Valoviti papir Dunapack d.o.o.

Trebež 2, 49210 Zabok, HRVATSKA

broj 25 / travanj 2017. / list poduzeća V.P.Dunapack Zabok

Sretan Uskrs!!!

OSVRT2

Nina Pospiš

Već smo podosta zakoračili u 2017. godinu i tri cijela radna mjeseca su iza nas.

Pravo je vrijeme da se osvrnemo na poslovanje i na ciljeve koji su postavljeni za ovu godinu. Definiran je budžet, taj budžet je odobren od strane Holdinga i krenuli smo sa njegovim ostva-renjem. Prodaja pokreće sve. U ovoj go-dini cilj je ostvariti i premašiti volumen prethodne godine. U odnosu na 2016 godinu cilj je povećati prodaju štancanih proiz-voda te prodaju proizvoda na tržištu Slovenije. Bro-jevi koji su ostvareni do sada pokazuju dobar trend. Najveći rast prodaje ostvaren je na tržištima Srbije i Slovenije. Na tržištima Madžarske i Italije volumeni prodaje su podbacili. U zadnjem kvartalu 2016 go-dine i u prvim mjesecima ove godine ostvarili smo značajan volumen prodaje na tržištu Austrije koji nije budžetiran. Zbog navedenih razloga budžet za siječanj i veljaču su ostvareni i premašeni, a ista takva očekivanja imamo i za ožujak. Prosječna pro-dajna cijena je na razini budžeta i malo je niža od cijene ostvarene u istom periodu prošle godine. Budući da trošak papira u ukupnoj strukturi troškova čini najveći udio, potrebno mu je posvetiti posebnu pažnju. U drugoj polovici 2016 godine nabavne cijene papira su imale trend opadanja. Početkom 2017 godine počele su stizati najave o tome kako će se taj trend promijeniti, te da će cijene papira rasti.

Puni efekt povećanja cijene pa-pira ćemo osjetiti u rezultatu za ožujak i u narednim mjesecima. Svi navedeni utjecaji doveli su do toga da su rezultati za prvi kvar-tal bili izuzetno dobri, te je EBIT-DA koju smo prikazali vlasniku bila iznad budžetirane. Tijekom prvog kvartala uspješno smo kraju priveli 2016 poslovnu godinu te postupak revizije finan-cijskih izvještaja od strane tvrtke KPMG. Rezultat 2016 godine je iznimno dobar što će omogućiti Valovitom da ove godine prvi put svojem vlasniku isplati divi-dendu.

Vlasnik je prepoznao uspjeh koji smo ostvarili te vidi naš potencijal. To je rezultiralo odobrenjem značajnih investicija u 2017 godini: nova ljepilica, nova vezačica, zamjena viličara te čitav niz manjih ulaganja koja za cilj imaju održavanje postojeće razine produktivnosti poslovanja. Tijekom veljače izvršena je instalacija F valjaka. To je velika prilika za Valoviti da usmjeri svoje aktivnosti na povećanje prodaje kutija i ploča od F vala i kombinacije sa F valom.U 2016 godini po prvi put je održan zajednički team building što nam je pružilo mogućnost da se družimo i bolje upoznamo izvan radnog vremena. Ponukani uspjehom prošlog team buildinga, isti ta-kav događaj bit će i ove godine.Pred nama je onaj izazovni dio godine kada ima jako puno posla. Vjerujem da smo kao tim dorasli svim ti izazovima.

POČETAK 2017 GODINE

3

Valoviti papir Dunapack ove je godine napokon dobio FSC certifikat,

točnije 01.02.2017.godine. Naime, FSC - The Forest Stew-ardship Council (Vijeće za nadzor šuma) je neovisno međunarodno tijelo koje or-ganizacijama daje dozvolu za izdavanje FSC certifikata. FSC je osnovan 1993. godine uz potporu ekoloških nevladinih udruga kao što su World Wild-life Fund, Friends of the Earth i Greenpeace. FSC CoC - FSC Chain of Custody predstavlja sustav osiguranja održivog raz-voja u gospodarenju šumama s idejom da će potrošači radije kupovati proizvode koji potječu iz šuma kojima se trajno gos-podari na održiv način. Veliki broj FSC certifikata posjeduju proizvodi industrijske prerade drva.FSC certifikacija znači da se šumom gospodari prema stro-gim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. Cilj FSC-a je promoviranje odgovornog upravljanja svjetskim šumama. Jedan od zadataka FSC organizacije je uspostava normi čijom primjenom se osigurava promicanje ekološki odgov-ornog, društveno korisnog i ekonomski održivog gos-podarenja svjetskim šumskim resursima. Osnovna ideja je da se uz pomoć podizanja ekološke svijesti potrošača potakne trajno gospodarenje šumamaFSC CoC certifikacija predstavlja potvrđivanje lanca brige za održivi razvoj svjetskih šumskih resursa, šumskih ekosustava, a time i ekološke ravnoteže. Lanac brige prati FSC certificirani materijal kroz proizvodni proces od šume do potrošača uključujući sve međustadije i svi vlasnici u proizvodnom lancu

moraju biti nositelji FSC certi-fikata da bi se u konačnici fi-nalni proizvod mogao označiti propisanim FSC oznakama. Takve oznake predstavljaju poveznicu između odgovorne proizvodnje i potrošnje odnos-no omogućuju potrošačima da donesu odluku o društveno-ekološki odgovornoj kupnji. Proizvodi koji nose FSC znak imaju sljedivost jer FSC CoC zahtijeva sljedivost dokumen-tacije od početka proizvodnje sirovine do izrade, odnosno isporuke gotovog proizvoda klijentu, što podrazumijeva da svi uključeni u lancu proizvod-nje moraju biti nositelji FSC cer-tifikata.Osnovni principi FSC normi su ugrađeni u zakonodavstva ze-malja Europske unije. Dobrim gospodarenjem šumama po FSC kriterijima, trajno se doka-zuje briga o šumama i okolišu. Organizacije u Hrvatskoj koje nude svoje proizvode šumskog

porijekla u zemlje Europske unije, moraju ishoditi FSC certifikat kako bi mogli prodavati svoje proizvode.

FSC certifikat može izdati jedino organizacija koja posjeduje ovlaštenje za obavljanje inspekcije u tom području i na taj način utvrđuje stupanj usklađenosti sa normom.

Postoje tri FSC oznake:1. FSC 100% Recycled (kod nas su to smeđi papiri iz grupe)2. FSC Credit Mix (kod nas su to bijeli papiri-premazni i nepremazni)3. FSC Controlled Wood (kod nas su to kraftovi)

FSCPostoje 2 tipa FSC loga: jedan koji se tiska na promotivni materijal, a je-dan koji se tiska na gotov proizvod.• primjer loga koji se tiska na gotov proizvod

• primjer loga koji se tiska na pro-motivni materijal

ODJEL HR-a

I ove godine, u subotu 27.05.2017. biti će organiziran team building za sve naše za-

poslenike, na lokaciji dvorca Lužnica, kod Zaprešića.Kroz razne radionice koje će se organizirati, bit će to jedinstvena prilika za zajedničku zabavu i druženje, te se nadamo lijepom vremenu kako bi maksimalno uživali u ljepotama tog kraja.Za one koji žele znati nešto više o navedenoj lokaciji (preuzeto sa http://www.luznica.com/istra-zite-luznicu/povijest/ ):Dvorac Lužnica je najvjerojatnije građen sredinom 18. stoljeća u stilu kasnog baroka. Najs-tariji pisani dokument o dvorcu potječe iz 1761. godine i vezan je uz posvetu grofovske kapele u kojoj se i danas čuva. Prvi vlasnik imanja Lužnice bila je plemićka obitelj Čikulini porijeklom iz Italije koja se u Hrvatskoj pojavljuje krajem 16. stoljeća.

Dvorac Lužnica danasU 18. stoljeću lužnički je posjed, nakon brojnih dioba i parnica među plemićima, pripao moćnoj plemićkoj obitelji baruna Raucha i postao njihovo glavno sjedište.Obitelj Rauch njemačkog je pori-jekla koja u Hrvatsku dolazi po-lovicom 17. stoljeća. Tu se rodio i umro nagodbeni ban Levin Rauch a brojni članovi plemićke obitelji obnašali su uz bansku i visoke državničke službe.Nakon smrti posljednjeg vlasnika dvorca, baruna Geize Raucha, dvorac su zajedno s pripadajućim zemljištem kupile sestre milosrd-nice sv. Vinka Paulskoga od udovice Ane Rauch 1925. godine u svrhu smještaja te odmarališta

za stare i bolesne sestre. Tijekom godina osnovna se nam-jena dvorca dopunjala različitim dobrotvornim, odgojnim i obrazovnim sadržajima – otvoren je dječji vrtić, domaćinska škola, održavani su satovi sviranja i pjevanja i sl.

TEAM BUILDING - 2017.GODINAKako do Lužnice?

Dvorac je udaljen 20 km od Zagreba. Dolazi se glavnom cestom koja iz Zaprešića vodi u Brdovec, odnosno prema Sloveniji (Harmica). Došavši u mjesto Šibice, ugledat ćete prostrano polje i šumu koja okružuje dvorac. Lako je uočljiva i smeđa ploča s nat-pisom Lužnica kao i asfaltirani put koji vodi kroz polje prema šumi. To je Lužnički odvojak, i put koji će vas odvesti do novoigrađenog centra i recepcije. Kod Lužničkog odvojka staje i autobus koji vozi na relaciji Zaprešić – Lužnica.

4

Veliko poljoprivredno dobro uokolo dvorca, obrađivano marljivim rukama sestara, dugi je niz godina hranom snab-dijevalo siromašne bolesnike bolnice Sestara milosrdnica u Vinogradskoj, kao i matični samostan te konvikt siromašnih učenica u Frankopanskoj ulici u Zagrebu. Karitativna djelat-nost Lužnice bila je upečatljiva po brizi za brojne siromahe i siromašnu djecu koja su u njoj i na dulje vrijeme pronalazila svoj dom.Neposredno u blizini dvorca, na mjestu nekadašnjih gos-podarskih zgrada, sagrađen je novi stambeni objekt. Dio zgrade namijenjen je za samostan sestara milosrdnica, a drugi dio služi za smještaj gostiju, sudionika različitih

duhovnih i edukativnih programa u Duhovno-obrazovnom centru „Marijin dvor“. Ova zgrada samo je prateći objekt vezan uz dvorac, koji mu omogućuje da i dalje živi te u današnje vrijeme bude mjesto okupljanja, obnove i susreta na jedan novi način.Dvorac Lužnica, donedavno dom starijih i bolesnih sestara, danas obnovljen i prilagođen novim sadržajima, čeka svoje posjetitelje pružajući im ugođaj starine. Zbog nježne ljubavi sestara milosrdnica prema Majci Božjoj, dvorac Lužnica je 1928. godine dobio naziv „Marijin dvor“ te će pod tim nazivom djelovati i kao duhovno-obrazovni centar.

Prostor za TB aktivnosti na livadi ispred dvorca

5

Marijana Šturman

Jedan od zasigurno najzanimljivih događaja u veljači bio je posjet tvornici papira u mađarskom gradu Dunaujva-rosu. Obzirom da moji kolege, koji su bili u tom posjetu,

nisu u mogućnosti napisati članak (a rok za predaju članka je već prošao :) ) potrudit ću se temeljem njihovih priča i doživljaja dočarati to nesvakidašnje iskustvo…

Naime, netko će možda pomisliti kako takav posjet sam po sebi nije ništa posebno, ali za našu branšu to je itekako zanimljiv i poučan posjet. Svi mi koji radimo u Dunapack-u upoznati smo sa papirom kao glavnom sirovinom, ali nit-ko od nas ne može si zamisliti proces izrade jedne te role papira. Sve te role koje dođu kod nas u tvornicu, već su obrađene i spremne za stavljanje na korugator. No, ustvari kod izrade papira prvo se napravi jedna jumbo rola od 66 tona (t) koja se kasnije reže na dimenziju koju mi tražimo. Sam stroj za izradu papira je tako velik da se zaposlenici služe brojnim stepenicama. Dnevno se u toj tvornici proiz-vede oko 1800 t papira što dovodi do godišnje količine od oko 650 000 t. Nakon što se role izrežu moraju se izvagati, dobiti odgovarajuću deklaraciju i zatim se voze u skladište papira.

POSJET TVORNICI PAPIRA U MAĐARSKOJ

6

Ja se svakodnevno susrećem sa tom „stock-icom“ iz Mađarske jer nam je potrebna kako bi imali uvid koji su nam papiri spremni za utovar i kako bi mogli organizirati kamione, ali si nikad nisam mogla predočiti kakvo je ust-vari to skladište papira. Kad su mi kolege pokazali sliku tog istog skladišta, ostala sam zapanjena. Znala sam da se radi o automatskom skladištu sa kranovima koji „izvlače“ potrebne role na utovarne rampe i puno puta smo dobili obavijest da imaju nekakvo održavanje na tim istim kranovima pa da budu malo usporeni utovari…ali tek kad sam vidjela to skladište na slici i shvatila prin-cip na kojem ono radi, sve mi je bilo jasno. Pred oči su mi došli svi oni mailovi koje sam slala našem referentu u Mađarskoj ako smo imali koji hitan utovar i tek sad razumijem da to i nije baš tako jednostavno kako sam si zamišljala. Naime, role u tom skladištu su naslagane jedna na drugu i to njih 8 i naravno da nisu razvrstane po kupcima :) . Ukoliko mi trebamo neki papir koji je skroz

na dnu „lanca“, kran prvo treba maknuti sve ostale role kako bi došao do „naše“ a to, pogađate, može potra-jati i do nekoliko sati. Stvarno se divim vozačima koji su angažirani na tim utovarima jer čekati cijeli dan za utovar (a ponekad i dva dana) odlika je ljudi sa čeličnim živcima. U Dunaujvarosu je prosjek natovarenih kamiona oko 110 do 130 dok je maksimalno moguće utovariti 150 kamiona DNEVNO. Vele da slika govori 1000 riječi i mogu reći da je to defini-tivno točno jer ja, iako nisam bila tamo, dobila sam uvid kako to sve funkcionira. Kolege su mi maksimalno predočili sve procese koje su zatekli tamo i objasnili u detalje jer da nisu ja sad ne bi mogla pisati ovaj članak :). Uz tvornicu papira, također su posjetili i kartonažu, koja je odmah preko puta ceste ali o njoj neću pisati jer smo i mi kartonaža pa je to sve „tu negdje“ (slični strojevi, procesi rada…) :).

7

Katarina Regvat

Tako je započelo putovanje u Bugarsku, u Dunapack Rodinu. Članovi posade bili su: Valentina Razdorov, Dražen Franjković, Davor Hrastinski, Miroslav Zovak,

Goran Mahmet, Draženka Vrančić, Igor Sudec, Danijela Fin-dak i moja malenkost Katarina Regvat.Svakim prijeđenim metrom moje je uzbuđenje raslo, a najbolje je ipak bilo kad se avion vinuo u visine. Pret-postavljam da većini mojih kolega to i nije bio jedan od najuzbudljivijih trenutaka u životu, no meni definitivno jest. Dok sam sa zaniman-jem promatrala kolege oko sebe, ubrzo smo se našli na aerodromu u Beču, a onda i onom u Sofiji, gdje su nas dočekala skromna 4 stupnja.Tri mušketira, tri taksista čekali su da nas sigurno prevezu do grada Plovdiv. Kao da kasnimo na najvažniju utakmicu života upoznali smo sve „sposobnosti“ i umijeća naših tak-sista, od „slalom“ vožnji, pretjecanja, ulazaka u „škare“... shvatili smo da vožnja avionom i nije bila toliko opasna po život. Taksisti zasigurno nisu pomislili da bi mogli naići na rupe ispod suvozačevih sjedala koliko su moji kolege kočile umjesto njih….I tako malo pomalo došlo je vrijeme da prema detaljnim uputama naših nadređenih obavimo zadatke zbog kojih

smo došli u Bugarsku. U Dunapack Rodini dočekali su nas dragi ljudi, puni razumijevanja za nas i naše probleme. Bili su otvoreni za sva pitanja i nedou-mice…Kolegica Findak i ja najviše vremena provele smo sa njihovom

voditeljicom računovodstva. Vrlo brzo shvatile smo da su nam poslovni procesi gotovo jednaki. No, bez obzira na tu činjenicu, iznenadili su me načini evidentiranja tih procesa jer se bitno razlikuju od naših. Uvjerila sam se još jednom da je svaki od nas iz Valovitog zapravo stručnjak za poslove koje radi. Ono što je kod nas velika prednost je to, da pri-likom nastajanja problema, zajedno komuniciramo, svaki odjel se uključuje i svi zajedno donose odluke što i kako dalje. Zahvaljujući CMPS-u naša se komunikacija znatno unaprijedila kroz sve odjele i u svim smjerovima.I tako malo pomalo, obogaćeni novim iskustvima, pogledi-ma na slične probleme krenuli smo iz prelijepog grada Plo-

Zavežite pojaseve! Uskoro polijećemo…

8

vdiva kojeg je nastanilo cca 400 000 stanovnika. Oslikane zidove građevina, amfiteatre u obnovi, ubrzo su zamijenili aerodromi u Sofiji i u Beču. Na povratku kući snašle su nas turbulencije. Istraživali smo koliko zapravo nisko avion može letjeti, ili kuda juri onaj zec što je maločas iskočio iz svoje rupe…No ipak, sretno smo se prizemljili u zračnu luku u Zagrebu.Izuzetno sam zadovoljna što poslovne promjene u Valo-vitom evidentiramo vro detaljno i jasno, da u svakom tre-nutku možemo doći do bitnih informacija. Na kraju su i ko-lege iz Rodine shvatile da su zapravo oni ti koji imaju više problema od nas.Sretna sam što sam imala prigodu sa voditeljicom računovodstva iz Rodine razmijeniti iskustva i analizirati poslovne procese kojima se bavim u svakodnevnom radu. Upravo je razlog mom zadovoljstvu što sam baš ja bila iz-abrana biti članom ekipe key usera i voditelja koji su bili upućeni u Bugarsku. Osim radnog dijela našlo se i vremena da se podružimo i bolje upoznamo kako međusobno tako i sa kolegama iz Bugarske, što se može vidjeti iz priloženih slika.

9

Maja Pihač

Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena)Malo povijesti… obilježava se

8. ožujka svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. Prvi Dan žena je obilježen 8. ožujka 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Dan žena danas…Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijal-izacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije. (Izvor, Wikipedija)

A najbitnije, malo smo se maknuli iz ureda i izazvali poneki osmjeh…

Slikice kao dokaz

Međunarodni dan žena

10

Najodvažniji…

TO JE ŠEF!KiD,08.03.2017.

11

Marijana Šturman

Mi koji se svakodnevno susrećemo sa kartonom često ga uzimamo zdravo za gotovo. To je možda zato

što smo navikli na to da je to proizvod koji naša tvrtka prodaje u obliku kartonskih ploča ili pak kutija ali kad taj isti karton „padne” u kreativne ruke tetama iz vrtića ili pak učiteljicama nekih osnovnih škola, oni kao da dobe „dušu”. Naime, imala sam priliku i sama ove godine izrađivati kostim za maškare i mogu reći da sam se super zabavila a moje dijete je bilo oduševljeno. Šteta što nema više takvih „kreativnih” pri-lika jer tako nešto mi roditelji radimo samo onda kad moramo. Izgubila sam sigurno 3 sata dok sam nalijepila sve potrebne rekvizite kako bi komad kartona pretvorila u lizalicu i pri tome se cijela zalijepila vrućim lj-epilom, ali osmijeh mojeg Jakova na kraju dana uvjerio me da je bilo vrijedno truda.

Ali da se sad vratim na kreativne tete iz vrtića…moram ih spomenuti jer one su najbolji dokaz kako se uz malo mašte može napraviti pravo malo čudo. Obzirom da sam

svakodnevno u vrtiću, upoznata sam sa njihovim radom i svako malo si poslikam neke „kreacije”. Naime, ne bi vjerovali za što sve u vrtićima koriste karton…većina nas ne bi se nikad sjetila ni pola tih stvari napraviti kod kuće i zato mi je drago da pomoću tih svojih „kućica, štandova i raznih likova” djeci uljepšavaju dane provedene u vrtiću. U svakoj grupi je od kartona napravljen barem po jedan dvorac, razni plakati sa dječjim radovima, tržnice za voće ili pak jednostavne kutije za spremanje radnih listića ili sitnijih igračaka.

ČAROLIJA OD KARTONA

12

A dobili smo i lijepu zahvalu iz jednog vrtića za sve donirane kartone…

Međutim, nisu samo vrtići ti koji rade svakakve kreacije od kartona već i osnovne škole. Ipak, u školama je to intenzivnije baš u vrijeme fašnika jer se u samim povorkama vide obilje raznih maski napravljenih upravo od karto-na. Obzirom da slike govore sve imamo nekoliko primjera odličnih maski napravljenih u tu svrhu:

13

OŠ Krapinske Toplice

OŠ Oroslavje

Svjetski dan voda obilježava se 22. ožujka s ciljem podizanja svijesti o važnosti pitke vode u svijetu

i promicanja održivog upravljanja vodnim resursima. Ovogodišnji dan voda obilježava se temom „Otpadne vode“ (Why waste water?) kojom se ističe nužnost smanjenja količina i ponovne uporabe otpadnih voda. Svi smo zagađivači kada je riječ o otpad-noj vodi, pri svakoj uporabi vode proizve-demo otpadnu vodu koja otječe u kanalizacijski sustav. Potreba za obradom otpadne vode je rastuća iz godine u godinu, a poražavajuća je činjenica da je otpadna voda sve zagađenija i da 80% otpadnih voda koje su neobrađene završe u prirodi.

Značaj vodeVodni resursi su neophodni za održavanje života na Zem-lji, no sve su više izloženi brojnim nepovoljnim utjecajima. Prekomjerno zahvaćanje voda, gubici u vodoopskrbi, kli-matske promjene i promjene hidroloških režima vodotoka, kao i antropogeni izvori onečišćenja, poput industrije i pol-joprivrede, narušavaju vodene ekosustave i smanjuju zalihe pitke vode.

Ocjena stanja s vodom u HrvatskojPrema količini kopnenih voda Hrvatska je 5. u Europi i 42. u svijetu. Iako raspolaže dovoljnim količinama vode, raspored je nepovoljan s obzirom na izrazitu prostornu i vremen-sku neravnomjernost u raspodjeli vodnog bogatstva (što je posebno izraženo u ljetnoj sezoni u obalnom području). Količinsko stanje podzemnih voda ocijenjeno je kao dobro. Kako se gotovo 90% količina voda za vodoopskrbu zahvaća

upravo iz podzemnih voda, važno je na-glasiti značaj i potrebu zaštite ovog

resursa. Stupanj pokrivenosti uslugom javne vodoopskrbe u Hrvatskoj prosječno iznosi 93%, a stupanj priključenosti je procijenjen na 84%. Priključenost

stanovništva na sustave javne odvodnje iznosi 47%.

Strateški cilj Republike Hrvatske je zaštititi vodne resurse i očuvati dobro stan-

je voda za buduće generacije. Stoga je bitno pratiti stanje voda putem analiza koje se sukladno za-

konskim propisima moraju provoditi. Naša tvrtka provodi dva puta godišnje analizu otpadnih voda. Ovlašteni Zavod prikuplja i objedinjuje podatke i in-formacije o kakvoći i količini voda te izrađuje izvješća koje šaljemo u Hrvatske vode. Promatrajući glavne uzroke opterećenja na vodne resurse u Hrvatskoj, najveći udio ima industrija (39%) i urbani razvoj (38%). Slijede poljoprivreda (oko 15%), zaštita od poplava (oko 6%), hidroenergetika (oko 1%) te transport, ostala en-ergetika, ribarstvo, rekreacija i ostalo s pojedinačnim udje-lima ispod 1%.Kada govorimo o otpadnim vodama na globalnoj razini, preko 80% otpadnih voda stanovništva vraća se u ekosus-tave bez pročišćavanja ili recikliranja. Procjenjuje se da mili-jarda i 800 milijuna ljudi koriste za piće vodu onečišćenu fekalijama čime se povećava rizik od raznih zaraza kao što su kolera, dizenterija, tifus i dječja paraliza. Prema poka-zateljima Ujedinjenih naroda zdravstveno neispravna voda i slabi higijenski uvjeti uzrokuju u svijetu 842.000 smrti godišnje.Statistički podaci su preuzeti sa internet stranice Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.

14

Svjetski dan voda

Valoviti papir Dunapack d.o.o.

Trebež 2, 49210 Zabok, HRVATSKA

broj 25 / travanj 2017. / list poduzeća V.P.Dunapack Zabok

Sretan Uskrs!!!