BROJ 16 • RUJAN 2005.ISSN 1331-9523 M A G A Z I N H R V A T S K O G O L I M P I J S K O G O D B O R A

INTERVIEW: Josip »op OLIMPIJSKE LEGENDE: Ivica HorvatOLIMPIZAM: Olimpijski pokret od amaterizma do profesionalizma SPORT I DIZAJN: Reci mi piktogramom SPORTSKI GRAD: IvaniÊ Grad

5 Kalendar natjecanja 2005. LISTOPAD-STUDENI-PROSINAC

6 Josip »op, glavni tajnik HOO-a

Sport mora dobiti svoje ministarstvo

9 Mediteranske igre

Rukometaπi najveÊe pozitivno iznenaenje

12 Olimpijske legende: Ivica Horvat

16 Sportske nade: Goran Percan

18 Predstavljamo vam sportski grad: IvaniÊ Grad

20 Olimpizam: Olimpijska povelja

Promijenjena su pravila, ali ne i filozofija olimpizma

22 Religija i sport

24 Umjetnost i sport

26 Li Zhijan posjetio HOO

27 Dobitnik godiπnje nagrade HZSN-a za fotografski rad

Damir SenËar

29 Prilog

POVIJEST HRVATSKOG SPORTA

43 Prilog

©PORT U ©KOLI I STUDENTSKI ©PORT

54 Sportska arhitektura

56 Publicistika

58 In memoriam

Zdravko JeæiÊ-Pusko, Zdenko Uzorinac

Od Olimpa do Olimpa

60 Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru

ZA NAKLADNIKA

Hrvatski olimpijski odbor Josip »op

UREDNIK

Ante DrpiÊ

UREDNI©TVO

Æeljko Kavran, Romana Caput-Jogunica,

Gordana GaÊeπa, Siniπa HanËiÊ,Nada SenËar,

Zdenko JajËeviÊ,Radica Jurkin, Jura Ozmec

UREDNIK FOTOGRAFIJE

Siniπa HanËiÊ

LEKTURA

MARE

OBLIKOVANJE I PRIJELOM

Zlatko Vrabec

GRAFI»KA PRIPREMA

VEA d.o.o., Zagreb

TISAK

Stega tisak, Zavrtnica 17Zagreb

Naklada: 2.000 primjeraka

www.hoo.hr E-mail: hoo@hoo.tel.hr

3

Dragi Ëitatelji,

zadovoljstvo mi je predstaviti vam 16. broj naπeg i vaπeg Ëasopisa"Olimp" koji iz broja u broj nastojimo obogatiti novim, nadam se,

zanimljivim rubrikama. Uvjeren sam da je uredniπtvo na pravom putuda "Olimp" postane istinski kulturoloπko-sportski Ëasopis iz domenetjelovjeæbe, sporta i olimpizma. U tim nastojanjima ima punu potporu

Ëelniπtva HOO-a, ali i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta oËemu svjedoËi i razgovor s pomoÊnikom ministra zaduæenim za sport

mr. sc. Draæenom Harasinom.

U ovom "Olimpu" donosimo osvrt na nastup naπih sportaπa naMediteranskim igrama u Almeriji, u rubrici "Olimpijske legende"

predstavljamo proslavljenog nogometaπa i jednog od najboljihobrambenih igraËa Ivicu Horvata. U rubrici "Sportske nade"

predstavljamo boÊara Gorana Percana. Uz stalni prilog "Povijesthrvatskog sporta" te rubrike "Od Olimpa do Olimpa", "Sportska

arhitektura", "Sportska publicistika" uvodimo i stalnu rubriku "Sport ireligija", a u "Sportskom gradu" predstavljamo vam IvaniÊ Grad.

Josip »op, dipl. oec.glavni tajnik Hrvatskog

olimpijskog odbora

5

KALENDAR NATJECANJA 2005.LISTOPADJedrenjeSvjetsko prvenstvo uklasi laserFortaleza, Ceara(Brazil)20. rujna- 8. listopada

TenisDavis Cup - Fed Cup,junioriBarcelona(©panjolska)1. rujna - 2. listopada

ATP turnir MastersserijeMadrid (©panjolska)17.-23. listopada

HrvanjeSvjetsko prvenstvo,slobodni stil, grËko-rimski, æeneBudimpeπta(Maarska)1. rujna - 2. listopada

GimnastikaSvjetsko prvenstvo u

ritmiËkoj gimnasticiBaku (Azerbajdæan)5.-9. listopada

TaekwondoEuropsko prvenstvoRiga (Litva)6.-9. listopada

KlizanjeISU Grand Prix,junioriZagreb (Hrvatska)7.-10. listopada

Olimpijske kvalifikacijeBeË (Austrija)12.-16. listopada

NogometKvalifikacijskautakmica za SP 2006.Hrvatska-©vedskaZagreb (Hrvatska)8. listopadaKvalifikacijskautakmica za SP2006.Maarska-Hrvatska

Maarska12. listopada

MaËevanjeSvjetsko prvenstvoLeipzig (NjemaËka)8.-10. listopada

BiciklizamUCI Pro TourGiro di LombardiaItalija15. listopada

KonjiËki sportSvjetsko uzgojnoprvenstvo za mladekonjeLe Lion d'Angers(Francuska)20.-23. listopada

Stolni tenis

Svjetski kup, muπkiLiege (Belgija)27.-30. listopada

STUDENIBoksSvjetsko seniorskoprvenstvoMianyang (Kina)5.-13. studenoga

EABA seniorskiturnirBeograd (SiCG)17.-20. studenoga

TenisWTA mastersLos Angeles (SAD)7.-13.studenoga

ATP Masters kupShanghai (Kina)12.-20. studenoga

Dizanje utegaSvjetsko prvenstvoDoha (Katar)9.-20. studenoga

KlizanjeOlimpijskekvalifikacijeBormio (Italija)11.-13. studenoga

OlimpijskekvalifikacijeHaag (Nizozemska)

18.-20. studenoga

StreljaπtvoISSF Svjetskikup - finalekratka puπkaDubai(UAE)19.-25.

studenoga

GimnastikaSvjetsko prvenstvo u

umjestniËkojgimnasticiMelbourne(Australija)21.-27. studenoga

PROSINACKonjiËki sportSvjetsko prvenstvo udaljinskom jahanjuBahrain (Bahrain) 1.-31. prosinca

TenisFinale Davis Cupa2.-4. prosincaSlovaËka - Hrvatska

KarateZlatna ligaPariz (Francuska)3.-4. prosinca

JedrenjeFinale Svjetskogprvenstva - æeneFortaleza, Ceara(Brazil)2.-9. prosinca

RukometSvjetsko prvenstvo -æeneSt. Peterburg (Rusija)5.-18. prosinca

PlivanjeEuropsko prvenstvo u25-metarskombazenuTrst (Italija)8.-11. prosinca

NogometIzvlaËenje skupina zaSP 2006. uNjemaËkoj9.prosinca

AtletikaEuropsko prvenstvo u krosuTilburg(Nizozemska)11. prosinca

Priredila Milena DragiπiÊ LISTOPAD - STUDENI - PROSINAC

Dado Prrπo

Idora Hegel

Zora

n Pr

imor

ac

Nakon smjene IviceMioËiÊa StoπiÊa smjesta glavnog tajnika

Hrvatskog olimpijskogodbora, njegov je

posao nekolikomjeseci kao

vrπiteljduænosti

obavljao Josip »op. Poslijeprovedenog natjeËaja, ostao je bezprefiksa v. d.. Iako su mu ovlastiznatno smanjene u odnosu naprethodnika, to mu nimalo ne smeta.

- Dosadaπnje ovlasti glavnog tajnikabile su preπiroke. Promjenom Statutasvedene su u realan i normalan okvir.Od ovog posla ne treba raditi neπtonadnaravno. Glavni tajnik jekoordinator struËnih sluæbi Hrvatskogolimpijskog odbora, ali i svihoperativaca nacionalnih saveza. Neæelim da se viπe ikada dogodi da omiπljenju glavnog tajnika ovisi hoÊe linetko dobiti viπe ili manje sredstava ida o tome ovisi egzistencija nekogsaveza. Sportski rezultat se valorizirakroz financijski plan koji donosiSkupπtina HOO-a, a ja sam kaoodgovorna osoba zaduæen da seplanirana sredstva transferiraju dosaveza.

• Prvo veliko natjecanje koje vas je

doËekalo na novoj duænosti bile su

Mediteranske igre. Jesu li rezultati

hrvatskih sportaπa u Almeriji

ispunili oËekivanja HOO-a?

Ne æelim da se viπe ikada dogodi da o miπljenju glavnogtajnika ovisi hoÊe li netko dobiti viπe ili manje sredstava

i da o tome ovisi egzistencija nekog saveza. Sportskirezultat se valorizira kroz financijski plan koji donosi

Skupπtina HOO-a, a ja sam kao odgovorna osoba zaduæen da se planirana sredstva

transferiraju do saveza

INTERVIEW:Josip »op, glavni tajnik hrvatskog olimpijskog odbora

Piπe VedranBoæiËeviÊ

Sport mora dobitisvoje ministarstvo

6

- Zadovoljni smo brojem osvojenihmedalja, meutim ono Ëime nemoæemo biti zadovoljni je Ëinjenicada su nas neke zemlje iz okruæenja,kao i zemlje koje su nam sliËneveliËinom, brojem sportaπa istandardom, prestigle, pogotovo uindividualnim sportovima. Primjer jeSlovenija i plivanje. Tu HOO morareagirati, struËnom analizom doÊi dopodatka zaπto je to tako. Ono s Ëimese takoer ne slaæem je, i to samrekao tajnicima saveza i ËlanovimaVijeÊa HOO-a, naËin na koji pojedinisportaπi odlaze na velika natjecanja.Æelim da svaki savez koji πalje svojesportaπe na takva natjecanja napraviplan oËekivanih rezultata. To Êe nambiti orijentir da moæemo reÊi kojisportaπi mogu iÊi na natjecanje, jer tonije turistiËko putovanje, negosportska priredba od koje HOOoËekuje odreeni rezultat. Tim viπeπto smo osnovni financijerimultisportskih natjecanja, pa imamopravo odluËivati o svemu. Prosjek nasviπe ne zanima. Zbog nedostatkavremena moæda se novi pravilnik okategorizaciji joπ neÊe primjenjivatiza ZOI u Torinu, ali za ostalamultisportska natjecanja svakako.

• Dopredsjednik HOO-a IvoGoran Munivrana tvrdi da sedræava ne brine dovoljno za sport.Slaæete li se s takvomkonstatacijom?

- Bilo bi dobro kad bi dræava moglaregistrirati sva financijska davanja zasport. Moæda bismo tada vidjeli da seu sport ulaæe dovoljno novca, ali nena adekvatan naËin. No, s drugestrane, novca za sport nikad nijedovoljno. Zato bi trebalo razmisliti otome da sport kao vaæna druπtvenadjelatnost ne bude u sklopuMinistarstva znanosti, nego da dobijevlastito ministarstvo, kao i kultura.Nekad je odnos izdvajanja za kulturu isport bio 1-1, danas je oko 7-1 ukorist kulture. Nemam niπta protiv dakultura dobije joπ viπe novca, ali isport mora biti adekvatno financiran.

• ©to Êe novo donijeti Zakon osportu, kad napokon bude donesen?

- Zakon o sportu neÊe rijeπitiproblem financiranja, ali Êe rijeπitineke probleme, poput razdvajanjaamaterskog i profesionalnog sporta,

7

‹

Izmiπljena "afera doping"

Josip »op roen je 14. listopada 1954. godine u Varaædinu. Nogometom se poËeobaviti u NK Varteks, a tijekom karijere igrao je i za Dinamo, Zagreb i Hajduk, te aus-trijske klubove Sturm i Wildon. Za sve reprezentativne selekcije bivπe dræave igraoje viπe od 70 puta, nastupivπi i na Europskom prvenstvu u Francuskoj 1984. Nakonzavrπetka igraËke karijere bio je tehniËki tajnik NK Zagreb, a od 1996. do 1998.obavljao je duænost glavnog tajnika Hrvatskog nogometnog saveza. Tada je smi-jenjen pod vrlo Ëudnim okolnostima. Naime, te je godine Hrvatski olimpijski odbordonio odluku o provedbi dopinπke kontrole i na utakmicama Hrvatske nogometnelige. Tadaπnji predsjednik HOO-a Antun Vrdoljak o tome je na sastanku obavijes-tio v. d. predsjednika HNS-a Vlatka MarkoviÊa, Ëlana Izvrπnog odbora HNS-a Ve-drana RoæiÊa i »opa. Nakon sastanka »op je o provedbi kontrole izvijestio i pov-jerenika HNL-a Antu Martinca. Meutim, nakon utakmice Hajduk - Dinamo, ta-daπnji predsjednik ''plavih'' Zlatko Canjuga zabranio je svojim igraËima odlazak nadopinπku kontrolu. Dva mjeseca kasnije Josip »op je dobio izvanredni otkaz, sobrazloæenjem da je svojevoljno traæio dopinπka testiranja.

SljedeÊe godine je poËeo obavljati duænost izvrπnog direktora HOO-a i na tom jemjestu ostao do 2001. kad je imenovan direktorom Ureda za lokalni sport. Umeuvremenu je Ëetiri mjeseca bio i v. d. glavnog tajnika, a istu je funkciju imao iod studenog 2004. do lipnja ove godine, kada je i sluæbeno postao glavni tajnik.

Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a do titule magistra ga dijelijoπ jedan ispit. Zavrπio je i Viπu trenersku πkolu.

Safet SuπiÊ iJosip »op

u dresu Zagreba

8

privatizacije klubova itd. No, to nisuosnovni problemi, jer u Hrvatskoj imasamo pet posto profesionalnog sporta.Zato bi glavni zadatak Zakona osportu trebao biti poboljπavanjestatusa amaterskog sporta. Ali, zakonikoji se ne primjenjuju ne predstavljajuniπta. I postojeÊi Zakon o sportu jedobar, no nije se primjenjivaodosljedno. Smatram da bi lakπe bilodoraditi postojeÊi zakon onime πtosmo primijetili da nedostaje, negoraditi potpuno novi zakon. To jedovelo do toga da se veÊ viπe od dvijegodine govori samo o nacrtu zakona,koji nikako da zaæivi.

• Prije pet godina u intervjuu za

Olimp ste se vrlo negativno izjasnili

o politiËarima u sportu. Danas

imamo situaciju da je sve viπe

sportaπa u politici. Kako gledate na

tu pojavu?

- I danas tvrdim da politiËar moæebiti u sportu, ali samo kao pomoÊ daklub ili savez lakπe doe do dodatnihizvora financiranja. Meutim, akodanas pogledate ljude koji vode sport,primijetit Êete straπan trend da jemeu njima sve manje sportaπa.Nakon karijere, sportaπi vrlo brzodolaze do zatvorenih vrata sportskihfunkcija i onda izabiru druge æivotneputeve i ciljeve. Zato danas sport vodeljudi koji s njime nemaju punozajedniËkog. Doπlo je do erozijefunkcioniranja klubova i saveza, asamim time i rezultata. Istina je da sesada pojavio trend sportaπa u politici.Ne znam koliko je to dobro, ali netreba im oduzimati moguÊnost dapokuπaju uËiniti sve kako bi sportdobio dignitet koji zasluæuje.

• Kako danas, s vremenske

distance, gledate na ''aferu doping''

zbog koje ste morali otiÊi iz

Hrvatskog nogometnog saveza?

- Shvatio bih da sam tada otkazdobio spreËavajuÊi dopinπku kontrolu,a ne obrnuto. Ali, u nas je uobiËajenoda sulude stvari postaju normalne, danepoπteni postaju poπteni. NakonËetverogodiπnjeg sudskog spora,dobio sam financijsku i moralnuzadovoljπtinu. Sadaπnja pozicija uHOO-u za mene je velika satisfakcijaza sve ono πto sam do sada ulagao usebe kao sportaπa i kao akademskoggraanina.

‹

Bilo bi dobro kadbi dræava moglaregistrirati svafinancijskadavanja zasport. Moædabismo tadavidjeli da se usport ulaæedovoljno novca,ali ne naadekvatan naËin.No, s drugestrane, novca zasport nikad nijedovoljno. Zato bitrebalo razmislitio tome da sportdobije vlastitoministarstvo,kao i kultura

Josip »op u trenirciHajduka

Josip »op na OI uSydneyu 2000.

Na vruÊem jugu ©panjolskenaπi sportaπi su osvojili viπeodliËja negoli u Tunisu 2001.,

ali i manje nego u Languedoc-Rousillonu 1993. i Bariju 1997., πtoje donekle i oËekivano, jer smo uFrancuskoj i Italiji imali brojnijereprezentacije, a i tada sumediteranske igre naπim sportaπimabile jedne od prvih multisportskihnatjecanja uopÊe pod hrvatskomzastavom. Naravno da se tajnacionalni zanos iz devedesetihdonekle izgubio, a i mediteranskeigre su pred "ozbiljnomrekonstrukcijom", jer je razlika ukvaliteti sudionika od sporta dosporta upravo nevjerojatna. Zato jeod pukog brojanja medalja uAlmeriji za hrvatski sport mnogovaænija spoznaja tko zasluæujepriliku za Peking 2008.

9

ME–UNARODNE SPORTSKE PRIREDBEMediteranske igre

Rukometaπi

Piπe Robert ©alinoviÊ

‹

Dvadeset i πest medalja - pet zlatnih, 10 srebrnih i 11 bronËanih - osvojili su hrvatskisportaπi na XV. mediteranskim igrama u πpanjolskoj Almeriji, gdje se za odliËja borilo

3854 natjecatelja iz 20 zemalja Sredozemlja

najveÊe

iznenaenjepozitivno

Paraolimpijci NataπaSoboËan (u kolicima),Mihovil ©panja i Ana Srπen

Kako sredinom ove godinezavrπava prvo jednogodiπnjerazdoblje Ëetverogodiπnjeg ciklusapriprema za ljetne Olimpijske igre uPekingu 2008., Mediteranske igre uAlmeriji bi trebale biti prvi filtar zaodreivanje potencijalnih kandidataza Peking. Kriteriji koje

je usvojilo VijeÊe Hrvatskogolimpijskog odbora i Skupπtinaolimpijskih πportova naloæilo jenacionalnim πportskim savezima daza Almeriju nominiraju one πportaπeod kojih se oËekivao uspjeπannastup, a pogotovu mlade koji su seprvi put susreli s doista posebnimreæimom velikih meunarodnihmultisportskih natjecanja.

Spoznaje iz Almerije Hrvatskomolimpijskom odboru stoga mogu bititemelj na kome se u iduÊemrazdoblju moæe graditi zdravareprezentacija za Peking, u kojojneÊe biti "turista i prolaznika".

AtletiËari posebna priËa

NajveÊe pozitivno iznenaenjeAlmerije svakako su rukometaπi, Bselekcija sa samo dvije ili triodigrane utakmice uoËi puta na kojisu otiπli s golemom sumnjom, avratili su se sa srebrom inezaboravnim finalom s gotovokompletnim svjetskim prvacima©panjolcima u utakmici koja je bilamoæda i najatraktivniji dogaaj nacijelim Igrama. BraÊa MiÊo i StjepanJaniÊ donijeli su dva zlata u kajakuna mirnim vodama i oni su iznimandobitak jer su prvi put nastupali podhrvatskom zastavom, a sve supridobili i sjajnim ponaπanjem.VeslaËica

Mirna Rajle Broanac je zlatom upotvrdila kvalitetu, a Tamara Boroπje unatoË zavrπetku naporne sezoneiz Rio de Janeira doπla u Almeriju,gdje je odigrala Ëak osam meËeva zazlato. Pohvale idu i borbenom RokuToπiÊu koji je tek u finalu izgubiood Kineza s talijanskomputovnicom, srebro je bila nagradastreljaËici Suzani Cimbal ©pirelji ikarataπici Petri Narani za kvalitetanrad.

AtletiËari su posebna priËa, uAlmeriji smo nakon dugo, dugovremena osvojili Ëak tri trkaËkemedalje - srebro Æeljko Vincek ibronce Jurica GrabuπiÊ i Josip©oprek, div Edis ElkaseviÊ je uzeozlato u kugli, a Vera BegiÊ u disku,πto je dovoljno za povoljan dojam.

Kod plivaËa raduje povratak SanjeJovanoviÊ sa srebrom i broncom,Gordan Koæulj i Ana Srπen su seokitili srebrom, Aleksej Puninskibroncom a iznenaenje je napravilaRijeËanka Dajana ZoretiÊ zavrπivπidruga na 50 prsno. SmiljanaMarinoviÊ je u Ëak tri utrke bilaËetvrta.

Koπarkaπice su opet bile jakodobre na Mediteranskim igrama iπteta πto su dojam pokvarileporazom protiv Turkinja u finalu,dok je rukometaπicama bronca izAlmerije odliËna motivacija zadaljnji rad.

Tri boksaËke bronce Marija©ivolije, Vedrana –ipala i BorneKataliniÊa takoer pripadaju upozitivne rezultate, jer je boksaËkiturnir na mediteranskim igramauvijek vrlo kvalitetan, a tenisaËiceMateja Mezak i Ivana VrljiÊ su sadvije medalje u potpunosti opravdaleput.

Nesretni Skelini Od odbojkaπa i odbojkaπica se

oËekivalo viπe, bez obzira na to πtosu bili nekompletni, vaterpolisti su uvrlo "πarenom" sastavu bili tekËetvrti, podbacila je i kladivaπicaIvana BrkljaËiÊ, kao i jedriliËari iboÊari, dok su dæudaπi i hrvaËi ostalibez medalje.

Meu onima koji su svakakomogli do odliËja, ali su ih ozljede isportska nesreÊa sprijeËile sueuropski prvak u hrvanju NevenÆugaj kome je protivnik slomio rukui dvostruki nositelj olimpijskogodliËja

Nikolaj Peπalov koji je zbogozljede lea ostao bez plasmana udizanju utega.

Najbizarnije su bez sigurnogodliËja ostali braÊa Nikπa i SiniπaSkelin, kojima su u finalnoj utrci i tou trenucima dok su vodili Grci uπli ustazu i udarili u njihov Ëamac.

10

‹

Mirna Rajle -Broanac

Gordan Koæulj

11

Rukometaπi i u Almeriji potvrdili kvalitetu

Tamara BoroπStjepan JaniÊ

MiÊi i Stjepan JaniÊ najbolji u K-2

12

Piπe Zvonimir VukeliÊ

OLIMPIJSKE LEGENDE:Ivica Horvat, Dinamova legenda

Gotovo neprelazan

Ivica Horvat, poznat i po nadimku »amp, u Nogometnom le-ksikonu (Hrvatski leksikografski zavod, Zagreb, 2005.) svr-stan je meu najbolje hrvatske obrambene igraËe svih vre-mena, opisan je kao "gotovo neprelazan". Krasio ga je sjajanskok, bio je odliËan u Ëuvanju suparniËkih napadaËa, preci-zan u proigravanjima i tehniËki na visokoj razini. NajËeπÊe jeigrao na poziciji centarhalfa, uspjeπan je bio i kao braniË, ali ikao desno krilo. Tako su nogometni kroniËari ocrtali Horvato-vu igru, a popis njegovih vrlina nedvojbeno pokazuje da je ri-jeË o pravom nogometnom asu.Roen je 1926. u Sisku, a nogomet je poËeo igrati u Ferrari-ji. U zagrebaËkom Dinamu igrao je od 1945. do 1957. godi-ne skupivπi u plavoj majici Ëak 507 utakmica. S Dinamom jeosvojio dva naslova prvaka (1948. i 1954.) i Kup bivπe dræa-ve (1951.). Od 1957. do 1960. godine igrao je za Eintracht izFrankfurta.

Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 60 utakmica u razdo-blju od 1946. do 1956. godine, 19 puta bio je kapetan. Prvuje utakmicu odigrao protiv »ehoslovaËke u Pragu (2-0), aoprostio se u dvoboju s Englezima u Londonu (0-3). Igrao jena svjetskim prvenstvima 1950. i 1954., a na Olimpijskimigrama 1952. u Helsinkiju bio je Ëlan momËadi koja je osvoji-la srebrnu medalju.

Nakon igraËke karijere vrlo uspjeπno se bavio i trenerskim po-slom. Bio je pomoÊni trener u Eintrachtu, potom trener uSchalkeu 04, Rot-Weiss Essenu i Dinamu. Sa Schalkeom je1972. bio drugi u Bundesligi i osvojio je njemaËki kup pobije-divπi u finalu Kaiserslautern sa 5-0. S Dinamom, koji je treniraood 1967. do 1970. godine, osvojio je Kup velesajamskih gra-dova vodeÊi u finalu momËad koju je preuzeo od Branka Zebe-ca, te Kup 1969.

Dobitnik je Zlatne plakete i Zlatne lopte Nogometnog savezaJugoslavije.

Plemenitinogometni div"Ivica Horvat bio je moj idol, moj

igraËki uzor. Kao djeËak oboæavaosam njegovu igru, moja djevojka iztog doba poklonila mi je Horvatovusliku koju i danas Ëuvam. Kad samdoπao u Dinamo on je odlazio, nobiti i pet minuta u druπtvu s takvomigraËkom veliËinom kao πto je Ivicaza mene je bilo ispunjenje djeËaËkihsnova. Kao osoba bio je prepunvrlina, principijelan i iznimnokorektan. Kao sportaπ odlikovao serijetko vienom fernesom, bio jeistinska nogometna veliËina. Zamene je bio najbolji centarhalf nasvijetu, potvrdio je to i izbor u

najbolju momËad Svjetskogprvenstva u Urugvaju. Bio je ponosDinamovih navijaËa, nametnuo jevisoke kriterije za sve nas koji smokasnije nosili plavi dres igrajuÊi nanjegovom mjestu. Ivica Horvat jebio plemeniti nogometni div!"

Tako je Ivicu Horvata opisaonjegov nasljednik u plavoj majici sbrojem pet na leima VlatkoMarkoviÊ, danas predsjednikHrvatskog nogometnog saveza. Iostali iz nogometnog svijeta kad seo Ivici Horvatu povede rijeË skidajukapu i niæu samo komplimente.

Kao srednjoπkolac, u V. muπkojrealnoj gimnaziji u Zagrebu igrao jenogomet i rukomet, a iskazao se i kaoatletiËar. U jednom prijepodnevu,kaæu, trËao je dvije utrke prekoprepona, skakao u vis i trËao zaConcordijinu πtafetu. Tako je to nekadbilo, sportaπe je krasila raznovrsnost.Debitirao je joπ kao djeËak, sa π16godina zaigrao je za Ferrariju protivGraanskog. »uvao je poznatogstrijelca Augusta Leπnika, i Beli se uznjega nije naigrao. I mnogi drugislavni golgeteri toga doba isto suproπli kada je na suprotnoj strani bioIvica Horvat.

Stari su znali viπe,mladi trËe viπe

Za reprezentaciju je prvi put zaigraou dvadesetoj, bilo je to protiv »eha uPragu. Izborniku ga je preporuËionjegov trener iz Dinama MartinBukovy, a majicu je izborio odliËnimnastupom u ogledu A i Breprezentativne vrste.

- Igrao sam za B vrstu, s drugestrane je bio ©tef Bobek. Pobijedilismo sa 2-1, a ja sam izborio mjesto uA momËadi. »uo sam da nakon togtreninga priËaju kako sam odigraoizvrsno. Da Êu zaigrati doznao sam naposljednjem sastanku uoËi utakmice.Nije me bilo strah, ispriËao jesvojedobno Horvat uvaæenomsportskom novinaru Zvonimiru

MagdiÊu, koji je napisao knjigu ozagrebaËkim nogometnim

legendama. O Ivici, i neπtomanje o njegovom bratu

Dragi, isto odliËnomnogometaπu, Ëak pet

stranica.- Tada smo u

Pragu imali petcentarfora unavali:TomaπeviÊ,MitiÊ, Bobek,MatoπiÊ iKacijan.Danas moæepet u obrani,pet u vezi, ali u

napadu -ne.Danaπnji

nogometpotisnuo je onaj od

juËer, svakorazdoblje dalo je igri

peËat. Sve je u napretku,i nogomet. Danas je

gubitak na ljepoti igre, ali

13

I danas Ëvrsto

stoji Horvatov

recept za uspjeh,

za uzlet meu

nogometnezvijezde:

Ja sam uvijek

bioprofesionalac,

sav u sportu

‹

14

svaki pojedinac ima daleko veÊidjelokrug igre. Stari su znali viπe,mladi trËe viπe. I da odigrajumeusobno, mladi bi dobili,Horvatova je procjena otprijenekoliko godina.

I joπ jedno zapaæanje:- Ne moæe se do velike momËadi i

velikih rezultata samo s mladimigraËima, nuæno je imati one siskustvom.

Naravno, i danas Ëvrsto stojiHorvatov recept za uspjeh, za uzletmeu nogometne zvijezde:

- Ja sam uvijek bio profesionalac,sav u sportu.

Kao takvog sjeÊa ga se i njegovtrener u Dinamu Milan AntolkoviÊ:

- Da, Ivica je bio profesionalac odglave do pete. OdliËan igraË, imao jeudarac s obje noge, a glavom je igraosavrπeno. Uvijek je bio borben, alivolio je nadigravanje, nije bio od onihkoji su napucavali loptu. Imao jeizraæen momËadski duh, suigraËi suga voljeli i uvaæavali i kaonogometaπa i kao osobu.

"Doπao je, vidio i - pobijedio"

Horvat je bio Ëlan reprezentacijekoja je na Olimpijskim igrama 1952.u Helsinkiju osvojila srebro.

- Trener je bio Toni PogaËnik. Igraoje za Concordiju, zatim treniraoDinamo i Zagreb. A u momËadi su uzmene iz Zagreba bili i fenomenalni,neponovljivi Bobek, dribler i pokretaËsvih akcija Bajdo Vukas, neuhvatljiviZlatko »ik »ajkovski i Branko Zebec,brz kao tane. I Tomislav CrnkoviÊ,nogometno takoer ZagrepËanin. Naklupi »onË i Firm. ©teta, MitiÊ jemoral igrati, a baπ toga proljeÊa »onËje bil u straπnoj formi, a bio je i boljiigraË od MitiÊa, ispriËao je HorvatMagdiÊu.

Nakon nogometaπkih dana Ivica jeotiπao u trenere. S Dinamom jeosvojio Kup velesajamskih gradova1967. Vodio je momËad koja je ufinalu bila bolja od Leedsa. Iz tih danaostala je zapisana o Horvatu treneru:"Doπao je, vidio i - pobijedio".

Kasnije mu je s plavima izmakaonaslov prvaka iako je Dinamo ujednom trenutku imao pet bodova viπeod Zvezde. Iz tih je dana ostalazapisana i njegova izjava: "Vidio samda ne moæemo biti prvi, osjetiosam..." I ona kasnije: "Bilo je Ëasnoraditi u Dinamu".

‹

Æeneva, 27. lipnja 1954.Zapadna NjemaËka - Jugoslavija na Svjetskom prvenstvu. Kapetani Fritz Walter i Ivica Horvat.

©ampionska momËad Dinama iz 1954.Gornji red slijeva: MajeroviÊ, »onË, CrnkoviÊ,Osojnak, Ivica Horvat, KraljSrednji red: DvorniÊ, Strnad, Æ. »ajkovski, BanaæiÊ, Benko, CizariÊ, I. Jazbinπek (trener)Sjede: FerkoviÊ, LipoπinoviÊ, Kukec, ©ikiÊ, Reæek, Mantula

16

SPORTSKE NADE:Goran Percan, juniorski svjetski prvak u boÊanju

PoËelo je s akcijom "Sportprotiv droge" 1996. godine, a(zasad) je doπlo do svjetskog

juniorskoga vrha. Goran Percan, 18-godiπnjak iz malog mjesta Raklja uIstri, u boÊanju je mlad osvojiosvijet. San je to mnogih vrπnjaka.Njegov i dalje traje.

UËenik srednje tehniËko-strojarskeπkole potjeËe iz obitelji koja nijeosobito sportska iako se i bratblizanac Robert bavio boÊanjem -on i Goran bili su dræavni prvaci uparu.

Velika mu je æelja - studij u Rijecii olimpijski status za njegov sport.Tek Êe vidjeti πto je bliæe i realnijeostvarenju. No, kao izvrsnomuËeniku, Goranu Percanu susvakako otvorena joπ jedna vrataviπe.

- Æelja je, ona najbliæa bila,obraniti naslov najboljega najuniorskom SP u Novoj Gorici ovegodine i, bude li moguÊe, dodati joπkoji. Svi se mi znamo dobro,susreÊemo na natjecanjima stalno.Nekih posebnih iznenaenja nemoæe biti meu nama. Juniorski staæ

traje do 18 godine i æelio bihzavrπiti u pravom stilu. Useniorskom dobu koje je predamnom mogu oËekivati zaistamnogo, priËa Goran. Æelja seGoranu i ostvarila baπ onako kako jei mislio napraviti. U finalunatjecanja preciznog izbijanja uNovoj Gorici bio je (s 15 pogodaka)najbolji, a par Goran Percan iRobert Iskra osvojio je naslovsvjetskih prvaka. Tome je Goranpridodao srebro u disciplini krug.

BoÊarski trening traje od tri do trii pol sata svakodnevno. Raznovrsno

Piπe Liljana Jazbinπek

Mlad

17

se radi, brzinsko i preciznoizbijanje, natjecanje u krug i u paru.Vrijeme Goranu proe i bræe negolise moæe pomisliti. Svaki dan jetako.

Nije mi dug trening. Svaki danposlijepodne radimo i vrijeme brzoproe. Mijenjaju se discipline, malose i natjeËemo. TrËimo za kondiciju.©kola je izvan toga, ali ne manjevaæna, dodaje slici svoga radajuniorski svjetski prvak.

SljedeÊe godine Goran Percan jesenior, i to onaj koji se voli zabaviti.

- Sviram harmoniku, kad se okupidruπtvo i proveseli. Volim seokupati u moru, isto tako sdruπtvom. Puna sezona traje neπtoviπe od tri mjeseca, ona ljetna, paostalo vrijeme valja iskoristiti.Ponekad malo drukËije od uËenja.

Æelja je, ona najbliæa bila, obraniti naslov najboljega na juniorskom SP u NovojGorici ove godine i, bude li moguÊe, dodati joπ koji. U seniorskom dobu koje je

preda mnom mogu oËekivati zaista mnogo, kaæe Percan

osvojio svijet

18

IvaniÊ Grad, smjeπten u neposrednojblizini glavnog grada, 900 godina star,znatno je pridonio razvoju i oËuvanju

hrvatske kulture, tradicije, gospodarstva ipovijesti (Rudeæ, 1994). Jedan je odrijetkih hrvatskih gradova koji je imaostatus slobodnog trgoviπta (XIII. stoljeÊe),predstavljao je jedno od najvaænijih vojnihuporiπta u borbi protiv Turaka (XVI.stoljeÊe). Osnivanjem “GraanskeËitaonice” stjeËe jednu od najstarijih takvihkulturnih ustanova u nas (XIX. stoljeÊe),jedna je od najbogatijih opÊinazahvaljujuÊi bogatim nalaziπtima nafte iplina (XX. stoljeÊe). Tu svoju ulogu IvaniÊGrad nastoji oËuvati i dan danas.

Kada govorimo o sportu, krajem XIX.stoljeÊa u IvaniÊ Gradu osnivaju se prvagimnastiËka druπtva “Hrvatski sokol” i“Hrvatski orao”, za kojima slijedi “©KI”-©portski klub IvaniÊ, osnovan 1919.(OreπkoviÊ, 1994.) u kojem se organiziranobavljenje sportom provodilo u nekolikosekcija, te druπtvo “GraniËar”. U tovrijeme Ëlanovi tih klubova i druπtavauglavnom su bili πegrti i kalfe. NakonDrugog svjetskog rata, u drugoj poloviciXX. stoljeÊa, osniva se veÊina sportskihklubova u gradu.

Danas, u sklopu Gradske zajednicesportskih udruga IvaniÊ Grad djeluje 17sportskih klubova, koji okupljaju gotovo1000 aktivnih sportaπa svih dobnihkategorija. Primjetna je raznolikost,odnosno prisustvo razliËitih sportskihgrana (biciklizam, karate, kick-box,konjiËki sport, koπarka, kuglanje,motocross, nogomet, odbojka, rukomet,sportski ples, sportski ribolov, streljaπtvo,πah i tenis) πto omoguÊuje graanima dakroz organizirane oblike aktivnostizadovolje svoje prirodne potrebe zakretanjem i igrom.

Nezaboravni Stjepan Grgac

Uz BiciklistiËki klub IvaniÊ, koji jeosnovan 1971. godine, veæe se neizostavnoime jednog od naπih najveÊih “koturaπa”svih vremena, sportaπa kojeg bi trebalootrgnuti vremenu zaborava, a koji je biostanovnik IvaniÊ Grada. Njegova sportskakarijera trajala je od 1927. do 1939.g.Vozio je za svoj matiËni klub “Sokol” kojije kasnije promijenio ime u “Zagreb 1887”i bio je standardni i najbolji Ëlanreprezentacije ondaπnje Jugoslavije. Zvaose Stjepan Grgac. Njegovi rezultati sdomaÊih i meunarodnih utrka bili su

impresivni. Meu ostalim, bio jeËetverostruki prvak Jugoslavije, prvakHrvatske πest puta, prvi na brdskoj utrciGraz-Semmering-Graz (1929.), prvi naËetveroetapnoj utrci “Kroz Bugarsku”(Sofija-Varna, 1935.), drugi na utrci “OkoRumunjske” (1935.)... Posebno mjesto unjegovoj karijeri predstavlja nastup naTour de Franceu 1936. Tada je kao Ëlanreprezentacije ondaπnje Jugoslavije izdræao14 najteæih etapa, ali je zbog vremenskogograniËenja morao odustati od daljnjegnatjecanja. Taj rezultat nitko desetljeÊima sovih prostora nije uspio ostvariti. U Ëast i uspomen na Stjepana Grgca biciklistiËkiklub “IvaniÊ”, od osnutka kluba do danas,svake godine organizira cestovnubiciklistiËku utrku “Memorijal StjepanGrgac”, sportsku manifestacijumeunarodnog karaktera.

Karate klub “Mladost”, osnovan 1976.,sportski je klub koji u kontinuitetu postiæevisoke rezultate na natjecanjima, kakodomaÊim tako i meunarodnim. NaEuropskom prvenstvu 1989. sadaπnjapredsjednica kluba Ankica JankoviÊosvojila je peto mjesto. Njen uspjeh ovegodine ponovila je Ana Bariπec, kaoreprezentativka Hrvatske u juniorskojkonkurenciji. Karate klub “Mladost”domaÊin je svake godine sportskemanifestacije “Kup Mladosti” koja okupljamlade karatiste iz nekoliko zemalja.

“Naftaπ IvaniÊ” najstarijiÆeljko Duh, reprezentativac Hrvatske u

field samostrelu, osvojio je 1996. drugomjesto na Svjetskom prvenstvu. Osim toga,IvaniÊ Grad je bio i sam domaÊinSvjetskog prvenstva u field samostrelu,natjecanja najviπe kategorije ikad odræaneu gradu.

U sklopu Gradske zajednice sportskih udruga IvaniÊ Grad djeluje 17 sportskih klubova koji okupljaju gotovo1000 aktivnih sportaπa svih dobnih kategorija. Primjetna je raznolikost, odnosno prisustvo razliËitih sportskihgrana, πto omoguÊuje graanima da kroz organizirane oblike aktivnosti zadovolje svoje prirodne potrebe zakretanjem i igrom. Tamnija strana priËe svakako su uvjeti u kojima treniraju i rade sportaπi u IvaniÊ Gradu

Piπe Goran BobiÊ

SPORTSKI GRAD: IvaniÊ Grad

Ipak vedriji pogledu buduÊnost

19

Kada govorimo o sportskim igrama, uIvaniÊ Gradu djeluju nogometni,rukometni, koπarkaπki i odbojkaπki klub.Nogometni klub “Naftaπ IvaniÊ” je inajstariji od svih spomenutih klubova.Klub 85-godiπnje tradicije danas se natjeËei u najviπem rangu natjecanja, a to jeDruga hrvatska nogometna liga.

Koπarkaπki klub, osnovan sedamdesetihgodina proπlog stoljeÊa, svoje svijetletrenutke doæivio je otprilike prijepetnaestak godina kada su ostvareni inajveÊi uspjesi kluba. Danas svojubuduÊnost vide u organiziranom radu smladima te u oslanjanju na vlastiti igraËkikadar.

Naæalost, isto ne moæemo reÊi i zaæenski odbojkaπki klub koji je blizu togada prestane s radom.

Prva rukometna ekipa u IvaniÊ Graduosnovana je na prijelazu u 1952. godinu.Od tada se u IvaniÊ Gradu igra i malirukomet, odnosno tada se pokreÊeinicijativa za osnivanjem muπke i æenskeekipe malog rukometa. Godinu kasnije,formiran je Inicijativni odbor za osnivanjeRukometnog centra IvaniÊ Grad (Flander,1986.). Vaænu ulogu u razvoju rukometana podruËju IvaniÊ Grada imali su predanisportski radnici i rukometni djelatniciMladen Derifaj, Cvjetko Kralj i Stjepan©krinjar. Njihova uloga je to veÊa πto suoni poticali i osnivanje novih rukometnihorganizacija u bliæim okolnim mjestima igradovima (Dugo Selo, Novoselec) te krozrad u razliËitim tijelima Hrvatskogrukometnog saveza doprinosiliunapreenju rukometne igre u Hrvatskoj.

Æiva djelatnost πkolskih klubova

Ne smije se zaboraviti ni vrlo æivadjelatnost πkolskih sportskih klubova napodruËju grada, koji kroz organizirani radu nekoliko sekcija (nogomet, odbojka,rukomet) omoguÊavaju uËenicimasportaπima daljnje unaprjeenje njihovihsposobnosti i znanja te usporedbu snjihovim vrπnjacima iz cijele Hrvatske.

Mnogi su joπ ivaniÊki sportaπi i sportskiklubovi postizali vrlo zapaæene rezultateodnosno osvajali medalje na prvenstvimadræave (motociklistiËki klub, kick-boxingklub, rukometni klub, karate klub...) tedostojno prezentirali svoju zemlju nameunarodnim natjecanjima (æenski imuπki rukometni klubovi, karate klub, kickboxing klub...). Kako bi se njihov uspjeh,ali i uspjeh svih onih koji su sportaπimapomogli da ostvare tako visoke ciljeveprepoznao, vrednovao, i nagradio, te da bise istodobno potaknuli svi ostali sportaπida ustraju na svom putu k visokimsportskim ciljevima, Gradska zajednicaπportskih udruga IvaniÊ Grad svake godine

organizira proglaπenje najboljih sportaπa isportaπica grada te istaknutih sportskihdjelatnika za proπlu godinu. Sam Ëinproglaπenja, gdje nagrade i priznanja upravilu predaju proslavljeni hrvatskisportaπi, godinama je najposjeÊenijisportski dogaaj u gradu.

Tamnija strana priËe svakako su uvjeti ukojima treniraju i rade sportaπi u IvaniÊGradu. I dok je problematika financiranjasportskih klubova i sportaπa, odnosnonedostatak novca, problem s kojim susuoËeni gotovo svi u Hrvatskoj, u IvaniÊGradu veÊ je godinama prisutan problemneizgradnje sportskih objekata te prateÊihsadræaja koji Êe omoguÊiti normalnoprovoenje treninga i natjecanja.

Sve se svodi naimprovizaciju

Tako se sve svodi na improvizaciju, aona samo sluËajno moæe odvesti dopostizanja vrjednijih sportskih rezultata. Urazdoblju nakon Drugog svjetskog rata,koje obiljeæava znatan gospodarski rastgrada, viπa zaposlenost i relativno izobiljenovca (OreπkoviÊ,1994.), propuπtene suprigode da se veÊi dio problema koji setiËu sportskih objekata rijeπi. Neki projektisu i pokrenuti, izgradnja zapoËela, ali niπtanije dovrπeno ili barem napravljeno kakotreba. TipiËan primjer je gradski otvorenibazen, koji stoji napuπten, zaboravljen iuruπen veÊ godinama. Za Univerzijade uZagrebu 1987. propuπtena je prigoda da seizgradi sportska dvorana dimenzija zaigranje rukometa. I dok su se ostali gradoviu blizini Zagreba okoristili takvomprigodom, IvaniÊ nije.

Pitanje sportske dvorane zapravo je inajveÊi problem promatrajuÊi sportskudjelatnost u gradu te analizirajuÊi uvjete zaprovoenje nastave tjelesne i zdravstvenekulture. Danas postoji samo jedna malaπkolska dvorana koja ne zadovoljavapotrebe ni dviju πkola koje se njome sluæe,a kamoli sportova koji bi se u njoj trebali imorali razvijati.

Zaπto onda “vedriji pogled ubuduÊnost”? Na Ëemu temeljitioptimizam? Pitanje te iste sportske dvoranetrebalo bi u proljeÊe 2006. biti rijeπeno.Radovi su u tijeku, i svakim danom bliæi serealizaciji æelja mnogih sportaπa grada da

konaËno i oni dobiju svoj “sportski hram”,mjesto u kojem Êe stvarati i prezentiratisvoja najviπa dostignuÊa (fotografija 2).Izgradnjom takvog kapitalnog objekta bitÊe omoguÊeno i kvalitetnije provoenjenastave tjelesne i zdravstvene kulture.Sportska dvorana trebala bi pruæitimoguÊnost djeci da zadovolje svojebiotiËke potrebe, da kvalitetno ispuneslobodno vrijeme te da se u konaËnicimaknu s ulice. Takoer postoji i sve viπeprivatnih poduzetnika koji otvaraju fitnesscentre, teniske terene i malonogometnaigraliπta te time graanstvu pruæajuprigodu da kroz razliËite sportskeaktivnosti Ëuvaju i unaprjeuju zdravlje.

Suvremena bolnica “Naftalan”,jedinstvena u Europi i u svijetu poljekovitoj nafti - naftalan za lijeËenjekoænih, reumatskih i drugih bolesti takoerplanira izgradnju novih objekata teproπirenje kapaciteta, πto ukljuËuje iproπirenje sportsko-rekreacijske ponude,Ëime se otvaraju i nove perspektive urazvoju sporta ovog kraja. Naravno, ako sezamiπljeno i planirano realizira.

Posebno raduje Ëinjenica πto se iz godineu godinu poveÊava broj mladihzainteresiranih da ljubav prema sportu,znanja i vrijednosti prenesu na mlaegeneracije. Mnogo je mladih sportskihdjelatnika, trenera koji su polazniciseminara, teËajeva, viπe πkole za sportsketrenere, voditelje rekreacijskih aktivnosti,polaznika Kinezioloπkog fakultetaSveuËiliπta u Zagrebu. Oni bi sasvimsigurno, uz starije i iskusnije trenere,trebali biti jamstvo promicanju tjelesne izdravstvene kulture, pravilnom razvojusportaπa od njegovih poËetaka pa do krajasportske karijere, postizanju visokihsportskih rezultata te unaprjeenju usvakom smislu i samih sportskih klubova.Bude li tako, IvaniÊ Grad oËekuje svijetlasportska buduÊnost.

LITERATURA:

1. Rudeæ, B. (1994). 900 godina Ivanicha. Zbornik

radova. Ina-Naftaplin, Zagreb.

2. OreπkoviÊ, K. (1994). IvaniÊ Grad u proπlosti,

sadaπnjosti i buduÊnosti. U: B. Rudeæ (ur.). 900 godina

Ivanicha. Zbornik radova, str. 341-350. Ina-Naftaplin,

Zagreb.

3. Flander, M. (1986). Razvoj rukometa u Hrvatskoj.

Monografija. Rukometni savez Hrvatske, Zagreb.

Prvi sportaπ kojemu je Meunarodniolimpijski odbor oduzeo osvojenu zlatnumedalju bio je ameriËki atletiËar Jim

Thorpe. Bilo je to 1913. godine. Odluka jedonesena jednoglasno. Naime, Olimpijskiodbor SAD-a obavijestio je MOO da je JimThorpe, nastupajuÊi u ameriËkoj bejzbolskojligi, primao naknadu ili, drugim rijeËima, nijebio sportaπ amater.

“Olimpijska slava rezervirana je zasportaπe amatere. Profesionalci su veÊplaÊeni”, bile su posljednje rijeËi koje jeAvery Brundage izgovorio 1972. godineustupajuÊi svoje mjesto predsjednika MOO-anovoizabranom predsjedniku lordu MichaeluKillaninu. Avery Brundage nije ih izrekaosluËajno.

RijeËi amater i profesionalac unutarolimpijskog pokreta imaju dugu povijest

Olimpijska slava rezervirana je za sportaπe amatere.Profesionalci su veÊ plaÊeni, bile su posljednje rijeËikoje je Avery Brundage izgovorio 1972. godineustupajuÊi svoje mjesto predsjednika MOO-anovoizabranom predsjedniku lordu Michaelu Killaninu.Avery Brundage nije ih izrekao sluËajno

Piπe Zrinko »ustonja

OLIMPIZAM: Olimpijski pokret od

Promijeali ne i

Paavo Nurmi

20

meusobnog prijepora, iskljuËivosti,kontradiktornosti i razliËitih shvaÊanja.Meunarodni olimpijski odbor je od svogosnivanja imao Ëvrst, gotovo rigidan, stav dana olimpijskim igrama mogu nastupatiiskljuËivo amateri. »ak je i glavna temaosnivaËkog kongresa Meunarodnogolimpijskog odbora 1894. godine bilaamaterizam i profesionalizam. Glavni razlogzaπto tenis nije bio na programu olimpijskihigara od 1928. do 1984. upravo je u Ëinjenicida je Meunarodni teniski savez imao mnogoliberalniji stav prema profesionalcima nego jeto od njega zahtijevao MOO. Zabiljeæeni sumnogi sukobi s meunarodnim nogometnim,streljaËkim ili skijaπkim savezima koji sudopuπtali nastupe profesionalnim sportaπima.Meunarodni olimpijski odbor nije imaosluha. Nije dopuπtao da sportaπi kojisudjeluju na olimpijskim igrama putuju viπe

od dva tjedna ili 30 dana godiπnje niti sudopuπtali da se sportaπima vrati izgubljenazarada ili nadoknadi plaÊa koju nisu primaliza vrijeme priprema i natjecanja.

Nurmijev pouËak Jednom od najveÊih atletiËara svih

vremena, viπestrukom olimpijskompobjedniku i najveÊoj atletskoj zvijezdi urazdoblju izmeu dva svjetska rata, FincuPaavi Nurmiju, MOO je 1932. doæivotnozabranio sudjelovanje na olimpijskim igramajer je zaradu laæno prikazao kao putnetroπkove. “Tko si ne moæe priuπtiti bavljenjesportom, ne treba se ni baviti sportom, a akose i bavi sportom, ne moæe nositi plemenitutitulu sportaπa amatera.”

Meunarodni olimpijski odbor i Olimpijskapovelja danas ne prepoznaju razliku izmeusportaπa amatera i profesionalaca. Rezultat jeto dugogodiπnjih sukoba unutar samog MOO-a, ali joπ i viπe potrebe i nuænosti da se priznai prihvati realno stanje u sportu i druπtvukojega je sport sastavni dio. Joπ sedamdesetihgodina proπlog stoljeÊa zagovarajuÊiamaterizam MOO je zauzeo stajaliπte da se“laæne sportske stipendije i drugi oblicinepoπtenja i varanja moraju zaustaviti”.

»ovjek koji se usudio prekinuti amaterskutradiciju olimpizma i promijeniti jedno odtemeljnih pravila sudjelovanja na olimpijskimigrama bio je Juan Antonio Samaranch. “Prijenekoliko godina izjavio sam da naolimpijskim igrama trebaju nastupati najboljisportaπi… za nas, na primjer, u tenisu nepostoje profesionalci i amateri, postoje prijesvega sportaπi…” Iako su neki Ëlanovi MOO-a predvidjeli “kaotiËnu buduÊnost olimpijskimigrama ako se dopusti sebiËnoj javnosti iinteresu kapitala slobodno djelovanje u ovompodruËju”, a profesionalizam okarakteriziralikao veliko zlo ili bolest, sasvim je izvjesno daje Juan Antonio Samaranch uspio stvoritiozraËje u kojem je bilo moguÊe provesti udjelo ideju o izjednaËavanju sportaπa amaterai profesionalaca u pogledu nastupa naolimpijskim igrama. Najgorljiviji protivnicibile su komunistiËke zemlje koje se nisuslagale s idejom da profesionalni sportaπi sazapada sudjeluju na olimpijskim igrama.

Profesionalizam je uπao u olimpijski pokretna mala vrata. Nastup na Olimpijskim igrama1988. godine dopuπten je profesionalnimsportaπima u pet sportova: nogometu, atletici,hokeju na ledu, konjiËkom sportu i tenisu.Nakon takve odluke bilo je sasvim jasno daÊe se nastup profesionalnim sportaπimauskoro omoguÊiti i u drugim sportovima i daÊe jaz izmeu amaterizma i profesionalizmauskoro nestati.

Nova Olimpijska poveljaTo se konaËno i dogodilo 1990. godine

kada je odluËeno da Êe se prijeporno pravilo26 u Olimpijskoj povelji zamijeniti. NovaOlimpijska povelja stupila je na snagu 1991.godine s novim pravilom broj 45: “Da bimogao sudjelovati na olimpijskim igramanatjecatelj mora ispunjavati uvjeteOlimpijske povelje te mora poπtovati pravilaodreenog meunarodnog saveza koje jeodobrio MOO i mora ga prijaviti njegovnacionalni olimpijski odbor”. Drugih uvjetanije bilo.

Vaæno je naglasiti ono πto su naglaπavali iËlanovi MOO-a kada je novo pravilo nakongotovo 100 godina prijepora konaËno idoneseno. Pravilo sudjelovanja naolimpijskim igrama je promijenjeno, alifilozofija olimpizma nije promijenjena.Olimpijski pokret i dalje se temelji prijesvega na odgojnim i humanistiËkimvrijednostima sporta koje, naroËito udanaπnje vrijeme, treba stalno ibeskompromisno isticati i braniti. Sport jebio, ostao i u buduÊnosti treba biti odgojnosredstvo mladih upravo onako kako ga jeprije viπe od 110 godina zamislio Pierre deCoubertin, otac modernog olimpijskogpokreta.

Meunarodni olimpijski odbor je 1983.godine ispravio svoju pogreπku i obitelji JimaThorpea uruËio dvije zlatne medalje koje jeosvojio na Olimpijskim igrama 1912. godineu Stockholmu. Nepravda uËinjena Nurmiju1932. godine ne moæe biti ispravljena, ali jetaj veliki atletiËar ovjekovjeËen na plakatuOlimpijskih igara iz 1952. godine koje suodræane u Helsinkiju.

21

amaterizma do profesionalizma

njena su pravila, filozofija olimpizma

Jim Thorpe

RELIGIJA I SPORT

Piπe don Vitomir ZeËeviÊ

Rimski pjesnik Juvena iz Akvina koji jeæivo u prvom stoljeÊu naπe krπÊanskeere reËe: "men sana in corpore sano",

odnosno "zdrav duh u zdravu tijelu", πto pred-stavlja svakako jednu od najstarijih poruka osportu. Njegova je misao bila da Ëovjek kojije uistinu mudar niπta drugo od neba ne molinego da ima «zdrav duh u zdravu tijelufl.

U djelima antiËkih filozofa Platona i Ari-stotela nalaze se dijelovi koji istiËu vaænostodnosa duha i tijela. StarogrËki filozof Platonrekao da je glavna bit Ëovjeka da se igra. Igrakao naËin Ëovjekova ophoenja prema sebi idrugima u jednu ruku oblikuje kulturu. Ona usebi sadræi razna znaËenja i oblike tako da na-dilazi Ëovjekov razum. Igra u Ëovjeku stvarazadovoljstvo i opuπtenost.

Mnogi Êe se pita kakve veze ima Biblija sigrom ili sportom? Biblija nije knjiga koja sa-dræi razna pravila, povijest i vrste sportova. Usebi Biblija ne daje nikakvu povezanost sasportskim natjecanjima. Ona sadræi samo ne-ke elemente i prizore sportskog natjecanjaonoga vremena.

Kakva je zapravo Biblija knjiga? Prvo i pri-je svega, Biblija je Boæja i ljudska rijeË. Bogse posluæio naπim jezikom da bi razumljivogovorio ljudima. Biblija je knjiga koja otvaraput Ëovjeku prema cijelom svijetu. Sport nijepovezan uz Ëovjeka preko tijela nego uz Ëo-vjeka kao kompletno biÊe duhovno i tjelesno.»ovjek je u sport ukljuËen slobodno sa svimsvojim pozitivnim i negativnim stranama, aliisto tako sa svojim osjeÊajima i sa svojimumom. On u sport sa sobom donosi ljudske ivjerske vrijednosti koje mu pomaæu u ostvari-vanju sportskog cilja. Sport je druπtvena kate-gorija jer ukljuËuje druge osobe u igru. Izovoga je vidljivo da Biblija i sport imaju do-dirne toËke. Biblija otvara Ëovjeku nove hori-zonte prema duhovnome, ali i prema svjeto-vnom. Ocrtava Ëovjeka u potpunosti, s tim da

daje naglasak da ovozemaljski æivot koji u se-bi ima materiju i tijelo, treba biti ostvaren naduhovniji i uzviπeniji naËin.

Sport u BiblijiBiblija na svojim prvim stranicama govori

o stvaranju svijeta. Vrhunac tog stvaranja jestËovjek, slika Boæja. Tu dolazi do izraæaja Ëo-vjek πto ga Biblija spominje u knjizi Postanka1,26: "NaËinimo Ëovjeka na svoju sliku, sebisliËna..." Tu se vidi da je Ëovjek razliËit odsvih stvorenja i stvorova i da u sebi posjedujeneπto boæansko, u isto vrijeme otvoren je pre-ma svome Stvoritelju. »ovjeku je povjerenabriga za sve stvoreno da vodi brigu, da skrbii razvija o svim stvorenjima i stvarima. Krozovakav postupak Ëovjek se sam razvija, aliujedno razvija i okolinu u kojoj æivi.

»ovjek u Boæjem stvaranju dobio je svojprostor djelovanja i vrijeme. U sebi Ëovjekposjeduje fiziËke i duhovne sposobnosti kaonajvaænije Boæje stvorenje. Svjestan svoje po-sebnosti Ëovjek je razvijao svoje sposobnostii odnose s drugima. Ali ometanje njegovogstvarnog napretka naruπavalo je zlo koje nijedozvoljavalo pozitivni razvitak u njemu. Bogpravi jedan iskorak prema Ëovjeku kada nasvijet πalje svoga sina Isusa koji biva utjelo-vljen u ljudskom obliku. U svemu jednak Ëo-vjeku osim u grijehu. On je propovijedao Ëo-vjeku govoreÊi o Boæjoj ljubavi ovdje na ze-mlji i da se na taj naËin ostvaruje slika novogËovjeka. Promijenio je dotadaπnje Ëovjekovorazmiπljanje o bliænjemu kao onaj koji stvaraopasnost njegovog razvoja, nego da je on onajkroz kojeg moæe ostvariti svoj æivotni cilj.

Biblija u svojem tekstu rabi rijeË "igra", po-sebno igra djece. Jiπmael se igra s Izakom (-Post 21, 9). Kod proroka Zaharije nalazimoda Êe se u vrijeme spasenja "gradski trgoviispuniti djeËacima i djevojËicama koji Êe se

igrati na njegovim trgovima" (Zah, 8,5). Takojoπ moæemo naÊi rijeËi o igri kod Izaiji, Jobai u knjizi Tuæaljki. Dakle, vrlo malo moæemonaÊi u Starom i u Novom Zavjetu pojam "-igra" ili "πport". Sveti Pavao upotrebljavasportske rijeËi (metafore) u svom govoru u1.Kor, 9,24: "Ne znate li: oni πto u trkaliπtu tr-Ëe, svi doduπe trËe, ali jedan prima nagradu".Pavao dosita upotrebljava starogrËke sportskeizraze.

Igra je doista ljudska aktivnost kojoj nijecilj postizanje neke zarade nego slobodniizraz tijela i duha. »ovjek se ostvaruje krozigru pokazujuÊi cijeloga sebe. Ne smije bitibiÊe koje samo uæiva u tim blagodatima negose kroz to treba radovati. Stoga je Bog stvoriosvijet da se Ëovjek u njemu raduje, a ne da gasamo koristi i njime gospodari. Kao biÊe, Ëo-vjek je stvoren da æivi zajedno s drugima uljubavi i solidarnosti. Ne smije dakle igratisam ili protiv drugih da bi njih uniπtio ili po-stao njihov gospodar. Ljubav je zlatno pravi-lo sporta. Istina je da onaj koji se bavi spor-tom æeli biti pobjednik, ali ne igra da bi stekaomoÊ i vlast nad drugim Ëovjekom. Natjecanjeje sastavi dio igre, dok traje u okvirnim grani-cama ponaπanja, ali je opasnost da postanenaËin sebiËnog æivljenja.

Sport sluæi Ëovjeku, a ne Ëovjek sportu

Oni koji se bave profesionalnim sportommogu biti radost i zabava druπtva u kojem æivi.Sport je samodisciplina. Kroz svetog Pavla ko-ji kaæe u 1. Kor 9, 25,27: "Ja krotim svoje tije-lo i zarobljavam…" Tu se prije svega odnosi nacijelu osobu, a ne samo tijelo. Za njega je gla-vno usmjerenje usmjeriti osobu prema "nera-spadljivom vijencu" kao nagradi koja je najva-ænija u æivotu svakog sportaπa i svakog Ëovje-ka. Razmiπljati pavlovski o sportu, znaËi shva-titi da je igra slobodan naËin druπtvenog opho-

22

Biblija je knjiga koja otvara put Ëovjeku prema cijelom svijetu. Sport nije povezan uz Ëovjeka prekotijela nego uz Ëovjeka kao kompletno biÊe duhovno i tjelesno. »ovjek je u sport ukljuËen slobodno sasvim svojim pozitivnim i negativnim stranama, ali isto tako sa svojim osjeÊajima i sa svojim umom

a ne borilaËk

Najvrjedniji cilj je

enja gdje se ostvaruje ljudska osoba. Sport ne-ma vrijednosti u sebi samom, nego vrijednostpotpori iz druπtvene i religiozne sredine u kojojse æivi. Njegov pravi smisao je u opÊem poima-nju Ëovjeka i ljudskog djelovanja. Igra i sportproizlaze iz samog Ëovjeka, a on se igrom izri-Ëe, ostvaruje i razvija fiziËki i duhovno. Sportse treba shvatiti kao neπto πto se odnosi na cje-lovitog Ëovjeka, a ne samo na njegovu tjele-snost.

Iz svog gledanja na Ëovjeka Biblija dajesportu smisao i dubinu u sluæbi Ëovjeku. Sveπto postoji treba sluæiti Ëovjeku, a ne da Ëovjeksluæi stvarima. Prema Evanelju bilo bi dasport sluæi Ëovjeku, a ne Ëovjek sportu. Sportnikako ne smije biti cilj, nego sredstvo po ko-jem se bolje moæe ostvariti. GovoreÊi Isus uMarkovom Evanelju 2,27: "Subota je stvorenaradi Ëovjeka, a ne Ëovjek radi subote". Ipak, usportu je potrebno shvatiti da je sve to u sluæbibolje izgradnje i nadogradnje ljudske osobno-sti. Smisao svih natjecanje jest biti pobjednik ito je najviπi cilj u sportu. Ali prema Bibliji, naj-viπi cilj jest sam Bog. »ovjek u sportu ima svo-je dostojanstvo. I Ëovjek se u sportu oslanja nadrugoga. Jer kad nema drugoga nema ni sporta.Onda se ne bi Ëovjek imao s kim natjecati.Sport i Biblija dodiruju ono bitno, a to je Ëovje-kovo biÊe.

Biblija govori i o opasnostima koje dolaze ukrivom shvaÊanju sporta i kod natjecatelja ikod onih koji gledaju. U svakom sluËaju, onajkoji je na drugoj strani ne smije biti i postati ne-prijatelj. Nego samo natjecatelj. On treba bitinaπ prijatelj, brat i Boæje stvorenje. Da bi se do-bili vrhunski rezultati treba puno trenirati, bitiustrajan, posluπan, vjeæbati i odricati se. Trebaovladati sobom, svojim osjeÊajima i nagonima.Ujedno treba prihvatiti drugoga u svoj njegovojrazliËitosti. Sve je to sadræano u biti vjere iaskezi kao naËinu æivota. Kroz sport i natjeca-nja zaboravlja se ono bitno. Sve podlijeæe na-tjecanju, ganja se rezultat i uspjesi. Dolazi dorazoËaranja, u kojem trpi sam sportaπ i njegovaobitelj. Najvrjedniji ciljevi se zaboravljaju, a toje ljudska sreÊa, a ne borilaËka postignuÊa.Sport razvija u Ëovjeku njegovu osobnost i po-kazuje da se kroz upornost i rad moæe doÊi dovelikih vrijednosti. On u sebi spaja ljude razli-Ëitih vjera, nacija i mentaliteta. Biblijski pogledna Ëovjeka moæe utjecati da se u sportu Ëovjekispunja, ali da treba znati da je sport naËin ka-ko doÊi do veÊih vrijednosti od onih ljudskih.Biblija i sport su mostovi koji usmjeruju Ëovje-ka prema neËem pozitivnom. Biblija i sport usebi proæimaju æivot i Ëovjeka koji trebaju biti

okrenuti prema svojoj vertikali, a to je naπStvoritelj.

Bog æeli biti ukljuËen u svako podruËje ljud-skog æivota, pa tako i u sport. Svaki pojedinacdobiva talente koji dolaze od Boga. Nekome jedao viπe talenata, a nekome manje prema nje-govim sposobnostima. Isus, obraÊajuÊi se svo-jim sluπateljima, u prispodobi govori o trojicisluga koji su dobili od gospodara talente. Jedanje dobio pet, drugi tri, a jedan jedan. Iz te pri-spodobe poruka je Isusova da nije vaæno kolikoimaπ talenata, nego kako razvijaπ i koliko ula-æeπ u njih. Nitko neÊe moÊi neπto postiÊi ako sene potrudi da bi ispunio svoje moguÊnosti.

Ze Robertovo iskustvoSvaki sportaπ posjeduje osnovne dvije di-

menzije: fiziËku i mentalnu. Ali ne treba zabo-raviti ni treÊu dimenziju, a to je duhovna. Svedok sportaπ ne spozna Boga, kod njega djelujusamo prve dvije dimenzije. Sve tri dimenzije:fiziËka, mentalna i duhovna saËinjavaju potpu-nog sportaπa. Ta se duhovnost izraæava kroz Ëi-njenicu da je Bog ljubav i da je naπ Stvoritelj.Isus je naπ spasitelj i otkupitelj. UpoznavajuÊiIsusa kao Sina Boæjega i æiveÊi po njegovim za-povijedima ljubavi dolazimo do potpunog du-hovnog sjedinjenja s bliænjima i sa samim Bo-gom.

Æivot sportaπa razlikuje se od æivota drugihljudi. Njihov brzi ritam æivota u kojem trenira-ju, natjeËu se i bore za πto bolje rezultate naj-ËeπÊe se osjeti na njima samima kao nedostataksamopouzdanja i podrπke. Sport traæi rezultate,a povrh svega dobre talente. Vrijeme za osobnuizgradnju pojedinog sportaπa je minimalno. Tutrpi obitelj, prijatelji i djeca. U samom æivotusportaπa jedno od vaænih mjesta njegove oso-bnosti treba zauzeti vjera koja se iz dana u dannadograuje kroz Ëitanje Biblije, osobnu moli-tvu i svete sakramente. Sportaπev duh mora bi-ti snaæan i Ëvrst. A da bi se do toga doπlo, trebauspostaviti vertikalu s Bogom. U slobodno vri-jeme pojedini sportaπi Ëitaju Bibliju i nadahnju-ju se nad njom. Neki od njih, kad bi proËitaliBibliju, znali bi reÊi: "Biblija je promijenilamoj æivot".

Sportaπi dobro znaju da put do uspjeha nijelagan. Sport je viteπko nadmetanje, a Crkva æe-li da sportaπi budu nositelji i svjedoci vjere. Tose ostvaruje kroz ljubav prema Bogu, a onda iljubav prema Ëovjeku. Svaki Ëovjek je pozvanæivjeti pravim krπÊanskim æivotom i sa svimljudskim vrijednostima koji su najvaæniji za Ëo-

vjeka.Nogo-metaπBayerna izMuenchena ZeRoberto, proæivljava-juÊi teπke trenutke æivota, osjetio jeBoæju ljubav. »itajuÊi Bibliju osjetio je neπtoposebno: "Tamo sam susreo Boga koji se æelipribliæiti Ëovjeku. Ne moramo se sami muËitida bismo doπli do njega, nego je on sam upra-vio put prema nama. I doznao sam iz ove stareknjige da je Boæja ljubav prema meni aktual-na". Kroz Ëitanje Biblije Ze Roberto osjetio jeda Bog æeli biti njegov otac. Osjetio je utjehu uBibliji. U njoj se Ëesto spominje Bog koji mo-æe tjeπiti ljude kao πto nikada nijedan Ëovjek ni-je mogao. Svoju sreÊu izriËe tako, πto je svoj æi-vot povjerio Isusu. Vrlo je vaæno razgovarati sBogom i sluπati ga. Takav sportaπ kao πto je ZeRoberto redovito Ëita Bibliju i ona je njegovonadahnuÊe u igri i u svakodnevnom æivotu.Osim toga, Biblija sadræi vrlo vaæne porukevjere za sportaπe: "Nogometaπ koji ne vjeruje usebe, momËad koja viπe nije uvjerena da moæesvladati teπke situacije, bit Êe uvijek na gubitni-Ëkoj strani. Mnogo je primjera u Bibliji u koji-ma su se ljudi okrenuli krivim stvarima i sveizgubili... kad trebam pomoÊ u æivotu Bog bitrebao biti prvi kome Êemo se obratiti". SvakiËovjek se susreÊe s Bogom, svatko doæivi neπtoπto ga navede na razmiπljanje o Bogu.

U Bibliji doznajemo da je Ëovjek tjelesno bi-Êe i moæe se igrati, kako bi razvijao u sebi da-rove koje mu je Bog povjerio. Kroz igru Ëovjekrazvija otvorenost prema drugima, ali mu jesportska igra samo sredstvo za æivotnu igrupred Gospodinom. A sv. Pavao sportaπima po-ruËuje: "dobar sam boj bio, trku zavrπio, vjerusaËuvao". (Timotej, 4, 7-8)

LITERATURA:

Ze Roberto, Dodavanje iz snova, Teovizija, Zagreb2005.

Ivan MarijanoviÊ, Odgajati πportom, KSC, Zagreb1993.

Talijanska biskupska konferencija, ©port i krπÊanskiæivot, Salom, Zagreb 2002.

Naπi razgovori, Glas koncila br. 52, Zagreb 2004.

Svjetlo RijeËi br.256/257, Sarajevo, srpanj-kolovoz2004.

Stipe Nimac, Zbornik radova, Tijelo, sport i teologija,FranjevaËki samostan Gospe Lurdske, Zagreb 1988.

Biblija, Stvarnost, Zagreb 1968.

23

a postignuÊa

ljudska sreÊa,

Govoriti o piktogramu u kontekstupovijesti olimpijskih igara znaËipromiπljati uzajamnu povezanost i

odreenu uvjetovanost dviju razliËitihdisciplina: sporta i dizajna. UpravozahvaljujuÊi interdisciplinarnim odnosimamoguÊe je jasnije i kvalitetnijeprepoznavanje karakteristika odreenihdisciplina koje se razliËitom svrhovitoπÊunadopunjavaju.

Fenomen piktograma javlja se radi potrebeza komunikacijom, kao grafiËki simbolneposredne i univerzalne Ëitljivosti. Osnovniuvjet jest njegova korisnost, upotrebljivostforme, a karakteristika jednostavnorazumijevanje i Ëitljivost moguÊe bezprethodnog prouËavanja. Primjerice,matematiËki simboli plus (+) ili minus (-)nisu piktogrami, jer njihova ispravnainterpretacija pretpostavlja uËenje, odnosno,odreenu razinu znanja.

Piktogrami, dakle, ne smiju biti oblikovanipreviπe apstraktno ili pojednostavljeno, jer bise na taj naËin oteæalo njihovo razumijevanje.Takoer nije uputna njihova prevelikaopisnost i optereÊenost detaljima, kao πto jesluËaj bio na XIV. olimpijskim igrama 1948.u Londonu. Da bi se konaËno utvrdiosuvremeni sistem kreativno oblikovanogpiktograma u seriji trebalo je Ëekati XVIII.olimpijske igre u Tokiju 1964. godine, kadaje tim od tridesetak japanskih dizajnera na

Ëijem su Ëelu bili art-direktor MasaruKatzumie i grafiËki dizajner YoshiroYamashita postavio temelje nove vizualnelogike nakon Ëetiri godine iscrpnog rada.

Tokijski simboliTako znaËenje i utjecaj olimpijskih igara

postaje, heterogenoπÊu kultura i interesa,izazov i konkretan poligon za stvaranjeinternacionalno prihvatljivog vizualnogjezika. Dvadesetak tokijskih simbolakreiranih za razliËite sportske discipline (kaoi novi informativni znakovi), zbog svoje Êekvalitete i jasnog koncepta postati opÊeprihvaÊeni po cijelom svijetu kao temeljdaljnjeg razvitka piktograma na olimpijskimigrama. KarakteristiËno ukidanje nepotrebnihdetalja i pojednostavljenje forme iznosi u prviplan vrijednost samog grafiËkog dizajna, aukupna stilizacija naglaπava ono πto je usportu najvaænije - pokret.

Godine 1968. za Olimpijske igre uMeksiku, dizajnerski tim pod vodstvomManuela Villazóna i Mathiasa Goerlitza Ëinikorak dalje u pojednostavljenju ikoncentraciji informacije. Naime, umjestocjelovite figure sportaπa u pokretu kojiukazuje na odreenu sportsku disciplinu,pojavljuje se karakteristiËan detalj kojiupuÊuje na cjelinu. Primjerice, figuru veslaËazamijenit Êe stilizirani detalj vesla nadvodom, ili pak figuru maËevaoca - prikaz dva

prekriæena maËa. Na taj naËin postignuta je,jednostavno i Ëitljivo, veÊa zgusnutostinformacije. Oblikovanje piktograma naprincipu "jedan dio umjesto cjeline" ostajesjajnom poukom za kvalitetno promiπljanjedizajna joπ i danas.

"IkoniËki esperanto"Dobivene rezultate pojednostavljenja

forme (Tokio '64.) i koncentriranog prikazainformacije (Meksiko '68.), majstorski Êesublimirati i sistematizirati Otl Aicher,

24

Piktogram mora sadræavati karakteristike znaka, a neopisne ilustracije, mora biti neovisan o bilo kojoj kulturi,ali ujedno i razumljiv svakoj. Vizualna pravila morajupiktogram u sistemu znakova uËiniti lako Ëitljivim zasvaku osobu, bez obzira na stupanj njezina obrazovanja

Piπe Iva Breæanski

SPORT I DIZAJN

piktogramom Reci mi

25

tadaπnji direktor Visoke πkole za oblikovanjeu Ulmu. Njegov dizajn za XX. olimpijskeigre u Münchenu 1972. godine donosi novisustav promiπljenog pojednostavljenja isistematiËnosti u prikazu ljudskog tijela.Naime, umjesto dotada jednostavnogapstrahiranja lika sportaπa, Aicher predstavljanovi sistem kompozicije forme ljudskogtijela. Cilj je tog sistema prikazati bilo kojipokret ili sportsku disciplinu pomoÊu uvijekista Ëetiri grafiËka elementa: glave, trupa srukama, struka i nogu. Ovakvom sekompozicijom elemenata uspio stvoriti jasanvizualni jezik, suvremeno saæeta formulaoblikovanja - svojevrsni "ikoniËki esperanto".

ZahvaljujuÊi novom iskoraku i Ëvrstimpravilima koje je Aicher uspostavio, upravomünchenski sistem piktograma postat Êereferentna toËka ne samo za razumijevanjedaljnjeg razvoja dizajna igara, nego i dizajnau cijelosti. Tada je utvreno sljedeÊe:piktogram nuæno mora sadræavatikarakteristike znaka, a ne opisneilustracije; nadalje, piktogram mora bitineovisan o bilo kojoj kulturi, ali ujedno irazumljiv svakoj. Takoer, vizualnapravila moraju piktogram u sistemu znakovauËiniti lako Ëitljivim za svaku osobu, bezobzira na stupanj njezina obrazovanja.

U razdoblju od sljedeÊa dva desetljeÊa, odMünchena '72. do Barcelone '92., grafiËki se

dizajnuvelike razvija,a olimpijske igre i nadaljepredstavljaju jedan od velikihprotagonista tog razvoja. Reprezentativniprimjer stalnog doprinosa igara razvojudizajna jest razvitak suvremenog vizualnogidentiteta, odnosno, cjelovite osmiπljenostisustava logotipa, maskota i piktograma, kao istandardizacije njihovih aplikacija na vozila,informativne stupove, instalacije u ambijentui tome sliËno.

Dolazi i do novog, svjeæijeg naËinaoblikovanja - interpretativni, osobniji stildonosi nove estetske kvalitete. UnatoË teæemiπËitavanju, gledatelji/korisnici nove Êestilove s lakoÊom razumijevati bez potrebe zadoslovnom toËnosti, zahvaljujuÊi godinamatradicije i iskustva dekodiranja piktograma.

Nova je kvaliteta komunikacije na igramaposebno prepoznatljiva u ljepoti stila kojudonosi vizualni identitet XXV.olimpijskih igara u Barceloni1992. godine. Pod kreativnompalicom dizajnera JosepaMaríja Tríasa u svim jepiktogramima, kao i ulogotipu, vizualna poveznicaslobodni potez rukom kojidaje karakteristiËnu toplinu,otvorenost i komunikativnost ovompristupaËnijem, slobodnijem i kreativnoposebice uspjelom grafiËkom kodu.

Komunikacija modernog druπtva

Afirmacija identiteta i originalnosti naposeban je naËin postignuta uprepoznatljivom vizualnom identitetu XVII.

zimskiholimpijskih igara

u Lillehammeru1994. godine.

Sarah Rosenbaum i"DesignGruppen

'94." iz Oslainspiraciju su pronaπli

na stijenama norveπkeπpilje Rodoy drevnog

plemena Alstahaug, gdjegrubo urezan lik skijaπa

4000 godina prije Krista zorno svjedoËi osvijesti i potrebi vizualne komunikacijeËovjeka.

PutujuÊi od izoliranog fenomenaprethistorijskog crteæa kao izvora, moguÊe jeslijediti pojavu piktograma kao jezikasimbola, te njegovo stupnjevito oblikovanje uinformativan i sistematiËan komunikacijsko-vizualni kod. Glavni se dio ovog razvoja

prepoznaje u neposrednom odnosus povijeπÊu olimpijskihigara, gdje se krozsusret razliËitih jezika ikultura stvaralopoticajno okruæenje,kreativni izazov zaoblikovanje opÊeg,svima jednakorazumljivog vizualnog

jezika koji bi predstavljaouniverzalni naËinkomunikacije irazumijevanja. Sve doAtene 2004. godine inadalje, to Êe plodnointerdisciplinarnopoticanje olimpizma,sporta i dizajnaostvarivati kvalitetu

organizacije, olakπavatipokretljivost posjetitelja, ukazivati na

kulturu i osjeÊaj za estetiku grada i zemljeorganizatora, poput kakvog velikog scenarijakomunikacije modernog druπtva.

Visoko kinesko sportskoizaslanstvo na Ëelu s LijemZhijianom, predsjednikom

Svekineske sportske federacije(GAS), potpredsjednikom Kineskogolimpijskog odbora idopredsjednikom Organizacijskogodbora Olimpijskih igara Peking2008. (BOCOG) boravilo je krajemsvibnja u posjetu Hrvatskomolimpijskom odboru. PredsjednikHOO-a Zlatko Mateπa i Li Zhijanrazgovarali su o razmjeni struËnjakau pojedinim sportovima, pa je takodogovorena razmjena hrvatskihstruËnjaka u vaterpolu i rukometu te skineske strane u stolnom tenisu iskokovima u vodu, πto bipredstavljalo poËetak programarazmjene trenera. Li Zhijian, s kojimsmo razgovarali, je kao jedan odËelnih ljudi kineskog sporta bioimpresioniran Hrvatskom iZagrebom, kazavπi da je "hrvatskametropola iznimno Ëista, a Hrvatinadasve ljubazni".

• ©to je bio razlog vaπeg posjeta

Hrvatskoj i πto zemlja poput

Hrvatske moæe ponuditi sportskoj

velesili poput Kine?

- Najvaæniji dio mog posjeta jestsporazum s predsjednikom HOO-aZlatkom Mateπom o razmjeni trenera,a razgovarali smo i o moguÊnostimaza trening kineskih sportaπa uHrvatskoj i obratno. Taj sporazum jezapravo samo privremen jer Êemo sprijateljima iz HOO-a uskoro sklopitimnogo opseæniji, konaËni dogovor orazmjeni trenera, koji Êe obuhvaÊati

joπ neke sportove. Kina jest sportskavelesila, no to je i Hrvatska u nekimsportovima, pa oËito postoji potrebaza suradnjom i unaprjeivanjem.

Sportovi u kojima je Hrvatskanajbolja ili meu najboljima, poputrukometa ili vaterpola, u nas nisutoliko razvijeni i zato oËekujemobitan napredak kao posljedicubuduÊeg rada hrvatskih trenera u

Kini. Æelim naglasiti da naπasuradnja neÊe biti ograniËena samona rukomet i vaterpolo, nogomet jeiznimno jak u Hrvatskoj, a ja samosobno uæivao gledajuÊi vaπureprezentaciju na Svjetskomprvenstvu 1998.

Hrvatska je i koπarkaπka zemlja stoliko sjajnih igraËa, te vjerujem danam i vaπi koπarkaπki treneri moguuistinu pomoÊi. Naravno, suradnja Êebiti obostrana pa smo HOO-u

ponudili naπe vrhunske trenere i Ëitavznanstveno potpomognut sustav rada,primjerice u skokovima u vodu, uËemu je Kina neosporno najbolja nasvijetu. Moram naglasiti da samobiπao gotovo cijeli svijet, ali meHrvatska impresionirala ljepotom,ureenoπÊu i posebno obrazovanoπÊuljudi.

• Vi ste dopredsjednik

Organizacijskog odbora

Olimpijskih igara u Pekingu. Kako

Êe Olimpijske igre utjecati na Kinu

kao dræavu, a na koji Êe naËin

Ëinjenica da je Kina domaÊin

Olimpijskih igara promijeniti

olimpijski pokret?

- To je vrlo dobro i vaæno pitanje.Kina se posljednjih dvadesetakgodina umnogome promijenila,otvoreniji smo na svim razinama i

stekli smo mnogo prijatelja koji unaπoj zemlji uspjeπno posluju ilipredstavljaju svoju kulturu.Olimpijske igre u Pekingu otvorit Êeu potpunosti "vrata Kine" ostatkusvijeta, ali Êe jednako tako i KinezimoÊi upoznati druge kulture. Iako jeKina iznimno napredovalagospodarski i druπtveno, zbogpovijesnih razloga edukacijska razinastanovniπtva na nekim poljima nijeonakva kakvu bismo æeljeli, pa suOlimpijske igre velika prilika daKinezi nauËe mnogo o svijetu odsportaπa i gostiju koji Êe doÊi uPeking. Olimpijske igre u Pekinguiskoristit Êemo da svi Kinezi - odvrhunskih gospodarstvenika doobiËnih seljaka - imaju koristi naedukacijskoj razini od te svojevrsnecivilizacijske razmjene. Na drugojstrani, iako olimpijski pokret postojiviπe od stotinu godina, olimpijskeigre su samo dvaput odræane u Aziji iistoËnom svijetu, koji je time naodreen naËin zapostavljen.Olimpijske igre u Pekingu bit Êe napovijesnoj razini iznimno vaæne kaospona izmeu zapadnoga svijeta iIstoka, a nepobitno je da Êe iolimpijski pokret profitirati odËinjenice da se Igre odræavaju uzemlji s viπe od 1,3 milijardestanovnika. Nije tajna da postojebliske veze izmeu vrhunskogasporta i gospodarstva pa Êe najveÊimzapadnim tvrtkama Igre u PekingupomoÊi da shvate kako u Kini moguuloæiti svoj kapital i odliËnoposlovati.

26

Predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa i Li Zhijan razgovarali su o razmjeni struËnjaka u pojedinim sportovima, pa je takodogovorena razmjena hrvatskih struËnjaka u vaterpolu i rukometu a s kineske strane u stolnom tenisu i skokovima u

vodu, πto bi predstavljalo poËetak programa razmjene trenera

Piπe Robert ©alinoviÊ

Kina jest sportska velesila, no to je i Hrvatska

Li Zhijian, predsjednik Svekineske sportske federacije, u HOO-u

Sigurnost je jedan od najvaænijih ciljeva• Svijet je posljednjih godina postao popriπtem opÊeg rata protiv teror-izma, a olimpijske igre su uvijek jedna od najveÊih potencijalnih metaterorista. ©to organizatori Igara u Pekingu Ëine u pogledu sigurnosti?- Sigurnost je jedan od najvaænijih ciljeva Organizacijskog odbora Olimpijskihigara u Pekingu i problemu sigurnosti posveÊujemo najveÊu moguÊu paænju. Uime Organizacijskog odbora, uvjeren sam da Êe OI u Pekingu biti najsigurnijedosad, a za to postoji mnogo razloga. Prvo, od teroristiËkih napada na SAD2001. do poËetka Igara u Pekingu proÊi Êe sedam godina, a Kina je meuvre-

menu uspostavila kontakte s antiteroristiËkim sluæbama i agencijama πirom svi-jeta s kojima svakodnevno razmjenjujemo podatke o teroristiËkim aktivnostima.Uvjeravam vas da je Kina sposobna mobilizirati vrlo brojne i uËinkovite snagekoje bi se suprotstavile moguÊim teroristiËkim prijetnjama, a pritom ne mislimsamo na vojsku i policiju, nego i obiËne stanovnike Kine koji mogu iznimnopomoÊi. Mnogo smo nauËili od organizatora Igara u Ateni, s kojima smo i dalje ukonktaktu. NeÊemo æaliti ni truda niti novca da bi se svaki gost iz bilo kojedræave svijeta osjeÊao sigurno na Igrama. Bude li sigurnosni aspekt Igara budeiziskivao joπ novca, mi Êemo to uËiniti.

Li Zhijan i Zlatko Mateπa u dvorani Cibone

SAMOSTALNEIZLOÆBE2004. Samobor, Sam-Os, Croatia Osiguranje,Trg Kralja Tomisalva 6,Samobor : „Bube, Bubci iMakro kukci“

2005. Zagreb, PuËkootvoreno uËiliπte, Ulicagrada Vukovara 68:„Letezuje Gmiæulaju“

SKUPNE IZLOÆBE2004. Zagreb, Rijeka,Opatija, Split, Dubrovnik -putujuÊa izloæba najboljihnovinskih fotografija - 3fotografije

2005. Zagreb, Rijeka,Opatija, Split, Dubrovnik -putujuÊa izloæba najboljihnovinskih fotografija - 4 fotografije

2005. Zagreb, GalerijaBadrov, Skupna izloæba natemu: „Æivot ulice“

DamirSenËar

Roen je 22. travnja1971. u Zagrebu, akao fotoreporter radiu Hini od 1995.godine.Bio je jedan oddvojice hrvatskihfotoreportera koji suizvjeπÊivali sOlimpijskih igara uAteni 2004., anjegove su fotografijes OI objavljivane usvim hrvatskimtiskovinama.

dobitnik godiπnjenagrade HZSN-a zafotografski rad za2004. godinu

Sponzor HOO-a

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X GODINA 36 • BROJ 134 • RUJAN 2005.

Maks Leidinger u jednoj demonstraciji snage 1902. godine

Poticaj razvoju teπke atletikeVeÊi dio rukovodstva Hrvatskoga sokola spreËavao je razvoj hrvanja kaosamosvojne πportske grane, ali pobornici modernog hrvanja kaonatjecateljskog πporta nisu prihvaÊali argumente rukovodstva sokolskeorganizacije pa su povremeno dolazili u verbalne sukobe. Stoga su sezaljubljenici hrvanja oko 1903. poËeli pripremati za osnivanje samosvojnogteπkoatletskog kluba. To nije bilo jednostavno provesti. Valjalo je nabavitistrunjaËe, utege i unajmiti dvoranu, dakle pronaÊi novac za osiguranjeminimalnih uvjeta, potrebnih za vjeæbanje

OBLJETNICE

Piπe Branko Sviben

Prvi napis o modernom hrvanju u nas objavljen je u listuza πkolsku i druπtvenu gimnastiku - Gimnastika, koji jeizlazio u Zagrebu od 1890. do 1899. godine. U broju 8.

iz 1891. godine nalazimo Ëlanak Franje BuËara, koji opπirno istruËno opisuje starogrËki pentatlon. U tom viπeboju nastupa-lo se u utrci na jedan stadij (192 m), skoku udalj, bacanjudiska, bacanju koplja i hrvanju. Hrvanje je u Hrvatskoj krajemXIX. stoljeÊa bilo raπireno meu puËanstvom pa su se povre-meno odræavala nadmetanja, dakako u narodnim oblicimahrvanja. Pojavljuju se i razni artisti koji prilikom svojih nastu-pa pokazuju hrvaËke zahvate i organiziraju natjecanja u hrvan-ju, ne poπtujuÊi pri to ni pravila borbe narodnog niti modernoghrvanja.

Prvi hrvaËi ponikli su u Hrvatskom sokolu

Polovicom XIX. stoljeÊa u πkolama srediπnje i zapadne Eu-rope, pod utjecajem filantropistiËke pedagogije, hrvanje imasve vaænije mjesto u tjelesnom odgoju djece i omladine. U tovrijeme hrvanje se, uz srediπnju πportsku granu, gimnastiku,njegovalo i u brojnim europskim gimnastiËkim, zapravotjelovjeæbenim druπtvima. BuduÊi da je u Hrvatskoj dominiraosokolski gimnastiËki sustav, preuzet od »eha, u njemu su se uzgimnastiku i atletiku poËeli uËiti i odreeni hrvaËki zahvati.Kao rezultat djelovanja Hrvatskog sokola na razvoj hrvanja uHrvatskoj, 29. i 30. lipnja 1904. godine prireen je prvi javninastup hrvaËa u Zagrebu. Priredba je odræana u staroj streljaniu Tuπkancu, a sudjelovala su sokolska druπtva iz Zagreba,Varaædina i Ljubljane. U Ëlanku u Sokolu, godina IV., broj 1.od 15. sijeËnja 1905. godine, po opisu programa priredbemoæe se zakljuËiti da to nije bilo natjecanje u hrvanju, negosamo prikaz tehnike hrvanja i to na stiliziran naËin.

Osnivanje prvoga kluba

VeÊi dio rukovodstva Hrvatskoga sokola spreËavao jerazvoj hrvanja kao samosvojne πportske grane. Meutimpobornici modernog hrvanja kao natjecateljskog πporta nisuprihvaÊali argumente rukovodstva sokolske organizacije pa supovremeno dolazili u verbalne sukobe. Stoga su sezaljubljenici hrvanja oko 1903. godine poËeli pripremati zaosnivanje samosvojnog teπkoatletskog kluba. No to nije bilojednostavno provesti. Valjalo je nabaviti strunjaËe, utege za

dizanje tereta i unajmiti dvoranu, drugim rijeËima pronaÊi no-vac za osiguranje minimalnih uvjeta, potrebnih za vjeæbanje.To je u ono vrijeme bilo iznimno teπko.

Na programu prve velike srednjoπkolske sveËanosti, 1905.godine, na kojoj su sudjelovale sve zagrebaËke πkole, hrvanjeje bilo jedna od najzanimljivijih toËaka. Kod hrvanja sudjelo-valo je 12 hrvaËa dakle πest parova, a postupalo se ovako.Najprije budu poredani hrvaËi po veliËini i po prilici pojakosti u dva odjela, izmeu jednakih odluËio je ædrijeb tko Êes kim hrvati.1 Cilj je bio baciti protivnika na tlo, tako da bilokojim gornjim dijelom tijela, iznad pojasa, dodirne tlo. Kra-jem iste godine doπlo je do osnivanja prvog teπkoatletskogkluba u Zagrebu pod nazivom Atlas. U to vrijeme bilo je uo-biËajeno da se u jednom klubu njeguju hrvanje i dizanje tere-ta, te ostale srodne aktivnosti vezane uz razvoj snage, pa je nji-hov naziv bio: teπkoatletski.

Djelovanje Maksa Leidingera

Inicijator i glavni pokretaË za osnutak TAK Atlasa bio jeMaks Leidinger koji je osnovnu obuku hrvanja zapoËeo uHrvatskom sokolu u Zagrebu, a usavrπio ju u Brnu. On je1901. godine otiπao na sluæenje rezervnog vojnog roka na os-am tjedana. Poslije vojske ostao je æivjeti u Brnu tri godine,gdje je trenirao u jednom teπkoatletskom klubu. U Brnu su zavrijeme Leidingerovog boravka djelovala tri teπkoatletskakluba. Uz Ëesta natjecanja, bio je u prilici temeljito svladatitehniku i taktiku tog πporta. Leidinger je imao iznimnu sreÊujer mu je trener bio Njemac Gustav Fryestensky, europskiprvak 1903. godine. Vrativπi se iz Brna 1904. godine, MaksLeidinger je vlastitim sredstvima nabavio strunjaËu, rekvizitei druge dijelove opreme. Okupio je mladiÊe koje je upoznao uHrvatskom sokolu i zapoËeo je s treninzima.

On je o tome ispriËao: Vratio sam se godine 1904. i nastaviovjeæbanje u Hrvatskom sokolu, no tamo to nisu dozvolili, jer suse dræali starih sokolskih tradicija. No ja nisam mirovao. Os-novao sam teπkoatletski klub Atlas i okupio dosta Ëlanova. Izsvoga dæepa sam prije toga nabavio Ëetiri æonglir bombe. Sva-ka je imala 12 kilograma, jednu osovinu s buÊicama od 54kile, jednu obiËnu buËicu od 38 kila i jednu osovinu skotaËima. To je pet kotaËa na svakoj strani, svega 10 kotaËa,koji su zajedno s osovinom teπki 128 kila. Bio sam pretplaÊen

2

STO GODINA ©PORTSKOG HRVANJA U HRVATSKOJ

3

Teπko atletska priredba iza zgrade Hrvatskog sokolau lipnju 1908. godine

na Ëasopis Sportzeitung pa sam takomogao pratiti sportska zbivanja uAustro-Ugarskoj. Tako sam doznaoda se strunjaËa 5x5 metara moæenabaviti u Bavarskoj i kupio sam jeza svoj novac. Nisam bio ni najman-je bogat, ali toliko sam volio hrvanjeda sam sve svoje uπtede davao zasportske rekvizite, koje su se kupo-vale na otplatu. U Atlasu je bilo 18Ëlanova. MjeseËna Ëlanarina bila je1 kruna. 2

Joπ prije toga Leidinger je pokren-uo postupak donoπenja pravila klubakoja su nadleæna tijela odobrila 22.prosinca 1905. godine. Zahtjev zaodobrenje pravila potpisali su, uzMaksa Ledingera, Eduard Lanka i dr.Ljudevit Hnoj. Kao svrha osnivanjakluba navedeno je: JaËanje tijela i unapreivanje teusavrπavanje tjelesne snage. Svrha se postizava: 1. izvaa-njem atletskih vjeæba, 2. prireivanjem raznih gombalaËkih inagradnih vjeæba, 3. prireivanjem nagradnih hrvanja, 4. go-jenjem raznih inih svrsi kluba sluæeÊih sportova, 5. skupnimzabavnim sastancima i izletima.3

Javni nastupi TAK AtlasaTeπkoatletski klub Atlas je na poËetku imao 18 aktivnih

Ëlanova. Najpoznatiji uz Leidingera bili su Joco VrbaniÊ,Samuel ©terk - KubiËek, Tomo BoroveËki, Ivan Fajer, IvanMikleniÊ i Vlado Grahovac. TAK Atlas je djelovao sve dopoËetka I. svjetskog rata, no o toj aktivnosti nije ostala upotre-bljiva dokumentacija. Klub je odræao nekoliko javnih nastupa.Posebno su zapaæene dvije priredbe o kojima postoje i novin-ski zapisi. Jednu je organizirao TAK Atlas, samostalno, 19.svibnja 1907. godine u Maksimiru, a drugu zajedno sHrvatskim sokolom u lipnju 1908., na prostoru iza Sokolane ukorist gradnje sanatorija za tuberkulozu na Brestovcu. Prired-ba je bila vrlo dobro posjeÊena. Na onoj u Maksimiru nastupilisu Maks Leidinger i Joco VrbaniÊ. Bio je to prvi javni hrvaËkinastup u Zagrebu. Bile su to propagandne priredbe sliËne oni-

ma πto su ih u to vrijeme odræavaliprofesionalni teπkoatletiËari. Bilo jetu dizanja tereta, æongliranje æeljezn-im utezima, dizanja i dobacivanjateπkih predmeta i dakako hrvanja.Ovi nastupi su pobudili zanimanjegraanstva i bile su daljnji poticajrazvoju teπke atletike u nas.

Matoπev napis o hrvanju

Nastup hrvaËa na priredbi izaSokolane u lipnju 1908. godine in-spirirao je knjiæevnika Antuna Gusta-va Matoπa za opÊi hvalospjev πportu:Zato treba πportove dizati svomsnagom. ©port naπem svijetu u krvileæi, samo treba poËeti, a ne mirovati.Evo prije nekoliko dana vidjesmo,kako se dva naπa amateura djelomiceuspjeπno uhvatiπe u koπtac s profe-

sionalnim svjetskim hrvaËima. Gospodin Joco VrbaniÊ oborioje u nedjelju treniranog crnca, a gospodin Kralj, zagrebaËkimesarski pomoÊnik, pokazao nam je u hrvanju tijelo klasiËneljepote, prekrasna uda kao u boraca u galeriji Uffizi i kao uDiskobola u Louvru. HA©K je uËinio u omladini krasanpoËetak i moramo svojskom propagandom pomagati naπSokol i iÊi na ruku svim pokuπajima da se ojaËa i da otvrdnenaπe tijelo, jer πportovima neÊemo samo diÊi zdravlje fiziËko,veÊ i zdravlje moralno po onoj: U zdravom tijelu zdrava duπa.©portovi nisu toliko vaæni svojim rezultatima fiziËkim, kolikomoralnom disciplinom, disciplinom volje i vjeæbanjem volje,πto je potrebno kod svakog trenaæa, kod svakog metodiËkogπporta. 4

1 Sokol, Zagreb, br. 7, 1905.

2 Almanah teπkoatletskog saveza Hrvatske, Zagreb, 1961., str. 111.

3 Radan, Æivko: Zbirka pravila gimnastiËkih i sportskih organizacija od1861. do 1914. u Arhivu Hrvatske, Povijest sporta, Zagreb, 1974, br.16.,

str. 1479.

4 Matoπ, A: ZagrebaËko pismo, Umjetnost i πport, br. 1, 7. XI. 1912.

Maks

Leidinger

snimljen

1900. godine

Piπe Iva Siber

Hrvatskom akrobatskom rock and rollu je dano veliko priznanje jer mu je dodijeljenaorganizacija Svjetskog omladinskog kupa i Europskog B kupa. Natjecanja Êe se odræatiu Sisku 1. listopada ove godine

AKROBATSKI ROCK AND ROLL

NOVI ©PORTOVI

R'n'R kao naËin æivota

4

Akrobatski rock and roll je πportski ples koji objedinjujeplesnu umjetnost, rock and roll glazbu i elemente akro-batike. Nastao je u Europi polovicom 70-ih godina

proπlog stoljeÊa. Brzo se proπirio po svijetu πto je 1984. godinerezultiralo osnivanjem Meunarodne rock and roll federacije.Iste godine Domagoj ©timac i Zrinka JuriÊ osnovali su plesnusekciju rock and rolla u sklopu prosvjetnog druπtva Slovenskidom u Zagrebu.

Sekcija KUD Joæa VlahoviÊNekako u isto vrijeme, uz postojeÊe plesne sekcije, rock and

roll sekciju osnovalo je i Kulturno umjetniËko druπtvo JoæaVlahoviÊ u Zagrebu. Obje sekcije nastupile su na VII. plesnojsmotri grada Zagreba 1984. godine. Plesna sekcija KUD JoæaVlahoviÊ izvela je masovnu koreografiju rock and rolla. Premaocjeni æirija taj je nastup negativno ocijenjen. Nastup rock androll sekcije Domagoja ©timca i Zrinke JuriÊ bio je uspjeπan. Na-stupili su Jadranko PetroviÊ i SunËana Saks GojiÊ, Kreπimir Bo-snar i Dolores Adæem i Domagoj ©timac i Zrinka JuriÊ.

Iste, 1984. godine, sekcije KUDJoæa VlahoviÊ organizirale su revi-jalne nastupe u trajanju od 60 do 90minuta. Uz orkestar harmonika, pje-vaËki mjeπoviti zbor, plesnu sekcijustandardnih i latinoameriËkih pleso-va, izvoen je i rock and roll. Prili-kom prvih revijalnih nastupa u do-movima umirovljenika, zdravstve-nim centrima i πkolama, veÊinom sunastupali mlai Ëlanove sekcija.

Prvi treneri

Daljnje djelovanje rock and rollsekcije traæilo je sve viπe znanja iusavrπavanja. Plesna sekcija je me-u sobom izabrala voditelja, a po-duku su davali i treneri iz Studentskog plesnog kluba Kasino izLjubljane. Prvi voditelji rock and roll sekcije bili su Domagoj©timac i Kreπimir Bosnar. U javnosti se joπ nije moglo stvoritiuvjerenje da rock and roll ne spada u plesno podruËje πportskoglatinoameriËkog plesa nego je specifikum za sebe. BuduÊi da u tovrijeme u Hrvatskoj nije joπ formiran savez, plesna natjecanja uZagrebu ocjenjivali su slovenski suci. U prosincu 1985. godinejedan plesni par sekcije rock and rolla æelio je nastupiti na dræa-vnom prvenstvu u Ljubljani. Da bi to ostvario, par se moraouËlaniti u Plesni savez Slovenije. U æelji da prikupe novac kojimbi unaprijedili rad u sekciji, prihvaÊen je prijedlog Jadranka Pe-troviÊa da uvedu teËaj rock and rolla koji bi vodili Ëlanovi sekci-je. Interes je bio velik. Od skupljenog novca sekcija je kupila ma-terijal za prve dresove. Saπio ih je salon Monika u Ljubljani.

Prvi kvalifikacijski turnir

U povodu odræavanja Univerzijade u Zagrebu, 8. srpnja 1987.godine KUD Joæa VlahoviÊ je priredio nastup svojih sekcija.Meu ostalim je nastupilo i πest parova u akrobatskom rock androllu. BuduÊi da po pravilima Plesnog saveza Slovenije svakiËlan tog saveza mora organizirati kvalifikacijski turnir, on je or-ganiziran 23. travnja 1988. u maloj dvorani Doma sportova. Na-stupilo je devet parova. Bio je to ujedno i prvi kvalifikacijskiturnir akrobatskog rock and rolla u Republici Hrvatskoj. Glavniorganizator turnira bio je Kreπimir Bosnar.

Akrobatski rock and roll klub Z&DBraËni par Domagoj ©timac i Zrinka JuriÊ nastavili su svoj æi-

votni put u Sisku, gdje su vodili teËajeve akrobatskog rock androlla. Nakon πto su struËno osposobili Ëlanstvo osnovali su1988. samostalni rock and roll klub, nazvavπi ga prema inicija-lima svojih imena: Z&D. Od poËetka djelovanja, Akrobatskirock and roll klub Z&D okupljao je mladeæ u dobi od 15 do 20godina. Oni ne samo da su voljeli sluπati rock and roll glazbu,

nego su rock and roll shvatili kaokult, odnosno naËin æivota. Od takvihËlanova, mahom entuzijasta, izrastaoje klub koji okuplja parove svih uzra-sta i kategorija koji danas iza sebeimaju viπegodiπnje iskustvo i zapaæe-ne rezultate. Akrobatski rock and rollklub Z&D je 1992. godine ostvarioprvi naπ veliki meunarodni uspjeh utoj πportskoj grani. Bilo je to 10. mje-sto Tanje StojanoviÊ i Daria Geca naSvjetskom omladinskom prvenstvu uLyonu.

Prvi naslov dræavnih prvaka

PlesaËi Kreπimir Bosnar i Ita Ko-vaË su pod pokroviteljstvom poduze-

Êa Tuing 1989. osnovali Rock and roll klub Zagreb Tuing. »la-novi tog kluba postigli su vrhunske rezultate na brojnim natje-canjima. Nije bilo gotovo ni jednog turnira s kojega se paroviRock and roll kluba Zagreb Tuing nisu vratili s barem jednommedaljom. Posebno vrijedan uspjeh bilo je osvajanje naslovadræavnih prvaka bivπe Jugoslavije 1989. i 1990. godine. Rockand roll klub Zagreb Tuing organizator je i brojnih turnira uakrobatskom rock and rollu, pa je tako zajedno s Hrvatskimrock and roll savezom 17. listopada 1992. godine organizirao iprvo prvenstvo Republike Hrvatske. PlesaËi Jadranko PetroviÊi Lidija Boπanec su u Zagrebu 1. lipnja 1990. osnovali Rock androll klub Limbo. Parovi tog kluba natjecali su se na brojnim do-maÊim i inozemnim turnirima. Postigli su i nekoliko zapaæenihrezultata. Tako su na Svjetskom omladinskom prvenstvu u

5

Francuskoj 1992. godine ukategoriji mlaih omladina-ca osvojili 18. mjesto, a ukategoriji starijih omladina-ca 18. i 43. mjesto. Godine1984. osnovan je i Plesniklub Split. U samom poËe-tku klub je njegovao sport-ski ples, standardni i latino-ameriËki, akrobatski rockand roll i druπtveni ples. Svremenom, djelatnost klubaproπirila se i na “show dan-ce” te na organizirani rad sdjecom i mladeæi svih uzra-sta. Posebno treba spomenu-ti da su Ëlanovi tog klubaSlavica PiljanoviÊ i Igor Vr-goË prvi put predstavljaliHrvatsku na Svjetskom prvenstvu u BeËu u studenom 1991. go-dine, gdje su osvojili 23. mjesto.

Osnivanje Hrvatskog rock and roll saveza

Hrvatski rock and roll savez osnovan je u Zagrebu 28. stude-noga 1991 godine. Tri mjeseca kasnije, 20. oæujka 1992., Savezje primljen u Ëlanstvo Svjetske rock and roll konfederacije -World Rock and Roll Comfederation (WRRC). Od 1992. redo-vito se odræavaju dræavna prvenstva. Prvo dræavno prvenstvoodræano je u Zagrebu 17. listopada 1992. godine. Tada su u Hr-vatskoj bila registrirana samo tri kluba i to Rock and roll klubZagreb Tuing, Akrobatski rock and roll klub Z&D i Plesni klubSplit. U najviπoj “A” kategoriji prvo mjesto osvojili su SlavicaPiljanoviÊ i Igor VrgoË iz Splita, u “B” kategoriji prvaci su biliJadranka BajËiÊ i Damir MilkoviÊ iz Zagreba, u “C” kategorijiDiana Petan i Tomislav KristiËeviÊ iz Zagreba. U konkurencijistarijih omladinaca prvi su bili Tanja StojanoviÊ i Dario Gec iz

Siska, a kod mlaih omladinaca Martina JovanoviÊ i RobertRonËeviÊ iz Zagreba.

Iste godine hrvatska omladinska reprezentacija nastupila jeprvi put na Svjetskom prvenstvu u Lyonu. U konkurenciji pio-nira nastupali su Martina JovanoviÊ i Robert RonËeviÊ, a u kon-kurenciji omladinaca Ëetiri para: Tanja StojanoviÊ i Dario Gec,Petra MilaπinËiÊ i Miroslav PopoviÊ, Vlatka »vrljak i Dario©argaË i Lidija »vrljak i Tomislav KoπutiÊ. Trener reprezenta-cije bio je Domagoj ©timac.

Osnivanje novih klubova

U Sisku je 4. listopada 1992. godine odræan sudaËki seminargdje su bila utvrena nova pravila suenja prema pravilimaSvjetske rock and roll konfederacije. Na skupπtini Hrvatskogrock and roll saveza 1993. godine u Ëlanstvo su primljena Ëeti-ri nova kluba. To su bili klubovi Flash i High School iz Zagre-ba i klubovi S&I i Elvis iz Splita. U Hrvatskoj je tada bilo re-gistrirano osam klubova. Godine 1994. donesena je odluka dase kategorija mlai omladinci podijeli na kategorije mlaiomladinci 1 (MJ1) i mlai omladinci 2 (MJ2). Prvih 20 parovas rang-liste Ëinili su kategoriju MJ1, a ostali su parovi plesali ukategoriji MJ2. Iste je godine “A” paru Tini ©ram i TomislavuMatacunu odobreno sudjelovanje na masters turniru u Lyonu.

Prvi Kup Republike Hrvatske u akrobatskom rock and rolluodræan je 28. sijeËnja 1995. godine u organizaciji ARRK High

School iz Zagreba. Iste godineDuπko PopoviÊ je zamijenioKreπimira Bosnara na mjestutajnika Hrvatskog rock androll saveza. Te godine ostva-ren je u Belgiji najbolji rezul-tat na europskim omladinskimprvenstvima, gdje su tituludrugoplasiranih osvojili Mar-tina »olak i Neven IviÊ iz Za-greba.

Danas u Hrvatskoj djeluju:©portski plesni klub Buba(Zagreb), Rock and roll klubDubrava (Zagreb), ©portskiplesni klub Noa (Split), Akro-batski rock and roll klub Pan-da (Zagreb), ©portski akrobat-ski rock and roll klub Pegaz(Slavonski Brod), ©portskiakrobatski rock and roll klubPetrinja, Rock and roll klubGimnazija (Zagreb), ©portskiplesni klub Top Dance (Sla-vonski Brod), Akrobatski rock

and roll klub Vega (Velika Gorica) i Akrobatski rock and rollklub Z&D (Sisak).

Ove su godine na Europskom omladinskom prvenstvu u Au-striji u kategoriji mlaih omladinaca Larisa Gomaz i DeanTeπiÊ osvojili drugo mjesto. Na Europskom kupu u Mariboru u“B” kategoriji prvo mjesto osvojili su Kristina PiπkoviÊ i SilvioGolubiÊ, a drugo je mjesto pripalo Petri NedeliÊ i Mariju Juki-Êu. Hrvatski rock and roll ima i finaliste u najjaËoj seniorskoj“A” kategoriji, a to su Dinka LeliÊ - Tomislav Matacun i IvanaMihaliÊ - Neven IviÊ.

NajveÊi uspjeh koji su postigli hrvatski plesaËi akrobatskogrock and rolla je drugo mjesto na Europskom prvenstvu zaomladince 1998. godine. Hrvatskom akrobatskom rock and rol-lu je dano veliko priznanje jer mu je dodijeljena organizacijaSvjetskog omladinskog kupa i Europskog B kupa. NatjecanjaÊe se odræati u Sisku 1. listopada ove godine.

6

Baloni iznad ZagrebaZrakoplovne djelatnosti krajem XIX. stoljeÊa ponukale su mlade ZagrepËane naizrade papirnatih balona na kojima je bilo priËvrπÊeno malo loæiπte πto je grijalozrak u kupoli. Tijekom rujna 1894. godine nad Zagrebom su se pojavili brojni takvileteÊi objekti. Dnevni je tisak prenio stav gradskih vlasti da se ta pojava zabrani -postojala je, naime, moguÊnost da balonËiÊi izazovu poæar, jer je veÊina kuÊa bilaprekrivena slamom

PO»ECI ZRAKOPLOVSTVA U HRVATSKOJ

Piπe Zdenko Jureπa

PoËeci zrakoplovstva u Hrvatskoj vezani su uzbalonstvo. Letenje balonima punjenim toplimzrakom, a kasnije plinom, poËelo je 1. oæujka

1784. godine, kada je ZagrepËanin Franjo Domin (1754.- 1819.) obavio prvi pokusni let balonom.

U dokumentima vezanim uz njemaËko kazaliπte u Za-grebu i tadaπnjeg hrvatskog bana Franju Balassa spom-inje se Krsto MazaroviÊ iz Boke Kotorske koji jenavodno letio balonom 15. prosinca 1789. godine.Meutim, podrobnija istraæivanja nisu potvrdila istini-tost toga dogaaja.

Grego KraπkoviÊ iz Baranje, nazvan "KrilatiÊ", uzdi-gao se 1811. godine balonom u Budimpeπti i Poæunu(danaπnjoj Bratislavi) uz nazoËnost brojne publike.

Napokon, 1845. godine ZagrepËani su vidjeli prvi letbalonom punjenim toplim zrakom. Nijemac JosephWibmperger uzdigao se balonom na ©alati i sretno seprizemljio kod Donje Lomnice u Turopolju. O tom do-gaaju postoje brojni dokazi koji su rezultat temeljitogistraæivanja poznatog πportskog djelatnika FranjeBuËara. Ovaj let ima viπestruko znaËenje, jer je to prvirekord u preletu balonom u Hrvatskoj. Ta je disciplinakasnije uvedena u natjecanja pilota balona.

Hrabri Giachomo Merighi

Sve do 1889. godine u Zagrebu i Hrvatskoj nije bilozrakoplovnih dogaaja. Te je godine u Zagreb stigaoGiachomo Merighi iz Bologne, koji se do tada 162 pu-ta uzdigao balonom. On je umjesto koπare podno kupoleimao samo trapez, na kojem je za leta izvodio gimnas-tiËke vjeæbe. Merighi je prvu predstavu izveo 15. rujna1889. godine. Prigodom jednog drugog leta kupolu jezahvatio poæar, jer je ispod nje imao loæiπte za zagrija-vanje zraka. Meutim, izuzetno hrabar Merighi se uspiospasiti, a zagrebaËka vlast mu je nabavila novi balon simenom "Zagreb". Prema nekim izvorima novi balon jekupljen u inozemstvu, a prema drugim su ga saπile za-grebaËke πvelje. Merighi je te godine nastupio i uVaraædinu, Karlovcu, Splitu, Zadru i Vukovaru.

Merighijeve predstave su uvjetovale i druga dogaan-ja. Zrakoplovne djelatnosti u Zagrebu ponukale sumlade ZagrepËane na izrade papirnatih balona na koji-ma je bilo priËvrπÊeno malo loæiπte πto je grijalo zrak ukupoli. Tijekom rujna 1894. godine nad Zagrebom su sepojavili brojni takvi leteÊi objekti. Dnevni je tisak pre-nio stav gradskih vlasti da se ta pojava zabrani - posto-jala je, naime, moguÊnost da balonËiÊi izazovu poæar,jer je veÊina kuÊa bila prekrivena slamom.

U Felikasdorfu pokraj BeËkog Novog Mjesta 30. VIII. 1894. godine, pri punjenju plinom, popustilesu veze s tlom pa se balon poËeo uzdizati. U koπaribalona bio je natporuËnik ZagrepËanin Dvorπek. Balon

Posada“Turula” prije uzleta 4. VI. 1906.

7

je, noπen zraËnim strujama, poletio prema istoku i sret-no se prizemljio blizu Æupanje.

U Zagrebu je 26. lipnja 1899. godine Merighi uzletiopo loπim vremenskim prilikama i uspjeπno se prizemljiokod Graza u Austriji. Istoga dana je ponovo uzletio inavodno nestao u olujnoj stihiji.

Pojava balona "Turul", posuenog od aerokluba uBudimpeπti, u Zagrebu bila je velika zrakoplovna pred-stava koju je promatralo mnogo graana. Njegovi uzletisu imali i natjecateljskih osobina: prelet, postignutavisina i trajanje leta. Novost je bila i jedan let noÊu.

©est sati i 180 kilometara

Prvi let balonom "Turul" obavljen je 2. travnja 1905.godine s danaπnjeg MaæuraniÊeva trga iza zgrade Kola,pred oko 5000 gledatelja. Poslije poduæih priprema u10.30 sati poËelo je uzdizanje balona punjenog plinomiz gradske plinare. »lanovi posade su bili: zrakoplovninatporuËnik Johan Miki Mansbarth, koji je bio iskusnipilot balona sa pedeset uzleta, i topniËki natporuËnikAleksandar Kral. Posadi su se pridruæili putnici JulijeRudoviÊ i Viktor Kafka koji su pokrili troπkove leta uiznosu 150 forinti. Balon noπen zraËnim strujama prele-tio je Novi Marof i Varaædin, a let je zavrπen kodmaarskog mjesta Visont Görgetek u 16.30 sati. Balonje kasnije prevezen u Zagreb. Prelet je trajao πest sati, abalon je preπao 180 kilometara. Bio je to tada rekordnirezultat u hrvatskoj zrakoplovnoj povijesti.

Pojava Merighija i balona "Turul" u Zagrebu, ali idruga takva dogaanja u svijetu pridonijeli su da jedanzagrebaËki dnevnik 20. listopada 1905. godine objavivijest da se u Zagrebu sprema osnivanje aerokluba.

Meutim, to Êe se ostvariti tek 1924. godine. U Parizuje od 12. do 14. listopada 1905. godine odræana osni-vaËka skupπtina Meunarodne zrakoplovne federacije(FAI), Ëime je uspostavljena regulativa u πportskomzrakoplovstvu glede odræavanja natjecanja i postizanjate priznavanja rekorda. U poËetku, priznate su πportskedjelatnosti s balonima, zraËnim brodovima i avionima.OsnivaËi su bili, uz Aeroklub Francuske, πest europskihaeroklubova i SAD.

Iako je proπlo pet godina od roenja avijacije odnos-no epohalnog pothvata braÊe Wright, inæenjer SlavoljubPenkala je na vojnom vjeæbaliπtu u zagrebaËkom»rnomercu prvi pokuπao letjeti avionom. U to vrijemeobavljen je i let balonom "Excelsior". Prvi je uzlet bio12. svibnja 1910., a dva dana kasnije poletio je i drugiput s putnicima Æelimirom MaæuraniÊem i MilivojemJambriπekom. Poslije nekoliko sati leta prizemljili su sena livadu kod Komorskih Moravica. TreÊi, posljednjilet "Excelsiora" od Zagreba do Varaædina obavljen je21. kolovoza 1910. godine. Uz pilota kapetana Hoffory-ja u balonu su bila joπ tri putnika.

Te 1910. godine zabiljeæen je joπ jedan let balonomkoji se prizemljio pokraj πume u Grabovici. PeteroËlanaposada poletjela je iz Leipziga 20. lipnja 1910., a slet-jela dan kasnije u Hrvatskoj.

Bili su to posljednji letovi balonom poËetkom XX.stoljeÊa na podruËju Hrvatske. Dogaanja oko avijacijei pojava drugih zrakoplovnih djelatnosti potpuno je is-tisnula balone s hrvatske zrakoplovne scene. Nakon po-la stoljeÊa, pojavili su se tehnoloπki neusporedivosavrπeniji baloni s iskusnim i educiranim pilotima, kojisu sudjelovali na brojnim meunarodnim natjecanjima.

Uzlet “Turula” 4. lipnja 1906. godine

8

Milivoj RadoviÊ - umjetnik i πportaπOd 1954. do 1962. godine RadoviÊ je radio kao profesionalni operni pjevaË uNovom Sadu, Skopju, Osijeku i Sarajevu. Od 1928. do 1933. intenzivno se baviotenisom, sa 14 godina poËeo je klizati, a sa 16 upravljati motociklom. Jedan je odprvih skijaπa koji su 1931. poËeli skijati na planinama kod Slavonske Orahovice.Bavio se i nogometom, sanjkanjem, konjiËkim πportom i stolnim tenisom. U jesen1931. godine proπao je prvu poduku u maËevanju u kojem je proveo 30 godina

Biografije

Piπe Zdenko JajËeviÊ

Devedesetgodiπnjica roenja svestranog πportaπa i πportskog djelatnika

Milivoj RadoviÊ roen je u novoj Bukovici kod Vi-rovitice, 22. veljaËe 1915. godine. Njegov otacMatija bio je opÊinski blagajnik. Roditelji majke

Josipe Vitrisal doselili su se iz Moravske. Osnovnu πkoluzavrπio je u KlokoËevcima i ©ljivoπevcima kod Donjeg Mi-holjca, a gimnaziju u Slavonskoj Poæegi i Zagrebu. Poljo-privredni fakultet u Zagrebu zavrπio je 1939. godine. Na-kon II. svjetskog rata radio je kao agronom u poljoprivre-dnim dobrima Zdenci kod Slavonske Orahovice i Petlovackod Belog Manastira. Od 1949. do 1954. godine na raznimje duænostima kao agronom u Zagrebu. Bio je referent Mi-nistarstva dræavnih dobara, upravitelj ekonomije Katran,agronom Agro-ekoloπkog instituta, te poljoprivredni refe-rent opÊine Treπnjevka.

©portaπ - operni pjevaË i skladatelj

Nakon poloæene velike mature 1933., dvije godine je uËiosolo pjevanje u Glazbenom zavodu u Zagrebu kod DarkaVuπkoviÊa. Poslije 1945. godine je nastavio s uËenjem solopjevanja kod Zlatka ©ira. Nakon tri godine rada poloæio jeaudiciju u operi Hrvatskog narodnog kazaliπta u Zagrebu, teje u jesen 1953. godine debitirao u ulozi toreadora Escamil-la u Bizetovoj operi Carmen. Od 1954. do 1962. godine ra-dio je kao profesionalni operni pjevaË u Novom Sadu, Sko-pju, Osijeku i Sarajevu. Tijekom devet opernih sezona, kaooperni solist pjevao je u 26 uloga dramskog baritona, meukojima se istiËu: Jago, Scarpia,Igor, Marcello, Alfio, Telramund,Amonasto, Gerard i dr. BuduÊi daje imao glas velikog opsega pjevaoje i uloge lirskih baritona: Onjegin,Germont i Renato. Od jeseni 1962.postao je Ëlan mjeπovitog zbora Ra-dio-televizije Zagreb, gdje ostajedo umirovljenja 1977. godine.Komponirao je desetak napjeva zakoje je napisao i tekstove. Kao skla-datelj komponirao je πezdesetakpjesama i koraËnica. Napisao je petpjesama na temu πporta. Prepjevaoje na hrvatski jezik stihove prveolimpijske himne, napisane za I.olimpijske igre u Ateni 1896. godi-ne. Ta je skladba otpjevana uz pra-tnju orkestra na otvaranju XIV.zimskih olimpijskih igara 1984. uSarajevu.

Svestrani πportaπ

Od 1928. do 1933. godine Milivoj RadoviÊ se intenzivnobavio tenisom. S Vlastom Gostiπom bio je srednjoπkolskiprvak Jugoslavije u mjeπovitim parovima 1932. Sa 14 go-dina poËeo je klizati, a sa 16 upravljati motociklom. Jedanje od prvih skijaπa koji su 1931. poËeli skijati na planina-ma kod Slavonske Orahovice. Bavio se i nogometom, sanj-kanjem, konjiËkim πportom i stolnim tenisom. U jesen1931. godine proπao je prvu poduku u maËevanju u kojemje proveo 30 godina.

Najbolji u maËevanju

U H©K Concordia doveo ga je Milovan ∆ika, tadaπnjidræavni prvak u floretu, a prvi trener maËevanja bio mu jeOttokar Schulz. Kasnije su ga trenirali Francesco Tirelli iStjepan Kerec. Na omladinskom dræavnom prvenstvu1934. godine prvi je u sablji, drugi u maËu, a Ëetvrti u flo-retu. Godinu kasnije na istom natjecanju prvi je u floretu, aËetvrti u maËu. Od 1935. godine Ëlan je ZagrebaËkog ma-ËevalaËkog kluba. Na dræavnom prvenstvu 1936. bio je tre-Êi u sablji, pa je izborio nastup na XI. olimpijskim igramau Berlinu. U maËevalaËkoj reprezentaciji u disciplini sa-blja nastupao je od 1934. do 1950. godine. U sustavu grad-ske, banovinske, republiËke i jugoslavenske maËevalaËkereprezentacije nastupao je na turnirima u Austriji, »ehoslo-vaËkoj, Francuskoj, Italiji, Maarskoj, NjemaËkoj i Tur-

TromeË maËevalaËkih gradskih reprezentacijaZagreba, Beograda i Ljubljane 1949. u Zagrebu.Milivoj RadoviÊ je oznaËen krugom

9

skoj. NajveÊi pojedinaËni uspjeh u inozemstvuje drugo mjesto u sablji, koje je ostvario nameunarodnom prvenstvu Austrije u BeËu1950. godine. Kao aktivni natjecatelj poslje-dnji je put nastupio na dræavnom prvenstvu1954. godine.

Sudio je na omladinskom prvenstvu svi-jeta u Cremoni 1953. godine. Od 1947. bioje Ëlan Akademskog maËevalaËkog klubaMladost, a od 1949. godine Ëlan je MKLokomotiva s kojom je osvojio ekipno dr-æavno prvenstvo 1951./1952. i 1954. usablji, a 1948., 1950. i 1952. bio je poje-dinaËno drugi u sablji. U tom je klububio trener u razdoblju od 1949. do 1954.i od 1963. do 1974. godine. ©ezdesetih godina u Za-grebu je neko vrijeme organizirao proizvodnju maËevala-Ëkih rekvizita. Poslije II. svjetskog rata istaknuo se radeÊi ikao πportski djelatnik u MaËevalaËkom savezu Hrvatske iJugoslavije.

PublicistiËka djelatnost

U πportskom novinarstvu Milivoj RadoviÊ djeluje od1937. godine. ZapoËeo je kao dopisnik dnevnih listova i Ëa-sopisa u zemlji i inozemstvu. Bio je i glavni i odgovorniurednik tjednika Sedam dana sporta, izdavanom 1936. go-dine. Napisao je brojne Ëlanke tematski vezane uz povijestπporta Zagreba i Hrvatske. Od 1970. godine suradnik je Ëa-sopisa Povijest sporta, od 1975. Enciklopedije fiziËke kul-ture, a od 1984. Sportskog leksikona i Biobibliografskog le-ksikona Hrvatske. U koautorstvu sa Stjepanom Kerecomnapisao je knjigu MaËevanje, objavljenu 1951. godine

Istaknuti povjesniËar πporta

U veljaËi 1964. u prostorijama TuristiËkog druπtva Gor-nji grad organizirao je izloæbu 100 godina maËevanja u Hr-vatskoj. Izloæio je viπe od 600 predmeta (medalja, plaketa,fotografija, plakata, knjiga i maËevalaËkog oruæja). KaoËlan Komisije za povijest sporta Saveza za fiziËku kulturuHrvatske djeluje od 1963. godine, a u Komisiji za povijestsporta Zagreba od 1983. godine. Pokrenuo je i organiziraosastanke starih πportaπa Zagreba i Hrvatske, a njegovomzaslugom saËuvan je i odræavan grob Miroslava Singera,prvog uËitelja tjelovjeæbe u Zagrebu. Sastavio je i popisπportaπa Ëiji su grobovi na Mirogoju. Prikupio je biografskepodatke o stotinjak hrvatskih πportaπa i πportskih djelatni-ka. Osobito su vrijedni njegovi biografski Ëlanci o RudolfuCvetku, Dragutinu i Kreπimiru Friedrichu, Guiseppeu Ga-lanteu, Josipu Hanuπu, Ivanu Heinzelu, Leu Golobu, IvaniHirschmann, Ferdi KrizmaniÊu, Milanu NeraliÊu, Mirosla-vu Singeru, Mirku ValtroviÊu i Milovanu ZoriËiÊu.

Vrijedan doprinos πportskoj muzeologiji

Detaljno je istraæio i objavio tek-stove o nastupu gi-mnastiËke vrste Hr-vatskoga sokola na V.svjetskom prvenstvu uTorinu 1911. godine,Æidovskom gombala-Ëkom i πportskomdruπtvu Makabi u Za-grebu, Hrvatskim aka-demskim klubovima Styxi Academija i Prvom stre-liËarskom klubu Zagreb.Osim povijesti maËevanja,poseban interes u svojimistraæivanjima posvetio jesokolskom pokretu i poËeci-ma tjelovjeæbe u Hrvatskoj.

Jedan je od utemeljiteljaMuzeja fiziËke kulture Hrvat-ske za koji je prikupio mnogovrijednih predmeta. Posebnose isticao kao skupljaË starogmaËevalaËkog oruæja. Njego-vom zaslugom prikupljena jevrijedna povijesna graa, koja jekasnije od njegovih nasljednikaotkupljena za Hrvatski πportskiMuzej. Sedamdesetih godina, na-kon udara groma, vodio je akciju

zamjene metalne konstrukcije kojaje krasila proËelje zgrade Hrvatskog

sokola na Trgu marπala Tita 8. Bio je oduπevljen Ëinjeni-com da je Zagreb domaÊin Univerzijade, ali naæalost nijedoËekao i njeno odræavanje.

Milivoj RadoviÊ, veliki domoljub i entuzijast, vrstan po-vjesniËar i muzealac, izuzetan promotor i zaljubljenik tjelo-vjeæbe i πporta umro je 17. veljaËe 1987. godine u Zagrebu.

Literatura

1. FrntiÊ, Franjo, Inæinjer Milivoj RadoviÊ Ëovjek za trienciklopedije, Povijest sporta 18 (1987), 73, str. 207 - 210.

2. Bibliografski broj, Povijest πporta 25 (1994), 100, str.140 - 143.

3. Arhiva Hrvatskog πportskog muzeja

Milivoj RadoviÊ, 1951.

Olimpijska iskaznica za OI 1936.

10

NajveÊe πportsko druπtvo u HrvatskojNa III. godiπnjoj skupπtini 1948. godine aklamacijama se "osuuje vrbovanjaπportaπa kojima se nude stipendije". Prvi predsjednik Druπtva Andro MohoroviËiÊje rekao: "ne samo sportaπ, veÊ i dobar ak i aktivan omladinac, obiljeæje sumladostaπa"

©PORTSKE ORGANIZACIJE

Piπe Zdenko JajËeviÊ

Samo mjesec dana nakon zavrπetka II. svjetskog rata, udvorani danaπnjeg kina Europa osnovano je 12. lipnja1945. godine ZagrebaËko omladinsko fiskulturno

druπtvo Mladost. Desetak dana kasnije, 25. lipnja, osnovano jeStudentsko fiskulturno druπtvo AkademiËar, koje je okupljalostudente zagrebaËkog sveuËiliπta. Ta dva druπtva su se 9. pro-sinca 1946. godine spojila u Omladinsko studentsko fiskultur-no druπtvo Mladost, koje je poËetkom 1949. promijenilo nazivu Omladinsko studentsko sportsko druπtvo Mladost, 1952. go-dine u Akademsko sportsko druπtvo Mladost, a 4. lipnja 1991.godine u Hrvatsko akademsko πportsko druπtvo Mladost.

Prve godine djelovanja

Prve sekcije u druπtvu nakon fuzije ZOFD Mladost i SFDAkademiËar bile su atletika, biciklizam, boks, foto, gimnasti-ka, vrhunska gimnastika, hokej na ledu, hokej na travi, konji-Ëki πport, kajakaπtvo, koπarka, kuglanje, logorovanje, maËeva-nje, motoristika, nogomet, odbojka, planinarstvo, plivanje,predvojniËka izobrazba, ritmika, rukomet, skijanje, stolni te-nis, streljaπtvo, πah, tehnika i sport, tenis, umjetniËko klizanje,veslanje i ZREN. Posljednje navedeno je natjecanje za πport-sku znaËku, a naziv je skraÊenica od izreke "Za republiku na-prijed". »lanovi upravnog odbora druπtva na prvim su se sje-dnicama tuæili na loπe stanje objekata, nedostatak opreme i re-kvizita, probleme s organizacijom putovanja. Oko igraliπta ne-dostaju ograde, struËni kadrovi bili su prava rijetkost, a meuËlanovima druπtva malo je æena. Traæi se, tipiËno za razdobljeranog socijalizma - masovnost. Tako se hokejaπima na leduzamjera da imaju deset vrhunskih igraËa, ali nedostaje im ma-sovnost.

Problemi sa stipendijama

Na III. godiπnjoj skupπtini 1948. godine, aklamacijama se"osuuje vrbovanja πportaπa kojima se nude stipendije". Prvipredsjednik Druπtva Andro MohoroviËiÊ je rekao: "ne samosportaπ, veÊ i dobar ak i aktivan omladinac, obiljeæje su mla-dostaπa". Na IV. godiπnjoj skupπtini u studenome 1949., Ëla-novi upravnog odbora druπtva jedinstveno su osudili djelova-nje Informbiroa. "Nogomet ima problema s amaterizmom."

PoËela je radom prva πportska ambulanta. Kritiziraju se Ëla-novi druπtva koji su slabi aci. Na V. godiπnjoj skupπtini 1950.godine usvojena je "Rezolucija o amaterizmu". »lanovi sudje-luju u izgradnji svlaËionica i novih terena, sadnji jablana…Materijalne teπkoÊe Druπtva navele su skupπtinare da predloæeosamostaljivanje klubova. "Prijetio je raspad Druπtva, ali po-bijedio je mladostaπki duh koji je zadræao klubove na okupu."

PoËetkom pedesetih godina druπtvo se orijentiralo na natje-cateljski πport. Formiraju se i studentski klubovi izvan druπtva,po fakultetima. Tako je formiran klub za dæudo i boks, gimna-stiËko druπtvo, Planinarsko druπtvo Velebit i StreljaËkodruπtvo Krsto LjubiËiÊ. Dvoje potonjih djeluju i danas.

©portski objekti

Odmah nakon II. svjetskog rata nova je vlast raspodijelilapostojeÊe πportske objekte novoosnovanim πportskim druπtvi-ma. ©portske objekte prijeratnog SK Marathon, odnosno HSKZagreb na Savi, igraliπte H©K Concordia u KranjËeviÊevojulici i veslaËki dom HVK Gusar, ZOFD Mladost je preuzelo1945. godine. S vremenom su izgraeni novi tereni i objekti paje otvaranje sportskog parka ASD Mladost odræano 1958. go-dine. Kasnije su pokraj otvorenog bazena i atletske staze izgra-eni i tereni za tenis, rukomet, odbojku, koπarku, hokej na tra-vi i ragbi. Dom "Lovro RatkoviÊ" otvoren je 1965., mali bazenza neplivaËe 1974., a Dom odbojke "Bojan StraniÊ" 1980. go-dine. Svoj danaπnji izgled Sportski park HA©D Mladost dobioje 1987. godine. Izgraeni su otvoreni i zatvoreni plivaËki ba-zeni, atletski stadion i umjetno igraliπte za hokej na travi.

Djelovanje i uspjesi klubova HA©D Mladost

©portska druπtva u nas doæivjela su u posljednjih pola stolje-Êa velike transformacije. VeÊina πportskih klubova u drugimπportskim druπtvima osamostalila su se i stupila iz njih. Meu-tim to se nije dogodilo u HA©D Mladost. UnatoË osamostalji-vanju, klubovi toga druπtva i dalje su ostali organizacijski po-vezani s njim. S obzirom na javni interes i struËne kadrove, le-peza πportskih grana ovoga druπtva neprekidno se mijenjala.Valja reÊi da su u HA©D Mladost prigrlili nove πportske gra-ne pa tom druπtvu pripada i pionirska uloga u razvoju hrvat-skoga πporta. Neke πportske grane, kao npr. nogomet, nisu seodræale, a neke su ostvarile sjajne uspjehe.

Najuspjeπniji vaterpolisti

Akademski vaterpolski klub Mladost djeluje od 1946. godi-ne. Klub je viπestruki dræavni prvak i pobjednik kupa. U nje-mu su ponikli brojni reprezentativci. Jedan je od najuspjeπni-jih svjetskih vaterpolskih klubova. Pobjednik Kupa europskihprvaka ekipa AVK Mladost bila je 1967., 1968., 1969., 1971.,1989., 1990. i 1995., a Kupa pobjednika kupova Europe 1975.i 1999. godine. U klubu su stasali brojni hrvatski reprezenta-tivci, od kojih se najveÊim brojem uspjeπnih nastupa na veli-kim meunarodnim natjecanjima istiËu Perica BukiÊ, Dubrav-ko ©imenc, Tomislav Paπkvalin, Karlo StipaniÊ, Zdravko JeæiÊi Ozren BonaËiÊ.

Izvanredni Æarko Dolinar

U Akademskom stolnoteniskom klub Mladost, koji je poËeodjelovati 1945. godine, najveÊe meunarodne uspjehe posti-gao je Æarko Dolinar. On je na svjetskim prvenstvima osvojiojednu zlatnu, Ëetiri srebrne i tri bronËane medalje. »lanica klu-ba Jasna FazliÊ bila je treÊa u igri parova na Olimpijskim igra-ma 1988., a u mjeπovitom paru na Europskom prvenstvu 1988.godine bila je prva. U mjeπovitom paru Branka BatiniÊ jeosvojila bronËanu medalju na Svjetskom prvenstvu 1981., a

©ezdeset godina Hrvatskog akademskog πportskog druπtva Mladost (1945. - 2005.)

11

srebrnu na Europskom prvenstvu 1982. godine. Tamara Boroπosvojila je nekoliko srebrnih i bronËanih medalja na europ-skim i svjetskim prvenstvima u pojedinaËnoj i konkurencijiparova.

Hrvatski akademski atletski klub Mladost najbolji je hrvat-ski atletski klub. U klubu su ponikli brojni dræavni prvaci, re-korderi i dræavni reprezentativci. SkakaË udalj Siniπa ErgotiÊbio je drugi na Europskom prvenstvu 2002. godine.

Muπka i æenska ekipa Akademskogodbojkaπkog kluba Mladost viπe putaje osvajala dræavno prvenstvo i kup.Muπka ekipa je 1964. i 1984.-1985.godine igrala u finalu Kupa europskihprvaka. Æenska ekipa je u istom natje-canju 1991. godine bila prva. Naju-spjeπnija igraËica kluba bila je BarbaraJeliÊ. Ona je 1998. proglaπena za naj-bolju europsku igraËicu.

Prvi meunarodni

uspjesi plivaËaNastavljajuÊi tradiciju prijeratnih

plivaËa SK Marathon, 1947. godinezapoËeo je djelovati Akademski pliva-Ëki klub Mladost. Treneri Boris Praun-sperger i Saπa Strmac uspjeli su odgo-jiti plivaËe europske vrijednosti. Mari-jan StipetiÊ je osvojio treÊe mjesto udisciplini 1500 m slobodno na Europ-skom prvenstvu 1947. godine. Istiuspjeh ostvarila je πtafeta 4x200m slobodno u sastavu BrankoVidoviÊ, Andrej Kvinc, Marijan i Mislav StipetiÊ na Europ-skom prvenstvu 1950. godine. Gordan Koæulj viπestruki je eu-ropski prvak na 200 m lenim naËinom.

Brojne posade Akademskog veslaËkog kluba Mladost osva-jale su naslove dræavnih prvaka. Vrijedan meunarodniuspjeh, bronËanu medalju, ostvarili su Æeljko PlaπËar, AntunIvankoviÊ i Nikola »upin u Ëetvercu s kormilarom na Europ-skom prvenstvu 1958. godine.

Prvi dæudaπki i ragbijaπki klub u Hrvatskoj

Akademski koπarkaπki klub Mladost osnovan je u lipnju1945. U klubu su ponikli reprezentativci Aleksandar Blaπko-viÊ, Damir ©olman, Nikola PleÊaπ i Zvonimir PetriËeviÊ.

Akademski dæudo klub Mladost osnovan je 20. sijeËnja1951. godine. Prvi hrvatski dæudo klub bio je viπestruki dræa-vni prvak πezdesetih godina proπlog stoljeÊa. Goran Æuvelaosvojio je zlatnu medalju na Europskom prvenstvu u polu-

teπkoj kategoriji 1974., a 1976. bio je treÊi.Dmitar ©ijan je bio treÊi na Europskom pr-venstvu 1959. u srednjoj kategoriji, a Rado-van KrajnoviÊ je bio drugi na Europskom pr-venstvu 1968. u apsolutnoj kategoriji.

Akademski ragbi klub Mladost osnovan je20. sijeËnja 1954. godine.

Ostali klubovi iz porodice

"mladostaπa"

Hrvatski maËevalaËki klub Mladost osno-van je 7. oæujka 1947. U razdoblju od 1947.do 1984. trener u klubu bio je Vladimir Ma-æuraniÊ, od 1984. Sanjin KovaËiÊ. Ekipa klu-ba je viπestruki pobjednik dræavnog prven-stva.

Akademski hokej klub na ledu Mladostosnovan je u sijeËnju 1946. godine. Igrama uklubu istakli su se dræavni reprezentativci Jo-van - –an TomiÊ i Nikola MioËka.

Akademski streljaËki klub Mladost osno-van je 1947. pod imenom StreljaËka druæina

Krsto LjubiËiÊ. Istaknuti reprezentativci su bili: Zlatko Maπek,Tihomir SertiÊ, Zoran LaziÊ, Suzana Skoko i dr.

Akademski klizaËki klub Mladost djeluje od 29. listopada1945. godine. »lanovi kluba, Æeljka i Tomislav »iæmeπija, pr-vi su hrvatski olimpijci u samostalnoj Hrvatskoj. Oni su nastu-pili na Zimskim olimpijskim igrama 1992. godine.

Od 1945. godine djeluju i Akademski rukometni klub Mla-dost, Akademski skijaπki klub Mladost, Akademski πahovskiklub Mladost i Akademski teniski klub Mladost.

Na V. godiπnjoj skupπtini1950. godine usvojena je

"Rezolucija o amaterizmu".»lanovi sudjeluju u

izgradnji svlaËionica i novihterena, sadnji jablana.

Materijalne teπkoÊeDruπtva navele su

skupπtinare da predloæeosamostaljivanje klubova.

"Prijetio je raspad Druπtva,ali pobijedio je mladostaπkiduh koji je zadræao klubove

na okupu."

12

„Sportska arhitektura u Zagrebu" autorice dr. sc. Ari-jane ©tulhofer izaπla je 2005. godine u izdanju nakladni-Ëke kuÊe „Naklada JurËiÊ d.o.o." i sunakladnika Arhite-ktonskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu. Format knji-ge je 26,6x21, mekaniuvez, a broj stranica je203. Knjiga sadræi tristoti-njak crno-bijelih fotogra-fije i skica.

Knjiga govori o proble-matici sportske arhitektu-re i podijeljena je na 15sljedeÊih poglavlja: Uvod,Sportski tereni zapadnog ijuænog perivoja, Elipsa -srednjoπkolsko igraliπte,Sportsko-rekreacijski cen-tar „©alata", Sportski tere-ni u Maksimiru i Svetica-ma, Sportsko-rekreacijskitereni uz Savu, Primjeriizvan odabranih podruËja,ZakljuËak, Summary, Li-teratura, Arhivski i doku-mentacijski izvori, Izvorilustracija, Kazalo oso-bnih imena, Zahvale, Bi-ljeπke o autorici.

Autorica u uvodu knjigeistiËe Ëinjenicu da povi-jest gradnje πportskih gra-evina u Zagrebu poËinje poËetkom XIX. stoljeÊa,1808. godine, ureenjem otvorenog streliπta na Tuπkan-cu. Na izgradnju πportskih graevina, razvoj πportskearhitekture i πkolovanje πportskih struËnjaka utjecao jevelikim dijelom dr. Franjo BuËar. BuduÊi da u Zagrebuu to vrijeme nisu postojala nikakva sluæbena i ureenaigraliπta zapoËinje se s ureivanjem igraliπta u πkolama.

Fascinantno je vidjeti na jednom mjestu obraene svevaænije πportske objekte u Zagrebu od prvog zagreba-Ëkog ureenog klizaliπta, zgrade Hrvatskog sokola,Gradskog kupaliπta, Sokolskog doma, preko plivaliπta,

Sportskog parka „Mla-dost" pa sve do Jaruna.Autorica ove vrijedneknjige nije izostavila ninaπe velikane arhitekturei graditeljstva kao πto su:Ivan BabiÊ, Franjo Baho-vac, Antun Ulrich, Lju-devit Gaj, Vladimir Turi-na, Franjo Neidhart, Eu-gen Erlich…, da spome-nemo samo neke.

U ZakljuËku knjige jevidljivo da se regulatorneosnove Zagreba, izrai-vane u drugoj poloviciXIX. i poËetkom XX.stoljeÊa, gotovo uopÊenisu bavile πportskim sa-dræajima te da se, naæa-lost, πportski sadræaji ja-vljaju spontano inicijati-vom pojedinaca ili πport-skih druπtava. Knjiga po-tvruje veÊ poznatu tezuda se o ureenju i sanira-nju πportsko-rekreacij-

skih objekata u gradu Zagrebu premalo brine te da oniustupaju mjesto drugim objektima koji ne jamËe podiza-nje kvalitete æivota.

Knjiga Êe posebno zanimati arhitekte, ali Êe takoerbiti vrlo zanimljiva i πportskim djelatnicima, posebnoonima zainteresiranim za povijest πportskih graevina uglavnom gradu Hrvatske, Zagrebu.

PoËelo je ureenjem otvorenogstreliπta na TuπkancuKnjiga potvruje veÊ poznatu tezu da se o ureenju i saniranju πportsko-rekreacijskih objekata u gradu Zagrebu premalo brine te da oni ustupajumjesto drugim objektima koji ne jamËe podizanje kvalitete æivota

PUBLICISTIKA„Sportska arhitektura u Zagrebu"

Ariana ©tulhofer

Piπe Saπa Ceraj, prof.

MZO©

©PORT U ©KOLIi

STUDENTSKI ©PORT

Broj 2Godina I. • Rujan 2005.

44

• Gospodine doministre, Ëime se sada najviπe baviteu Uredu za πport?

- Prva zadaÊa koju mi je povjerio ministar Primorac bi-la je zavrπiti Zakon o πportu.

• ©to Êe novoga taj zakon donijeti hrvat-skom πportu?

- OËekujem da Êe donijeti mnogo toga no-vog i dobrog naπem πportu. Prije svega doni-jet Êe Nacionalni program razvoja πporta, za-tim osigurati kontrolu provedbe zakona, jermoæete imati najbolji zakon, ali ako ne osi-gurate mehanizme njegove provedbe i kazneza one koji se ne pridræavaju njegovih odre-dbi, sve ostaje mrtvo slovo na papiru. Uvje-ren sam da Êemo pronaÊi za naπe uvjete naj-primjerenije rjeπenje pitanja privatizacijeklubova kao i prezaduæenosti profesionalnih klubova, jerÊe zakon za njih propisati naËin pretvorbe u πportska dio-niËka druπtva. Tu je joπ i pitanje sustava informatizacijeπporta i brojna druga.

• Moæete li pojasniti πto planirate postiÊi s Nacional-nim programom razvoja πporta, jer dosad za to nismoËuli?

- Niste ni mogli jer dosad nismo ni ra-zmiπljali o strategiji razvoja πporta. Nacio-nalni program je dokument kojim se razrau-je dugoroËna politika razvoja πporta u Hrvat-skoj. Taj program bi Saboru trebalo predloæi-ti Nacionalno vijeÊe za πport. Prema odre-dbama zakona, Nacionalno vijeÊe za sport,koje je takoer novost, imalo bi 13 Ëlanovakoje bi delegirali Ministarstvo znanosti,obrazovanja i πporta, Hrvatski olimpijskiodbor, Klub hrvatskih olimpijaca, Hrvatskiparaolimpijski odbor, Olimpijski odbor glu-hih i Kinezioloπki fakultet.

• ©to mislite postiÊi sustavom za informatizaciju uπportu?

- Mnogo toga, jer bi to bila osnova za izradu bilo ka-kvog planskog dokumenta kojim bi se odredila dugoroËna

Zakon bez kazni - mrtvo slovo na papiru

OËekujem da Êe novi Zakon o πportu donijeti mnogo toga novog i dobrog naπemπportu. Prije svega donijet Êe Nacionalni program razvoja πporta, zatim osigurati kontrolu

provedbe zakona, jer moæete imati najbolji zakon, ali ako ne osigurate mehanizmenjegove provedbe i kazne za one koji se ne pridræavaju njegovih odredbi, sve ostaje

mrtvo slovo na papiru

RAZGOVOR

ÆIVOTOPIS

Novi pomoÊnik ministra za πport u Mi-nistarstvu znanosti, obrazovanja i πportamr. sc. Draæen Harasin roen je 25. li-pnja 1968. godine u Slavonskom Brodu,a na ovu je duænost doπao u srpnju ovegodine. Sa 13 godina u Slavonskom Brodu se po-Ëeo baviti s atletikom, a 1986. i 1987. na-stupa za juniorsku reprezentaciju Hrvat-ske u bacanju diska i bacanju kugle. Zvanje profesora tjelesne kulture dobioje 1994. godine na Fakultetu tjelesne kul-ture u Zagrebu na kojem je 2002. stekaoi titulu magistra znanosti.

Tijekom rata, od 1991. do 1993. godine,bio je pripadnik Specijalne jedinice poli-cije "Alfa", a 1995. godine za vrijeme ra-da u Uredu vlade Republike Hrvatske uBeogradu odlikovan je redom hrvatskogtrolista.Od 2003. godine radi kao asistent na Ki-nezioloπkom fakultetu na katedri atletikaza bacaËke discipline.Objavio je 36 znanstvenih i struËnih ra-dova, najviπe istraæuje metodiku treningajakosti i snage, a bavi se i biomehanikomatletskih bacanja te upotrebom farmako-loπkih pripravaka u πportu.

Piπe Ante DrpiÊ

Novi pomoÊnik ministra za πport u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i πporta mr. sc. Draæen Harasin

Nacionalniprogram je

dokument kojim serazrauje

dugoroËna politikarazvoja πporta u

Hrvatskoj

45

Piπe Jurica Turner, prof.

politika razvoja πporta. Da me sada pitate koliko se toËnosredstava troπi u πportu ne bih vam mogao sa sigurnoπÊudati toËne podatke, kao ni o tome koliko se djece u πkolibavi πportom, koja su osobito talentirana za pojedineπportske discipline kao ni u kojim sredinama æive. Nema-mo ni podatak koliko imamo struËnog osoblja u πportu ikoji im je stupanj obrazovanja. Odgovori na sva ta pita-nja moÊi Êe dobiti svi oni koji Êe preko informatiËkogsustava moÊi uÊi u naπu bazu podataka.

• ©to novi zakon nudi mladim πportaπima?

- Prije svega prednost za πkolske πportske klubove u ko-riπtenju πportskih dvorana πkola, jer se dosad Ëesto doga-alo da su se πkolske dvorane iznajmljivale za razne re-kreativne sadræaje, πto mi novim zakonom ne mislimo za-branjivati, ali to se neÊe moÊi dogaati u terminima kojisu rezervirani za πkolske πportske klubove. Za mladeπportaπe smo predvidjeli i posebne uvjete kod upisa i po-haanja πkole koji bi se prilagodili njihovim πportskimobavezama, kao i sluæenje vojnog roka koji bi πportaπiobavljali prema za njih prilagoenim uvjetima.

• RazliËite su interpretacije o tome kada Êe biti done-

sen novi zakon o πportu.

- Zakon Êe za koji dan biti spreman za Vladinu procedu-ru nakon Ëega slijedi upuÊivanje u saborsku raspravu.

U Zagrebu je 14. lipnja 2005. odræana proπirena sje-dnica Povjerenstva za πkolskih πport. Uz Ëlanove Po-vjerenstva u radu sjednice sudjelovali su predstavniciiz æupanija koje su uredi dræavnih uprava imenovalikao svoje predstavnike. Povjerenstvo je ukazalo naniz pitanja o kojima je bilo potrebno razmijenitimiπljenja da bi se pripreme za Dræavno prvenstvoπkolskih πportskih klubova osnovnih i srednjih πkolapokrenule na vrijeme.

Nakon bogate i sadræajne rasprave Ëlanovi Povje-renstva su se sloæili da se zavrπna natjecanja Dræa-vnog prvenstva πkolskih πportskih klubova osnovnihi srednjih πkola iznimno odræe u travnju 2006. godi-ne, jer je Ministarstvo domaÊin i organizator Svjet-skog prvenstva srednjih πkola u odbojci koje Êe seodræati u PoreËu od 6. do 13. svibnja 2006. godine.Stoga Êe se zavrπna natjecanja za srednje πkole odræa-ti od 3. do 5. travnja, a za osnovne πkole od 6. do 9.travnja (proljetni praznici u πkolskoj godini2005./2006. su od 13. do 21. travnja).

Zavrπna natjecanja odræat Êe se u PoreËu i po istojdisperziji kao i 2005. godine. UbuduÊe se broj sudio-nika u nekim πportovima neÊe poveÊavati (©RL i sli-Ëni).

Takoer je ocijenjeno da ni jedan ponueni pro-gram iz Pokaznog programa ne ispunjava sve zahtje-ve da bi bio prihvaÊen i uvrπten u redovni program.Ni jedan od tih sadræaja ne temelji se na godiπnjemredovnom programu TZK-a. Osim toga, financijskirazlozi i perspektiva porasta financijskih sredstava neukazuju na nove moguÊnosti proπirenja programa, jerse i postojeÊi program realizira s velikim financijskimteπkoÊama.

BuduÊi da je prihvaÊen raniji termin poËetkazavrπnih natjecanja, πkolska πportska natjecanja tre-baju poËeti odmah poËetkom πkolske godine2005./2006., a rok za prijavu sudionika zavrπnih na-tjecanja je 20. oæujka 2006. godine do 12 sati.

Tijekom lipnja i srpnja pripremljene su izmjene idopune Propisnika i dostavljene svima na usuglaπava-nje, da bi se proËiπÊeni tekst stavio na raspolaganjeπkolama veÊ poËetkom πkolske godine.

Zavrπna natjecanja za srednje πkole odræat Êese od 3. do 5. travnja, a za osnovne πkole od 6. do 9. travnja u PoreËu

Dræavno prvenstvo πkolskihπportskih klubovaosnovnih i srednjihπkola 2006. godine

46

Baron Pierre de Coubertin, otac modernog olimpi-zma, zaËetnik je prve studentske multiπportske pri-redbe na meunarodnoj razini koja je odræana

1905. godine u SAD-u uz gostovanje studenata Engleskei ©vicarske.

Univerzijade su nastavak meunarodnih sportskih iga-ra utemeljenih zaslugom Francuza Jeana Petitjeana(1890. - 1969.), organizatora Prvih svjetskih studentskihigara (World Student Games´) odræanih u svibnju 1923.godine. VeÊ sljedeÊe godine u Varπavi je osnovana Me-unarodna studentska konfederacija (Internati-onal Confederation of Students (ICS), koja jeod 1925. do 1939. godine organizator nekolikovelikih sportskih studentskih priredbi. Drugisvjetski rat je privremeno prekinuo zapoËetutradiciju.

Ratne strahote su podijelile studentski sport.Meunarodna studentska unija (ISU) pokreÊeponovo inicijativu i organizira Studentske igrena kojima sudjeluju nekoliko zapadnih dræava.Osnivanjem Meunarodne studentske sportskefederacije (International University Sports Fe-deration (FISU) 1949. godine u Luxemburgu, inicijati-vom prvog predsjednika dr. Paula Schleimera, odræan jePrvi meunarodni sveuËiliπni sportski tjedan. Radno-konzultativni sastanci odræani su u Meranu 1949.,Luxemburgu 1951., Dortmundu 1953. i San Sebastianu1955. radi povezivanja zapadnih i istoËnih zemalja. Re-zultati tih sastanaka vidljivi su na Prvom svjetskom sve-uËiliπnom sportskom natjecanju odræanom 1957. godineu organizaciji Francuske studentske federacije, kada jeujedinjen studentski sport te se ovo natjecanja smatraprethodnicom univerzijada.

FISU i ISU su suglasne s prijedlogom Talijanske stu-dentske sportske federacije o organiziranju svjetskog stu-dentskog natjecanja i prihvaÊaju prijedloge talijanskihbaptista o nazivu “Universiada” i izgledu zastave na ko-joj su oko slova “U” zvijezde πto predstavljaju put okosvijet, te prijedlog teksta himne Gaudeamus Igitur kaostudentske himne za sveËanu dodjelu medalja te za svastudentska natjecanja.

Prva univerzijada je odræana 1959. godine u talijan-skom gradu Torinu. Pravo sudjelovanja imaju studenti izzemalja Ëlanica Meunarodne organizacije univerzitet-

skog sporta FISU (Federation Internationale du SportUniverstaire). Dr. Primo Nebiolo je s osobitim zadovolj-stvom istaknuo znaËenje Prve univerzijade na kojoj je su-djelovalo 1400 natjecatelja iz 43 zemlje od kojih su mno-ge zatraæile Ëlanstvo u FISU.

NA»ELO FISU-a Svrha FISU-a je usmjerena na organizaciju igara na

svjetskoj razini bez razlika, diskriminacije u politici, ma-njinama i rasnoj pripadnosti.

Univerzijada u Zagrebu 1987. godineZagreb je bio domaÊin 14. univerzijade

koja se odræala od 2. do 19. srpnja 1987.godine. Univerzijada je bila snaæandruπtveni i ekonomski, a posebno sportskipoticaj za Zagreb i cijelu Hrvatsku. Izuze-tno je vaæno naglasiti da su zagrebaËki stu-denti i studentice dobili na koriπtenjesportske graevine za potrebe nastave,izvannastavnih sportskih aktivnosti i sport-skih natjecanja. MoguÊnost koriπtenja

sportske dvorane Ekonomskog fakulteta (2000 m2) i SD"Martinovka" pri Fakultetu elektrotehnike i raËunarstva(1000 m2), manjih sportskih dvorana u Domu sportova tesportske dvorane "PeπËenica" i adaptirana male sportskedvorane u KaËiÊevoj ulici 23 (300 m2) pridonijela je pro-vedbi kvalitetnije nastave tjelesne i zdravstvene kulturena zagrebaËkom sveuËiliπtu te provedbi sportskih natje-canja na razini sveuËiliπta u veÊem broju πportova.

Tijekom Univerzijade, od 10. do 12. srpnja, na Eko-nomskom fakultetu u Zagrebu odræana je FISU/CESUkonferencija.

Napredak studentskog sporta u svijetuSudjelovanje na Univerzijadi postaje sve zanimljivije

studentskoj populacijei Najkvalitetniji pokazatelji su sta-tistiËki podaci: 1407 sudionika iz 43 dræave u Torinu1959. godine do 9000 sportaπa iz 132 dræave na Univer-zijadi u Izmiru u Turskoj 2005. godine. Napredak s obzi-rom na kvalitetu i broj sudionika je znatan i na zimskimuniverzijadama. Prva zimska univerzijada je odræana uAustriji (Zell-Am-See) 1958. godine gdje je sudjelovalo98 natjecatelja, u Tarvisiju 2003. godine sudjelovalo je1935 natjecatelja iz 46 dræava.

Bez razlika, bez diskriminacijeZagreb je bio domaÊin 14. univerzijade koja se odræala od 2. do 19. srpnja 1987.

godine. Univerzijada je bila snaæan druπtveni i ekonomski, a posebno sportski poticajza Zagreb i cijelu Hrvatsku

UNIVERZIJADA: Povijest studentskog sporta

Piπe doc. dr. sc. Romana Caput-Jogunica

Univerzijada 2005. - Izmir od 11. do 21. kolovoza 2005. godine

23. univerzijada odræana je u treÊem poveliËini gradu Izmiru u Turskoj od 11. do21. kolovoza 2005. godine, uz veliku po-tporu turske vlade. Izmir je grad luka drugipo veliËini u Turskoj, s oko Ëetiri milijunastanovnika, poznat po velikim arheoloπkimnalazima od 3000 godina prije Krista.

Prema izvjeπÊima Organizacijskog odborau organizaciji 23 Univerzijade je sudjelovalo18.000 ljudi u logistici (transport, lijeËniËkasluæba, odnosi s javnoπÊu, meunarodni mar-keting, informatiËka tehnologija...) te 9500volontera zaduæenih za pomoÊ sportaπima i posjetiteljima.

Statistika sportova i sportaπa na 23. univerzijadi

Prema pravilima FISU-a obvezni πportovi na ljetnimuniverzijadama su: atletika, koπarka, maËevanje, nogo-met, gimnastika (sportska i ritmiËka), plivanje, skokovi uvodu, vaterpolo, tenis i odbojka. Grad domaÊin moæe pre-dloæiti joπ tri sporta.

Izmir je predloæio, a FISU odobrio, natjecanja u Ëetirisporta: streliËarstvo, jedrenje, hrvanje i taekwondo. Sto-ga su na 23. univerzijadi odræana natjecanja u 15 sporto-va.

DomaÊin Turska se predstavila s najbrojnijom repre-zentacijom, 295 natjecatelja. Iza Turske slijede Rusija sa

275 sportaπa, Japan sa 246sportaπa, Meksiko sa 237sportaπa, Kina sa 212, Italija iKanada sa 202, SAD sa 172 te Poljska sa160 sportaπ. Hrvatsku reprezentaciju jepredstavljalo 29 sportaπica i sportaπa.

Najviπe sportaπa, njih 1246 iz 106 dræa-va, sudjelovalo je u atletici. Prema obja-vljenim statistiËkim podacima u TurkishDaily News slijede: plivanje (746 spor-taπa iz 67 dræava), odbojka (35 dræava,561 sportaπ), nogomet (20 dræava, 526sportaπa), taekwondo (61 dræava, 452sportaπa), hrvanje (44 dræave, 401 spor-taπ), maËevanje (45 dræava, 399 spor-

taπa), tenis (58 dræava, 238 sportaπa), sportska gimnasti-ka (44 dræave, 225 sportaπa), vaterpolo (15 dræava, 201sportaπ), streliËarstvo (37 dræava, 197 sportaπa), skokoviu vodu (28 dræava, 150 sportaπa), jedrenje (30 dræava,135 sportaπa) te ritmiËka gimnastika (21 dræava, 91 spor-taπica).

Sportske graevinePrema izvjeπÊu Organizacijskog odbora Univerzijade,

u Izmiru je izgraeno devet novih sportskih centara i pre-ureene su 63 sportske graevine. Nakon 34 godine ododræavanja Mediteranskih igara u Izmiru (1971.), potpu-no je preureen Ataturk stadion, Ëetvrti po kvaliteti u Eu-ropi, na kojem je 55.000 ljudi moglo gledati sveËanootvaranje i zatvaranje te atletska natjecanja.

47

‹

Robert Seligman

48

Atletsko selo - Uzundere Atletsko selo Uzundere je zavrπeno u posljednji trenu-

tak, napravljeno funkcionalno i skromno ureeno te podi-jeljeno u blokove. Cijelo selo je zaπtiÊeno æiËanom ogra-dom i straæarnicama na svakih 100 metara. U Atletskomselu je radilo 2500 volontera u tri smjene: u restoranu,akreditacijskom centru, transportnom centru, na poslovi-ma ËiπÊenja.... Fascinantan je podatak da je 350 volonte-ra pripremalo razliËite obroke pet svjetskih kuhinja: tur-ske, europske, azijske, æidovske i vegetarijanske za 9500sportaπa iz cijelog svijeta. Posebnoj atmosferi u restoranupridonijela su 24 plazma televizora na kojima su se pra-tila sportska natjecanja na Univerzijadi, Svjetsko prven-stvo u atletici te mnogobrojni spotovi.

REPREZENTACIJA REPUBLIKE HRVATSKEPrema statistici Hrvatskog sveuËiliπnog πportskog save-

za, ovogodiπnja hrvatska reprezentacija je bila najbrojni-ja s obzirom na dosadaπnja sudjelovanja na univerzijada-ma. Postotak bi bio i veÊi da nije odustala hrvatska koπar-kaπka studentska reprezentacija. Osim 29 sportaπa (tabli-ca) u Izmiru su nazoËili Ëlanovi misije Hrvoje SertiÊ, Ne-nad Zvonarek, Dubravko IæakoviÊ, Davor Habljak, Radi-ca Jurkin, Emir MujagiÊ, voditelj ekipe Franjo Prot, su-dac Petar ReæiÊ te treneri Mladen KataliniÊ, Dejan Voj-

noviÊ, Tigran GoriËki, Saπa Solar, Igor Horvat, Ivo JaiÊ,Ivan MartinËiÊ, Darko Limov, Ana-Marija KurjakoviÊ iAnelko VuËenik. U ime Hrvatskog olimpijskog odboranazoËila je Nada SenËar, Ëlanica VijeÊa.

Konferencija FISU-a Tijekom svake ljetne univerzijade odræava se znanstve-

no-struËna konferencija. FISU konferencija u Izmiru i 10.nacionalna konferencija sportske medicine odræavale suse u Ataturk kulturnom centru Ege sveuËiliπta. Mr. Geor-ge Kilian, predsjednik FISU-a i prof. dr. Ulku Bayindir,rektor Ege sveuËiliπta, istaknuli su znaËenje konferencija.Oko 300 sudionika konferencije raspravljalo je o glavnojtemi “Studentski sport: platforma za podjelu kulturnihrazlika” te iznijelo znanstvene i struËne radove o motiva-ciji i interesima studentske populacije, potrebi uvoenjanovih πportskih sadræaja, strategiji i tehnoloπkom razvojustudentskog sporta, sustavima i organizaciji na pojedinimsveuËiliπtima na razliËitim kontinentima.

Hrvatska je na konferenciji predstavljena sa Ëetiri znan-stveno-struËna rada. Konferenciji su aktivno nazoËili ipredstavili radove prof. dr. Hrvoje SertiÊ, doc. dr. Roma-na Caput-Jogunica i Nenad Zvonarek, prof.

SljedeÊa, 24. ljetna univerzijada 2007. godine odræat Êese u Bangkoku, na Tajlandu.

sport ime i prezime disciplina rezultat

ATLETIKA Mario BakoviÊ daljSlavko PetroviÊ 5000 m, 10.000 m 8. mjestoIvan Pucelj dalj 4. mjestoJosip ©oprek 200 m 6. mjestoVera BegiÊ disk 10. mjestoLjiljana ∆ulibrk 5000 m 9. mjestoPetra KarinikiÊ daljPetra PtiËek 800 m

GIMNASTIKA Robert Seligman konj s hvataljkama 1. mjestoMarko Brez viπeboj

HRVANJE Sabit HandanagiÊ -96 kg 7. mjestoNenad Æugaj - 84 kg

JEDRENJE ©ime Fantela 470 1. mjestoIgor MareniÊ 470Siniπa AneliÊ 470Nikπa StipanoviÊ 470Tonko KuzmaniÊ laser standard 4. mjestoGea BarbiÊ laser radial

MA»EVANJE Bojan JovanoviÊ floret, maË 9. mjestoMartin PetriËiÊ maË

SKOKOVI U VODU Nataπa KoliÊ 1 m, 3 m©ime PeriÊ 1 m, 3 m

STRELI»ARSTVO Ivana Buden sloæeni luk 4. mjestoAndrea »iæmekLana KollerGoran Villi

TAEKWONDO Matija Erπek - 78 kg Luka VlaπiÊ - 84 kg 5. mjestoJelena IvanËiÊ - 55 kg

Sportaπi Republike Hrvatske po sportovima, disciplinama i postignuti rezultati (do 10. mjesta)

‹

50

BuduÊi da je 2005. godi-na proglaπena Meuna-rodnom godinom πporta

i rekreacije, u njezino obilje-æavanje Ministarstvo znanosti,obrazovanja i πporta ukljuËiloje Dræavno πportsko natjeca-nje uËenika s teπkoÊama u ra-zvoju koje je od 19. do 21. svi-bnja 2005. odræano u Bizova-Ëkim toplicama.

Natjecanje se odræava osmugodinu zaredom, a ove godineje odræano pod pokrovitelj-stvom Ministarstva znanosti,obrazovanja i πporta te supo-kroviteljstvom Grada Osijeka, a u organizaciji Centra zaodgoj i obrazovanje „Ivan ©tark" iz Osijeka.

Na ovogodiπnjem natjecanju bilo je 324 sudionika idosad najviπe prijavljenih ekipa, Ëak 26 iz 24 odgojno-obrazovne ustanove za djecu i mladeæ s teπkoÊama u ra-zvoju. Natjecanje je odræano u pet πportova prema Pro-pisniku za uËenike s mentalnom retardacijom, koji jeizradilo Povjerenstvo za izvannastavne πportske akti-vnosti djece i mladeæi s teπkoÊama u razvoju u Upravi zaπport, a u suradnji s organizatorom natjecanja Centromza odgoj i obrazovanje „Ivan ©tark" iz Osijeka.

©portska nadmetanja u koπarci, nogometu, plivanju,graniËaru i πtafetnim igrama za uËenike sa stupnjem la-ke, umjerene i teæe mentalne retardacije odræana su pre-ma unaprijed utvrenom rasporedu.

Natjecanja su u potpunosti uspjela, odræana su bez ije-

dnog prigovora i æalbe te bezijednog ozlijeenog uËenika.Na zavrπetku natjecanja sviuËenici - natjecatelji dobilisu medalje, a prvaci i poka-lee. ©kole su za svoje sudje-lovanje dobile posebna pri-znanja.

Vrijedno je spomenuti daje u sklopu natjecanja odræa-na i OsnivaËka skupπtinaUdruge kineziologa za osobes posebnim potrebama. Po-treba da se osnuje ta udrugaiskazana je od samog poËe-

tka djelovanja Povjerenstva za izvannastavne πportskeaktivnosti djece i mladeæi s teπkoÊama u razvoju.Miπljenje je Povjerenstva da Êe se na taj naËin, odnosnoputem djelovanja udruge, profesori - kineziolozi lakπeukljuËivati u sve oblike struËnog usavrπavanja. Naime,nakon ankete o bavljenju πportskim aktivnostima u usta-novama za odgoj i obrazovanje djece s teπkoÊama u ra-zvoju, kao jedan od razloga nedostatnom ukljuËivanjudjece u πportske aktivnosti pokazao se i nedostatak stru-Ënog usavrπavanja profesora - kineziologa koji se bavetom populacijom.

Za predsjednika Udruge izabran je Tihomir Prusina,profesor iz Centra za rehabilitaciju Zagreb, za zamjeni-cu predsjednika Velida SalihoviÊ, profesorica iz Centraza autizam te za tajnicu Udruge Viπnja PopoviÊ, profe-sorica iz Pule.

VIII. Dræavno πportsko natjecanjeuËenika s teπkoÊama u razvoju

Dræavno πportsko natjecanje uËenika s teπkoÊama u razvoju odræano je od 19. do 21. svibnja 2005. uBizovaËkim toplicama. Na ovogodiπnjem natjecanju bilo je 324 sudionika i dosad najviπe prijavljenih

ekipa, Ëak 26 iz 24 odgojno-obrazovne ustanove za djecu i mladeæ s teπkoÊama u razvoju.Natjecanje je odræano u pet πportova

Piπe Jovanka Vogrinec

51

Joπ jedna uspjeπna ljetna πkola kineziologa, 14., odræana je u Rovi-nju od 21. do 25. lipnja 2005. Glavni referat, priopÊenja i raspra-ve odnosile su se na temu „Informatizacija u podruËju edukacije,

πporta i πportske rekreacije". BuduÊi da je informatizacija sve prisutni-ja u svakodnevnom æivotu, a sve se viπe koriste prednosti informatikeu struËnim i znanstvenim radovima, zanimljivost osnovne teme oku-pila je u Rovinju viπe od 360 diplomanata Kinezioloπkog fakulteta.

Glavni referat pripremili su Vladimir Findak i Boris Neljak, a refe-rate prema svojim uæim struËnim usmjerenjima izloæili su: KreπimirPleπa, Dragan MilanoviÊ, Igor JukiÊ, Sanja ©imek, Mirna Andrijaπ-eviÊ, Nataπa ViskiÊ-©talec, Darko KotoviÊ, Marijeta Miπigoj-Durako-viÊ i Zijad DurakoviÊ.

Ljetna πkola odræavala se po sekcijama, tako da je svako podruËjepo uæoj tematici okupilo struËnjake koji su razmjenjivali iskustva, po-stignuÊa i prezentirali najnovije primjene informatiËkih postupaka, so-fisticiranih sprava i naprava koje mogu unaprijediti i pomoÊi u praÊe-nju i analizi nekih kinezioloπkih postupaka.

Pojedinci ili skupine autora prezentirali su 24 struËna rada unutar te-me i 28 struËnih radova izvan teme. Znanstvenih radova bilo je 20, alisvi su bili izvan teme 14. ljetne πkole.

Odræan je seminar iz odbojke tijekom kojeg je Vladimir JankoviÊiznio najnovije tehniËke i taktiËke varijante. U praktiËnom dijelu po-kazano je kako uvjeæbati pojedine odbojkaπke elemente da bi se posti-gla automatizacija pojedinih varijanti obrane i napada.

U slobodno vrijeme za sudionike 14. ljetne πkole odræana su rekre-ativna natjecanja u odbojci na pijesku i tenisu.

Svi prezentirani radovi objavljeni su u Zborniku radova pa Êe se su-dionici 14. ljetne πkole moÊi informirati i o onim radovima koji su bi-li prezentirani u drugim sekcijama, a kojima nisu mogli prisustvovatijer su se rasprave odræavale istodobno. Osim toga, Zbornik moæe po-sluæiti i kineziolozima koji, iz opravdanih razloga, ove godine nisumogli prisustvovati 14. ljetnoj πkoli kineziologa u Rovinju.

KonaËno se i u Hrvatskoj pojavila knjiga osportu namijenjena prije svega djeci. "©por-

tiÊi" autorice Radice Jurkin LugoviÊ u izdanjuTeovizije, Zagreb stoga predstavlja presedan udosadaπnjoj sportskoj literaturi. Ova knjiga pje-sama - slikovnica (ilustracijama pjesme popra-tila Maja ©urjak) na 62 stranice, po stilu i obra-Êanju, prije svega namijenjena je djeci i u tomeleæi njena vaænost. Poznato je da djeca do se-dme godine starosti upijaju najviπe æivotnih vri-jednosti koje sa sobom nose cijeli æivot.

Knjiga govori o sportovima, pravilima, treneri-ma, sudaËkim odlukama, olimpijskim igrama,medaljama, u rimovanoj kratkoj formi bliskojuhu i paæjii djeteta. Ona sport Ëini privlaËnim, in-teresantnim zbog sportskog duha koji je prika-zan, a sve sportske discipline jednostavnim, in-teresantnim, bilo da se radi o vodenim sportovi-ma, zimskim sportovima ateltici, gimnastici ilibilo kojem drugom sportu.

Kao i veÊina knjiga namjenjenih djeci o ljepo-ti se govori kroz usta æivotinja (puæ, rak, jeæ, zec,medo, dabar, pingvin, hobotnica, stonoga...) alii kroz oæivljenu loptu, skije, strunjaËu medalje.Svojom porukom sportskog ponaπanja, timskogduha, individualne ljepote svake discipline,predstavlja nepreskoËivo πtivo za djecu koju æe-limo odgajati u pozitivnim vrijednostima.

Iako je namjenjena djeci, i odrasli sportaπi,treneri, odgajatelji, ali i roditelji, bake i djede,mogu prenosti poruku koju odaπilje ova knjiga -poruka ljepota uæivanja u jednostavnosti sporta.

Milena DragiπiÊ

Teovizija,2005.Radica Jurkin LugoviÊ"©portiÊi"Ilustracije: Maja ©urjak

Piπe Jurica Turner, prof.

14. Ljetna πkolakineziologa

Republike Hrvatske U sportskomduhu zdravo dijeteKako je informatizacija sve prisutnija u svakodnevnom æivotu,

a sve se viπe koriste prednosti informatike u struËnim i

znanstvenim radovima, zanimljivost osnovne teme okupila je

u Rovinju viπe od 360 diplomanata Kinezioloπkog fakulteta

54

SPORTSKA ARHITEKTURA

Stadion impozantnih dimenzija 258x227 m i visine 50 m, na sedam etaæa, ima 66.000sjedeÊih mjesta, 200 mjesta za hendikepirane, 2200 mjesta za novinare i poslovne partnere,106 VIP loa, 9800 parkiraliπnih mjesta na vanjskom parkingu i 1200 unutar stadiona

Piπu Gordana GreguriÊ, dia i Lea LonËareviÊ Æibret, dia

u sadaπnjosti

»ini se da su πportski objektipostali vrlo interesantni zapostavljanje novih granica

moguÊnosti izgradnje. Novi,moderni muenchenski stadionAllianz, Ëiji su dizajneri πvicarskiarhitekti Herzog i de Meuron,vrhunskim dizajnom predstavljainovaciju u interpretacijinogometnih stadiona buduÊnosti.

BuduÊa je to kuÊa klubova FCBayern Muenchen i TSV 1860Muenchen. Iako suparnici na terenu,predsjednici ovih klubova su

udruæili snage, zajedno sosiguravajuÊom kuÊom Allianz, πtou podjeli troπkova izgradnje tako i urealizaciji ovog velikog projekta.(Zamislimo da Dinamo i Hajdukvlastitim novcem grade zajedniËkistadion!)

Stadion impozantnih dimenzija258x227 m i visine 50 m, na sedametaæa, ima 66.000 sjedeÊih mjesta,200 mjesta za hendikepirane, 2200mjesta za novinare i poslovnepartnere, 106 VIP loa, 9800parkiraliπnih mjesta na vanjskom

parkingu i 1200 unutar stadiona...Dosta? Niste joπ niπta Ëuli o samojkonstrukciji.

Za poËetak, napomenut Êemo daje ovo zdanje sazdano od oko 22000tona Ëelika i 120.000 m3 betona, πtostoji na temeljima veliËine obiteljskekuÊe koji su teπki oko 180 tona.

U unutraπnjosti stadiona su triprstenaste razine gledaliπta sasjedeÊim mjestima koja omoguÊujujasan pregled terena, pruæajuÊiemotivnu interakciju sa samom

BuduÊnostAllianz Arena

55

igrom. ©vicarski dvojac odabrao jeglatki oblik vanjskog plaπta, kojiobjedinjuje fasadu i krov utransparentnu, zakrivljenukonstrukciju romboidnih rezova.Konstrukcija mreæe od ËeliËnihnosaËa preko koje su postavljenipaneli od etilenske folije debljinesamo 0,2 mm i teæine 350 g/m2

zvuËi nevjerojatno, no kad znate dasu ispod postavljeni ventilatori kojicijelo vrijeme dræe konstrukcijunapetom i omoguÊuju joj dapodnese Ëak 1,5 m visine snijega -zvuËi gotovo nemoguÊe. Osim toga,ta konstrukcija omoguÊujenevjerojatnu igru svjetla u klupskimbojama - crvenoj, plavoj ili bijeloj.

Zabava za cijelu obiteljTa moguÊnost igre svjetala

transformira arenu u æivukoloristiËku predstavu na 24.000 m2

fasade uz pomoÊ 100 km kabela i1000 iluminirajuÊih panela . »ini seda predstava ne poËinje sutakmicom, nego mnogo prije. Izamislite, vodili su raËuna o tomeda se boje osvijetljenog stadiona nemijenjaju u sekundi (πto je moguÊe),nego u toku dvije minute - da bi seizbjegla moguÊnost eventualnogincidenta na obliænjoj autocesti!Nakon svih iznenaenja koje vas

Ëekaju izvana, konaËni pogled natravnjak bit Êe pravi odmor. Jertravnjak, samo srce ovognogometnog hrama, postavljen je nakvalitetno rasporeene slojeve(debljine oko 85 cm) koji sadræepodzemno grijanje, te sistem zanatapanje i odvodnju terena, a krunuterena Ëini specijalno uzgojena travas bavarskih travnjaka, koja sedostavlja u rolama.

Moderni stadioni viπe nisu nuænoutoËiπta za nogometom zaluenumuπku populaciju. Sad moæetepovesti cijelu obitelj na stadion, asamo vi gledati utakmicu. Jerstadion viπe nije samo igraliπte.Allianzov stadion ima i poslovniprostor, ugostiteljskih sadræaja na7000 m2, brojene duÊane, djeËjeklubove i igraonice.

I svuda moæete biti sigurni, jer800 km optiËkih kabela za prijenosinformacija - uz nebrojene kamere,ureaje za kontrolu ulaza,vatrodojavnike, sprinklere i ostaletehnikalije Ëine vas opuπtenima.Allianzov stadion je 2003. godineosvojio i Dræavnu nagradu zaprevenciju od poæara, na temeljuËinjenice da je uspjeπan primjerintegracije elementarnih mjeraprevencije od poæara s inovativnimplaniranjem novih, a da se nijeulazilo u konflikte izmeu

kreativnosti i sigurnosti samekonstrukcije. Uzevπi u obzir sverelevantne Ëinjenice, nakon πto jeNjemaËkoj pripala Ëast da budedomaÊin Svjetskog nogometnogprvenstva 2006. godine meu 12gradova domaÊina, odluËeno je daÊe se prva utakmica odræati uAllianzovoj areni, najveÊem ponosubavarske metropole.

I sada joπ samocijena….

Sitnica od oko 280 mil. € troπkovaizgradnje stadiona i parkinga za11.000 automobila podijeljena jeizmeu Allianza i klubova FCBayern Muenchen i TSV 1860Muenchen. Osim toga, potroπeno jei oko 210 mil. € za prometnuinfrastrukturu koja je ukljuËilapojaËanje postojeÊih kapacitetaautoceste i okolnih cesta teizgradnju novih. To je dio koji jesnosila pokrajina Bavarska i s kojimje stanovniπtvo bilo upoznato isuglasno. A kako i ne bi bilo - cestanikad previπe, a stadioni su im itako ispunjeni do posljednjegmjesta.

A πto se buduÊnosti tiËe -priËekajmo ureeni Wembley… iPeking…

56

„The World Almanacand Book of Facts2005."World AlmanacBooks

Bestseler srespektabilnih80.000.000prodanihprimjeraka

U Almanahu na viπeod 1000 stranicaËitatelj moæe pronaÊizanimljive i korisnepodatke o raznimdogaajima ikategorijama. ©portkao kategorija zasebe prema brojuzanimljivih podataka uovom almanahuzauzima vrlo visokomjesto

Knjiga „The WorldAlmanac and Book of

Facts 2005." izaπla je 2005.godine u izdanjunakladniËke kuÊe „WorldAlmanac Books" sasjediπtem u New Yorku.

Format knjige je 13,5x22cm, mekani uvez, a brojstranica je 1008. Knjigu jeNew York Times proglasiobestselerom s ukupnoprodanih impresivnih80.000.000 primjeraka.

Kao i u prethodnimalmanasima, i u ovom jeujedinjen golem brojËinjenica razvrstanih podogaajima i kategorijamakroz godine. Knjiga sadræi64 fotografije u boji, sedamzemljopisnih karata te naËetiri stranice, poabecednom redu, prikazanezastave zemalja svijeta.Meu velikim brojem raznihi opÊih informacija je ipoglavlje o zemljamasvijeta. Tako je na stranici767. svoje mjesto pronaπla iRepublika Hrvatska.

Posebno bih istaknuopoglavlje o dopingu koje jenapisao profesor GaryWadler te na dvije straniceteksta vrlo dobro postaviokronologiju vaænijihdogaaja na podruËjudopinga. Za Ëitateljeπportaπe, ljubitelje πporta iπportske statistike svakako jenajzanimljiviji dio o πportukoji na 120 stranica opisujeukupno 27 πportova.Poglavlje o πportu zapoËinjenajvaænijim dogaajima u2004. godini i raznovrsnimπportskim informacijama.»itatelj moæe pronaÊipodatke o osvojenimmedaljama, najboljimigraËima, menadæerima,broju osvojenih titula,najuspjeπnijim klubovima,statistiËke pokazatelje,prvacima kroz godine imnoge druge korisneinformacije u sljedeÊimπportovima: atletici,baseballu, profesionalnojkoπarci (NBA, WNBA),studentskoj koπarci,ameriËkom nogometu, superbowlu, hokeju, nogometu,ragbiju, golfu, tenisu,

automobilizmu, boksu, πahu,umjetniËkom klizanju,skijanju, plivanju, jedrenju,power boatingu, rodeu, utrcipasa, maratonu, triatlonu,biciklizmu i pecanju. Onavedenim πportovimaistaknuti su zanimljivipodaci o svjetskimrekordima, trenerima,πportskim dvoranama,rezultatima svjetskihkupova, europskihprvenstava, svjetskihprvenstava kao i mnogidrugi interesantni podacikoje je teπko navesti najednom mjestu.

Tako su u tenisuprezentirani svi pobjednici ipobjednice od 1969. do2004. godine i to naOtvorenom prvenstvuAustralije, Francuske,Amerike, Engleske.Interesantan je podatak osvim pobjednicimaDavisova kupa od 1900. do1934. godine te ukupniporedak vodeÊih tenisaËa itenisaËica po brojuosvojenih Grand Slamturnira. Poglavlje o πportuzavrπava vrlo korisnimpodacima o ravnateljstvimaπportskih organizacija uSjedinjenim Dræavama tevelikanima πporta. Imenavrhunskih πportaπa, njih 379,gusto su ispisana abecednimredom na Ëetiri stranice.

U „The World Almanacand Book of Facts 2005." naviπe od 1000 stranica Ëitateljmoæe pronaÊi zanimljive ikorisne podatke o raznimdogaajima i kategorijama.©port kao kategorija za sebeprema broju zanimljivihpodataka u ovom almanahuzauzima vrlo visoko mjesto.

Knjiga se moæe nabaviti uknjiæarama „Algoritma" pocijeni od 100 kuna ili nainternetskoj adresi:www.worldalmanac.com/orders

PUBLICISTIKA

Doznajtesve oistezanju I u ovom brojupredstavljamo tri knjigeinteresantne osobamakoje djeluju u podruËjutjelesnog vjeæbanja isporta: „Znanost ofleksibilnosti", „PriruËnikza odbojku" i "Sportskaprehrana - Uvod uproizvodnju energije inatjecateljskuuspjeπnost"

Prva knjiga kojupredstavljamo nosi naslov

„Science of Flexibility", ili uprijevodu „Znanost ofleksibilnosti". Autor knjige jepriznati ameriËki struËnjak izpodruËja gimnastike i profesorkineziologije Michael J. Alter.RijeË je o treÊem dopunjenomizdanju, πto takoer govori okvaliteti knjige. Knjiga donosinajnovije znanstvene i struËnespoznaje o fleksibilnosti iistezanju, a autor ju je

Piπe Saπa Ceraj, prof.

Piπe Goran MarkoviÊ

57

namijenio πiroj publici,posebice profesionalcima upodruËju sportske medicine,kineziolozima,fizioterapeutima,kiropraktiËarima, trenerima ifitness instruktorima, teinstruktorima plesa i joge.Knjiga ima 19 poglavljaorganiziranih u pettematskih cjelina: 1)Znanstvene osnovefleksibilnosti, 2) KliniËkiaspekti fleksibilnosti, 3)Principi istezanja, 4)Anatomski aspektifleksibilnosti i istezanja, i 5)SpecifiËne kinezioloπkeaktivnosti.

Prve dvije tematskecjeline posveÊene sudefiniranju temeljnihanatomskih i neuro-fizioloπkih faktorakoji utjeËu nafleksibilnostpojedinca, kao ipregledu kliniËkihaspekatafleksibilnosti iistezanja. Ostale tritematske cjelineposveÊene su razvojufleksibilnosti, snaglaskom naspecifiËnostipojedinih zglobnihsustava u tijelu,odnosno specifiËnimzahtjevima zafleksibilnoπÊu tipiËnihsportskih aktivnosti. Nakraju knjige prikazano jeoko 60 vjeæbi istezanja kojepokrivaju sve najvaænijemiπiÊne regije tijela. Ako steprofesionalno angaæirani uposlovima direktno vezanimuz razvoj i odræavanjefleksibilnosti, te prevenciju irehabilitaciju sportskihozljeda, tada bi ova knjigasvakako trebala biti sastavnidio vaπe struËne biblioteke.Knjiga ima 368 stranica, acijena joj je 52 ameriËkadolara bez troπkovapoπtarine.

SljedeÊa knjiga kojupredstavljamo nosi

naslov „VolleyballHandbook", ili u prijevodu„PriruËnik za odbojku".RijeË je o priruËniku koji jenapisao Robert J. Miller,jedan od ponajboljihameriËkih odbojkaπkihtrenera s viπe od 50 godinatrenerskog iskustva. Kako jeveÊinu svoje trenerskekarijere posvetio treningumladih odbojkaπica iodbojkaπa, autor se u knjiziusredotoËio na razvoj ioblikovanje mladih igraËa,ali i na postizanjenatjecateljskog rezultata.

Tako, meu ostalim, u knjiziprikazuje osnove razvoja ioblikovanja mladih inadarenih igraËa, zatimuËenje i usavrπavanjeobrambenih i napadaËkihvjeπtina, kao i obrambenih inapadaËkih sustava igre.Nadalje, autor govori i oselekciji ekipe, razvojukohezivnosti unutar ekipe,kao i pripremi utakmica itaktici igre. Dio knjigeposveÊen je i kondicijskojpripremi mladih odbojkaπa.Iako je knjiga ponajprijenamijenjena odbojkaπkimtrenerima, posebice

trenerima kadetskih ijuniorskih selekcija, znatandio informacija koje knjigasadræi moguÊe je iskoristiti iu drugim momËadskimsportovima. Knjiga ima 248stranica, a cijena joj je 19.95ameriËkih dolara, beztroπkova poπtarine.

Posljednja knjiga kojupredstavljamo u ovom

broju nosi naslov „SportsNutrition - An Introductionto Energy Production andPerformance", ili uprijevodu "Sportskaprehrana - Uvod uproizvodnju energije inatjecateljsku uspjeπnost".Autori knjige su dvojicasvjetski priznatih britanskihznanstvenika i sveuËiliπnihprofesora, dr. AskerJeukendrup i dr. MichaelGleeson. RijeË o knjizi kojase temelji na najnovijimznanstvenim spoznajama izpodruËja prehrane sportaπate njenog utjecaja nanatjecateljsku uspjeπnost.No, zahvaljujuÊi iznimnomtrudu autora, knjiga jenapisana na jednostavan ilogiËki organiziran naËin,tako da je bez problemamogu razumjeti i osobe bezznanstvenog'backgrounda' izpodruËjafiziologije,biokemije inutricionizma.DapaËe, autorisu knjigunamijenili πiremkrugu Ëitatelja,od studenata iznanstvenika,prekonutricionista ilijeËnika, pa svedo instruktorafitnessa,profesoratjelesne izdravstvenekulture te

sportskih trenera. Knjigaima 13 logiËki sloæenihpoglavlja koja pokrivajusljedeÊa podruËja: osnoveprehrane, metabolizam ienergetski kapacitetiËovjeka, probava iabsorbcija hrane,makronutrijenti(ugljikohidrati, masti ibjelanËevine),mikronutrijenti (vitamini iminerali), voda i balanstekuÊine u organizmu,dodaci prehrani i njihovaupotreba, regulacija tjelesneteæine, poremeÊaji uprehrani sportaπa, te ulogaprehrane u raduimunoloπkog sustavsportaπa. Ukratko, u ovojknjizi pronaÊi Êete osnovneinformacije o sportskojprehrani i njenom utjecajuna natjecateljski rezultat usportu. Knjiga je izaπla iztiska krajem 2004. godine iima 424 stranice, a koπta 55ameriËkih dolara beztroπkova poπtarine.

Viπe informacija opredstavljenim knjigama,kao i detalje o naËinukupnje, moæete pronaÊi naweb-straniciwww.humankinetics.com.

58

Daleko od domovi-ne, daleko od Za-greba u kojem je

postao inæenjer kemije isvjetski poznati vaterpo-list, u Long Islandu(SAD) umro je ZdravkoJeæiÊ - Pusko (17. kolo-voza 1931. - 19. lipnja2005.). Bio je to krajizvanredne struËne, ali isportske vaterpolske ka-rijere.

Zdravko, popularnoPusko, JeæiÊ poËeo se joπkao ak baviti plivanjemu APK Mladost, ali jeubrzo preπao na vaterpo-lo u kojem je do punogizraæaja doπla, ne samonjegova velika plivaËkasposobnost nego i neiz-mjerna upornost i sistematiËnost. Postao je tako sudioni-kom i suborcem velike generacije hrvatskih vaterpolista -Zdravka ∆ire KovaËiÊa, Jurja Amπela, Veljka Bakaπuna,Marka BrainoviÊa, Vladimira IvkoviÊa, Ivice Jobe Curtini-ja, Lovre RadoniÊa, Ive ©takule, Boπka VuksanoviÊa, IveCipcija, Tomislava FranjkoviÊa, Hrvoja KaËiÊa, MarijanaÆuæeja i Zlatka ©imenca. S njima je osvojio dvije srebrnemedalje, na olimpijskim igrama 1952. u Helsinkiju i 1956.u Melbourneu, a 1960. u Rimu bio je Ëetvrti, jer je doma-Êin Italija “morala” pobijediti.

Na Trofeju Italija, tada nesluæbenom Prvenstvu svijeta(SP se joπ nisu odræavala) u nizozemskom Nijmegenu bioje pobjednik. S reprezentacijom tadaπnje Jugoslavije, kojusu Ëinili samo Hrvati, bio je na Europskom prvenstvu dru-gi 1954. u Torinu i 1958. u Budimpeπti, a treÊi 1950. u Be-Ëu. Za te uspjehe, kada su se uz olimpijske igre igrala joπsamo europska prvenstva svake Ëetvrte godine i kada nijebilo nikakvih meunarodnih kupova, Zdravko JeæiÊ iza-bran je 1981. godine kao deveti po redu (s joπ desetoricomvaterpolista) i prvi od vaterpolista tadaπnje Jugoslavije1981. u Meunarodnu dvoranu vaterpolske slave osnovane1966. godine.

Za svoj jedini klub, AVK Mladost, JeæiÊ je nastupio 113puta.

Uz Puska JeæiÊa ve-zano je neπto πto u da-naπnjem sportu moæeizgledati veoma Ëu-dnim. On je nakon di-plomiranja u redo-vnom roku (!) za in-æenjera kemije poËeoraditi u OKI-ju. Kaoizvrstan i nadaren in-æenjer poslan je 1964.na postdiplomski stu-dij na SveuËiliπteMichigan u Ann Ar-boru kod Chicaga,SAD. Nakon veomazapaæenog svrπetkastudija javio se onimakoji su ga poslali natu specijalizaciju smolbom da ga raspo-rede na novo radno

mjesto. Odgovor je bio Ëestitka i obavijest da ga stipendijaviπe ni na πto ne obvezuje (!?).

Veoma zapaæenog na studiju, JeæiÊa je profesor kod ko-ga je specijalizirao odmah preporuËio velikoj multinacio-nalnoj kompaniji “Dow Chemical” u kojoj je poËeo raditi urazvojnom odjelu, kojemu je uskoro postao i direktor! Tuje izradio 19 ameriËkih patenata o sintezi raznih spojeva iproizvodnji polimernih materijala. Uza to je dobio i Ëetiripatenta prava u Kanadi, te po jedno u NjemaËkoj, »ileu,Meksiku, Peruu, Filipinima, Tajvanu i u Australiji. Za sveto je 1991. postao poËasni profesor SveuËiliπta Oklahoma,a 1994. i naslovni profesor kemijskog inæenjeringa.

Ta biografija izgleda u doba danaπnjeg tzv. sporta veomaËudno. Ona, meutim, samo potvruje da vrhunski sportaπiosim vrhunskih sportskih sposobnosti imaju i druge takvesposobnosti, ali se one menadæerskim metodama uniπtava-ju do razine viπe-manje uspjeπnog trenera ili - gostioniËara.To je uniπtavanje, kao πto se vidi iz ovog primjera, nacio-nalne supstance. Hrvatski olimpiski odbor je 1992. godineZdravka JeæiÊa imenovao sportskim veleposlanikom uSAD. Iza njega ostali su supruga, sinovi manager i lijeËnikte kÊerka pravnica .

Æarko SusiÊ

Vrhunski sportaπ i vrhunski struËnjak

ZDRAVKO JEÆI∆ - PUSKO (17. kolovoza 1931. - 19. lipnja 2005.)

Trofeo Italija - bazen ©alata 1957. godine1. red: ZDRAVKO JEÆI∆, Uroπ Roje,Tomislav FranjkoviÊ, LOVRO RADONJI∆ i Jani Rarle

2. red: Zlatko ©imenc, VLADO IVKOVI∆, ∆iro KovaËiÊ

Uz Puska JeæiÊa vezano je neπto πto u danaπnjem sportu moæe izgledati veoma Ëudnim -nakon diplomiranja u redovnom roku za inæenjera kemije poËeo je raditi u OKI-ju

IN MEMORIAM

59

SmrÊu Zdenka Uzorinca (7. sr-pnja 1929. - 10. lipnja 2005.)hrvatski sport je ostao bez

svog iznimnog Ëlana. Ne samo zatoπto je bio odliËan sportaπ, posebnostolnotenisaË, nego joπ viπe zato πtoje za taj hrvatski sport, i sport opÊe-nito, uËinio iznimno mnogo kaosportski radnik, poglavito kao pro-pagator i, osobito, povjesniËar stol-nog tenisa, ali i ostalih sportova.

Zdenko Uzorinac imao je sreÊu,ali i nesreÊu, πto je bio aktivan udoba velikih sportskih godina Æar-ka Dolinara, braÊe Harangozo, Jo-sipa Vogrinca i drugih iznimnihstolnotenisaËa. U toj osobitoj kon-kurenciji on je kao aktivni igraËveÊ 1942., joπ junior, nastupio zaseniorsku momËad svog prvogkluba HA©K-a. Kasnije je nastu-pao za nasljednika HA©K-a,ASTK Mladost za koji je osvojio25 naslova prvaka Hrvatske i πestnaslova prvaka tadaπnje Jugoslavi-je (1945.-1962.). Pobijedio je i nameunarodnim prvenstvima Sara-jeva 1958. i 1964., Londona 1958.Veteranski je prvak otvorenog pr-venstva SAD-a 1990. πto je bio i naveteranskim prvenstvima bivπe Ju-goslavije, te Republike Hrvatske1992. i 1993. Nekoliko puta bio jepobjednik turnira novinara prigo-dom svjetskih prvenstava. Uspjehaje imao i u tenisu u kojem je 1964.bio finalist prvenstva Jugoslavije.

Kao trener stolnotenisaËica Mladosti tri puta je osvojioprvenstvo Jugoslavije i Ëetiri puta pobjedu u Kupu(1966. - 1971.).

Ipak, sve je to manji dio zasluga Zdenka Uzorinca za hr-vatski, pa i svjetski stolni tenis. Godinama - sve do samesmrti - bio je stolnoteniski i teniski djelatnik u klubovima,podsavezima i savezima, komisijama, struËnim i trener-skim, Stolnoteniskog saveza Jugoslavije i Republike Hr-vatske, organizator velikih stolnoteniskih meunarodnihpriredbi, sudac, vrhovni sudac i - navlastito - izvjestitelj.

Od 1975. do 1994. bio je ËlanEuropskog stolnoteniskog saveza(ETTU) i Meunarodnog stolnote-niskog saveza (ITTF). Od 1980. do1995. Ëlan je Meunarodne stolno-teniske akademije.

No, i to je samo dio zaslugaZdenka Uzornica za hrvatski isvjetski stolni tenis. NajveÊe pri-znanje zasluæio je njegov publici-stiËki rad za taj sport. Bezbrojni iz-vjeπtaji i Ëlanci objavljeni su u ra-znim novinama i listovima, sura-dnja u “Povijesti sporta”, u izda-njima Leksikografskog zavoda Hr-vatske, publicistiËki radovi od ma-lih knjiga do velikih, opseænih icjelovitih monografija o stolnomtenisu i tenisu, ono je πto Êe Zden-ka Uzorinca stalno vezati uz razvojhrvatskog sporta.

Knjige “Od Londona 1926. doSarajeva 1973.”, “Pedeset godinaSTS Jugoslavije” (1978.), “Od Sa-rajeva do Novog Sada” (1981.),“©ezdeset godina stolnog tenisa”(1988.) za ITTF, “»etrdeset godinaASTK Mladost”, samo su najzapa-æeniji radovi Zdenka Uzorinca. Onje bio i redoviti suradnik dnevnih ipovremenih domaÊih stranih listo-va i Ëasopisa. Punih 30 godina iz-vjeπtavao je s velikih stolnoteni-skih, ali i malih priredbi. Objavlji-vao je tako u japanskom “ButterflyWorld Report”, njemaËkom “Deu-tscher Tischtennis Sport”, talijan-

skom “La Revista del Tennisatavola”, francuskom“France Tennis de Table”, itd.

Povrh toga, objavio je opπirno i odliËno ureenu veli-ku knjigu o meunarodnom i naπem tenisu “Teniske le-gende”.

Kad se uoËi da se sve to zbivalo bez prekida od 1941.sve do smrti 2005. godine, mora se konstatirati da je hr-vatski sport u Zdenku Uzorincu izgubio neobiËno vrije-dnu i, u biti, doslovno sportsku liËnost.

Æarko SusiÊ

NeobiËno vrijedna i doslovce sportska liËnost

ZDENKO UZORINAC (7. srpnja 1929. - 10. lipnja 2005.)

Uzorinac je bio odliËan sportaπ,posebno stolnotenisaË, koji je za

taj hrvatski sport, i sportopÊenito, uËinio iznimno mnogokao sportski radnik, poglavito

kao propagator i, osobito,povjesniËar stolnog tenisa, ali i

ostalih sportova

IN MEMORIAM

60

nn GORAN IVANI©EVI∆, DOPREDSJEDNIK HOO-a

Proslavljeni hrvatski tenisaË, olimpijac i pobjednik Wimbledona2001. Goran IvaniπeviÊ izabran je 17. kolovoza u Splitu, na 11.sjednici Skupπtine Hrvatskog olimpijskog odbora, za dopredsje-dnika HOO-a.

nn IMENOVANI PREDSJEDNICI ODBORA

Odlukom Skupπtine iz kolovoza, Ëetvorica dopredsjednika HOO-apredsjedavat Êe, kako je i predvieno novim Statutom HOO-a, Ëeti-rima odborima, stalnim radnim tijelima Skupπtine. Goranko FiæuliÊ

imenovan je predsjednikom Odbora ljetniholimpijskih igara, Stojko VrankoviÊ vodit ÊeOdbor neolimpijskih sportova, Ivo Goran Mu-

nivrana Odbor zimskih olimpijskih sportovadok Êe novoimenovani dopredsjednik HOO-aGoran IvaniπeviÊ voditi Odbor za lokalne æu-panijske zajednice.

nn DOPUNA VIJE∆A

Od Ëetiri Ëlana potrebna za dopunu VijeÊaprema odredbama novog Statuta iz lipnja2005., Skupπtina HOO-a je na redovnoj sje-dnici u kolovozu 2005. godine odluËila ime-novati, zasad, samo dvojicu. Novi su ËlanoviDuπko Mrduljaπ, predstavnik Hrvatskog ve-slaËkog saveza s iskustvom u radu VijeÊa od2000. do 2002.godine, te Marijan Maras,predstavnik ZagrebaËkog sportskog saveza.Skupπtina je takoer odluËila, zbog gubitkamandata u Skupπtini, razrijeπiti dosadaπnjegËlana VijeÊa Vlatka ©kilju, predstavnika Hr-vatskog judo saveza koji je za Ëlana VijeÊaizabran u listopadu 2002. godine.

nn »OP GLAVNI TAJNIK HOO-a

U lipnju 2005. godine, jednoglasnom odlukom VijeÊa, Josip»op imenovan je glavnim tajnikom HOO-a s mandatom od Ëetirigodine. Josip »op, diplomirani ekonomist, bio je vrπitelj duænostiglavnog tajnika HOO-a u dva navrata, od studenoga 2000. do ve-ljaËe 2001. godine te od studenoga 2004. do lipnja 2005. godine.U sportskoj administraciji, Josip »op bio je izvrπni direktor i di-rektor ureda za lokalni sport HOO-a, te glavni tajnik Hrvatskognogometnog saveza.

nn O PEKINGU OPTIMISTI»NO

UnatoË ograniËenju broja sportaπa zadanim kvotama, te strogomkvalifikacijskom sustavu izbora za OI Peking 2008., Hrvatska bise mogla kvalificirati u 20 sportova s oko 162 sportaπa, naznaËe-no je “u optimistiËnoj prognozi” prijedloga Projekta priprema zanastup na OI Peking 2008. koji je pripremio Ured za olimpijskiprogram HOO-a. Sastavni dio Projekta, koji su VijeÊe i Skupπtina

HOO-a sa sjednice u kolovozu uputili nacionalnim sportskim sa-vezima na razmatranje, Ëine Kriteriji i mjerila za financiranje pri-prema, te kriteriji za razvrstavanje sportaπa u kategorije olimpij-skih kandidata. KonaËno usvajanje Projekta OI Peking 2008. pla-nirano je za VijeÊe i Skupπtinu HOO-a u prosincu 2005. godine.

nn SPORTA©IMA NOVA KATEGORIZACIJA

Prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o kategorizaciji sportaπakoji je sastavila radna grupa na Ëelu s dopredsjednikom HOO-aIvom Goranom Munivranom, odlukom VijeÊa od 17. kolovoza,

upuÊen je nacionalnim sportskim save-zima na razmatranje. KonaËan prije-dlog Pravilnika kojim se sportaπi ra-zvrstavaju u skupine od prve do πestekategorije vrhunskih odnosno vrsnihsportaπa, VijeÊe namjerava stavitiSkupπtini na razmatranje u prosincu2005. godine.

nn JO© »ETIRI GODINE ZAJEDNO

“Kompanija vrijedi koliko ostvaridobiti i koliko vrati okolini, a INA jepostigla oboje”, izjavio je predsjednikHOO-a Zlatko Mateπa prilikom potpi-sivanja novog Ëetverogodiπnjeg spon-zorskog ugovora s najveÊom hrvat-skom naftnom kompanijom INA-Indu-strija nafte d.d. Predsjednik UpraveINA-e Tomislav DragiËeviÊ iznio jezadovoljstvo πto je iznimno uspjeπnasuradnja produæena na joπ jedan olim-pijski ciklus, a na dobrobit hrvatskogsporta. U zagrebaËkom Muzeju Mima-

ra, u nazoËnosti brojnih sportskih i gospodarstvenih uglednika gdjeje sporazum potpisan 19. srpnja, predstavljen je i dokumentarnifilm 'INA na Olimpu', za koji je Ëlanica Olimpijskog POOLA do-bila prestiænu nagradu International Stevie Word u New Yorku.

nn OLIMPIJSKA SRE∆KA ZA MLADE SPORTA©E

Potpisivanjem ugovora o suradnji s Hrvatskom Lutrijom i Auto-kuÊom Zubak 12. srpnja, Hrvatski olimpijski odbor pokrenuo jemarketinπki projekt “Olimpijska sreÊka”. Sredstva u visini od se-dam posto po prodanoj sreÊki za HOO predviena su za unapree-nje i razvoj mladih nadarenih hrvatskih sportaπa.

nn POPUST ZA NACIONALNE SPORTSKE SAVEZE

Hrvatski olimpijski odbor odrekao se naknade od 19 posto odprodaje sportske opreme sa znakovljem HOO-a, ugovorene u li-pnju s tvrtkom Magma d.o.o., u korist opremanja πportskih repre-zentacija nacionalnih sportskih saveza. Naime, jednoglasna odlu-ka VijeÊa od 17. kolovoza omoguÊit Êe sportskim savezima 19 po-sto jeftiniju sportsku odjeÊu i obuÊu za hrvatske reprezentativce.

Glavni u Hrvatskom olimPripremile Radica Jurkin iGordana GaÊeπa

OD OLIMPA DO OLIMPA

Goran IvaniπeviÊ,dopredsjednikHOO-a

61

dogaajipijskom odboru

Hrvatska muπka rukometna reprezentacija na primanju u grËkom veleposlanstvu u Zagrebu

nn »ETIRI VELIKE MEDALJE

S Europskog atletskog prvenstva sportaπa s invaliditetom, odr-æanog u Espoou u Finskoj od 17. do 28. kolovoza 2005. godine, hr-vatska se sportska reprezentacija vratila sa Ëetiri medalje, od kojihje sama Marija IvekoviÊ osvojila tri; zlatnu u petoboju, srebrnu uskoku udalj, te bronËanu medalju u bacanju diska. Jelena VukoviÊosvojila je zlatnu medalju u bacanju kugle.

nn PET MEDALJA NA SVJETSKIM IGRAMA

Hrvatski su sportaπi, njih 34 u devet sportova, s pet medaljazavrπili nastup na 7. svjetskim igrama neolimpijskih sportova unjemaËkom Duisburgu od 14. do 24. srpnja, na kojima je nastupi-lo 3500 sportaπa iz 100 zemalja. Marko PopoviÊ osvojio je zlatou preciznom gaanju mete ribolovnim priborom (arenberg), San-dro Gulja srebro u boÊarskom preciznom izbijanju, dok su TanjaGobo, takoer u preciznom izbijanju i Alen ZamliÊ u karate bor-bama, te muπka ekipa rukometa na pijesku, osvojili broncu.

nn PO DVA PUTA ZLATO I SREBRO NA EYOF-u

Hrvatski sportaπi, njih 56 u osam sportova i u konkurenciji 2.082sportaπa iz 48 zemalja, vratili su se iz Lignana u Italiji s 8. olimpij-skog festivala europske mladeæi (EYOF) u srpnju 2005. s dvije zla-tne i dvije srebrne medalje. Obje zlatne medalje osvojili su atletiËariDanijela GrgiÊ (400m) i Nikola KiπaniÊ (kugla). Srebrnu medaljuosvojila je njihova kolegica Arna Erega (100m prepone), a drugu sre-brnu, æenska odbojkaπka ekipa. Na EYOF-u u Lignanu, po prvi pu-ta, u sportski program od 11 sportova uvrπten je i kajak/kanu.

nn ZLATNI MLADI∆I S UNIVERZIJADE

Zlatnom medaljom gimnastiËara Roberta Seligmana na konju shvataljkama, te dvojca u jedrenju ©ime Fantele i Igora MareniÊa uklasi 470 hrvatski su sportaπi uspjeπno zavrπili nastup na 23. lje-tnoj univerzijadi od 11. do 21. kolovoza u turskom Izmiru. Zlataovih mladiÊa svrstale su Hrvatsku na 22. mjesto od ukupno 132 ze-mlje sudionice.

nn DODATNA PRILIKA LOKALNIM ZAJEDNICAMA

Ured za lokalni sport odluËio je opÊinskim, gradskim i æupanijskimsavezima dati «dodatnu prilikufl za sufinanciranje sportskih i razvo-jnih projekta. Prema raspisu Ureda, do 25. listopada svi zainteresiranimogu konkurirati s programima koji su ili veÊ realizirani tijekom2005. ili koji se tek namjeravaju provesti do kraja godine. Prednost upotpori HOO-a imat Êe sportske zajednice s razvojnom strategijom iprogramima od opÊeg interesa. Uvjeti i programske osnove natjeËajaobjavljeni su na adresi www.hoo.hr

nn PO»ASNI GRA–ANI ATENE

Hrvatski rukometni reprezentativci, osvajaËi zlatne olimpijskemedalje na OI u Ateni 2004., proglaπeni su u lipnju 2005. godinepoËasnim graanima Atene. Plakete u znak priznanja za doprinosmeunarodnom sportu i olimpijskom idealu, na prigodnoj sveËa-nosti organiziranoj za zlatne rukometaπe i brojne uglednike sport-skog i kulturnog æivota, uruËio je u Zagrebu grËki veleposlanik uHrvatskoj Panavotis Baizos.

62

63