli us pjeπ no obav lja tipov je re ne im za da Êe.

22. listopada 2004.

Norveπke fregate klase Fridjof Nansen

Program gradnje protupodmorniËkih fregata male zamjetljivosti klase Fridjof Nansen jedan je od najveÊih i

najskupljih europskih vojnih programa, a svakako najveÊi u norveπkoj povijesti. Izgradnja suvremenih fregata ojaËat

Êe ulogu norveπke ratne mornarice u NATO savezu te znatno poboljπati zaπtitu norveπkih prirodnih resursa

22

RATNA MORNARICA

Tekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

Mislav BRLIΔ

PorinuÊe fregate Fridjof Nansen

Vaænija zadaÊafregata klaseNansen bit Êezaπtita norveπkihnaftnih polja

22. listopada 2004.

Ra zvoj nu kle ar ne teh no lo gi je ira ket nog oruæja ti je kom pe de -se tih go di na proπlog sto ljeÊa

to li ko je uz na pre do vao da je ame -riËka rat na mor na ri ca od luËila po -kre nu ti pro jek ti ra nje i grad nju stra -teπki vaænih plo vi la oprem lje nih no -vim sus ta vom po go na i no vo raz vi je -nim ti po vi ma oruæja. Na kon us pje -ha pr ve pod mor ni ce na nu kle ar nipo gon Nau ti lus bi lo je jas no da Êe

pri o ri tet do bi ti grad nja pod mor ni cana o ruæanih ba lis tiËkim pro jek ti li mai ju riπnih pod mor ni ca. Uz nji hov ra -zvoj i grad nju ame riËka rat na mor -na ri ca je po kre nu la i pro jek ti ra njedva ve li ka po vrπin ska rat na bro da -no saËa zra ko plo va En ter pri se (CVN65) i krs ta ri ce Long Be ach. Grad nja

En ter pi sea i Long Be a -cha iπla je is to dob no ioba su pro jek ta tre ba lado ka za ti is pla ti vost upo -ra be nu kle ar ne teh no lo -gi je na po vrπin skim bro -do vi ma. Bu duÊnost jepo ka za la da se ame riËka

rat na mor na ri ca na kra ju od luËilada nu kle ar ni po gon za dræi sa mo nano saËima zra ko plo va, dok su krs ta -ri ce, na kon ne ko li ko po kuπaja ipakna kra ju do bi le kla siËni po gon splin skim tur bi na ma.

VOJNA POVIJEST

23

Tekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

Tomislav JANJIΔ

USS Long BeachIako je napravljena samo jedna krstarica klase Long Beach ovom brodu pripada posebno mjesto ne samo u

povijesti ameriËke ratne mornarice veÊ i u mornariËkoj povijesti opÊenito. Tako vaæno mjesto krstarica Long

Beach zasluæila je kao prvi ratni brod na nuklearni pogon koji je uz to bio naoruæan iskljuËivo raketnim

naoruæanjem i mnogim naprednim elektroniËkim sustavima

Krs ta ri ca Long Be ach s ori gi nal nim ra dar skim sus ta vom AN/SPS-32/33

Nu kle ar ni no saË zra ko plo va En ter pri se i krs ta ri ce Long Be ach i Bain -bridge snim lje ni ti je komkr sta re nja oko svi je ta

Uje ku bit ke, bri tan ski ad mi ralStur dee oπ trim je ma ne vrompo ku πao do Êi u po volj ni ji po -

lo æ aj u od no su na pu ha nje vje tra.Za vri je me tog ma ne vra, bri tan skisu se bro do vi na π li oba vi je ni vlas ti -tim ob la kom di ma, a nje maË ki ad -mi ral Spee ni je pro pus tio pri li ku:πto je bræe mo gao, za plo vio je pre -ma ju gu, po ku πa va ju Êi se ta ko iz vu -Êi i iz van do me ta bri tan skih to po va,dok je Bri tan ci ma tre ba lo pu nih 45mi nu ta da se vra te u po lo æ aj iz ko -jeg su mo gli po nov no otvo ri ti vat ru.

U 14:50 bri tan ski boj ni bro do vi suse bo kom okre nu li ne pri ja telj skimbro do vi ma: Spee je za klju Ëio da muje to vje ro jat no je di na pri li ka daupo ra bi svo je po moÊ no oru æ je, alika ko je u meuvre me nu pro mi je niosmjer plo vid be, Bri tan ci ma dim vi πe

ni je sme tao kao pri je. Nji ho vi supo go ci bi li sve toË ni ji i na nje maË -kim bro do vi ma, a oso bi to na Schar -n hor stu, oπ te Êe nja su bi la sve te æa,a ljud skih je ær ta va bi lo sve vi πe:pri mio je vi πe od pe de set po go da ka,sru πe na su mu bi la tri dim nja ka, apo æ ar ga je bio po sve za hva tio. Ma -lo na kon Ëe ti ri sa ta po sli je pod ne,ne stao je s mor ske po vrπi ne.

Pobjednici spaπavaju poraæeneNiπ ta bo lje ni je bi lo ni ti na krs ta ri -

ci Gne i se nau. Vat ra ju je pro æ di ra la,a ni ka kav na por da se nje zi no πi re -nje spri je Ëi ni je bio po du zet i nje zi -na po sa da, uklju Ëu ju Êi i sa mogSpeea, jed no stav no je ne sta la.HMS In vin cib le pri mio je 22 po got -ka, ali ni je dan od njih ni je pro uz ro -Ëio ne ka kvu oz bilj ni ju πte tu, i ra -

njen je bio tek je dan Ëlan po sa de.Kri vu daj uÊi, Gne i se nau se uda lja -

vao pre ma ju go za pa du. U 17:15pos ljed nji je put po go dio bri tan skiboj ni brod HMS In vin cib le, a on daje os tao bez stre lji va. Ni je tre ba lodu go Ëe ka ti, i Bri tan ci su ga pres ta ligaati: nje maË ki je brod os tao ne -po miË an, a po sa da ga je po Ëe la na -puπ ta ti. Od 765 nje zi nih Ëla no vaspa πe no je bi lo njih 190, ali mno gisu pod le gli od za do bi ve nih ra na.Bri tan ski brod HMS In fle xib le bioje po goen sa mo tri put: je dan jenje gov Ëlan po sa de po gi nuo, a tro ji -ca su bi la ra nje na. Za us ta vio se ipo Ëeo spa πa va ti pre æ iv je le Ëla no venje maË kog bro da Gne i se nau. Uuspo red bi s po mor skim bit ka mavoenim ti je kom II. svjet skog ra ta,stje Ëe se do jam kao da su su di o ni cirat nih su ko ba u I. svjet skom ra tura to va li s mno go vi πe ljud skos ti, do -sto jan stva, i uz izv jes nu do zu vi teπ -tva. Bu du Êi da su, za hva lju ju Êi toË -nom gaanju bri tan skih top ni ka,nje maË ki bro do vi pre tr pje li ve li kaoπ te Êe nja, broj pre æ iv je lih Ëla no vapo sa de bio je re la tiv no ma len.

Uspo red no s bor ba ma ve li kih bro -do va, ma nje su plov ne je di ni ce vo -di le svo je vlas ti te bit ke. Nje maË kela ke krs ta ri ce pred vo di la je krs ta ri -ca Dres den, iza nje su bi le krs ta ri ceNürn berg i Le ip zig, dok je bri tan -ske krs ta ri ce pred vo di la HMS Glas -gow ko ju su sli je di le krs ta ri ce HMSCorn wa ll i HMS Kent.

U 14:45 s Glas go wa je otvo re navat ra na Le ip zig ko ji joj je va tromuz vra tio, i u gaanju se po ka zao us -pjeπ ni jim, ta ko da je krs ta ri ca Glas -gow mo ra la od stu pi ti, ali pre os ta lenje maË ke krs ta ri ce ni su poπ le Le ip -zi gu u po moÊ, veÊ su se i sa me nas -

U usporedbi s pomorskim bitkama voenim tijekom II. svjetskog rata, stjeËe se dojam kao da su sudionici

ratnih sukoba u I. svjetskom ratu ratovali s mnogo viπe ljudskosti, dostojanstva, i uz izvjesnu dozu viteπtva

24

PODLISTAK

Britanska Ëasna pobjeda

Jurica MILETIΔ

22. listopada 2004.

Sukobi oko Falklandskog otoËja III.

Sir Frederick Charles Do ve -ton Sturdee (1859.-1925.),bio je britanski ad miral kojije u kraljev sku mornaricuuπao go dine 1871. Postupnose us pinjao na hijerarhijskojljest vici i u tre nut ku izbijanjaI. svjetskog rata na πao se napoloæaju jednog od Ëel nikaadmiraliteta. Kao na gra du zasvoju pobjedu nad flotomnje maËkog gro fa Ma x imi li -ana von Speea u bitki kodFalk lan da prosinca 1914.ste kao je plemiÊku titulu (po -stao je baronetom). Za povi -je dao je britanskom flotom iu bitki kod Jutlanda 1916.,godinu dana kasnije postaoje admiral, a godine 1921. iadmiral flote.

to ja le iz vu Êi iz po gi be l ji u koj oj suse na π le. S Glas go wa je po nov nootvo re na vat ra na Le ip zig ali umeuvre me nu krs ta ri ca Dres denza plo vi la je u smje ru ju go za pa da, aNürn berg put ju go is to ka. Le ip zig seusko ro na π la i u do me tu to po vaCorn wa l la, dok se HMS Kent ot pu -ti la za krs ta ri com Nürn berg. Nasre Êu Bri ta na ca, pa lj ba ko ja je s nje -maË ke krs ta ri ce Le ip zig osu ta i pojed noj i po dru goj nji ho voj krs ta ri ci,ni je na ni je la ne ke ve Êe πte te, ali jeza to krs ta ri ca Le ip zig ubr zo os ta labez dva dim nja ka i glav nog jar bo la.Po æ ar ju je za hva tio, i kad su nje -maË ki top ni ci os ta li bez stre lji va,us li je dio je ne us pje li po ku πaj tor -ped nog na pa da na HMS Corn wa ll,a on da se nje zi na po sa da po Ëe lapri pre ma ti za na puπ ta nje. Krs ta ri caGlas gow pri bli æ i la joj se da je do -kraj Ëi. Neπ to pri je 22 sa ta nje maË kase krs ta ri ca iz vr nu la, a za tim po to -nu la, osta vi vπi iza se be sa mo osam -naes to ri cu pre æ iv je lih.

JureÊa stara krstaricaBri tan ska krs ta ri ca HMS Corn wa ll

bi la je po goena osam naest pu ta aliljud skih ær ta va ni je ima la; krs ta ri caGlas gow uo pÊe ni je bi la oπ te Êe na,una toË to me πto je dva put bi la po -goena, ali zbog jed nog po got ka ustro jar ni cu br zi na joj je bi la sma nje -na, ta ko da ni je mo gla sus ti Êi nje -maË ku krs ta ri cu Dres den ko ja joj jeiz mi ca la. Nürn berg je krs ta ri ci Kentiz mi ca la pu nih 10 mi lja, ali na krs -ta ri ci Ken tu su ta ko bje so muË no go -ri vom pu ni li pe Êi, da je ta sta ra krs -ta ri ca us pje la pos ti Êi br zi nu od pu -nih 25 Ëvo ro va, prem da se tres la

kao da ima groz ni cu. Kad se pri bli -æ i la krs ta ri ci Nürn berg na sa mo11.000 me ta ra, Ni jem ci su na njuotvo ri li vat ru. Kad se uda lje nostsma nji la na sa mo 7000 me ta ra, ob jesu krs ta ri ce po Ëe le pos ti za ti po got -ke. U 17:30 krs ta ri ce su meusob nobi le uda lje ne sa mo 3000 me ta ra itad su se po Ëe le po ka zi va ti pred -

nos ti te æ ih gra na ta i de blj eg oklo pakrs ta ri ce Kent. Sat kas ni je, kad suse po gor πa le vre men ske pri li ke uko ji ma se krs ta ri ca Nürn berg mo glaspa si ti, dva su kot la na njoj ek splo -di ra la i znat no joj sma nji la br zi nu.Krs ta ri ci Kent je tad bi lo la ko do -kraj Ëi ti je. Krs ta ri ca Nürn berg jepo to nu la osta vi vπi za so bom sa modva naes to ri cu pre æ iv je lih. Kent jepri mi la tri de set i osam po go da ka,ali je ima la sa mo πes naes to ri cu ra -nje nih.

U meuvre me nu Bris tol i Ma ce do -nia po to pi li su nje maË ke bro do veBa den i Isa be la, dok je brod Seyd -litz uspio pob je Êi i kas ni je se na πaoin ter ni ran u Ar gen ti ni.

Lov na krs ta ri cu Dres den po tra jaoje mje se ci ma: pro go nje na bri tan -skim krs ta ri ca ma usp je la je pob je Êiu Ti hi oce an.

(nastavit Êe se)

25

MORE I POMORSKE BITKE

22. listopada 2004.

HMS In vin cib le bi la je pe ta bri tan ska krs ta ri ca tog ime na - vo de Êi brod u sku pi -ni od tri boj na bro da is te ka te go ri je i pr vi brod te vrs te ikad sa graen bi lo gdje usvi je tu. Do vr πe na u brod ogra di li π tu “Sir W.G. Arm strong, Whit worth & Co., Ltd”u Ty ne si deu, u mo re je bi la po ri nu ta trav nja 1906., a u sas ta vu bri tan ske kra ljev -ske mor na ri ce na π la se u pro lje Êe 1908. Bi la je du ga 171 me tar, te æ i ne 17.526 to -na, a po sa da joj je bro ji la 784 Ëov je ka. U rat nim pri li ka ma taj se broj pe njao na1000. »eti ri par ne tur bi ne Par son da va le su joj sna gu od 41.000 ko nja i mo gla jepos ti Êi br zi nu od 28 Ëvo ro va.Os nov no na o ru æ a nje bi le su joj Ëe ti ri dvos tru ke ku le s to po vi ma ka lib ra 12 in Ëa, i16 to po va ka lib ra 4 in Ëa. Pri je su ko ba u ju æ nom At lan ti ku kod Fal kland skih oto kapo Ëet kom I. svjet skog ra ta sud je lo va la je u ak ci ji kod He li go land Bighta, a u su -ko bu kod Jut lan da bi la je ad mi ra l ski brod. Po goen u jed nu od to pov skih ku la ek -splo di rao je, pre po lo vio se i po to nuo za jed no s go to vo cje lo kup nom po sa dom. Tra -ge di ju su pre æ iv je la tek pe to ri ca nje zi nih Ëla no va.

Falklandska pobjeda Sturdeea nadvon Speeom za Britance je imaladvostruki znaËaj: osim πto su seosvetili za sramotu koju su pretrp-jeli kod Coronela, uniπtenjem snaæ -ne njemaËke flote ponovno su us po -stavili, a kasnije i odræali svoju do -minaciju na Atlantiku. Bitka je osta-la u uspomeni i kao jedna od pos -ljed njih u kojoj je prevladavao da -nas izumrli viteπki duh.

INFOKUTAK

26

VREMEPLOV

Ovonedjeljno evanelje donosi nam opreËne stavove umo litvi Bogu. Prvi stav je onaj farizeja koji je klasiËan pri -m jer legalistiËke hipokrizije oholih, umiπljenih i samodo -statnih osoba. U srediπtu su oni, a ne Bog. Hvale se svojimegoizmom. Kod njih je ja subjekt svih glagola: ja ti zahva -ljujem, ja nisam kao drugi, ja plaÊam desetinu... To ide Ëaktako daleko da se Ëini da bi se i sam Bog trebao pred njimaponiziti koliko je dobar i savrπen. Drugi stav je onaj carini-ka koji u poniznosti priznaje Bogu da je greπnik i moli gaoproπtenje. Njega ne zanimaju drugi. Jedino mu je bitnasvijest da je sam greπnik i moli Boga za milosre. Kao ni -kada dosad ova prispodoba postaje aktualna. Danas, viπene go ikada, ljudi o sebi imaju uzviπeno miπljenje. Svi sa -daπnji misle da su bolji od bivπih i hvale se zbog toga (a je -su li?), a svi buduÊi istiËu kako Êe biti bolji od sadaπnjih(πto zapravo i nije teπko, ali hoÊe li?). U svakom sluËaju,barem za sebe smijem Bogu reÊi: ako Êu biti farizej i hva -liti se onim najredovitijim πto treba Ëiniti, ako Êu misliti dasam zbog toga bolji od drugih, ako Êu gledati tue slabosti,ako Êu misliti da sam dobar samo zbog toga jer su drugima nje dobri, onda molim Te, Boæe, daj mi barem snage daka æem - hvala Ti, Boæe, πto drugi nisu kao ja.

Æeljko STIPANOVIΔ

22. listopada 1992. Otkrivena masovna grobnica OvËaraU izvjeπÊu od 22. listopada 1992. Ta deuszMazowiecki, posebni predstavnik UN-a zaRe publiku Hrvatsku objavio je ka ko je pro -na eno toËno mjesto masovne grobniceOvËara. Tu bivπu svinjogojsku far mu, petki lometara udaljenu od Vuko va ra, u lis to -pa du ‘91. jugorezer vi sti i Ëetnici su pretvo-

rili u koncentracijski logor. Pretpostavlja se da je u nekolikotuænih jesenskih mjeseci kroz OvËaru proπlo izmeu tri iËetiri tisuÊe zatoËenika. Ipak, svoje mjesto u tragiËnoj povi-jesti grada na Dunavu OvËara je dobila u vrijeme nepo srednonakon pada u studenome ‘91. Tada su na Ov Ëaru do vezenibrojni ranjenici i ostali vojni i civilni za rob ljenici iz vu kovarskebolnice. Nakon πto su ih neko vrijeme mal tretirali i tukli, Ëet-nici su u nekoliko skupina ranjene i iz muËene ljude odveli dostratiπta. Strijeljali su ih, bacili u is ko panu rupu i buldoæeromzatrpali. BuduÊi da iskopavanje grobnice u vrijeme otkriÊanije bilo moguÊe zbog politiËkih i voj nih okolno sti na tompodruËju, snage UNPROFOR-a i promatraËka po stajaUjedinjenih naroda godinama su Ëuvale tu lokaciju ka ko bisprijeËile uklanjanje dokaznog materijala. U rujnu i li sto padu1996. provedena je potpuna ekshumacija, a u otkri venoj ma -sovnoj grobnici pronaeno je 200 posmrtnih ostataka, odkojih 198 muπkaraca i dvije æene. Rezultati ob duk cije po ka -zali su da se meu ærtvama uistinu nalaze ranje nici iz vu ko -varske bolnice. Nakon straviËnih otkriÊa, godinu dana kasni-je Meunarodni sud u Haagu optuæio je za ta hladnokrvnaubo jstva takozvanu vukovarsku trojku Veselina ©ljivan Ëa ni -na, Milu MrkπiÊa i Miroslava Ra di Êa, a trenutaËno je u tijekui proces protiv optuæenih za zloËine poËinjene na Ov Ëari kojise vodi pred Specijalnim sudom u Beogradu.

leonriz@net.hr

Harry Potter u Domu HV-aU organizaciji Odjela za kulturno-druπtvene djelatnos-

ti Sluæbe za odnose s javnoπÊu i informiranje MORH-a uDomu HV-a “Zvo nimir” 30. listopada u 18 sa ti bit Êe pri -kazan djeËji pustolovni film HARRY POTTER I ZATO »E -NIK AZKABANA. Glume: Daniel Rad cli f fe, Alan Rick -man, Julie Walters i dr; trajanje: 141 min.Bes platne ulaznice mogu se rezervirati od 25. listopada,isklju Ëi vo od 10 do 12 sati, u Odjelu za kulturno-druπt ve -ne djelatnosti, Stan Ëi Êe va 6, tel./fax: 68-935.

Japanska umjetnost u galeriji MORH-aU galeriji MORH-a “Zvonimir” 21. listopada u 19 sati

bit Êe sveËano otvorenje izloæbe slika grupe suvremenihjapanskih umjetnika pod nazivom ZBIRKA JAPANSKEUMJETNOSTI 2004. U HRVATSKOJ. Predstavit Êe se 23autora s 41 radom tehnike ulje na platnu i akrilik te tradi-cionalna i moderna kaligrafija, kao i tehnika japanskogslikarstva. Na izloæbi Êe biti predstavljeni i radovihrvatskih autora iz kolekcije Hrvatskoga narodnog kaza-liπta u Zagrebu, a na sveËanom otvorenju slikarica JunkoMatsumoto demonstrirat Êe japansku umjetnost kaligrafi-je. Izloæba je humanitarnog karaktera u korist Crvenogkriæa Hrvatske, a moæe se razgledati do 30. listopada,radnim danom od 11 do 18 i subotom od 10 do 12 sati.Ulaz slobodan.

Misa u kapeli Vojnog ordinarijataU kapeli Vojnog ordinarijata na Ksaveru u Zagrebu od

10. listopada nedjeljom i blagdanom s poËetkom u 11 satiredovito se slavi sveta misa za vjernike Vojne biskupije, akapela je otvorena i za ostale vjernike. SLOVO DUHOVNOSTI

22. listopada 2004.

Zvonimir ©eparoviÊ: ‘Akcija za Hrvatsku’, Zagreb, 1995.

Zvonimir ©eparoviÊ odigrao je jednuod najvaænijih uloga u skupini gra a -na Akcija za Hrvat sku ‘Li ber tas’ kojaje tijekom 1995. godine presudno de -ter minirala oporbenu ideju u Hrvat -skoj, ali Êe ostati zabiljeæeno i to da jeprosvjedovao ispred zgrade Britan -skog vijeÊa u zagrebaËkoj Ilici, zaus-tavio promet i odræao govor protivlon donske hipokrizije koja je za zele -nim stolom æeljela nagraditi Srbiju zagenocid. “©eparoviÊ godinama su s -tav no istraæuje i pohranjuje podatke o srpskom genocidunad Hrvatima od 1991. godine, a na svojim redovitim tribi-nama u Europskom domu sistematizirao je svjedoËanstva odrami hrvatskog naroda i onda kada to, zbog meunarodnodiktiranog ‘mira u kuÊi’ po svaku cijenu, nije bilo politiËkiopor tuno”, zabiljeæio je u proslovu knjige SreÊko Jurdana.Knjiga Akcija za Hrvatsku svjedoËanstvo je o brojnim akcija-ma u kojima je ©eparoviÊ sudjelovao i zabiljeæio ih, bilo da seradilo o akcijama na unutarnjem ili meunarodnom planu.

Nikolina PETAN

Nedjelja 24. listopada

BIBLIOTEKA

22. listopada 2004.

WEB INFOMILITARIA

27

Site korejskog Mini -star stva obrane (dane bi bilo zabune,

rijeË je o Re publici Koreji)jedan je od onih koje sva -kako moæemo ocijeniti za-nim lji vim po sadræaju i so-lidnim po kva li teti i gra fiË -kom izgledu. Home page

(www.mnd.go.kr) se pokreÊe na nama nerazumljivim slov -nim znakovima, no, nemojte se zabrinuti, na vrhu stranicepostoji link za engleski jezik nakon kojeg se automatizmomprebacujete na podstranicu s engleskim jezikom.Site je relativno jednostavno ureen. Podijeljen je na tri di -jela, od kojih nam se najzanimljiviji Ëini onaj s linkovima nalijevoj strani sitea. To su linkovi koji posjetitelja meu os ta -lim upoznavaju s ustrojem Ministarstva obrane i meuna -rodnom vojnom politikom. Takoer, pod linkom Multimedianalaze se slikovni i videozapisi vjeæbi pripadnika svih granai rodova korejske vojske, no, naæalost, fotografije su niskerezolucije i ne mogu se downloadati.U srediπnjem dijelu stranice nalaze se vijesti, no, s obziromna to da se updateaju povremeno, tek nekoliko puta mje -seË no, ipak nismo skloni proglasiti stranicu izvrsnom. No,site dobiva visoku ocjenu jer ispod napisa Links postoji de -setak linkova koji Êe se svakako svidjeti posjetiteljima. Ri -jeË je o linkovima prema visokoπkolskim vojnim institucija-ma, ali i vladinim uredima i drugim ministarstvima.

Ivan BELINEC

1. Atentator Gavrilo Princip bio je pripadnik organizcije:A Mlada BiHB Mlada BosnaC Mlada Europa

2. Do 1916. godine car Austro-Ugarske bio je:A Franjo FerdinandB Franjo Josip II.C Oton Habsburπki

3. Najpogubniji bojni otrov upotrijebljen u I. svjetskom ratu bio je:A plikavacB iperitC helij

4. Italija je od 1915. godine:A stupila u rat na strani AntanteB stupila u rat na strani Centralnih silaC bila neutralna

5. Vrhovni zapovjednik sila Antante na kraju I. svjetskog rata bio je:A lord KitchenerB marπal PetainC marπal Foch

www.mnd.go.kr

Sva je prilika da se korijeniglasovite πkotske postrojbekoja se punim nazivom

zove The Royal Scots, od -nosno njezinog dijela TheFirst of Foot, mogu traæitiu brojnim πkotskim po -stroj bama koje su joπ usrednjem vijeku ratovaleza raËun kraljeva Bohe -mije, Danske, Francus -ke, Nizozemske i ©ved -ske. Neprijeporno je daje upravo ta postrojbanajstarija redovita po -strojba britanske armije,i istodobno jedna od najstarijih na svijetu.

U tijesnoj svezi s njezinim nastankom je Sir HohHepburn, roen u πkotskoj pokrajini Lothiji okogodine 1600. Dvadesetak godina kasnije spominje sekao Ëasnik πkotske regimente u armiji kralja Bohemije.

Nakon sluæenja u bohemskoj vojsci,naπao se kod Nizozemaca, a onda je

Hepburn svoju postrojbu odveo u©vedsku gdje je ratovao za raËun

kralja Gustava Adolpha. Godine 1625. cijelu je po -

strojbu brojËano ojaËao, asam postao pukovnikom.©est godina kasnije preuzeoje zapovjedniπtvo nad tzv.πkotskom zelenom brigadomi u bitki kod Leipziga ovjen -Ëao se slavom.

SijeËnja 1633. imenovan jepukovnikom u sluæbi francuskog kralja Louisa XIII.,ali ubrzo se vratio u ©kotsku kako bi unovaËio mladiÊeza svoju novu regimentu. U tom je smislu πkotsko sav-jetodavno i upravno tijelo Privy Council of Scotland24. travnja iste godine uz privolu kralja Charlesa I. iz -dalo poseban dokument. Iako se regimenta joπ godina-ma borila na tlu Francuske, kraljevskim ukazom posta-la je britanskom pukovnijom.

Sve do 1661. ratovala je na europskom kontinentu,boreÊi se za interese francuskih kraljeva Louisa XIII. iLouisa XIV. Svoj nadimak Brigada Poncija Pilata do -bila je 1643. kad su je tako nazvali ljubomorni i zavid-ni francuski vojnici. Taj je nadimak zadræala do danas,a temelji se na staroj predaji prema kojoj se PoncijePilat rodio na tlu danaπnje ©kotske.

Jurica MILETIΔ

Brigada Poncija Pilata

KVIZ

Rje

πenj

e: 1

b;2b

;3b;

4a;5

c

Pripremio Domagoj VLAHOVIΔ

www.hrvatski-vojnik.hr