ZAD

NJA

KLU

PABROJ 39GOD. XV.

svibanj 2014. Časopis učenika OŠ Ivana Gundulića

DOBRODOŠLI

WELCOME

ACCUEIL

BEM-VINDO

TERETULNUD

WILLKOMMEN

BENVENUTO

DOBRODOŠLI

HEALTHYP.I.C.N.I.C.

2013./2014.

FOGADTATÁS

2

DESETLJEĆE I POL ZADNJE KLUPEOve školske godine 2013./2014. bilježimo ne malu obljet-

nicu u Školi, 15 godina izlaženja Zadnje klupe. Kako samo vri-jeme leti, jednostavno da ne povjeruješ. Štoviše, uskoro ćemo objaviti i jubilarni 40. broj. Tu čast proslave prepustiti ćemo osmašima na njihovoj svečanoj podjeli svjedodžbi, jer oni su upravo ‘‘stari’’ kao i Zadnja klupa, petnaest im je godina.

Kažu u narodu ‘‘treća, sreća’’, pa neka bude tako i nama jer ovo je treći put kako izlazimo u tiskanom izdanju, i nadajmo se tomu još kojiput. Kako vidite, malo smo povećali broj stranica, ne pretjerano, ali nismo dirali naše stalne rubrike, sve su iste još od prvog broja. Glavni razlog povećanja stranica je naše sudjelovanje u međunarodnom projektu Healthy P.I.C.N.I.C. i mnoštvo izvještaja s brojnih akcija toga projekta. Dakako nis-mo objavili sve što su naši novinari zabilježili i što se događalo u Školi i oko nje jer bi nam za to trebalo mnogo više stranica. Nadamo se da vam se izgled lista sviđa, a još je važnije da ste zadovoljni sadržajem kojeg ste na koncu sami stvarali.

Časopis koji držite u ruci je na neki način i svojevrsno ogledalo našeg cjelogodišnjeg rada u Školi. Iako nije sve ob-javljeno što ste zapisali kako vidite imamo se čime ponositi. Zadnja klupa je učenički časopis koji predstavlja OŠ Ivana Gundulića i na smotri LIDRANO pa nam je stalo da su ovd-je uvršteni vaši najbolji radovi. Školski novinari i fotografi zabilježili su oko 150 raznih događaja, od početka školske go-dine do danas, što samo potvrđuje bogatstvo i raznovrsnost naših aktivnosti, a u mnogima ste više nego uživali i dali sve od sebe. Svaka čast. Bravo klinci i klinceze.

Novine stvaramo kroz igru, šalu, zabavu i ponajčešće kroz moje dosađivanje i požurivanje da napišete svoje priče, osvrte i reportaže. Što bi tek bilo kada bismo ozbiljno prionuli poslu. Mi to ZNAMO, mi to MOŽEMO, mi to HOĆEMO. Da sam više nego u pravu kada zajedno s učiteljicama i profesorima hrvat-skog jezika stalno potražujem vaše uratke potvrđuje tekst na zadnjoj stranici naslovljen Izdvojeno s razlogom.

Ne trebam naglašavati kako nas i iduće školske godine čeka projekt Healthy P.I.C.N.I.C., sve do lipnja 2015., i nadam se kako ćemo ostvariti još jedno tiskano izdanje Zadnje klupe, još bolje od ovog. Moram vas podsjetiti kako su svi učenici Škole članovi novinarske grupe. Nema nekakvih posebnih sas-tanaka jednom tjedno, već samo vaša želja da štogod napišete. Ni u temama nema ograničenja, to prepuštamo vama. Ukoliko vam treba savjet kako napisati tekst, ni tu nema ‘’frke’’, samo mi se javite, znate gdje sam - uvijek na trećem katu.

Želim vam, kao i svi moji kolege – vaši učitelji i profesori, ostvarenje željenih rezultata na kraju školske godine, puno uspjeha u daljnjem školovanja, puno zdravlja, sreće u ljubavi, a kad nađete vremena, nešto napišite, nacrtajte, fotografiraj-te, predložite ..., stranice našeg lista uvijek su vam otvorene.

Pavao Jerolimov

SADRŽAJ:2

34

1012141516171820222324

Na naslovnici:Skupina učenika sa zastavicama zemalja sudionika ovogodišnjeg HEALTHY

P.I.C.N.I.C.-a koji će krajem svibnja posjetiti Republiku Hrvatsku i našu školu.

izdavač: OŠ Ivana GundulićaGundulićeva 23 a Z A G R E B

tel/fax: 01 / 4854 - 187glavni i odgovorni urednik:

Pavao Jerolimovuredništvo:

učitelji: Marcela Boban, Zoran Čorkalo, Hen-rieta Herjavec Rubčić, Pavao Jero-limov, Darija Odorčić Matijević, Iskra Osmančević i Anita Vidović.

učenici:Iva Šimunović (8.a), Nika Vrbanić (8.a), Konrad Kiss (7.a), Sara Su-pina (7.a) Korina Kolumbić (6.a), Ana Žužul (6.a) i Lea Gelo (5.a).

likovna i računalna obrada: P. Jerolimov i učenici nov. grupegrafički urednik: P. Jerolimov

tisak: 200 primjerakabroj 39, godina XV.Zagreb, svibanj 2014.časopis izlazi jednom u

polugodištucijena: 10 kuna

e-mail:os-zagreb-001@skole.htnet.hr

web stranica:www. os-igundulica-zg.skole.hr

Riječ urednika .............................Tema brojaHealthy P.I.C.N.I.C. ..................Aktivnosti projekta ..................Od razreda do razredaOd prve do zadnje klupe ..........Školski dopisnici javljaju ........Pročitali smo za vas ....................Učenici - putopisci .....................Književnici za djecu ...................Iz povijesti stripa ......................Glazba, film, kazalište ...............Slikopisi ......................................Tko pita ne skita .........................Noć knjige ..................................Biserko ........................................

3

Naša je škola uključena u EU-ROPSKI PROJEKT COMENIUS MULTILATERALNI PROJEKT „HEALTHY P.I.C.N.I.C.“ (He-althy, Positive, Interculturaly, Competent, Noble, Imaginative Children) koji ćemo dvije godine provoditi zajedno s učenicima iz: SLOVENIJE - Radovljica, AU-STRIJE - Beč, ITALIJE - Salerno, PORTUGALA - Lisabon, ESTO-NIJE - Tallinn, FRANCUSKE - Lyon, FRANCUSKE KOLONIJE REUNION - Saint-Piere Cedex.

Cilj projekta je razvoj zdravog stila života, socijalnih i interkultu-ralnih kompetencija kod učenika i učitelja, poticanje učenja i kori-štenja stranih jezika i informatike, zdravstvena edukacija učenika te razvoj humanosti i dobrih me-đuljudskih odnosa. Projekt je za-počeo u rujnu 2013. i trajat će do lipnja 2015. Sudionici projekta su učenici od III. do VI. razreda, a u nekim aktivnostima sudjelovat će svi učenici škole. Od Agencije za mobilnost i programe EU škola je dobila 22.500 € za 2 godine i re-alizaciju najmanje 24 mobilnosti učenika i učitelja.

Tijekom provedbe projekta provoditi će se brojne aktivnosti u zdravstvenoj edukaciji učenika koje rezultiraju s četiri „piknika“ u koje će se uključiti učenici, rodi-telji i sudionici iz lokalne zajedni-ce. U razdoblju od dvije godine u školi će se provoditi i brojni manji projekti - Zdrava hrana i priku-pljanje tradicionalnih recepata, Stare igre na otvorenom, Slikovni-ca o voću i povrću, Izrada rječnika na jezicima partnerskih zemalja, Humanitarne akcije, Tri generaci-je zdravlja, Vrtek itd.

Svaka škola iz zemalja sudioni-ca projekta izraditi će PP (power point) prezentacije, film o svojoj školi, gradu i državi (zemlji i kul-turi) iz koje dolazi. U školama će se postaviti Comenius oglasna ploča koja će se kroz dvije godine nadopunjavati slikama i podaci-ma. Svaka škola sudjelovala je u natječaju za izbor LOGA projekta, a izabran je LOGO našeg učenika Vala Horvatića. Na Internetu po-stoji i E-twinning prostor za do-pisivanje, razmjenu informacija, filmova i slika. Svaka od zemalja izradit će tzv. „CULTURE BOX“ u koju će staviti 10 predmeta (su-venira) karakterističnih za svoju

Prvi plakat s najosnovnijim podatci-ma postavljen je početkom rujna

Logo projekta Healthy P.I.C.N.I.C.autor Val Horvatić učenik 6. a razreda

Tim učenika OŠ Ivana Gundulića

zemlju (i 1 tajanstveni predmet). koji će tijekom godine kolati među školama. Mi smo za sada dobili kutiju iz Austrije i Sloveni-je, a svoju smo poslali u Estoniju.

Izradi smo i proveli te obradi-li ankete o zdravom stilu života, a rezultate ćemo usporediti s osta-lim zemljama. Nakon dvije godine sudjelovanja u projektu ponovo će se provesti i na taj način provjeriti je li projekt utjecao na promjenu stila života kod učenika.

Planirana je organizacija če-tiri velika PICNIC-a, od kojih će

se jedan održati u svibnju 2014. u Hrvatskoj. Preko e-twinninga svi će učenici moći izraditi svoj profil (biografiju) na engleskom i hrvat-skom jeziku i kontaktirati s dru-gim učenicima zemalja uključe-nih u ovaj međunarodni projekt. Ostali Picnici bit će organizirani u Portugalu, Italiji i Francuskoj. Do sada je u ožujku organiziran Picnic u Lisabonu, Portugal, koji smo posjetili sa šestero učenika. Učenici su bili smješteni u obite-ljima domaćina i ostvarili nezabo-ravna prijateljstva.

Glavni rezultati projekta koje očekujemo su uspostavljeni kon-takti među učenicima zemalja su-dionica, druženje na PICNIC-ima, prezentacija aktivnosti i projekata učenicima, učiteljima, roditeljima i medijima. Izradit će se brošura o dječjim igrama na otvorenom i Brošura o zdravim receptima, Međunarodni rječnik o osnovnim izrazima vezanim uz projekt, te na kraju kalendar za 2016.godinu sa slikama i porukama iz projekta.

Na kraju će svaka škola „spaki-rati kofer“ u koji ćemo staviti sve što želimo zadržati iz projekta, što smo korisno naučili, te što se pro-mijenilo u našim zdravstvenim navikama i ponašanju. I učenici i učitelji naše škole vesele se i uživa-ju u aktivnostima koje provodimo, a prave koristi od ovog vrlo zani-mljivog projekta zaključit ćemo u lipnju 2015. godine.

Na stranicama ovog broja Za-dnje klupe, našeg školskog lista, naveli smo ukratko, na engle-skom i hrvatskom jeziku, većinu provedenih akcija. Naši školski novinari i fotografi zabilježili, su do početka mjeseca svibnja, go-tovo 150 raznovrsnih akcija i do-gađanja što samo pokazuje s koli-ko su žara i ljubavi naši učenici i učitelji pristupili ovom međuna-rodnom projektu.

Dodajmo na kraju kako je gra-donačelnik grada Zagreba g-din Milan Bandić obećao biti pokro-vitelj našeg domaćinstva Healthy P.I.C.N.I.C.-a krajem svibnja što samo dodatno potvrđuje isprav-nost naše odluke da se prijavimo na ovaj međunarodni projekt u kojem s ponosom predstavljamo našu školu, grad Zagreb i Repu-bliku Hrvatsku.

mr. Višnja Reljić, ravnateljica OŠ Ivana Gundulića

4

1.-7. rujna 2013. Šumska škola u pri-rodi. Skupina učenika 6.a i 7.a razreda provela je nezaboravni tjedan dana u Šumskoj školi u prirodi u mađarskom mjestu Pusztafalu. Školu u prirodi orga-nizirala je naša prijateljska škola iz De-brecena. Učenici su upoznali: prekrasnu okolicu gore Tolvay, spomen-park Szep-halom, dvorac Karoly-Fuzerradvany, jezero Izra, šetali su poučnom stazom Baba, gdje su promatrali tvorevine lede-nog doba, vidjeli bukvu staru 200 godi-na te još mnogo toga. Uživali su u broj-nim radionicama i druženju s novim mađarskim prijateljima. Na povratku su obišli školu u Debrecenu i oprostili se od ljubaznih domaćina.

6. rujna 2013. izložba Eko-hrane na glavnom zagrebačkom trgu pod na-zivom “Festival održivog življenja” na kojoj su učenici upoznali proizvođače ekološke hrane, sudjelovali su u radio-nici veganske kuhinje i na kraju se zaba-vili u ekološkom kutiću.

10. rujna 2013. Dan HOO-a. Profe-sori P. Jerolimov i R. Rasperger priredili su za učenike prezentaciju o povijesti sporta u Hrvatskoj s naglaskom na sta-rim sportovima. Neke od njih mogli su i isprobati. Stari sportovi i igre na otvo-renom bit će i dio našeg međunarodnog projekta Healthy P.I.C.N.I.C.

11. rujna 2013. berba školskih plodo-va u Botaničkom vrtu. Bila je to završni-ca prošlogodišnjeg projekta „Dječji vrt” koji je realiziran zajedno s Botaničkim vrtom, a odnosila se na branje plodova izraslih tijekom ljeta. Učenici su nau-čili kako raste povrće od sjemenke do ukusnog ploda. Djeca su se oduševila obiljem povrća koje ih je dočekalo na njihovim gredicama. Kušali su razne vr-ste rajčica i mrkvu, a mnogi su kućama ponijeli tikvice, krastavce...

21. rujna 2013. ekološka akcija čišće-nja Medvednice. Tradicionalna ekološ-ka akcija koju organiziraju planinarska društva povodom Svjetskog dana čistih planina u kojoj naši učenici sudjelu-ju godinama. Cilj je osvijestiti potrebu očuvanja prirode i uživati u boravku na otvorenom. Na kraju akcije organiziraju se natjecanja u tradicionalnim igrama.

25. rujna 2013. edukativni dan u Gradu mladih. Tema je bila jesen i su-djelovali su svi učenici nižih razreda. Bila je to prilika da opažaju jesenske promjene u prirodi. Šetali su šumom, gledali jesenske boje lišća i tražili dru-ge tragove jeseni. Pri tome su se dobro zabavljali i odlučili su se vratiti u neko drugo godišnje doba.

26. rujna 2013. osnovan je tim uče-nika, izrađena oglasna ploča za Healthy P.I.C.N.I.C. U tim je odabrano 25 uče-nika od III. do VII. razreda koji će nositi

glavninu aktivnosti u našem projektu. Učiteljica Henrieta Herjavec Rubčić osmislila je glavne ciljeve projekta i opisala aktivnosti koje će se tijekom iduće dvije godine odvijati u školi. Izrađena je oglasna ploča na kojoj su predstavljene partnerske škole, timovi učenika, učitelja i roditelja.

1.-3. listopada 2013. film o školi. Pripremajući se za predstavljanje naše zemlje, grada i škole na prvom susretu partnerskih škola u Beču, snimili smo film o školi i centru grada Zagreba.

4. listopada 2013. Obilježen je Dan životinja u ZOO vrtu. Učenici 5. razre-da, koji uče latinski jezik, obilježili su Svjetski dan životinja posjetom ZOO vrtu s prof. Dubravkom Furlanom. Uz stručno vodstvo posjetili su najzani-mljivije životinjske nastambe, a bila je to ujedno i prigoda da ih profesor po-uči latinskim nazivima životinja.

10. listopada 2013. posjet Eko-imanju REPRO-EKO povodom Dana zahvalnosti za plodove Zemlje. Uče-nici nižih razreda upoznali su se sa seoskim domaćinstvom na kojem se proizvodi zdrava hrana iz ekološki uz-gojenih žitarica, voća i povrća. Sami su mijesili i ispekli kruh, a obišli su i staje s domaćim životinjama

14.-17. listopada 2013. Healthy P.I.C.N.I.C. u Beču. Tim učitelja naše škole sudjelovao je na prvom susretu partnerskih škola Comenius projekta.

17. listopada 2013. humanitarna akcija za beskućnike. Tijekom pripre-ma za božićne blagdane naša vjerouči-teljica organizira nekoliko humanitar-nih akcija u kojima učenici i roditelji rado sudjeluju. U suradnji sa Župom sv. Vinka sakupljala se hrana, odjeća i higijenski pribor za beskućnike koji su učenici odnijeli u njihov dom.

18. listopada 2013. nagrada Valu Horvatiću, učeniku 6. a razreda, za izabrani LOGO projekta Healthy P.I.C.N.I.C. na natjecanju u Beču.

21. listopada 2013. upoznajemo zemlje partnere. Učenici naše škole na nastavi su upoznali zemlje i gradove iz kojih su partnerske škole. O tome su izrađeni panoi koje smo postavili u školi kako bi roditelji i naši gosti mogli upoznati sudionike projekta.

24. listopada 2013. kestenijada. To je tradicionalan susret učenika 3. razreda koji organizira susjedna ško-la povodom Dana kruha. Učenici se natječu u igrama na otvorenom i upo-znaju s plodom kestena.

8. studenoga 2013. I. sastanak tima roditelja. Voditeljica projekta orga-nizirana je tim od 15 roditelja koji će sljedeće dvije godine pomagati u orga-nizaciji brojnih aktivnosti u projektu.

11. studenoga 2013. priprema zdra-vih salata na domaćinstvu. Učenici su tijekom te izvannastavne aktivnosti upoznali namirnice od kojih se može napraviti salata, odabrali su odgovara-juće začine, naučili kako se salata pri-prema i na kraju ih probali.

15. studenoga 2013. obilježen Dan tolerancije. Učiteljice su s učenicima ni-žih razreda obradile temu različitosti i tolerancije te su o tome pisali pismene radove. U posjet nam je došla Mirjana, studentica talijanskog i hrvatskog jezi-ka, koja je slabovidna osoba. Učenici su iz njenog izlaganja doznali kako izgleda svakodnevni život slabovidne osobe i na kakve poteškoće nailazi, koje su joj želje i planovi za budućnost. Iz njenog su primjera spoznali koliko je važno biti tolerantan prema svima koji su na bilo koji način drugačiji od nas.

19. studenoga 2013. stiže Culture box iz Austrije. Učenici su s uzbuđe-njem dočekali prvu kutiju kulture sa suvenirima iz Austrije. Kutiju je prvo pregledao tim učenika, a zatim je “proš-la” kroz sve razrede. Bila je to prigoda da učenici bolje upoznaju Austriju kroz njihove najpoznatije znamenitosti.

19. studenoga 2013.priprema zdrave voćne salate. Učenici su s učiteljicama na domaćinstvu pripremali voćnu sala-tu kako bi upoznali jedan način pripre-me zdrave hrane. S veseljem su pojeli obrok koji su sami pripremili.

19. studenoga 2013. radionica i predstava Živimo život bez nasilja. Djelatnici Policijske uprave zagrebačke održavaju svake godine učenicima pre-davanje o nasilju i načinima kako spri-ječiti da dođe do sukoba među vršnja-cima te da se spriječi i prijavi nasilje u obitelji. Kampanju provode u suradnji s ministarstvima obitelji, zdravlja i obra-zovanja. Nakon predavanja učenici su pogledali i predstavu na tu temu.

21. studenoga 2013. humanitarna akcija za siromašnu obitelj. Jedna od ak-cija bila je prikupljanje hrane, igračaka i novca za mnogočlanu obitelj iz Požege koja je nedavno ostala bez majke. Uče-nici su se rado odazvali akciji.

22. studenoga 2013. hrvatska Cul-ture box. Na učiteljskom vijeću i timu učenika odlučili smo kojih će 10 suveni-ra predstavljati Hrvatsku. Za tajanstveni predmet izabrana je penkala. Suveniri su nabavljeni, složeni u kutiju i poštom poslani u Estoniju.

28. studenoga 2013. jutarnja tjelo-vježba u 3. razredu. Jedna od preporuka zdravog života, ali i zdravstvenog odgo-ja koji se provodi u našim školama jest i kratka jutarnja tjelovježba koja pomaže učenicima da se razbude i koncentrira-nije prate nastavu.

Aktivnosti u Healthy P.I.C.N.I.C. projektu u 2013./2014.

5

29. studenoga 2013. predavanje o biciklizmu. Udruga “Bicikl” održala je učenicima viših razreda predavanje o biciklizmu kao zdravom načinu kreta-nja, mogućnostima za polaganje bicikli-stičkog ispita te o prometnim pravilima kojih se prilikom treba pridržavati.

5. prosinca 2013. ispunjavanje anke-te o zdravom stilu života. U nižim razre-dima održani su roditeljski sastanci na kojima su roditelji zajedno s učenicima odgovarali na pitanja, dok su učenici vi-ših razreda anketu ispunjavali sami.

9. prosinca 2013. mađarski božićni kolačići. Učiteljice i učenici hrvatsko-mađarskog razreda zajednički su izrađi-vali i pekli božićne kolačiće.

12. prosinca 2013. predavanje o higi-jeni zubi. Liječnica doma zdravlja odr-žala je učenicima 1. razreda predavanje o higijeni zubi, koje također spade u zdravstveni odgoj. Učenicima je poka-zano kako treba prati i održavati zube.

13. prosinca 2013. humanitarna ak-cija za Bokce. Druga humanitarna akci-ju koju smo organizirali bila je posve-ćena potrebitima o kojima brinu časne sestre u samostanu sv. Vinka. Učenici su donirali po jednu kunu te donijeli hra-nu, higijenski pribor i odjeću kako bi i siromašni osjetili radost Božića.

14.-17. siječnja 2014. Healthy P.I.C.N.I.C. u Estoniji. Na drugom su-sretu partnerskih škola u Tallinu osim upoznavanja partnerske škole i tog prekrasnog grada, u radnom su dijelu obradili anketu o zdravom stilu života i dogovarali buduće aktivnosti i susrete.

20. siječnja 2014. Culture box iz Slo-venije. Druga po redu stigla nam je ku-tija kulture iz Slovenije. S radošću smo u svim razredima proučavali njihove suvenire, a na internetu istraživali ta-janstveni predmet.

22. siječnja 2014. radionica Skrivene kalorije. Još jedna od radionica zdrav-stvenog odgoja koju provode školski li-ječnici bavila se pravilnom prehranom i problemima pretilosti kod učenika. Učenici 3. razreda sa zanimanjem su istraživali koliko koja namirnica sadrži kalorija i je li zdrava ili štetna.

12. veljače 2014. Dan Austrije. Pre-ma odluci tima učitelja u projektu He-althy P.I.C.N.I.C. odlučili smo tijekom trajanja projekta jedan dan posvetiti svim zemljama partnerima. Prva je na red došla Austrija. Pripremljene su prezentacije o toj zemlji, mali kviz na njemačkom jeziku, a u suradnji s Au-strijskim kulturnim forumom njihova je učiteljica njemačkog jezika održala predavanje o školskom sustavu Austri-je. Naše su kuharice ispekle štrudlu od jabuka, poznati austrijski specijalitet.

21. veljače 2014. humanitarna akcija Origami za školu iz Indije. Učenici 2. a

i 3. m razreda sa svojim učiteljicama sudjelovali su i pomogli u stvaranju humanitarne instalacije u znak sje-ćanja na holokaust. Instalacija je bila postavljena u Mariboru. Naši učenici su izradili 300-tinjak origami brodica. Učiteljice su 19. ožujka prisustvova-le koncertu koji su priredili učenici i profesori Srednje ekonomske škole i plesne škole Sebastian.

27. veljače 2014. dopisivanje s partnerskim školama. Upoznavanje s učenicima iz partnerskih škola jedan je od glavnih ciljeva projekta. Tim na-činom komunikacije učenici stječu i informatičke kompetencije i kompe-tencije u poznavanju stranih jezika.

3. ožujka 2014. priprema zdravog doručka. Učiteljice Hajnalka Draganić i Henrieta Herjavec Rubčić učenike su podučile koliko je doručak bitan obrok i da ga ne treba zanemariti. Od donesenih namirnica pripremili su doručak i zajedno ga blagovali.

5. ožujka 2014. jutarnja tjelovježba srijedom. Tog dana započeli smo našu zajedničku jutarnju gimnastiku koja počinje u 7,45 sati. Dio je to našeg Co-menius projekta Healthy P.I.C.N.I.C., a svi su učenici dobrodošli. Gimnasti-ku s glazbom predvodi učiteljica Sanja Karl. Za sada vježbamo u blagovaoni, a dolaskom lijepog vremena održavat će se na igralištu. U razgibavanju su osim učenika uživali i neki učitelji.

12. ožujka 2014. Happy book po razredima. Svaki razred, koji sudjelu-je u projektu, pripremio je na zidnom panou u svojoj učionici predstavljanje učenika sa slikom i kratkim opisom ili nekim lijepim mislima.

18. ožujka 2014. priprema zdra-vog namaza od soje. Radionica zdrave hrane na domaćinstvu odnosila se na pripremu namaza od soje. Za razliku od umjetnih namaza punih aditiva učenici su spoznali da i sami mogu napraviti puno zdravije i ukusnije jelo.

21. ožujka 2014. Svjetskog dana voda. Učenici nižih razreda iskoristili su za terensku nastavu u parku Mak-simir. Bila je to prigoda da, učeći u prirodi, obilježe i Svjetski dan voda. Upoznali su se s tekućom i stajaćom vodom, njenom florom i faunom. Iz-mjerili su prozirnost, dubinu i brzinu kretanja rijeke, a zagrabivši nešto vode s dna jezera, proučili su i što se sve tamo krije. Sve su naučeno pažljivo zabilježili, a onda su se veselo posve-tili igri na otvorenom što je jedan od glavnih ciljeva našeg EU projekta.

25.-29. ožujka 2014. Healthy P.I.C.N.I.C. u Portugalu. Šestero uče-nika, dvije učiteljice i ravnateljica boravili su na prvom pikniku u par-tnerskoj školi u Portugalu. Predstavili

smo se s tradicionalnom bajkom koju je pripremila učiteljica Sanja Karl. Učenici su bili smješteni kod svojih vršnjaka i ostvarili nezaboravna prijateljstva.

2. travnja 2014. sadnja povrća i cvi-jeća za projekt „Vrtek“. Ovog proljeća nastavljamo suradnju s Botaničkim vr-tom u projektu “Vrtek”. Učenici nižih razreda predvođeni skupinom Malih istraživača posijali su sjeme povrtnica i cvijeća, a mladice su posaditi u svo-je gredice pripremljene u Botaničkom vrtu. Učenici će brižno njegovati mlade biljke, a nadamo se da će početkom ljeta ubrati i prve plodove.

9. travnja 2014. kuhanje po tradi-cionalnim hrvatskim receptima. Co-menius Healthy P.I.C.N.I.C. radionici kuhanja priključili su se brojni učenici, učitelji i roditelji, koji su već nekoliko mjeseci prikupljali stare recepte.

9. travnja 2014. humanitarna akci-ja sakupljanja čepova za Dan planeta zemlje. Naša se škola, početkom godi-ne, uključila u humanitarnu eko-akciju sakupljanja čepova s plastičnih boca. Akciju je organizirala Udruga oboljelih od leukemije i limfona “Sretno dijete”, a novac od prodanih čepova poslužit će za kupovinu skupih lijekova za obolje-le. Sakupili smo preko 100 kg čepova. Povodom Dana planeta Zemlje od njih smo složili sliku našeg planeta.

9. travnja 2014. edukativne radioni-ce za prvašiće u ZOO vrtu. Učenici su uživali u obilasku, radionicama u edu-kacijskom centru te pripremljenim za-bavnim igrama.

22. travnja 2014. meteorološke ra-dionice za Dan planeta Zemlje. Učenici viših razreda prisustvovali su predava-nju povodom Dana planeta Zemlje koje je održao roditelj, prof. dr. Antun Marki s Geofizičkog odjela PMF-a u Zagrebu. Najinteresantniji dio predavanja bila su dva eksperimenta u kojima je učenici-ma pokazao kako nastaje bura u našim primorskim krajevima te kako se stva-raju zračni vrtlozi.

16. svibnja 2014. Flash mob – na Cvjetnom trgu će učenici i učitelji naše škole izvesti kratki plesni performans kojim ćemo predstaviti naš projekt. Cilj je privući pažnju prolaznika i zainteresi-rati ih da nam se pridruže u plesu.

21.-25. svibnja 2014. Healthy P.I.C.N.I.C. u Zagrebu – u goste nam dolazi 20 učenika i 20 učitelja iz šest partnerskih zemalja. Gosti će upoznati našu školu, centar grada Zagreba, su-djelovat će na proslavi Dana škole, po-sjetiti Plitvička jezera, a u subotu ćemo na pikniku na Bundeku održati natjeca-nje u igrama na otvorenom, roštiljati i zabavljati se. Želja nam je da iz Zagreba ponesu što više lijepih uspomena.

mr. Višnja Reljić, ravnateljica

6

Healthy P.I.C.N.I.C. Activities in 2013/2014From 1 to 7 September Outdoor School in Hungary. A

group of 6th and 7th grade students spent a week in Pusztafal, Hungary. Outdoor school was organised by our partner school from Debrecen. Stu-dents have seen the beautiful coun-tryside of Tolvay, Szephalom Park, Karoly-Fuzerradvany lake Izra. They walked along Baba path and watched the creations of the ice age. They saw a two hundred years old beech. They liked the activities and new friends. Finally, they visited Debrecen.

6 September 2013Students visited the Festival of

Sustainable Living, they participated in the worhshop and they made ve-gan dishes. They also saw the exhibi-tion of eco food on Jelačić Square.

10 September 2013Our teachers, P. Jerolimov and R.

Rasperger prepared a presentation about history of sport in Croatia. Students could even try some of the traditional sports. Some of them will be presented as part of the project.

11 September 2013Students learned how to grow

vegetables from planting until the harvest. They visited the Botanical Garden and they picked the toma-toes, carrots, cucumbers. They were happy to taste their own vegetables, and they even carried some home.

21 September 2013Clean mountains’ day is always

spent outdoors. We traditionally go hiking. While walking, students enjoy fresh air but they also collect rubbish. Our goal is to preserve the environ-ment. After their hard work, students compete in traditional games.

25 September 2013Outdoor school in the Youth

City. 1st, 2nd, 3rd and 4th grade students walked through the woods, observed the autumn colours and searched for fruits. They had a good time there so they decided to come back in another season.

26 September 2013 A team of students was formed.

We chose 25 students, from 3rd to 7th grade. Teacher Henrieta Her-javec Rubčić set the goals and the activities. We made the notice board for the Healthy PICNIC project. We presented partner schools, teams of students, parents and teachers there.

from 1 to 3 October 2013We prepared the presentation

of our school, city and country for the first meeting in Vienna. We also made a film about our school.

4 October 2013We spent the day at the ZOO.

Students visited the most interesting animals with their Latin teacher Du-bravko Furlan. They weren’t just hav-ing fun, they also learned about ani-mal habitats. It was also the chance to expand their knowledge and learn new Latin words.

10 October 2013Students visited REPRO-EKO

farm. They saw farm animals, learned how healthy organic food is grown and made. They made their own bread.

14 to 17 OctoberTeam of teachers participated in

the first Healthy PICNIC meeting in Vienna.

17 October 2013During preparation for the Christ-

mas holidays, our religion teacher Iva Dorić organised several humani-tarian activities. Both students and parents are always happy to partici-pate. In cooperation with St Vinko’s Church, we collected food, clothes and toiletries for the homeless.

18 October 2013The work of our 6th grade student

Val Horvatić was chosen for the offi-cial logo of the Project in Vienna.

21 October 2103We have talked about partner

schools in our lessons. We also made posters about their countries and cities.

24 October 2013The traditional 3rd graders’ meet-

ing called Kestenijada (Chestnut Fes-tival) gathered a lot of students. It is

the annual happening organised by the nearby school where children compete in different games and enjoy the autumn fruits.

8 November 2013Project manager Henrie-

ta Herjavec Rubčić held the first parents’meeting. There are 15 mem-bers of the team who are going to help in numerous following activities.

11 November 2013Students prepared healthy meals.

They chose the ingredients and spic-es, made the salads and tasted them.

15 November 2013Mirjana is a student of Croatian

and Italian and she is visually im-pared. She visited our school and talked about her everyday life and problems she has. She also talked about her plans for the future. Stu-dents learned that being different is normal and acceptable. Tolerance and diversity are in. Students wrote essays about the subject.

19 November 2013The first Culture Box arrived! Stu-

dents were excited when they opened it. It was first opened by the team of students, and afterwards every class had a chance to see it. We met Austria through its sights, objects and people.

19 November 2013As a part of their healthy nutri-

tion, students prepared fruit salad. They were happy while they were preparing as well as while eating it.

19 November 2013Every year police officers visit our

school and talk about family violence and bullying . They also teach stu-dents how to stop it and what to do if it happens. Students watched a film about the subject after the lecture.

21 November 2013Another charity was organized.

We were collecting food, toys and money for one family in need. Stu-dents were happy to join the action.

22 November 2013At the teachers’ meeting and later

students’ meeting we chose 10 ob-jects for the Croatian Culture Box.

BEČ

7

We bought the objects (and the mys-terious one), put them in a box and sent them to Estonia.

28 November 2013Morning exercise is one of the

recommendations for a healthy life-style. It is also a part of the health ed-ucation. We do it at school to awake our students and to improve their concentration.

29 November 2013Cycling is very healthy and it

doesn’t polute the environment. But you have to know traffic rules and pass the exam. That is why our stu-dents had a lecture about the advan-tages of cycling.

5 December 2013There were parents’ meetings

organized in order to complete the questionnaire about lifestyle. Young-er students did it with their parents and older ones wrote it by themselves.

9 December 2013Teachers and students of Hungar-

ian class made Christmas cookies.12 December 2013A dentist came to talk about the

importance of oral hygiene. She showed our students how to brush their teeth properly.

13 december 2013The second charity was dedicated

to St Vinko’s monastery residents. Students donated 1 kuna each. They also gave some food, toiletries and clothes. The idea was to bring the joy of Christmas into everyone’s heart.

20 January 2014The second meeting of partner

countries was in Tallin, Estonia. Teachers met the beautiful Tallin as well as the school. They talked about the questionnaire and upcoming meetings.

20 January 2014Slovenian Culture Box arrived!

We did a research about their mys-tery object and studied all the others.

22 January 2014The doctors came to school and

talked about proper nutrition, the hidden calories and overweight chil-dren. As always, students were inter-ested in the workshop.

12 February 2014The team of teachers decided to

dedicate one day to each participant country. The first presented coun-try was Austria. Students prepared a presentation and a short quiz. A teacher from the Austrian culture forum had a lecture about education in Austria. Our cooks made an apple strudel, a well known Austrian cake.

21 February 20142nd and 3rd grade students made

300 origami boats and they helped the creation of humanitarian instal-lation in Maribor. It was made in memory of Holocaust. Teachers went to a concert in Slovenia.

27 February 2014One of the goals is to meet stu-

dents from partner countries. We started the correspondence: it im-proves IT competence and comuni-cation in foreign language.

3 March 2014Teachers H. Draganić and H. Her-

javec Rubčić taught students about the importance of breakfast. Stu-dents brought the food, made healthy breakfast and ate it with their teachers.

5 March 2014We started our morning exercise.

Each Wednesday at 7.45 we exercise in the dining room. Teacher Sanja Karl is in charge for it. When the weather becomes better, we will go outside. Teachers are welcome, too.

12 March 2014Each class which is part of the

Project made its Happy Book. You can see photos, happy thoughts and biographies in every classroom.

18 March 2014Students prepared healthy soya-

bean spread. They learned that it is very easy to make cheaper, healthier and more delicious food than the in-dustrial one.

21 March 20141st, 2nd, 3rd and 4th grade stu-

dents went to outdoor school in Maksimir park. They learned about water, flora and fauna, lakes and riv-ers. After the hard work, they played outdoor games (that is one of the goals of the Project).

from 25 to 29 March 2014Six students, two teachers and a

headteacher went to Portugal to have a picnic. We introduced ourselves with a traditional fairytale prepared by teacher Sanja Karl. Students stayed with their peers and they forged un-forgetable friendship.

2 April 2014Our cooperation with the Botani-

cal garden continues. 1st, 2nd, 3rd and 4th grade students planted seeds and flowers. They hope to collect fruits at the begining of summer.

9 April 2014We prepared traditional Croatian

food. A lot of parents, teachers and pupils joined the worhshop. Students have been collecting old recipes for several months.

9 April 2014At the begining of this school year

we joined the humanitarian eco-activ-ity. We collected more than 100 kilos of plastic bottle caps. The activity was organised by the Association of pa-tients with leukemia and lymphoma. The money will be used for drugs. Be-fore the handover, we created the pic-ture of the planet Earth from the caps.

9 April 20141st graders attended workshops

at the ZOO. They took a tour around the ZOO and played games.

22 April 2014Professor Antun Marki from the

Natural Sciences gave a lecture for the students from 5th to 8th grade. He did the experiment to show how winds are formed.

16 May 2014Students and teachers will have a

dance performance on Cvjetni Square to present the Project. We want people to become interested and join us.

from 21 to 25 May 2014We will host 20 students and 20

teachers from partner countries. Our guests will see the school and the city center, take part in the celebration and visit the Plitvice Lakes. We will have a picnic on Saturday with old games and barbecue. We want them to remember Zagreb.

mr. Višnja Reljić, director

LISABON

8

Naši su se učenici 3.a i 3. m ra-zreda zajedno sa svojim učiteljicama Martinom, Jasminkom, Henrietom i Hajnalkom odazvali pozivu partner-ske škole iz Radovljice (Slovenija) na humanitarnu akciju prvenstveno posvećenu školi Piali Ashar iz Indije. Učenici su izradili 300-tinjak origami brodica i na taj su način sudjelovali i pomogli i u stvaranju humanitarne instalacije u znak sjećanja na Holo-kaust, koja je bila postavljena u Ma-riboru. Bila je to inicijativa Srednje ekonomske škole iz Maribora, pod nazivom “Seast milijonov ladjic za drugačno otroštvo“. Učiteljice su u srijedu, 19. ožujka prisustvovale koncertu koji su priredili učenici i profesori Srednje ekonomske škole i plesne škole Sebastian. Bila nam je velika čast biti sudionicima u ovoj

BEČ - PRVI SUSRET PROJEKTA

Drugi po redu sastanak partne-ra. Predstavnice naše škole bile su učiteljica Henrieta Herjavec, ujedno i voditeljica projekta, Ivana Aničić profesorica njemačkog i engleskog jezika, te Jasna Atanasov profesorica informatike i kemije.

U Tallin smo stigli avionom preko Ljubljane i Frankfurta. Dočekao nas je pravi zimski ugođaj. Smjestili smo se u malom hostelu u centru grada. Uslijedila je šetnja do pivnice u kojoj smo imali večeru dobrodošlice.

Prvi radni dan započeo je inter-nacionalnim doručkom u obližnjem kafiću. Naime, svatko od partnera je donio iz svoje zemlje neko karakte-ristično jelo. Tako se na stolu našlo svega, od pršuta, sira, kolača do egzo-tičnog voća. Nastavili smo s radnim dijelom u školi. Profesorica Atanasov je održala radionicu o Twinspacu. Uslijedio je razgled škole i prisustvo-vanje nastavi. Jako nas se dojmila dis-ciplina u školi, opremljenost i školska kuhinja u kojoj smo i ručali. Učeni-cima se svakodnevno besplatno nudi mlijeko i jogurt. Poslije ručka smo prisustvovali veličanstvenom kon-certu u školskoj dvorani za priredbe. Osim velikog i malog zbora, svirao je i školski instrumentalni sastav na flautama i citrama. Bilo je tu i plesnih točaka, kako folklornih tako i klasič-

SASTANAK ŠKOLA U TALLINU

Prvi susret partnerskih škola odr-žao se od 14. do 16. listopada 2013. godine u Beču u Volksschule Rötzer-gasse. Jako uzbuđene na put su otišle ravnateljica Višnja Reljić i učiteljice Henrieta Herjavec Rubčić, Jasna Ata-nasov i Anita Vidović. S nestrplje-njem smo iščekivale susret s našim domaćinima i ostalim partnerima, sa školom i gradom Bečom.

Nakon kratke priredbe dobro-došlice upoznali smo školu. Pohađa ju 320 učenika od 1. do 4. razreda u 11 razrednih odjela + 1 predškolski + 1 kombinirani odjel. U cjelodnevnoj je nastavi 60 učenika. Imaju jednu područnu školu u kojoj su 4 integri-rana razredna odjela za odgojno-za-puštene učenike i učenike s manjim smetnjama u razvoju i ponašanju. Tu školu pohađa 90% učenika druge nacionalnosti (30 jezika) koji po za-konu moraju biti smješteni u dobni razred, ali je nastava prilagođena po-jedincu, fleksibilna i individualizira-na. Svi učenici imaju pojačano učenje njemačkog i učenje materinskog jezi-ka, a poučavaju ih izvorni govornici. Tako smo upoznale učiteljicu koja predaje nekakvu čudnu kombinaciju jezika koja se naziva „srpski-bosan-ski-hrvatski jezik“, a tome su prilago-đeni i udžbenici. Oduševila nas je ko-ličina didaktičkog i zornog materijala koja pomaže učenicima lakše usvojiti gradivo i organizacija nastave prila-gođena pojedincu.

Na radnom dijelu sastanka prvo smo se međusobno upoznavali, sva-ka se škola predstavila i pojasnila svoj sustav obrazovanja. Nakon toga smo razgledali centralnu i područnu školu. Održano je LOGO natjecanje na kojem je, kao što znate, izabran LOGO našeg učenika Vala Horvati-ća. Našem veselju nije bilo kraja!

Dogovarali smo se o sadržaju i načinu kruženja Culture boxa, o sa-stavljanja upitnika o stilu života, te smo se dogovorili oko internetske su-radnje (e-twinning, dropbox). Svaka je zemlja dobila svoja generalna za-duženja koja će organizirati tijekom projekta. Na kraju smo isplanirali

naše buduće susrete. Tada smo do-govorili da će se drugi Picnic održati u svibnju 2014! Iako ponosni, znali smo da nas očekuje ogroman posao.

Osim ovog „službenog dijela“ jednako važan dio susreta bilo je i druženje sudionika i turističko upo-znavanje Beča. Tako je prvo jutro u školi održan internacionalni doru-čak na koji su svi gosti donijeli svoje domaće specijalitete. Svakog su dana održane i zajedničke večere i dru-ženja. Razgledali smo centar grada, posjetili izletište Kahlenberg i dvorac Schönbrunn.

Bilo je to nezaboravnih pet dana u Beču, što nas je potaklo da s još više entuzijazma započnemo s aktivnosti-ma u našoj školi.

Višnja Reljić

HUMANITARNA AKCIJA

nih plesova. Na koncu smo svi zajed-no otpjevali jednu njihovu pjesmicu. Finale prvog dana, a rekla bih i sa-mog sastanka bilo je kuhanje nacio-nalne večere u školskoj kuhinji iz već unaprijed naručenih namirnica. Hr-vatska ekipa kuhala je Zagorsku juhu i bučnicu. Portugalska ekipa pravila je bakalar, austrijska Šmarn, francu-ska brioše itd. Sve je bilo vrlo ukusno.

Drugi dan smo obrađivali i uspo-ređivali rezultate anketa provedenih po školama te smo došli do zaklju-čaka o prehrani učenika, provođenju slobodnog vremena i higijenskim na-vikama te načinima kako naš projekt može poboljšati i unaprijediti njihov način života. Također smo napravili plan za sljedeće sastanke. Večer smo proveli u Nacionalnoj operi na pred-stavi „Savoy ball“.

Treći dan, nakon radnog dijela posjetili smo „Muzej na otvorenom“. To je prekrasno mjesto u šumi gdje je postavljeno tradicionalno estonsko selo. Duboki snijeg iskoristili smo i za sanjkanje. Objed je također bio tradi-cionalni estonski ručak, nakon kojeg smo sudjelovali u radionici izrade predmeta od prešane vune. Zadnji dan smo razgledali grad i u popod-nevnim satima poletjeli za Zagreb.

Jasna Atanasov

9

1. danNaša avantura počela je oko 12.30

sati kada smo svi uzbuđeno došli na aerodrom. Čekajući ukrcavanje otišli smo u obližnji kafić da nam brže pro-đe vrijeme. Vožnja avionom također je bila uzbudljiva iako smo svi nestr-pljivo čekali obrok koji se na kraju jedva pojavio. Nakon otprilike četiri sata letenja, digli smo se na noge laga-ne te radoznalo tražili svoje obitelji po ogromnom lisabonskom aerodromu. Naše nove prijateljice veselo su nam dotrčale u zagrljaj te smo zatim Kar-men, Beatriz, Raquel, naše obitelji i ja otišli na pizzu gdje smo se dobro na-smijali. Upoznavši se sa svim stanov-nicima Raqueline kuće otišle smo u sobu gdje smo pričale još dugo u noć.

2. danNakon što smo se probudile brzo

smo se spremile, pokupile Beatriz i Karmen te došli u školu malo zaka-snivši, ali kod njih kašnjenje ne pred-stavlja veliki problem. Prvi sat u 8.15 su imali francuski jezik na kojem smo se dobro zabavili i upoznali njihov simpatični razred. Zatim je slijedio sastanak gdje smo gledali prezentaci-ju o Lisabonu te školi koju pohađaju djeca do 18 godine. Na tom sastanku probali smo i razne tradicionalne po-slastice. Kasnije smo se uputili u tako-zvani Story Center tj. povijesni muzej gdje smo pomoću zanimljivih filmića, lutaka, slika mogli dočarati povijest toga grada. Predahnuli smo na trgu Praca do Comercio, a zatim se opet vozili metroom do škole gdje smo dali sve od sebe da izradimo što bolje kera-mičke pločice. Kada smo došli doma imali smo večeru: lazanje od bakala-ra, zelenu juhu te njihov slavni desert na bazi riže i mlijeka. Mrtve umorne, Raquel i ja pogledale smo film, malo popričale te utonule u dubok san.

3. danOvoga jutra nigdje nismo zakasni-

le te smo se na vrijeme ukrcale u bus koji nas je vodio do poznate tvrđave Torre de Belem koja me je stvarno oduševila ljepotom i silnim katovima na koje smo se penjali. Zatim smo posjetili golemi samostan pun sitnih

PORTUGALSKI DNEVNIK detalja koji su ga krasili. Potom smo svratile u Starbucks kako bi isprobala vrhunsku toplu čokoladu. Vratili smo se u školu i čekajući Raquelinog tatu, Beatriz, Raquel, Karmen i ja družili smo se s njihovim društvom koje je jako zabavno i ljubazno. Došavši kući pojele smo njihovo fino pecivo koje nam je ispekla njezina mama od šun-ke i sira te otišle na Raquelin trening baleta. Tu noć nikako nismo mogle zaspati, tako da znate kako nam je bilo sljedećeg jutra.

4. danToga jutra malo smo se teže probu-

dile te doručkovale, a zatim požurile u školu gdje smo se oprostile sa svima. Za vrijeme ručka imali smo piknik na kojem smo probali sve i svašta, a zatim otišli u vožnju busom i vidjeli smo du-gačke mostove Ponte Vasco da Gama i Ponte 25 de April, Ocenarium u koji zapravo nismo ušli, ali smo se zadrža-li na livadi i parku oko toga mjesta te predivan park Parque Eduardo VII. Raquel, Beatriz, Susana, Karmen i ja dogovorile smo se da ćemo se u 19 sati naći u njihovom najvećem sho-pping centru Vasco da Gama, a do tada Raquel, njen tata i ja šetali smo centrom grada koji me je podsjetio na Dubrovnik. Tu sam se opskrbila mno-gim suvenirima. U shopping centru probale smo hranu iz Burger Kinga koja nam se jako svidjela. Kada smo došli doma spakirala sam stvari te se ostatak večeri družila s Raquel i njezi-nom obitelji.

5. danUjutro sam se probudila tužna i

pozdravila se sa svima. Raquel i njen tata odveli su me na aerodrom. Plaču-ći oprostile smo se od svih, a Raquel mi je dala dar tj. glazbenu kutijicu koja svira pjesmu Hey Jude od Bea-tlesa koju je njoj dala njezina prabaka. Moja želja da ostanem u Portugalu bila je toliko jaka da su pola sata učiteljice i ravnateljica te ostatak ekipe tražili moju putovnicu koju sam slučajno za-metnula u toaletnu torbicu. Ovaj puta let mi se činio još duži, a kada sam na-pokon došla doma, zaspala sam jedva čekajući svibanj kada mi dolazi moja nova prijateljica Raquel.

Sara Supina, 7. a

U srijedu 9. travnja u našoj školi održana je radionica kuhanja u sklo-pu projekta Healthy P.I.C.N.I.C. Kao i u duhu projekta Healthy P.I.C.N.I.C. pripremali su se zdravi obroci za do-ručak, ručak, užinu te večeru. U ko-štac s kuhanjem uhvatili su se učenici i njihovi roditelji, ali i pojedini profe-sori, učitelji i naša ravnateljica. Doga-đanja na našoj radionici zabilježile su i kamere nekoliko TV postaja.

Ovakva radionica odvijala se istog dana u isto vrijeme u svim školama zemalja sudionica ovog projekta. Atmosfera na radionici je bila vrlo živahna i svi su se sa velikim entuzi-jazmom trudili da što bolje pripreme svoje obroke. Bilo je svega – od ma-štovitih salata preko rižota i zanimlji-vih juha do malih slatkih poslastica. Moji prijatelji i ja, uz pomoć mog tate, pripremili smo kuglice od keksa, oraha i meda od maslačka.

Sva jela, koja su se pripremila, ser-virana su na zajedničkom švedskom stolu i svi su se mogli poslužiti. Pri kraju je oformljen tročlani žiri koji je ocjenjivao jela, a recepti najboljih jela za doručak, ručak, užinu i veče-ru poslati će se u Lyon, gdje će se sa-staviti zajednička kuharica. Današnja radionica nije nas samo podsjetila da bismo trebali jesti više zdrave hrane, već je bila i dobra prilika za jednu ve-selu zajedničku obiteljsku akciju.

Konrad Kiss, 7. a

VELIKO KUHANJE

veličanstvenoj humanitarnoj akciji između 180 škola iz Slovenije. Insta-lacija origami brodica i sam koncert koji su priređeni u Slovenskom na-rodnom gledališću bili su vrlo emo-tivni i decentno prikazani. Akcija će u konačnici biti odrađena tako što će se origami brodići prodati kao stari reciklažni papir, a zatim će se taj no-vac poslati školi u Indiji, za njihove potrebe. Ovo je jedan od pozitivnih primjera međunarodne suradnje u kojoj je prisutna dobra suradnja u humanitarnoj aktivnost i sjećanje na sve genocide koji su se u povijesti do-gađali, sa željom mladih da se u bu-dućnosti nikada više ne ponove.

Henrieta Herjavec Rubčić

10

Od prve do zadnje klupe - Od razreda do razredaJa volim mamu i tatu zato što su

dobri. I učiteljicu volim zato što nas svašta uči, a tetu zato što se igra. Vo-lim i baku i didu.

Loretta Brestovec, 1. aJa volim mamu i tatu. Ja volim

svoje prijatelje. Mamu i tatu zato što se brinu za mene.

Vito Markota, 1. aVolim mamu zato što je dobra.

Volim tatu jer se sa mnom igra, šali i dobar je.

Lorena Kaiser, 1. aLjubav je dobra. Ljubav je kad vo-

liš mamu. Volim mamu jer je nježna. Volim Martinu i Karlu jer su mi naj-bolje prijateljice.

Endrina Žuk, 1. aJa volim Patriciju zato jer je jako

dobra. Ona je jako pametna.Fran Baburić, 1. a

Pravi prijatelji sve dijele, dobri su prema svojim prijateljima. Ne svađa-ju se, ne tuku se.

Niko Obradov, 1. aRiječ mama u sebi „krije“ ova za-

nimanja: kuharica, čistačica, dokto-rica, učiteljica, psihologica, vozačica, dadilja, krojačica, policajka, odvjet-nica. Najvažniji posao je da majka voli svoje dijete.

Kira Rimaj, 3.a

Mene čine sretnom obitelj i nji-hova ljubav koju mi daju. Sretnom me čine prijatelji kada mi nešto po-klone. Sretnom me čini učiteljica kada kaže da ćemo ići na izlet. Sret-nom me čini teta kada me vodi u lu-napark. Uvijek moraš biti sretan jer kad nisi sretan onda si tužna, a kad si tužan ništa ne možeš.

Paula Tomić, 3. aDanas je lijep sunčan dan i to sun-

ce je jedna ljepota. Još jedna ljepota su moji roditelji. Na primjer mama i tata me nešto naljute i u sebi kažem da neću s njima razgovarati do sutra, ali onda kad mi nešto kažu milim glasom osjetim da me zapravo vole i odlučim im se ispričati. Još jedna lje-pota što moja papiga meni pokazuje da me voli tako što mi doleti na rame i daje mi pusice. Moja baka Ruža ima isto jednu ljepotu da mi kupuje sva-šta zato što me voli. Ljepota kod mog djeda je što se zna zezati, kod prabake je da se brine za mene, kod pradjeda što zna izmišljati šale. Zapravo i ovo nisu bile male ljepote već ogromne. Zaključila sam da članovi moje obi-telji imaju ljepote zbog pokazivanja ljubavi prema meni.

Lara Minić, 3. aNije mi lako pisati ovaj sastavak.

Evo sada ću biti iskrena. Volim kad je sunčan dan za igru u mom veli-kom dvorištu. Volim kad grmi jer je napeto. Volim kada tata dođe po mene pa idemo u Pulu, ali volim i kad idem s mamom na more. Voljela bi da baka i ja više kuhamo. Volim Luksa i Elu oni me zabavljaju makar su psi. Bratić i sestrična kada mi je dosadno dođu i razvesele me. Volim subote jer se tada odmorim. Volim školu jer su mi u njoj prijatelji i moje najbolje učiteljice. Bakina sestra želi sve da me razveseli.

Kira Rimaj, 3. aLijep je sunčan dan i ljepota u tom

danu je sunce. Sretna sam kada nešto dobijem. Razvedri me kada se igram s prijateljima. Jedna ljepota veća od svih drugih je moja obitelj. Ona me čini sretnom. Biti iskren je ljepota u maloj stvari kao u priči ‘‘Najljepši cvijet’’ zato što je najljepši cvijet bila obična tratinčica. Ljepota ne mora biti u velikim stvarima. Ljepota je baš u malim stvarima.

Tea Sander, 3. a

Da ne vidim ne bih bila sretna. Zato što ne bih mogla vidjeti lijepe krajolike, planine i brežuljke. Bez vida ne bih mogla čitati i pisati. Ne bih se mogla igrati s prijateljima skrivača i lovice. Da ne vidim ne bih mogla postati samostalna. Morala bih imati nekoga pokraj sebe, a ja želim sama pisati, računati, čitati i učiti. Volim kada me svi čuvaju, ali bila bih nesretna do kraja života da ne vidim. Da sam slijepa rekla bih je-dinu rečenicu koju sam izmislila, da i bez vida nisi drugačiji od drugih, to znači da bez vida možeš se hraniti, rađati i imati obitelj i prijatelje, svoja prava i dužnosti.

Natalija Kovač, 4. a

Jedne nedjelje kada sam se probu-dio čuo sam kako pada kiša. Približio sam se da bolje čujem tapkanje kiše o moj prozor. Gledao sam ljude kako hodaju na ulici. I pomislio sam gdje su nestali ti sunčani dani. Kada su bili ti sunčani dani nije uopće bilo tuge samo je vladala sreća. Ljudi su mo-gli ići u šetnje i na sladoled. A sad ne možemo ni izaći ni izvan kuće. Kiša je cijelo vrijeme padala. A odjednom sam ispustio suzu a ne znam zbog čega. Otišao sam mami i zagrlio je i poljubio. Vratio sam se u krevet i pitao sam se zbog čega sam pustio suzu. Kada sam ustao čuo sam kako kiša više ne pada tada sam bio sre-tan i otrčao sam tati i rekao mu kako ćemo poslije ručka igrati nogomet.

Blaž Šimunović, 4. a

Ivan Merz je bio jedan jako do-bar čovjek, koji je uvijek bio uz Boga i Isusa. Mogao je biti svećenik, ali je bio laik. Svima je bio drag, dobar, po-slušan. Ali u I. svjetskom ratu, to se sve promijenilo. Počeo je gledati smrt oko sebe - krv, žalost, tugu, bol, pat-nju. Iskreno mi je žao svih koji su po-ginuli u I. svjetskom ratu kao i u svim ratovima koji su stvarno nepotrebni.

Znao je i gledati svoju smrt, ali uvijek je volio i molio i Boga i Isusa. Nisam sigurna kako se osjećao ali pretpostavljam da je osjećao tugu u srcu. Pisao je dnevnik, bio je profesor francuskog i njemačkog jezika u Za-grebu. Imao je 32 godine kada je do-bio jednu opaku bolest. I ta bolest je nažalost bila prejaka za njega i umro je. Sigurna sam da je sad s Bogom i Isusom koji ga tamo vole i čuvaju.

Leonela Krajač, 4. a

U četvrtom razredu prvi put sam dobila dužu lektiru iz mađarskog je-zika. Nije mi bila baš zanimljiva pa sam je sporo čitala. Dugo sam odga-đala čitanje pa se tako približio dan kad smo trebali imati lektiru. Rekla sam učiteljici da nisam pročitala lek-tiru. Malo me bilo sram. Učiteljica me pitala do kad mogu pročitati, a ja sam odgovorila: ‘’Do idućeg tjedna’’. Uporno sam čitala, ali nikako nisam mogla pročitati jer sam još i trebala napisati zadatke iz lektire. Prošlo je šest dana. Zadnji dan sam čitala i či-tala. Nakraju mi je mama pomogla, ali uzalud. Zadatke koje smo trebali riješiti zbrljala sam. Kad sam došla u školu, nisam rekla učiteljici da nisam pročitala lektiru. Kada nas je ispitiva-la, odgovarala sam samo na pitanja koja su bila vezana za priče koje sam pročitala. Na kraju sam dobila četiri. Sada, kada se sjetim tog događaja, nasmijem se. Pouka koju sam ipak izvukla iz tog događaja je da nikad ne ostavljamo bitne stvari za kraj.

Pala Bokić Liko, 5. b

11

Pravda je vrlo zanimljiv pojam, svi znaju za nju, svi o njoj govore, ali rijetko je tko provodi i poštuje. Za razliku od pravde, nepravda se po-javljuje u našim životima skoro sva-kodnevno; kada netko dobije veću ocjenu od tebe, a bolje si znao i više si učio, kada roditelji za sve okrivljuju tebe jer si stariji brat, kada se susjedi ljute jer si ti sigurno nabijao loptu po stepenicama ... Škola je mjesto na ko-jem se gotovo svakodnevno događa nepravda, a ja posebno pamtim jedan događaj iz trećeg razreda.

Za zadaću smo trebali nacrtati cr-tež koji nas podsjeća na zimu. Nacrtao sam dva crteža zime jer mi se prvi nije svidio i oba sam donio u školu. Ne-koliko minuta prije početka nastave prijatelj je dotrčao do mene i pitao me imam li zadaću. Rekao sam mu da sam pripremio dva crteža, a on me zamolio da mu dam jedan crtež jer on nije ni-šta nacrtao. Bez razmišljanja sam mu pružio crtež jer, mislio sam, prijatelji-ma u nevolji uvijek treba pomoći. Dao sam mu crtež za koji sam mislio da je ružniji, ali „njegov“ je crtež učiteljica ocijenila peticom i pohvalila ga, a ja sam dobio jedva četvorku. Nakon sata pokušao sam mu objasniti da treba učiteljici priznati prijevaru, ali on mi se samo nasmijao i nije mi ni zahvalio. Odlučio sam da o tome neću nikome govoriti, a najmanje učiteljici jer mi sigurno ne bi vjerovala, a moj bi prija-telj tvrdio da je to njegov crtež.

Od toga je događaja prošlo neko-liko godina, ali ja ga se uvijek sjetim kada se govori o (ne)pravdi. Ipak, tada sam naučio kako ne treba prijateljima pomagati tako da im dajem svoje za-daće ili testove da prepisuju. Te se od-luke držim i danas jer ne želim da se drugi „kite mojim perjem“.

Ivar Cmrečak, 8. a

Često se pitam po čemu se za-pravo biraju prijatelji. Prijatelji znaju doći sami od sebe, no ponekad mi to ne primijetimo. Neki ljudi biraju pri-jatelje po markama koje nose ili po izgledu. Nikoga se ne bi trebalo odba-

civati zato što nosi drugačiju odjeću od drugih. Meni izgled nije bitan. Ja biram prijatelje po osobinama i pona-šanju. Mislim da svaki dobar prijatelj mora biti iskren, da ti ne laže i da te upozori kad nisi u pravu. Razumije-vanje je također važna osobina, da te razumije kad si tužan, kad nisi dobre volje ili kad pogriješiš. Trebao bi ti pomoći kada ti je pomoć potrebna. Bitno je i povjerenje. Dobar prijatelj nikada neće odati tvoju tajnu i uvijek mu se možeš povjeriti. Prijatelje bi-ram i po sličnostima koje su nam za-jedničke. No, ako želiš dobrog prija-telja koji prema tebi iskazuje dobrotu, poštenje i razumijevanje, sjeti se da i ti moraš biti takav prema njemu.

Mia Kapetanović, 6. a

Sastojci:- 10 dag toplih riječi- 4 žlice dobrote- 20 dag povjerenja- 1 kg ljubavi- 20 dag humora

Priprema:- Uhvati dragu osobu za ruku te za-počni sa toplim riječima. Govori joj sve što ti padne na pamet dok ne po-trošiš svih 10 dag.- Zatim podijelite dobrotu. Svatko neka pojede 2 žlice dobrote. - 10 dag povjerenja prosipaj iznad va-ših glava. - Pokloni toj osobi 1 kg ljubavi i reci da se ona nosi u srcu te da nikada ne gubi na težini i jačini. - Na kraju ispričaj jedan vic da bi vam druženje bilo što zabavnije.I to je to, prijateljstvo bi trebalo biti (gotovo) i trajno. Sretno!

Indy Smolek, 5. b

Budi uvijek iskren. Prijatelju uvi-jek daj iskren zagrljaj, bio mu on po-treban ili ne, razveselit ćeš ga. Budi uz njega i u dobru i u zlu. Pomažite jed-no drugoga u nevoljama. Prihvati sve njegove mane i vrline. Ne morate se uvijek slagati u svemu, ali budite mu podrška. Prijateljstvo će vam dugo trajati ako budete iskreni, puni razu-mijevanja i ako se međusobno volite te poštujete sve kod drage osobe.

Nica Grubješić, 5. b

Ako želiš s nekim biti dobar pri-jatelj, moraš se prvo upoznat s njim. Ako si svog novog prijatelja susreo na ulici ili u parku i želiš biti prijatelj s njim, a on ne želi započeti razgovor, započni ga ti. Počni s jednostavnim pitanjima kao što su kako se zoveš i koliko imaš godina, ali se i ti pred-stavi. Počnite razgovarati. Vjeruj mi, uskoro ćete se sprijateljiti. Zapamti: novog prijatelja ne smiješ ogovarati niti mu se izrugivati jer to onda vise neće biti pravo prijateljstvo. Ako se slučajno posvađate, pokušajte se što brže pomiriti jer svađa nije draga ni jednom ni drugom. Ako imaš dvije grupe prijatelja npr. prijatelje s mora i prijatelje iz škole, nemoj se u tim dva-ma društvima različito ponašati jedi-no ti znaš kakav si ti, oni to ne mogu odlučivati. Prijatelje podržavaj i po-maži im pa će ti se to i vratiti. Nemoj zaboraviti: „Najljepše je kad imaš pri-jatelja, ali i ti budi pravi prijatelj.“

Lina Bokić, 5. b

Fran Baburić, 1. a razred

Nikola Marki, 1. mađ. razred

Lorien Naumovski, 2. a razred

Niko Obradov, 1. a razred

Agata Habibović, 3. mađ. razred

12

ŠKOLSKI DOPISNICI JAVLJAJUNOLU NOLU

Na svjetski dan zaštite od AIDS-a 1. prosinca učenice osmog razreda napravile su tribinu na tu temu. Uz pomoć profesorice biologije osmisli-le su predavanje i sve to predstavile svome razredu. Bilo je vrlo poučno. Svi su učenici sudjelovali na toj tri-bini. Osmaši su saznali kako mladi danas sve ranije stupaju u spolne od-nose. Saznali smo kako je AIDS opa-sna bolest, kako većina ljudi diskri-minira AIDS pozitivne osobe te kako ne bi trebali često mijenjati partnere. Neke od osoba koje imaju AIDS svje-sno šire zarazu iz osvete zato bismo trebali znati što više i kako se zaštiti. Rizik prijenosa je veći u adolescena-ta i osoba koje često mijenjaju par-tnere. Jedan zanimljiv podatak nam govori da se AIDS prvi puta pojavio u SAD-u, a ne u Africi. Zato mislim kako bi se svatko trebao informirati (osobito adolescenti) i dobro razmi-sliti prije negoli se odluče na spolni odnos. Naše smo prijatelje upoznali s brzinom širenja te opake bolesti i na-damo se da su shvatili kako moraju razmišljati o svom zdravlju, te o za-štiti o spolno prenosivim bolestima.

Deni Beloša, 8. a

Učenici 8. a razreda 17. ožujka 2014. posjetili su Institut za istraživa-nje mozga u pratnji profesora fizike i profesorice biologije. Do instituta še-tali smo otprilike pola sata. Bio sam uzbuđen jer ću prvi put vidjeti pravi mozak. Čim smo došli dobili smo voditeljicu koja nas je upoznala sa svrhom našeg dolaska. Prvo smo po-gledali prezentaciju o mozgu, koja mi je bila dosadna ali pred kraj je postala zanimljiva. Prije ulaska u drugu sobu počastili smo se slatkišima i grickali-cama. Nakon toga u drugoj sobi gle-dali smo presjeke mozgova. U trećoj sobi pokazali su nam pravi mozak sačuvan u nekoj tekućini. Nakon toga vratili smo se u školu. Možda sam oče-kivao previše pa sam malo razočaran s onime što smo vidjeli i čuli u Institutu.

Adam Almasi, 8. a

U utorak 18. veljače moj razred i ja smo išli u kazalište Mala scena uz pratnju profesora Zorana Čorkala. Išli smo gledati kazališnu predstavu “Život je san”. Do kazališta smo išli tramvajem. Kada smo došli u kazali-šte lijepo smo se smjestili i jedva če-kali da predstava počne. U kazalište su došli i drugi šesti razredi iz razli-čitih škola. Kada je predstava završila izašli smo iz kazališta i čekali tramvaj. Dok smo čekali tramvaj iz kazališta su izašli glumci koji su glumili u toj predstavi. Mi smo odmah dotrčali do njih i tražili autograme. Nažalost nismo mogli dobiti autogram od glu-mice čija nam se gluma jako svidjela zato što se jako žurila na snimanje. Pošto smo dugo čekali tramvaj ipak smo krenuli pješke prema školi. Kada smo došli do Trga bana Josipa Jela-čića išli smo pogledati malu maketu grada Zagreba. Kada smo konačno došli do škole dobili smo zadatak da napišemo kratki sadržaj priče, mišlje-nje i poruku.

Korina Kolumbić, 6. a

Već sam duže vremena razmišljao, kao predsjednik novoosnovanog Ša-hovskog kluba naše škole, što bih mo-gao učiniti za dodatno populariziranje šaha. Tako sam se jednog dana sjetio kako bismo mogli organizirati Božić-ni šahovski turnir. Plan je bio jedno-stavan. Na turniru bi mogli sudjelo-vati učenici svih razreda, bez obzira što nisu u šahovskom klubu. Trebalo bi se s ravnateljicom Višnjom Reljić dogovoriti o terminu i mjestu održa-vanja, koje bi svima odgovaralo, pa sam joj se slijedećeg dana javio i obra-zložio svoju ideju. Dogovorili smo se da stavim plakat, kojim najavljujem održavanje turnira, a vrijeme i mjesto

DAN BORBE PROTIV AIDSA

POSJET INSTITUTU ZA ISTRAŽIVANJE MOZGA

ŽIVOT JE SAN

BOŽIĆNI ŠAHOVSKI TURNIR

U ovoj školskoj godini 2013.-2014. karitativna grupa planirala je četiri humanitarne akcije. Prva planirana i ostvarena akcija bila je povodom Dana kruha. Učenici prvih, četvrtih te osmih razreda prikupljali su higijen-ske potrepštine i hranu za beskućnike u mjestu Velika Kosnica. Prikupljene potrepštine su naši osmaši odnijeli u Crveni križ iz kojega će se prikuplje-ne stvari proslijediti u Veliku Kosnicu. Tom humanitarnom akcijom učenici su saznali koliko su te donacije njima zapravo važne i bilo nam je drago što smo im mogli pomoći. U listopadu smo organizirali akciju nazvanu ‘’Dje-ca za pet’’. Cilj te akcije bilo je priku-pljanje igračaka za djecu. Akciju je organizirala udruga ‘’Krugovi’’ te su nas zamolili da sudjelujemo u toj ak-ciji. U predbožićnom razdoblju bila je organizirana i treća humanitarna ak-cija. Prikupljali smo hranu za ‘’Bokce’’. Svaki učenik mogao je donijeti kunu ili više. Kad su male ruke složne sve se može! Prikupljene stvari smo mi, uče-nici 5. b razreda odnijeli u Samostan sv. Vinka Paulskog u kojem se časne sestre brinu za beskućnike. Također smo i prikupljali potrepštine za jednu obitelj samohranog oca u Slavoniji. Preostalo nam je još vremena do kraja

HUMANITARNE AKCIJE

ove školske godine tako da ćemo na-staviti s našim humanitarnim djelova-njem. Ove humanitarne akcije pota-knule su nas na dobra dijela i pokazale nam kako je lijepo činiti dobro.

Lina Bokić i Dora Nimčević, 5. b

U srijedu 23. travnja 2014. u 17 sati učenici viših i nižih razreda sastali su se u blagovaonici, kako bi obilježili taj izuzetan dan posvećen knjizi. Pod vodstvom profesora podijelili smo se u grupe. Razgovarali smo o hrvatskim piscima ali i o drugim svjetskim pis-cima koji su svojim djelima i trudom došli do toga da se baš zbog njih ovaj

NOĆ KNJIGE

je bilo četvrtak, 19. prosinca 2013. u 16 sati u blagovaonici. Prijavljivanje za sudjelovanje bilo je dogovoreno kod tajnice. Također smo dogovorili da će svi sudionici dobiti pohvalnice za sudjelovanje, a pobjednik će dobiti vrijednu nagradu – veliku figuru kule sa plaketom. Bio sam jako uzbuđen prije turnira i stalno sam se bojao da će odaziv biti jako mali. Još dva dana prije turnira bilo ih je prijavljeno tek šestero, ali se srećom sljedećeg dana broj prijavljenih udvostručio.

I onda je došao veliki dan. Na kra-ju je natjecatelja ukupno bilo 12, ne računajući moje pomoćnike i mene. Plan je bio da se formiraju grupe i da iz svake grupe pobjednici idu u slije-deću rundu, u kojoj se formiraju nove grupe i tako redom do finala. Turnir je trajao duže nego što se očekivalo, ali to je bilo zbog toga što su se svi natje-catelji sa žarom uživjeli u igru i to je bilo ono najvažnije u čitavom turniru.

U završnici turnira pobijedila je Marcella Krajnović (5.a), a Kira Rimaj (3.a) i Jakov Begović (2.a) su podijelili drugo mjesto te Adrian Golubić (7.a) koji je osvojio treće mjesto.

Konrad Kiss, 7. a

13

Ohrabreni uspjehom Božićnog šahovskog turnira odlučili smo tako nešto ponoviti, pa smo organizirali i Uskršnji šahovski turnir, koji je odr-žan u četvrtak, 10. travnja 2014.

U petak 4. travnja u 11 sati, ra-zrednik i knjižničarka su nas vodili na književni susret s Pajom Kanižajem. Do Trga od škole smo prošetali po lijepom sunčanom danu. Večer prije susreta sam pročitala kratku biogra-fiju o piscu, kako bih se pripremila i sastavila pitanja za njega. Nakon čita-nja biografije shvatila sam da je Pajo Kanižaj već stariji gospodin, pa sam susret s njim zamišljala kao kratko, ozbiljno i pomalo dosadno druženje. U Klubu književnika nas je dočekao domaćin i voditelj susreta Hrvoje Ko-vačević. Kada smo se smjestili, prije susreta s Pajom Kanižajem pripremi-li su nam jedan mali koncert gitare. Nakon lijepog uvoda, došao je Pajo Kanižaj. U početku nam je čitao svo-je pjesme iz svojih različitih knjiga, a onda smo imali priliku postaviti mu pitanja na koja nam je strpljivo i lije-po odgovarao. Zatim nam je pričao o sebi, svojoj mladosti i životu.

Tada sam shvatila da Pajo Kanižaj nije dasadan starac, kakvim sam ga zamišljala, te da ovaj susret nije nima-lo ozbiljan kakav sam očekivala. Pajo Kanižaj je sasvim nešto suprotno, ve-dar, humorističan i zanimljiv čovjek, a susret s njim mi je bio zabavan ostat će mi u sjećanju cijeli život.

Pred kraj susreta nam je pisac re-kao da najviše od svega što je pisao, voli pisati pjesme, te da mu je draže pisati za djecu nego za odrasle. Za kraj smo se slikali s piscem, a pisac se po-slije nekima potpisao u njihove knjige. Na odlasku nam je poklonio jednu svoju knjigu koja sada leži na polica-ma u našoj školskoj knjižnici.

Korina Kolumbić, 6. aUSKRŠNJI ŠAHOVSKI TURNIR

SUSRET S PISCEM

Proljetni seminar iz antičke kul-ture i klasičnih jezika (Zadar, 22.–26. travnja 2014.)

Sve je započelo u 8 sati ujutro, kada smo Deni i ja ušle u autobus za Zadar. Činilo nam se da samo nas dvije ne znamo nikoga jer su svi drugi među-sobno razgovarali. Nakon sat vreme-na izvlačili smo papiriće sa brojevima koji su odlučivali u kojoj ćemo biti grupi. Bili smo podijeljeni na četiri grupe. Na prvom odmorištu sam upo-znala dvije djevojke i tri dječaka koji su bili sa mnom u grupi. Ideja da se podijelimo u grupe nije bila loša, zato što bi se inače sramili upoznati. Kada smo se vratili u autobus situacija je bila puno bolja. Sada smo se i mi uključile u razgovore. Jedva smo čekali stići u Zadar. Vidjeli smo more, sve više smo se približavali njemu i napokon smo stigli. Došli smo na Forum. Trebali smo ići u Arheološki muzej, no dobili smo vodiča koji nam je pričao o povi-

jesti Zadra. Zatim smo obišli crkvu sv. Donata koja je prekrasna. Imali smo sat vremena slobodnog, pa smo Deni i ja odlučile detaljno istražiti Zadar, no kada smo vidjele slastičarnicu sa više od 20 vrsta sladoleda, smjestili smo se i uživali u okusima. Vrijeme je brzo prošlo pa smo krenuli prema busu koji nas je odveo u hostel. Sobe nisu bile prekrasne a ni kuhinja, no druš-tvo je bilo odlično. U hostelu je bilo par malih učionica i jedna velika dvo-rana u kojoj smo imali jednu kratku prezentaciju o Augustovom osvajanju Ilirika. Večerali smo, te smo po gru-pama dobili odabranu temu za pisa-nje našega igrokaza i uvod u likovnu radionicu. Sljedećih dana prevodili smo razne tekstove kao npr.: Ovidije, Amores I/13, Plinija, Epistulae IX,36; Svetonija … Imali smo likovne radio-nice na kojima smo izrađivali Rimske kuće od kartona. Natjecanja iz rimskih igara kao što su „Okrugli mlin“ - cilj igre je postaviti tri kamenčića u ravnoj liniji - dakle mora se osvojiti centralna pozicija, „ Duodecim scripta “- cilj je suparniku smjestiti sve kamenčiće na suparnikovo početno polje, „Calculi “ (Pentelitha) - cilj igre je posložiti pet kamenčića horizontalno, vertikalno ili dijagonalno, „Latrunculi“ (Petteia) - cilj igre je osvojiti ili blokirati supar-nikove kamenčiće. Predavanja o „Ju-tru na zadarskom Forumu“. Pisanje igrokaza i dovršavanje. Svaka grupa je dobila kostim ovisno o temi djela. Kada smo razradili igrokaz odglumili smo ga na zadarskom Forumu. Nakon glume svi smo otišli pogledati instala-ciju Nikole Bašića Pozdrav Suncu. Ta instalacija sastoji se od tri stotine sta-klenih ploča postavljenih u razini rive, u obliku kruga promjera 22 metra, danju upija sunčevu svjetlost, a zala-skom Sunca uključuju se rasvjetni ele-menti ugrađeni u krug, te proizvode zanimljivu svjetlosnu igru. Dok smo šetali do tamo, obučeni u kostime, svi su nas ljudi gledali sa zanimanjem. Ta-man je bio odlazio trajekt pa smo ma-hali turistima. Isto tako obišli smo Nin naselje na obali južnog djela Ninskog zaljeva, 17 km sjeverno od Zadra. Ra-zgledali smo grad i muzej ninskih sta-rina. Zatim smo ručali i krenuli za Za-greb. Profesorice u autobusu su pitale sve učenike za dojmove. Svi su rekli da je bilo odlično, i bilo je, ali najbolje je bilo što su se profesorice ponašale pre-ma nama kao prema prijateljicama. Meni se ova terenska nastava svidjela, vidjela sam prekrasan grad, naučila nešto o njegovoj povijesti, upoznala nove prijatelje i profesore, i ako mi se pruži prilika, ponovila bih to isto.

Nika Vrbanić, 8. a

COLONIA IULIA JADER

Ovog se puta prijavilo još više sudionika, što je potvrda da je veli-ko zanimanje za šah u našoj školi, a također nam je to i važan poticaj za daljnji rad našeg Šahovskog kluba.

Turnir je tog četvrtka počeo u 16 sati u blagovaonici. Sustav natjeca-nja je bio uobičajen: u svakom kolu određeni su parovi sličnog iskustva. Atmosfera je i ovog puta bila pra-va natjecateljska. Pobjednici bi išli u sljedeće kolo, a ostali su mogli ostati i promatrati daljnji tijek natjecanja ili se i sami poigrati za zabavu. U organizaciji Uskršnjeg turnira našeg šahovskog kluba pomogli su ravnate-ljica Višnja Reljić te profesori Pavao Jerolimov i Robert Rašperger.

I tako, potez po potez, došli smo i do finala. Rezultat završnog dijela natjecanja je bio: 3. mjesto podijelili su Josip Pardon (7.a) i Borna Jakšić (3.a), 2. mjesto je osvojila Marcela Krajnović (5.a), a pobjednica Uskrš-njeg turnira je Kira Rimaj (3.a).

Možemo biti zadovoljni ovim tur-nirom i nadamo se kako će mnogima to biti poticaj za prijavu na završni turnir u lipnju.

Konrad Kiss, 7. a

dan obilježava. Svaka grupa dobila je poseban zadatak kojim smo po-kušali doprinijeti obilježavanju Noći knjige. Nakon završenih grupnih ali i samostalnih radova jedan gospodin prezentirao nam je o e-knjizi. Saznali smo mnogo o njoj i o prednostima i nedostatcima takvog oblika knjige. Na kraju druženja svi koji su sudjelovali dobili su mali dar kako bi se zauvijek sjećali toga dana. Nadamo se da ćemo sljedeće godine opet moći uživati u knjizi na ovakav način. Jer kako bi naš hrvatski pisac Ivo Andrić rekao: “Ostati ravnodušan prema knjizi zna-či lakomisleno osiromašiti svoj život.“

Timotej Tomašković, 7. a

14

“Pjesma leda i vatre” naziv je skupine fanta-zijskih romana koja se sastoji od sedam knjiga, a dvije su još nedovršene i neobjavljene. Knjige sam počeo čitati tijekom najave četvrte sezone serije “Igra prijestolja”, nazvane po prvoj knjizi. U Du-brovniku, gdje ljetujem, svi su pričali o seriji koja se tamo snima. Radnja ove odvija na zamišljenim kontinentima Westerosu i Essosu, a tema je borba za prevlast, uz pomoć vojske, strategije i lukavo-sti. Radnja je često brutalna, neprihvatljiva da-našnjem načinu života. Svijet Westerosa sastoji se od sedam kraljevstva koja su se, dolaskom prvog kralja Aegona, ujedinila pod vlasti jednog kralja. Vlast Aegonove obitelji trajala je sve do pobune u kojoj je izgubila vlast, i tada počinje radnja ovih knjiga. Obitelji Lannister, Stark, Tyrell, Martell, Arryn, Baratheon, Greyjoy bore se za prevlast nad ostalim obiteljima.

Pisac George R. R. Martin, poznati autor ro-mana znanstvene fantastike, fasciniran je srednjim vijekom i feudalnim društvom i to mu je bilo na-dahnuće za ove knjige, pa u njima, osim tadašnje surovosti, možemo prepoznati i preuzimanje dije-lova stvarnih događaja, npr Rata dviju ruža i Lan-castera – u njegovim knjigama Lannistera. Likovi su raznoliki i nema, kao što je to uobičajeno, glav-nih ili dobrih likova, svi imaju svoje uloge i mjesto, a u knjigama svako poglavlje govori o drugom liku.

Pisac misli da je dobro da se čitatelji boje za sudbinu likova i da je ona uvijek neizvjesna, pa se likovi često ne uspiju izvući iz teških situacija, dra-gi i važni likovi neočekivano umiru ili zadobivaju teške ozljede i sakačenja.

Svojoj vještinom pisac me je sasvim pridobio.Prvu knjigu ‘‘Igra prijestolja’’, a ima 1000 stranica, pročitao sam u dva ljetna dana. Odmah sam kupio i ostale tri objavljene knjige ‘‘Sraz kraljeva’’, ‘‘Oluja mačeva’’ i ‘‘Gozba vrana’’ od kojih svaka ima oko 1500 stranica i pročitao i njih. Peta knjiga je ‘‘Ples zmajeva’’. O detaljima iz knjiga ne bih pisao jer su obrati neočekivani i razočarao bih tako sve one koji prate seriju na TV-u.

Kao i drugi ljubitelji Martinove proze, s nestr-pljenjem čekam preostale dvije knjige ‘‘Vjetrovi zime’’ i ‘‘San o proljeće’’. Autora više ne pitaju kad će ih objaviti jer je jednom zgodom rekao: “Svaki put kad me netko pita kad ću objaviti sljedeću knjigu, ja ubijem jednog Starka.” A to, mi čitatelji, ne želimo.

Ivar Cmrečak, 8. a

Adele se ne voli šminkati, nije opsjednuta mo-dom i ne zamara se svojim izgledom. Njen najbo-lji prijatelj Frederic, najbolji je učenik u razredu, dobar je prema svima, ali je miran i pomalo po-vučen. Adele i Frederic odskaču od većine uče-nika iz svoje škole, zato su vrlo često ignorirani i ismijavani od drugih učenika. Adele i Frederic se osjećaju loše zbog toga, ali ne znaju što bi podu-zeli kako bi promijenili situaciju. No jednog dana odluče u školu doći glumeći da su zaljubljeni par i to se pokazalo kao jako dobra zamisao!

Knjiga jako dobro prikazuje problem koji je prisutan gotovo u svim školama: da su djeca koja su po nečemu različita od ostalih izdvojena iz društva, ismijavana i izrugivana. To se ne bi smjelo događati jer svako dijete je jednako vri-jedno i svako dijete ima jednaka prava. Uosta-lom, svi smo različiti, i trebamo svakoga pošto-vati onakav kakav je!

Marie Desplechin rođena je 1959. godine u gradiću Roubaix. Uglavnom piše knjige za mla-de od 11 do 16 godina, a najveća inspiracija su joj njezino troje djece. Knjiga „Lijepa Adele’’ na-dahnuta je njezinim vlastitim odrastanjem, kao i odrastanjem njezine djece.

Ana Žužul, 6. a

„Luna“ je roman u više nastavka o šesnaestogo-dišnjakinji kojoj su roditelji poginuli u prometnoj nesreći te ona odlazi kod tete Vanesse u Zagreb. Tamo saznaje da je vještica (biće svjetla) i to ne bilo kakva vještica ona je „Dijete koje znamen nosi“ i ima posebne moći. Nedugo zatim Luna se zaljubi-la. Sve bi to bilo lijepo da se nije zaljubila u vampira Alexa, a svi dobro znate da su vampiri bića tame. S obzirom da su vukodlaci i vještice u vječnom ratu s vampirima njihova veza nije prihvaćena i s vreme-nom se sve samo komplicira. Do koje će granice Luna ići kako bi bila sa Alexom? Hoće li ostati za-jedno ili će Alex biti s nekom vampiricom? Koje će posebne moći otkriti i hoće li oprostiti teti i tetku što brane njenu vezu s Alexom saznat ćete ako pro-čitate ovaj zanimljivi roman.

U romanu mi se svidjela Lunina želja da svi-ma pomogne, pogotovo Alexu. Mislim da bi jako malo ljudi žrtvovalo svoj život za drugoga. Svidjela

mi se i Lunina dobrota kada je oprostila teti i tetku što joj nisu dopustili da bude u vezi s Alexom. Nije mi se svidjelo što je Wlodimir (u jednom dijelu ro-mana on je vampirski knez, a poslije njega na vlast ponovno dolazi grof Drakula) pretvarao nevine dje-vojke u njegove leptirice. U romanu ima i modernih vampira kao što je Siniša. Pod njegovom je upravo Zagreb i on je sklopio savez sa vukodlacima i vje-šticama. On je moderan vampir jer ne ubija nevine ljude, neko kupuje krv iz bolnica kako bi se prehra-nio. On je pomogao i Ivoni kćeri Luninog tetka da ne ubija, nego da bude u dobrim odnosima s vu-kodlacima i vješticama. Nadam se da će se i vama ovaj roman svidjeti kao i meni.

Pavla Tafra, 7. a

15

UČENICI PUTOPISCI

Venecija se nalazi u Italiji na sjeveru Jadranskog mora, na 118 manjih otoka u močvarnoj venecijanskoj laguni koju štiti pješčani sprud Lido. To je grad sa 150 kanala i četiri stotine mostova. Grad je u prošlosti bio većinom neovisan grad i središte Mletačke Republike. Njegovi po-četci sežu u 5. stoljeće. Za vrijeme posjeta Veneciji bila sam smještena u gradu Mestre. Tako se može uštedjeti na smještaju, a Mestre je vlakom i autobusom povezan s Venecijom. Na taj je način jednostavno i jeftino doći do Venecije jer vlak i autobus voze svakih 15 minuta, a vožnja vrlo kratko traje. Venecija je kopnom povezana dugačkim mostom koji završava na trgu Piazzale Roma. To je posljednje mjesto do kojeg je moguće doći autom. Tu završavaju autobusna i željeznička linija pa se dalje može pješice, gondolama ili taksi brodovima. Venecija je poput labirinta. Prepuna je uličica, kanala i mostova. U svakoj uličici su suvenirnice, a najviše ih je s Murano staklenim figuricama. Murano je otok u venecijanskoj la-

guni poznat po tradicionalnoj izradi tzv. Murano stakla. Zbog pojave lažnog Murano stakla iz Kine moguće je vi-djeti natpise da suveniri nisu iz Kine.

Najpoznatiji su Trg sv. Marka i most Rialto te kanal Grande kojim voze taksi brodovi. Kako se turisti ne bi iz-gubili u većini uličica postoje putokazi za Trg sv. Marka, most Rialto te za Piazzale Roma. Ulice su prepune turista iz svih zemalja. Kanalima stalno prolaze brodovi. Tako-đer, njima se dostavlja roba za trgovine. Negdje ljudi pro-daju voće i povrće iz brodova. U jednom kanalu vidjela sam psa na pramcu broda. Voda u kanalima je zelenkasta, ali je čista. Na ulicama se još vide ostaci konfeta od pozna-tog venecijanskog maskenbala.

To je bio moj drugi posjet Veneciji pa sam odlučila po-sjetiti Prirodoslovni muzej (Museo di Storia Naturale di Venezia). Tamo su mi se najviše svidjeli pravi kostur di-nosaurusa i kita, prapovijesne okamine i kosturi izumrlih predaka modernog čovjeka. Pomoću slušalica sam slušala glasanje kitova i dupina. U jednoj prostoriji su u velikim visećim kuglama bile izložene ribe, vidra i pingvin. Zido-

vi prostorije su plave boje s prigušenim svijetlom pa sam imala osjećaj kao da sam pod vodom.

Sljedeći sam dan odlučila posjetiti Lido di Jesolo. To je turističko mjesto s mnogo hotela i plažom od sitnog pije-ska dugačkom petnaest kilometara. Do njega sam došla autobusom iz Mestra. Tamo je akvarij Sea Life u kojem se nalazi puno morskih životinja: morski psi, raže, pirane, murine, električna jegulja, rakovi, morski konjići, rijetka vrsta ribe zvana guitar te ostale vrste raznolikih i neobičnih riba. Mogla sam dirati morsku zvijezdu i gledati hranjenje morskih pasa. Akvariji su lijepo ukrašeni, a jedan je toliko velik da se proteže na dva kata zgrade. Na ulazu su djelat-nici slikali posjetitelje kod slike akvarija na zidu, a na kraju izložbe sliku možete kupiti.

Posjet sam završila na plaži gdje sam u sitnom pijesku sakupljala školjkice žalosna što moje putovanje završava. Svakome bih preporučila posjet Veneciji.

Lea Gelo, 5. a

16

Josip Vandot rođen je 15. siječ-nja 1884. u Borovškoj Vasi. Nakon pučke (osnovne) škole završio je gimnaziju u Novom Mestu. Želio je studirati medicinu no roditelji mu nisu mogli omogućiti takvo školovanje te se zaposlio na že-ljeznici. Godine 1922. bio je umi-rovljen te se preselio u Ljubljanu i potpunosti se posvetio pisanju. Pisao je pjesme, crtice i pripovjet-ke. Kao dječak pomagao je pasti-rima u svom rodnom kraju i od malena je bio zadivljen planina-ma, a od majke je slušao priče o hrabrom Kekecu i zlom Bedancu. Dio toga njegova djetinjstva bio je presudan za kasnije stvaranje lika Kekec, veselog pastira, vješta i neustrašiva koji se u svojim avan-turama suočavao s brojnim opa-snostima. Pored niza Kekecovih nevjerojatnih i bajkovitih avan-tura i junaštva, Vandot se trudio opisati realni život jednog pastira, te je Kekec postao pravi simbol snalažljivosti, smjelosti i poštenja. Napisao je tri knjige o Kekecu. Ke-kec na zlom putu (1918.), Kekec na vučjem tragu (1922.) i Kekec iznad samotnog ponora (1924.)

Poginuo je tijekom bombar-diranja 11. lipnja 1944. u mjestu Trnjanski Kuti nedaleko Slavon-skog broda. Poslije njegove smrti objavljena su brojna izdanja Ke-keca i snimljena su tri filma.

Danas kada se prisjećam svoga djetinjstva onda se rado, uz bavljenje sportom, sjetim kako sam puno čitao i s prijateljima se igrao od jutra do sutra. U moje doba odrastanja nije bilo televizije, interneta i raznih igrica. Svoje smo slobodno vrijeme upražnjavali čitanjem i raznim kolektivnim igrama, koje smo nerijetko i sami izmišljavali. Volio sam čitati pa se tako i danas rado sjetim knjiga poput Družba Pere Kvržice Mate Lovraka i Junaci Pavlove ulice Ferenca Molnara koje su mi bile, a i danas su, najbolje knjige za djecu. Nekoliko debelih knjiga o Tarzanu sam ‘’progutao’’ u par dana, a uživao sam i u knjizi Henrika Senkievića Kroz pustinju i prašumu. U tom razdoblja moga odrastanja na mene su ostavile dojam i knjige Kekec Josipa Van-dota i Družina Sinjeg galeba Tone Seliškara. Te dvije knjige slovenskih pisaca za djecu bile su nam i obavezna školska lektira.

Dječji tjedni časopis Kekec koji je izlazio od 1957. do 1964. ime je dobio po glavnom liku Vandotovih priča. Uz Plavi vjesnik to je bio najpopularniji i najčitaniji dječji list moje generacije.

Tone Seliškar rođen je 1. trav-nja 1900. u Ljubljani gdje je i umro 10. kolovoza 1969. godine. Još kao pučkoškolac počeo je pisati pje-sme. Gimnaziju i Učiteljsku školu završio je u Ljubljani. Djelovao je kao nastavnik slovenskog jezika u Celju, Trbovlju i Ljubljani. Godine 1943. odlazi u partizane i uređu-je partizanske časopise, a poslije Drugog svjetskog rata bio je novi-nar Slovenskog izvjestitelja i ured-nik nakladničke kuće Borec.

Većinu svojih djela posvetio je djeci i mladima, a djela su mu u proletersko-socijalnom stilu. Moti-ve je nalazio u životu dalmatinskih ribara (Družina Sinjeg galeba), partizanskog vremena, a svoje dje-tinjstvo je opisao u knjizi Dječak s velike ceste. Iz područja književ-nosti za djecu napisao je 13 knjiga. Objavio je šest zbirki pjesama, više romana te sedam knjiga proze.

Novelu Družina Sinjeg galeba, pročitao sam u više navrata. Nije razlog samo radnja koja se odvija u Dalmaciji, kraju gdje sam odrastao, već je to jedna topla emotivna, po-malo i tužna, priča. To mi se djelo svidjelo jer je dječaku za uspome-nu od oca, a nije imao ni majku, ostao samo jedrenjak, a on ga nije htio ostaviti da trune, nego je sa-kupio družinu dječaka i s njima ga obnovio, da mu jedina uspomena na oca ne “potone u zaborav”.

17

Početkom 30-ih godina proš-log stoljeća u svijetu je vladala ve-lika ekonomska kriza, ali i porast nasilja svake vrste. Mnogi su tada maštali i sanjarili kako bi čarob-nim štapićem promijenili svoju sudbinu. Zar je danas drugačije!

Jedan tadašnji trinaestogodiš-njak počeo je stvarati svoj lik strip junaka kojeg će tek deset godina kasnije ponuditi izdavačkoj kući King Features Syndicate. Bio je to Leon Harrison Gross, poznatiji po svom umjetničkom imenu Lee Falk (slika gore u sredini). Rođen je 28. travnja 1911. u St. Louisu i umro je 13. ožujka 1999. u New Yorku. Bio je američki pisac, ka-zališni redatelj i producent, no najpoznatiji je kao tvorac stripova Mandrak Mađioničar i Fantom. Godinama stvarani lik Mandraka Mađioničara ugledao je svjetlo dana 11. lipnja 1934., točno prije 80 godina. Njegove tekstove likov-no je osmislio Philip Phil Davis (slika gore lijevo). Davis je rođen 6. ožujka 1906. u St. Louisu i umro je 16. prosinca 1964. u New Yor-ku. Godine 1933. upoznao je Lee Falka i tridesetogodišnja uspješna suradnja stvorila je niz stripova o Mandraku. Nakon Davisove smrti crtanje Mandraka preuzima Fred Fredericks (slika gore desno). Ro-đen je 9. kolovoza 1929. u Atlantic Cityju. Nakon Falkove smrti preu-

Kada sam bio klinac, osnovnoškolac, čitao sam mnogo knjiga, a još više stripova koji su izlazili u onodobnim dječjim listovima. U tim stripovima ponajviše me osvajao crtež, a tek onda sama priča. Danas se rado sjetim stripova koje sam čitao, no kako baš i nemam vremena ponovno ih čitati, ipak povremeno ‘‘zaronim’’ u razne enciklopedije i internetske stra-nice osvježiti svoja sjećanja te nešto više saznati o autorima stripova koji su me očaravali u djetinjstvu. Svijet stripa je za mene literarno-likovna umjetnost kojoj se na žalost ne pridaje veća pozornost izuzev kod strastvenih ljubitelja. Kod stripa prvenstveno me zanima umjetnička, pedagoško-psihološka i povijesna vrijednost. Jedan od povijesnih stripova je Mandrak mađioničar koji je kasnije utjecao na stvaranje brojnih maskiranih strip junaka, danas poznatijih s filmskog platna.

zima i pisanje scenarija, a posljed-nji strip objavio je mjesec dana na-kon Mandrakovog 79. rođendana 11. srpnja 2013. godine.

U stripu o Mandraku su tri glavna lika. Zgodan, uvijek ure-đen Mandrak, snažni Lothar i li-jepa Narda. Spoj pameti, snage i ljepote začinjen čarobnjaštvom u borbi protiv kriminala bio je prokušani Falkov recept za dobru priču. Naglasimo kako je Man-drak prvi kostimirani strip junak, a Lothar prvi crnac kao pozitivni junak u povijesti stripa.

Lee Falk je 1936. osmislio Fan-toma koji je prvi maskirani strip junak nadnaravnih sposobnosti. Lik je zasnovan na pričama o Tar-zanu E. R. Burrougsa i Mowgliju Rudyarda Kiplinga. Prve stripove Fantoma crtao je Ray Moore prvi suradnik Phila Davisa.

Pojavom Mandraka i Fantoma započelo je zlatno razdoblje stri-pa u Americi 30-ih i 40-ih godi-na prošlog stoljeća. Ti su Falkovi likovi znatno utjecali na stvaranje i drugih maskiranih strip junaka poput Supermana (1938.), Batma-na (1939.), Spider-mana (1962.), Diabolika (1962.) itd.

Mandrak Mađioničar i Fantom pojavili su se 1939. i na radiju i na filmskom platnu, no na filmu nisu bili tako uspješni kao Superman, Batman ili Spider-man.

18

autor teksta: Darko Lukićredatelj: Ivica Šimićscenografkinja: Dinka Jeričevićkostimografkinja: Mirjana Zagorecskladatelj: Alen Kraljićoblikovateljica svjetla: Željka Šaravanjafotografkinja: Ana Šestoproducentica: Vitomira Lončarglumci: Rosaura - Anja Đurinović, Si-gismund - Silvio Vovk, Katrina - Mia Anočić-Valentić, Klotald - Zoran Gogić

Jednom davno jedan je kralj sina zatvorio u tamnicu jer mu je prorok rekao da će ga sin, kad odraste svrgnu-ti s prijestolja i ubiti. Njegov sin Sigi-smund stalno je ispitivao svoga zašti-tara Klotalda zašto je zatvoren i tko je njegov otac.

Jednoga su dana u tamnicu zalutale djevojke Katrina i Rosura. Kad ih je ta-mničar vidio, odmah ih je htio izbaciti iz tamnice. Pitao ih je što ovdje rade, a one su mu rekle da su traže Rosau-rinog odbjeglog zaručnika. Rekao im je da predaju svoje oružje i Rosaura mu je predala mali nožić. Klotald ju je pitao odakle joj to, a ona mu je odgo-vorila da joj je to majka dala. Klotald je bio u čudu zato što je to bio njegov nožić. Rosaura mu je još rekla da ju je otac napustio kad je bila mala i da ne zna tko je on i kako izgleda, ali da bi ga jako željela upoznati. Jednoga dana Klotaldu je kralj poslao pismo u kojem je pisalo da se Sigismunda oslobodi iz tamnice i da ga vrate u dvorac. Kada je Sigismund došao u dvorac samo je bio željan hrane i pića. Dok je bio na dvoru ubio je nekoliko sluga. Zbog toga ga je kralj dao uspavati i vratiti u tamnicu. Sutradan je Sigismund bio u čudu što je opet u tamnici. Klotald mu je rekao da je on samo sanjao. Kada je u tamnicu ušla Katrina rekla mu je da to nije bio san i da je on stvarno bio na dvoru. Narod i vojska su se pobunili i oslobodili princa Sigismunda.

Sigismund je sada bio kralj. Obe-ćao je da će u ovom snu biti dobar. Na kraju je Sigismund naredio da se Rosa-ura uda za svoga zaručnika. Kraljević se oženio Katrinom, a Klotald je rekao Rosauri da je on njezin otac i svi su ži-vjeli sretno zauvijek.

Predstava govori o tome kako nam, kad se čini da smo u životu najsretniji i najuspješniji, uvijek netko može stati na put i pokvariti sve što smo do tada po-stigli. Dobro na kraju ipak pobjeđuje.

Korina Kolumbić, 6. a

ŽIVOT JE SANJALTA, JALTAU subotu 26. travnja 2014., bio sam

na svečanoj 700. izvedbi mjuzikla „Jal-ta, Jalta“ Milana Grgića i Alfa Kabilja u kazalištu Komedija. Glavne uloge su glumili Sandra Bagarić, Ronald Žlabur, Ranko Tihomirović, Dražen Čuček i mnogi drugi poznati hrvatski glumci. Moja su očekivanja bila nadmašena.

Radnja predstave prati život triju sobara koji su došli u pratnji genera-la, domaćice Nine Filipovne te osoblja Vile Aramovski za vrijeme glasovite konferencije triju svjetskih velesila u Jalti 1945. gdje su generali SAD-a, So-vjetskog Saveza i Velike Britanije dijelili svijet među sobom. Nina Filipovna, do-maćica Vile Aramovski, nastoji netrpe-ljivost i svađu američkog sobara Larrya, ruskog sobara Griše i engleskog sobara Stanleya umiriti, no u tome ne uspije-va. Za vrijeme boravka osoblja u Vili Aramovski na karti svijeta pojavljuje se zelena mrlja tzv. „Zelena livada“ na Antarktiku što je za posljedicu dovodi privođenje Nine Filipovne. No, kako vam ne bi uskratio radoznalost i uzbu-đenje za nastavkom predstave stat ću ovdje s prepričavanje i ostaviti vama da otkrijete nastavak ove uzbudljive pred-stave. Radnja predstave popraćena je duhovitim dogodovštinama i svađama triju sobara koje će nasmijati i najoz-biljnijeg gledatelja. Također, treba spo-menuti pjesme koje popraćene glazbom prate napetost radnje. Zbog toga će se predstava svidjeti i onima koji možda i ne vole komedije. Najmlađima će, do-duše biti teže shvatiti šale likova i rad-nju mjuzikla zbog složenosti radnje te zbog nepoznavanja povijesnih prilika u najnovijoj povijesti svijeta, no usprkos tomu vjerujem da će se i oni zabaviti.

Posebno dirljivo bilo je na kraju kada se održala kratka svečanost u čast 700. izvedbe predstave. Govor je održao Vlado Štefančić, redatelj te ravnatelj ka-zališta Niko Pavlović. U publici su bili i glumci koji su nastupali u prvoj postavi mjuzikla. Tim svečanim činom predsta-va je završila i publika je krenula svojim domovima, ponesena stihovima „Neka cijeli ovaj svijet još sja u suncu, neka naša zemlja sja, bude sretna...“

Meni se predstava jako svidjela i po-kazala kako kazalište može biti zabav-nije od kina. Najviše su mi se svidjele urnebesne šale likova te dinamične i usklađene pjesme. Predložio bih svima da bar jednom u životu pogledaju pred-stavu „ Jalta, Jalta“. Neće vam biti žao.

Josip Pardon, 7. a

19

Vjerujem da svatko ima svoj naj-draži CD. Moj najdraži CD je CD kla-sične glazbe. Zove se ‘’Euforija klasič-nog užitka’’. Pravi je užitak slušati ga. U njemu su veličanstvena djela Rossinia, Straussa, Mozarta, Liszta, Beethovena, Chopina i Čajkovskog. Sva ta strast, ne samo u izvedbi i zvuku već strast samih nota što su ih ti veliki ljudi skladali ui-stinu jesu užitak. Zašto voljeti glazbu jednog velikog skladatelja ako možeš voljeti svu glazbu svijeta? Evo raspore-da pjesama na CD-u:Gioacchino Rossini: William TellFranz Liszt: Mađarska rapsodijaWolfgang Amadeus Mozart: Figarov pirLudwig van Beethoven: Mjesečeva so-nataJohann Strauss - mlađi: Carski valcerPetar Iljič Čajkovski: 1. stavak iz Pete simfonijeJohan Strauss - mlađi: Na lijepom pla-vom DunavuLudwig van Beethowen: Za ElizuFrédéric Chopin: Etida op.10 br. 4 u cis moluWolfgang Amadeus Mozart: Adagio iz Klavirskog koncerta br. 23Nikolaj Rimski–Korsakov: Bumbarov let

Taj CD volim zato što se na njemu nalazi moja najdraža pjesma Ludwiga van Beethowena ‘’Za Elizu’’. Za mene to je pjesma s najviše strasti. Taj bih CD zbog te pjesme mogla slušati stal-no. Da, sve pjesme su prekrasne i po-sebne na svoj način tako da ne mogu proglasiti ni jednu najboljom, no uvi-jek postoji omiljena pjesma.

Miriam Marinović, 5. a

redatelj: Marc Webbuloge: Andrew Garfield, Emma Stone, Ja-mie Foxx, Paul Giamatti, Sally Field.scenarij: Alex Kurtzman, Roberto Orci, Jeff Pinkner...producenti: Avi Arad, Matthew Tolmachglazba: Pharrell Williams, Hans Zimmerfotografija: Daniel Mindelžanr: avanturistički spektakltrajanje filma: 143 minuta

Peter Parker je običan zaposlenik u New Yorku. Radi kao fotograf za no-vine “Daily Bugle”. Dok je bio dječak pauk ga je ugrizao zbog čega je dobio nadnaravne moći. Pod imenom Spi-der-man on se bori protiv zločina i pomaže policiji. Peter Parker nakon 8 godina opet susreće staroga prijatelja

režija: Dario Harjaček,dramaturginja: Katarina Pejović,scenografi: Leo Vukelić i Iva Matija Bitanga,kostimografkinja: Doris Kristić,skladatelj: Frano Đurović,glumci: Alan Ford (Filip Nola), Bob Rock (Jasmin Telalović), Grunf (Maro Martino-vić), Broj Jedan (Doris Šarić Kukuljica), Debeli Šef (Rajko Bundalo), Sir Oliver (Zoran Čubrilo), Jeremija (Damir Šaban), Superhik (Milivoj Beader).

Učenici osmoga razreda naše škole 16. siječnja 2014. posjetili su Zagrebač-ko kazalište mladih kako bi pogledali satiričnu predstavu Alan Ford. Pred-stava je zasnovana na više izdanja stri-pa Alan Ford talijanskih autora Maxa Bunkera i Magnusa. Predstava je osmi-šljena povodom četrdesete godišnjice izdavanja stripa u Hrvatskoj, jedinoj zemlji u kojoj je strip doživio istinsku slavu. Za mene, čitatelja tog smiješno-ga i zabavnoga stripa, predstava Alan Ford bila je posebno zanimljiva. Radnja priče govori o propalom pijancu Super-hiku koji postaje junak i čiji je zadatak da uzima od siromašnih kako bi dao bogatima. Također govori i o detektiv-skoj grupi TNT te njezinim članovima, a to su: Broj 1, Alan Ford, Bob Rock, Šef, Jeremija, Sir Oliver i Grunf. Njihov je zadatak da zaplijeniti drogu prepro-davača gospodina Kreka te svoju misiju izvršavaju uz humor i satiru. Predstava nije tipična i vrlo je zabavna te ju je lako usporediti sa stanjem u današnjem svi-jetu i korupcijom. Predstava pruža do-bru zabavu i smijeh te bih ju preporučio svim ljubiteljima komedije.

Ivor Bulaja, 8. a

MOJ NAJDRAŽI CDALAN FORD

SPIDERMAN - ČUDESNI ČOVJEK PAUKHarryja Osborna koji je nasljednik ve-like očeve tvrtke Osborn, ali on polako umire od nasljedne bolesti pa traži Pe-tera, poznatog Spidermanova fotogra-fa, kako bi nagovorio Spidermana da svoju krv da Harryju.

Film mi se jako svidio, a posebno svi 4 DX efekti. Radnja je zanimljiva i puna akcije. Svidjelo mi se kako je An-drew Garfield jako dobro odglumio ulogu Spidermana. Jedva čekam vidjeti sljedeći Spidermanov film.

Film preporučujem svima, a po-sebno onima koji vole akciju i Marve-love junake. Posebno ga preporučujem u 4DX-u zbog svih njegovih prednosti u odnosu na 2D-a.

Mihovil Pupačić, 7. a

20

Proljeće je pred vratima i treba naše školsko dvorište ukrasiti tulipanima (slika gore lijevo). Naš omiljeni časopis Zadnju klupu predstavili smo po petnaesti put zaredom na smotri LiDraNo u Hrvatskom školskom muzeju (slika gore desno). Tijekom školske godine bilo nas je svagdje, o čemu svjedoče brojni članci na strani-cama Zadnje klupe, a ovdje nas vidite u tvornici čokolade i bombona Kraš (slika u sredini lijevo). Šteta što ni-ste bili s nama, bilo je više nego zanimljivo i dakako slasno. Nismo na satu likovne kulture već u Arheološkom muzeju gdje uvijek ima zanimljivih radionica, kao i u ostalim gradskim muzejima koje svako malo obilazimo (slika u sredini desno). U Gradu mladih održali smo maskenbal i ispunili smo i pozornicu i gledalište, svi pod maskama (slika dolje lijevo). To nećemo zaboraviti nikad pa čak ni onda. Ukoliko ste pomislili kako čitamo novine, varate se. Izrađujemo origamije za jednu od naših brojnih humanitarnih akcija (slika dolje desno).

21

Ove smo školske godine naučili mnogo toga, a najzabavnije je bilo u radionicama domaćinstva (slika gore lijevo). Postali smo pravi kuhari, a možda objavimo i knjigu recepata. Svako malo odlazimo na terensku nasta-vu po Gornjem gradu ili u razne muzeje (slika gore desno). Možda ste pomislili kako se izležavamo u školskoj blagovaonici (slika u sredini lijevo), no prevarili ste se, izvodimo jutarnju gimnastiku. Pridružite nam se. Naši učitelji osnovali su pjevački zbor i sada svako malo marljivo vježbaju (slika u sredini desno). Ovdje i slikovito pokazujemo kako je cijeli svijet naš (slika dolje lijevo). Kao i svake školske godine krajem travnja zajedno s ro-diteljima i učiteljima uljepšavamo našu školu (slika dolje desno). Tijekom polugodišta održali smo maškare i brojna predavanja, obišli smo više muzeja i kazališta, nadmetali se na brojnim smotrama i natjecanjima, puto-vali uzduž i poprijeko i dakako učili. To je samo mali dio svega onoga što smo napravili u ovoj školskoj godini.

22

TKO pita NE skita - tko pita ne skita - tko PITA ne SKITAVaših je pitanja podosta i nemo-

guće je odgovoriti na sva pa molim uzmite to u obzir. Na mnoga pitanja odgovorili smo već u ranijim brojevi-ma Zadnje klupe. U ovoj rubrici važ-no je pitanje (i odgovor) te zbog toga ne navodimo ime postavljača pitanja.

Zašto djeca danas manje čitaju?šestaš/ica

Sa žaljenjem moram priznati da si i te kako u pravu. Glavne razloge mo-žemo tražiti u lošim stranama suvre-mene tehnologije i civilizacije. Koliko god nam nove tehnologije služe kako bi nam olakšale svakodnevni život, ta-ko nam i odmažu u emotivnom pri-stupu životu. Zahvaljujući internetu, do niza informacija dolazimo lakšim putem, a pritom uglavnom zaborav-ljamo da nam netko drugi nameće svoje mišljenje, pa i stavove. Učenici knjige za lektiru, a i razne druge knji-ge, traže na internetskim stranicama i prihvaćaju tuđe razmišljanje umjesto da sami pročitaju knjigu i stvore vla-stiti doživljaj. Možeš zaključiti kako je i lijenost vrlo važan razlog zašto dje-ca danas ne čitaju dovoljno. Jedan od razloga je i činjenica da mladi ljudi, zahvaljujući suvremenoj tehnologiji, nastoje u kraćem vremenu skupiti što više informacija, pa čitanje knjiga na žalost smatraju gubitkom vremena.Zašto ljudi ratuju?

šestaš/icaSa žaljenjem moram priznati kako i danas ljudi previše ratuju. Osnovni razlog je u ljudskoj prirodi, u pohle-pi i želji da imaju više bogatstava od drugih. Kada ljudi budu zadovoljni s onim što imaju i kada budu dobrobiti suvremene tehnike i civilizacije dije-lili s drugima vjerojatno će prestati i potreba za ratovima. Nadajmo se kako će se to jednoga dana i ostvariti.Koliko je prošlo od prvih olimpijskih igara?

petaš/icaPrve poznate olimpijske igre igrale su se u VII. stoljeću prije Krista u staroj Grčkoj podno planine Olimpa. Ta je planina po grčkoj mitologiji bila sje-dište grčkih bogova, a nama je dala ime najznačajnijem sportskom na-tjecanju. Suvremene ljetne olimpijske igre počele su se odigravati 1896., a prvi grad domaćin je bila Atena. Zimske olimpijske igre počele su 1924., a održane u francuskom gra-diću Chamonixu. Prvi Hrvat koji je osvojio medalju bio je Milan Neralić. Kao član Austro-Ugarske Monarhije osvojio je treće mjesto u mačevanju

1900. u Parizu. Grci su prestajali ra-tovanja za vrijeme olimpijskih igara, a suvremenom čovječanstvu na ža-lost to ne polazi za rukom.Zašto ne smijemo izaći na dvorište kada nemamo nastavni sat?

osmaš/icaNa ovo pitanje odgovor je dat odmah na početku školske godine na satu razredne zajednice. Vi, učenici, na žalost ne poštujete odredbe koje idu vama u korist. Naime, kada je kiša ili snijeg izlazite na dvorište u papuča-ma i potom u razred unosite blato i prljavštinu. Isto tako nerijetko izađe-te izvan školskog dvorišta u okolne trgovine i neka vam se nešto dogodi onda ćemo mi, djelatnici Škole, biti krivi. Pravila kućnog reda napisana su tako i zato da vas učenike prven-stveno zaštite i da vam se omoguće bolje uvjeti rada, a ne da bismo mi vježbali strogoću.Što bi bilo kada ne bi bilo pravila u školi?

šestaš/icaKratko i jasno bio bi veliki nered, a uz to carevale bi boleštine, nasilje, nerad i tko zna što još što bi nam u prvom redu ugrozilo život i uopće bilo kakav napredak. Ostali bi na razini čopora. I životinje se ponašaju po nekim svo-jim pravilima, tj. prema instinktu. Čovjek je kroz povijest izgradio ra-zna pravila ponašanja u različitim si-tuacijama u prvom redu kako bi sva-kog člana zajednice zaštitio od onih drugih nasilnih, moćnih i sličnih koji mogu zloupotrijebiti svoju poziciju u društvu. Zamoli razrednika/cu da na SRZ-u potanko pojasni svaki čla-nak našeg Kućnog reda pa ćeš vidje-ti kako je on u osnovi sastavljen baš tako da tebe i ostale učenike zaštiti od raznih neželjenih loših posljedica i da vam omogući nesmetan razvoj.Jesu li fizika i kemija teški?

šestaš/icaSvaki nastavni predmet ukoliko se ne uči redovito je težak, a ako se radi kako treba, onda su vrlo zabavni i za-nimljivi, pa će ti tako sigurno biti i s fizikom i s kemijom.Je li postojala Atlantide?

petaš/icaO tajanstvenoj drevnoj civilizaciji visoke kulture znamo jedino iz za-pisa grčkog povjesničara Herodota. Još uvijek nisu nađeni nikakvi kon-kretni dokazi o njenom postojanju. Postoje dvije teorije gdje je Atlantida mogla biti. Jedna tvrdi da su današ-

nji Kanarski otoci ostaci istočnog dijela drevnog kontinenta Atlantide na kojem je bio istoimeni grad kojeg spominje Herodot. Druga teorija pak tvrdi da je to bio grad-država na ma-lom sredozemnom otočiću Santorin koji je gotovo cijeli nestao u velikoj erupciji vulkana. Ta se vulkanska erupcija vremenski poklapa s pričom stradanja Herodotove Atlantide.Kako se postaje novinar?

sedmaš/icaNakon završene srednje škole možeš upisati Fakultet političkih znano-sti, ili Odsjek novinarstva na nekim drugim fakultetima. Ukoliko završiš odgovarajući fakultet, možeš dobiti zaposlenje na televiziji, radiju ili u nekim novinama. Kod nas za sada još uvijek nije nužno imati završeni no-vinarski studij, već trebaš dobro znati pisati, tj. tekstovi ti moraju biti origi-nalni, objektivni, kritički, razumljivi svakom čitatelju, jezično i stilski do-tjerani itd. To se postiže dugotrajnim radom. Neka te svi ti uvjeti ne poko-lebaju, nije teško. Ja također spadam u one koji nisu završili novinarski fa-kultet iako svaki dan objavim najma-nje jedan tekst. Urednicima se očito moj stil pisanja i teme o kojima pišem sviđaju. Naime, pišem o prosvjetnim, kulturnim, športskim događanjima ..., a dnevna politika i svijet glamura, trača, crne kronike i skandala me ne zanimaju. U ovom broju naći ćeš do-sta zanimljivih tekstova na kojima bi mogli pozavidjeti i pravi novinari. Moram naglasiti kako ‘’skidanje’’ tu-đih tekstova s interneta nije nikakvo novinarstvo nego najobičnija krađa koja može biti i kažnjiva. Povreme-no takve tekstove ‘’propustim’’ ali s malom obradom baš zbog kažnjivo-sti i zaštite autorskog prava. Treba koristiti internet, enciklopedije itd., ali treba i pročitano zapisati svojim mislima, a ne preuzeti tuđe stavove i razmišljanja koja vrlo često i ne razu-mijemo. Treba imati svoje ja.Koliko je visok Empire State Buil-ding i koji je naš najveći neboder?

sedmaš/icaEmpire State Building visok je 381 m i ima 103 kata. Izgrađen je 1931. Naj-veći neboder u Hrvatskoj je poslov-na zgrada Zagrepčanka, na križanju Vukovarske i Savske ulice u Zagrebu. Ako nisi znao prvi zagrebački nebo-der je u našem susjedstvu, na križa-nju Masarykove i Gundulićeve ulice, a izgradio ga je 1933. arhitekt Slavko Löwy. Taj neboder ima devet katova.

23

Noć knjige je manifestacija ko-jom se obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava s ciljem da se afir-mira kultura čitanja i podigne svijest o važnosti knjige u svakom društvu i svakom vremenu. Održava se u cije-lom svijetu 23. travnja jer je UNES-CO u Parizu 1995. god. taj dan pro-glasio Međunarodnim danom knjige. Zašto baš 23. travnja upitat će mnogi od vas? Dva su razloga za to: 23. trav-nja 1564. rođen je Shakespeare, naj-poznatiji britanski pisac (svi znamo za Hamleta, Romea i Juliettu …). Isto tako 23. travnja 1616. umro je Cer-vantes, najpoznatiji španjolski pisac (čuli smo i za Don Quijotea).

Za nas je iznimno važan dan 22. travanj kada obilježavamo Dan hr-vatske knjige. Zašto? – opet će ra-doznalci. Zato što je toga 22. travnja 1501. godine Marko Marulić, otac hrvatske književnosti, dovršio Judi-tu, svoje najpoznatije djelo, na hrvat-skom jeziku i tako naglasio jedinstvo hrvatskoga jezika i približio ga eu-ropskim pjesničkim standardima.

Nacionalna i sveučilišna knjiž-nica u Zagrebu i ove je godine bila jedan od organizatora manifestacije Noć knjige koja se obilježava u ci-jelom svijetu na Međunarodni dan knjige i autorskih prava. Raznim događanjima knjiga i čitanje stavlje-ni su u središte pozornosti pa smo sudjelovali i mi kao istinski knjigo-ljupci. Obilježavanje je održano 23. travnja u poslijepodnevnim satima u našoj školi, a sudjelovali su učenici, roditelji i gosti – spisateljica Rosi Ku-gli i gospodin Zvonko Bulaja.

Učenici razredne nastave razgo-varali su i družili se s našom gošćom Rosi Kugli koja im je predstavila i svoju novu slikovnicu Tako mala, a tako velika koja govori o našoj ski-jašici Janici Kostelić. Drugi naš gost, gospodin Bulaja, govorio je o e-knji-zi, zanimljivostima, po čemu se ra-zlikuju elektroničke i tiskane knjige i to sve uz atraktivnu prezentaciju.

Učenici viših razreda su sudjelo-vali u kreativnim radionicama. Peta-ši su pokazali kako se može igrati s književnošću, crtati poezija, pisati re-cept za dobru priču ili pjesmu. Šestaši su predstavili svoju najdražu knjigu plakatom i preporučili je vršnjacima, ali i odraslima, a sedmaši i osmaši su bili pravi „stihoklepci“ – pisali su ljubavnu poeziju i ugodno iznenadili sve slušatelje lijepe riječi Radionice su iznjedrile brojne uratke koji su na-stali pod budnim okom prof. Marcele Boban i knjižničarke Iskre Osmanče-vić. Svi smo uživali, ponešto naučili i osjetili radost koju donosi čitanje.

Razigrana i lepršava travaOd umora sada spava

Sunce će probuditi proljećeI rascvjetati uspavano cvijeće

Tiho se šuljaju meki oblaciKao tvoji tajanstveni koraciLuka Mitar, Josip Pardon,

Mikula Mužić i Mihovil Pupačić, 7. a

Zanjihana travana planini spavasunčano proljećeobasjava cvijećelepršavi oblaci

i nasmijani koraciTimotej Tomašković, 7. a

Mirisna gusta trava s maslačkom koji spavatoplo sunčano proljeće

i novo prekrasno cvijećeveliki bijeli oblaci

kao veseli dječji koraciPavla Tafra, 7. a

Meka zelena travana kojoj leptir spava

Cvrkut ptica i veselo proljećeBudi dječja lica i mirisno cvijeće

Iza razigranih oblakaSve je tiše poput koraka

Karmen Kunčić, 7.aLako je napisati pjesmuAli ne na papiru tijesnuZamisli nešto što svi voleKao sladoled ili moreNeka bude egzotično kao slonIli kao kad dobiješ veliki balonTeme mogu biti sretne i tužneA ponekad lijepe i ružneI dok dobru pjesmu slažešTi osjećaje izraziti možešA kad ideja uopće više nemašBolje ti je da po kući spremašJer pjesma je uvijek dobraProfesorica bi ti pomogla

Miriam Marinović, 5. a

Sastojci:2 lista papira1 kemijska olovka4 bojice1 korektor po potrebi10 dl kreativnosti10 dag pravopisa500 ml radosti

Staviti papire u posudu, dodati kreativnost, promiješati i ostaviti da odstoji. Zatim dodati kemijsku olov-ku, pravopis i radost pa malo pro-miješati. Na kraju staviti bojice i po potrebi malo korektora. Sve staviti u kalup i peći pola sata. Izvaditi iz kalu-pa i uživati u čitanju!

Isabella Schnapp, 5. a

priredila: ISKRA OSMANČEVIĆ

RECEPT ZA DOBRU PRIČU

RECEPT ZA DOBRU PJESMU

PROLJEĆE

PROLJEĆE

PROLJEĆE

PROLJEĆE

Biserko

by JERE

Korina Kolumbić - „Predstava mi se jako svidjela. Svi su glumci bili jako dobri, no ipak mi se najvi-še svidjela gluma Mije Anočić-Va-lentić. Ona je u predstavu, koja je bila pomalo tužna, unijela vedrinu. Izvodila je smiješne scene i bila je jako duhovita. Svidjelo mi se i to što su glumci tijekom predstave ko-municirali s nama i međusobno se došaptavali kako će postaviti sce-nu. Ovu bih predstavu preporučila i mlađima bez obzira na scene koje bi možda za njih bile neprimjere-ne. Predstava govori o tome kako nam, kad se čini da smo u životu najsretniji i najuspješniji, uvijek netko može stati na put i pokvariti sve što smo do tada stvorili ili posti-gli. Nažalost, nismo svi rođeni pod sretnom zvijezdom. Neki do sreće i zadovoljstva, do pravde i istine mo-raju doći težim putem. Dobro na kraju ipak pobjeđuje!”

Ana Žužul - „Meni se predsta-va svidjela jer na jedan zanimljiv i neuobičajen način prikazuje poteš-koće koje dijete može imati uko-

liko odrasta bez oca. Predstava je vrlo zabavna i smiješna, a u nekim trenutcima pomalo i zastrašujuća. Glumci su uvjerljivo odglumili svo-je uloge i na moderan način pre-nijeli poruku da svatko dijete ima pravo živjeti s ocem i da djeci koja nisu imala tu mogućnost to nedo-staje. Mene je osobno ova predstava potaknula na razmišljanje o tome kako sam zapravo sretna što živim u obitelji koja mi daje podršku.”

Val Horvatić - „Mislim da je predstava zanimljiva i duhovita. Svi su glumci bili vrlo uvjerljivi, ali mi-slim da je najbolje glumila Mia. Lik koji je glumila je vedar, simpatičan i jako smiješan. Mia se baš uživjela u ulogu. Ostali glumci su također bili sjajni, ali likovi koje su glumili nisu bili toliko smiješni kao lik koji je glumila Mia. Predstava je puna energije i na duhovit način prika-zuje teške životne događaje. Mislim da bi poruka predstave bila da uvi-jek treba činiti dobro i opraštati, a ne biti kao Sigmund i bacati svoje kuhare i sluge kroz prozor. Sretan sam što sam imao priliku vidjeti ovako sjajnu predstavu i vrlo rado bih je pogledao još jednom.”

Eva Kuvačić - „Predstava mi se jako svidjela. Glumci su dobro glu-mili, a najdraža glumica bila mi je Mia Anočić-Valentić. Njena mi se gluma svidjela jer je bila duhovita, vesela i tvrdoglava. Svidjela mi se i njena drskost. Svidio mi se svaki dio predstave. Cijelo vrijeme sam se smješkala i smijala. Već na početku Inja i ja prasnule smo u smijeh zbog čega sam se osjećala neugodno. Je-dino što mi se nije svidjelo bilo je ljubljenje u predstavi. Predstava govori o tome da moramo opra-štati, da se nedjela iz prošlosti kad tad vrate i da ljubav pokreće svijet. Predstava nas uči kako se nositi sa životnim nepravdama.”

Kad malo bolje razmi-slim stvarno nije u redu,

ovi naši mali genijalci,klinci i klinceze,

danas iz Zadnje klupe odlaze u Školske novine,

a sutra će iz Hrvatske negdje u debeli svijet.

U Školskim novinama, tjedniku za odgoj i obrazovanje, broju 8 od 4. ožujka 2014. na stranicama 8 i 9 objavljen je članak novinarke Ljilja-ne Lermann Skomina pod naslovom ‘‘Nismo svi rođeni pod sretnom zvi-jezdom’’. Bio sam ugodno iznenađen tim člankom jer su u njemu zapisa-na razmišljanja naših učenika nakon odgledane predstave ‘‘Život je san’’, viteške priče inspirirane dramom Calderona dela Barce (1600.-1681.).

Smatram kako nema potrebe da-vati poseban osvrt na taj članak već je važno prenijeti i naglasiti objavljena razmišljanja četvoro učenika 6. a ra-zreda pa ćete se i sami uvjeriti zašto sam bio ugodno iznenađen. Štoviše, zadivljen sam njihovim zrelim razmi-šljanjima i uvjeren sam, iako možda niste gledali tu predstavu, da ćete se složiti s mojim mišljenjem.

O samoj predstavi dat je i zaseban osvrt na stranicama ove Zadnje klu-pe, u rubrici Glazba, film kazalište, koji samo potvrđuje maloprije rečeno.

Čestitam Korini, Ani, Valu i Evi što su sebe, ali isto tako i našu školu, predstavili u pravom svjetlu u jednoj ovakvoj stručnoj novini. - UREDNIK