... ro l , ..

SIBENU(, 29. ožujka 1931.

K~Jmo Iđemo? Svećenstvo je uvijek bilo i je t

pionir svakoga kulturnog, nacionalnog i socijalnog rada u našem hrvat kom narodu. Dosta je spomenuti rad Bene­diktinaca, Pavlinaca, Franjevaca, I·uso­vaca ili biskupa Haulika, Strossmayera, D obri.le, Mahnića, Bauera i t. d.

Neznalice naše nacionalne povijesti, koja je tako usko vezana s Crkvom, veoma su daleko i od zdravoga kršćan­skog uzgoja. Neki misle, da se nacio­nalni rad oko mladeži sastoji jedino u Tyršovom sistemu, u nekoliko preda­vanja, punih lijepih fraza, te u zaba­vama, eda se •lakše održi mladež na okupu. Sa plesnim vjenčićima i zaba­vama popunja se uglavnom "jugosla­venski nacionalni rad" ... A duša o­staje prazna, jer u ime nacionalizma drži se mladež daleko od pozitivne vjere. l tako malo pomalo ona se de­kristijanizira (raskršćanuje) i demorali­zira (kvari).

Crkvu i ćudoređe. Sam Kralj se pot­pisuje "po milosti Božjoj". Sve via ti cijene i kako ćudoredni upliv Crkve! A kad se odgajaju članovi društva i države, da se rugaju i ne drže do ove vlasti, po tavljene na zemlji od Boga, možemo li očekivati, da će ovi ljudi uvađat i u svojoj okolini bolji red vršenje dužno ti? Zastalno nel

Neposluh Crkvi je obi~o sinonim nećudoreda, sebično ti i materijalizma. Strasti zauzmu svoju divlju slobodu, mladež umire idealizmu, novac i žena postaju za 99 °/ 0 jedini idoli, pred kQ­jima se ve žrtvuje. Ništa više nije sveto. Je li ond:l patriotski rušiti, pa i samo omalovažavati, Crkvu, ovaj naj­veći auktorilet, što opstoji na svijetu? Čim ćete je nadomje titi? Žandarme­rijom l o ona ne stiže do avje ti -kao glas Božji! Kad e dekri tijanizira mladež, h oće li ona biti viy e idealna, požr!vovna, nesebična, junačka? a­poleon je rekao: " ije am do tatno jak, da vladam narodom bez vjere". A ipak cio vijet je trepio pred nje­govim vojnicima!

Može li dakle većenik i vije ni katolik biti član druytava, u kojima e omalovažu je vjera, ne priznaje crkveni

Broj 13

auktoritet, niječe, da je glavna svrha čovjeka na vijetu : spa enje duše. Nel Nipošto ne, osim ako hoće da bude izdajnikom vojih i Božjih načela.

Pellico je rekao: .Ako čovjek vri­jeda _oltare, veto t ženidbe, pristojnost, pošten je, pa viče: • Domovina l Domo­oinal"- nemoj mu vjerovati. On je lažni rodoljub. On je rdav gradanin. Dobar rodoljub je jedino krepostan čovjek,

koji ozbiljno shvaća i voli sve svoje dužnosti i nastoji, da ih izvrši. " Od dekristijaniziranih i demoraliziranih gra­dan:! otadžbina i obitelj mogu očeki­

vati samo propast i ruševine. Treba zato okrenuti na desno. Tre­

ba slušati glas Pape, koji nam je tu­nedavno dao točne upute, kako treba odgajati mladež u školi i izvan škole. Dužnost je zato svih pravih rod oljuba, u ovoj teškoj izaratnoj krizi, da u mla­deži i u narodu c j-lčaJU vje ru , ćudo­

ređe i štovanje crkvenog auktoriteta. Samo s vjerom ćemo graditi bolju budućnost, jer je još prije vi·e tisuća godina mudrac pi ,ao: "Ako Go podin ne agradi kuće, badava se trude oni, koji je grade!"

Pitanje dakle dobrog odgoja mla­deži je pitanje najveće društvene kori­ti, općega javnog dobra i naše bolje budućno ti! .Tofe

• Današnja mladež je žedna užitaka l Idimo joj zato na ruku, pa i tada, kada Crkva to strogo zabranjuje, u korizmi ... To traži novo doba ... " Če­mu e onda možemo nadati od takve mladeži, koja se odgaja i živi sa ide­jama, protivnim kršćan kim i ćudored­nim idealima ogromne većine našega naroda? Da li ćemo moći graditi bolju i ljepšu budućno t a ljudima, koji u žedni užitaka i koji znadu u ime na­cionalizma da uvedu po naš1m, uglav­nom još prilično ćudorednim i nepo­kvarenim, selima i varošicama demora­lizatorni rad .plesnih vjenčića", koji često traju do zore, sa izborom kra­ljice ljepote i tomu sličnim?

Učinak poslanile na~ih katoličkih biskupa

Lako je '.'ikati: "Doli popovil" No što ćete dati narodu kao uzdu proti strasti­ma i kao sredstvo za nutarnji duševni napredak namjesto vjere i Crkve? Povi­jest nam kaže, kad se ne drži do Bo­žjih zapovi jedi, da se brzo izgu'bi i sram ljudski, te se strmoglavice ruše sve duševne i ćudoredne vrednote. Čovjek bez vjere je životinja, gora od najgore životinje, dvonožna zvijer. Država štuje

Molitva je veliko oružje, kojim se Crkva kroz vijekove služila. I to njezino oružje nije nikada izdalo. aš katolički epi kopat, vije tan te velike moći molitve, pozvao je voje vjernike diljem Jugoslavije, da na dan sv. Jo­sipa uzdignu svoje molitve Bogu , eda naši ljudi, koji u pod Italijom, a ko­jima se zabranjuje hvaliti Go podina u materinskom jeziku, dobiju tu slo­bodu, da im e podaje vjerski nauk u njihovom jeziku, što im uo taJom pri­pada po naravnom pravu. Vjernici u shvatili taj ppziv vojih pastira te toga dana napuniše hramove Božje i jakim, moćnim glasom, koji im se dizao iz dubine duše, zavapiše pomoć od Go­spoda, puni pouzdani!! u Njegovu pravednost i dobrotu. Cini se, da to

nekima ne bijaše pravo. Da nije bilo ugodno talijanskim faši tima, nikakvo čudo, ali nas čudi, kako to nije ugodno nekim našim razvikanim nacionalcima­bezvjercima, posebno nekoj gospodi u našem gradu.

Najprije su ta go poda ruglu izvr­gla našu molitvu, koja po njihovo m ubedenju ne će moći donijeti ni spasa ni olakšanja našim sunarodnjacima u Italiji. Za n j ih je ta akcija nekorisna do izlrnosti. to to znači? Srušimo sve crkve, obu tavima ve molitve, jer to je ništa. Niti u ovom momentu, kad bi svi morali, da zaborave na svoje kulturne(!) ciljeve; kad bi e cio narod morao da nade na okupu u nacionalnoj tvari, neki ne mogu da e ' vladaju, pak i u tom č~su napadaju

Strau& 2 .

nas katolike te tim očito pokazuju svoje papke. Ovakvi ljudi zovu na onda, da skupa s njima surađujemo u društvi­ma, u kojima treba da bude uzgojena naša omladina? I ovakvi ljudi hoće

da nama katolicim·-t spočitavaju nacio­nalnu svijest? Nel Ne plačemo mi za Austrijom! Ima drugih, ko ji bi trebali da plaču .

Poslanica na ~ ega katoličkog epi­skopata pokazala je, da katolička Cr­kva zna da ustane proti svakomu, koji je priječi u vršenju njezine uzvišene misije. A baš to toj gospodi nije u­godno. Ta poslanica je jasan i vidljiv dokaz, kako katolicizam ne smeta ni­komJ, da njeguje svoj plemeniti na-

Obitelj • l

U svakom čovjeku ima nešto an­đeoskoga i nešto otonskoga. No o­bitelj ima tu zadaću, da u avrši odgoj čovjeka tako , da on po tane ~ to kre­posnijim. Da se to postigne, obitelj mora da živi jakim vjerskim životom. Nazaret ka obitelj mora da bude naš ideal.

Roditelji svojoj djeci moraju pred­njačiti dobrim primjerom više negoli dobrim riječima. Bog mora da kraljuje u kući, u pameti i u srcu sviju. Za­povijedi Božje moraju se točno izvr­šavati, isto tako i crkvene, kao što i dužnosti voga tal eža.

Ljubav prava, iskrena, mora da vlada medu mužem i ženom , roditelji­ma i dj ecom, braćom i se trama, go­spodarima i lugama . Sloga i ljubav gradi kuću vi e negoli vreće zlata.

Veliki petak -kat. biskupa u Mos kv i U noći izmedu 2. i 3. ožujka 1923.

pre vij. Cieplak, pomoćni bi kup Pe­trograda, njegovi suradnici pres v i j. Budkiewicz i pre vij. Fiodorov, unija!, sa dvanaest drugih većenika pozvani su u Mo kvu. Njihovi vjern ici pratili su ih na kolodvor, da im dadu bolni "Zbogolll ", uvjereni, da je to za d nj i. Prije negoli je vlak otputovao, vi 11

na peronu kleknuli, da prime od vo­jih pastira sveti blagoslov. Mt1ogi su od njih molili i plakali.

Nikada e u carskom Petrograd u nije vidjelo ovako javno svjedoč.an !vo katoličke vjere. Tako je počelo muče­

ništva katoličke Crkve u Ru iji, koja se pokazala živa u ča u, kad u nje­zini poglavice i. li na !ratište.

KATO Lm

cionalni osjećaj, pače ona taj osjećaj podupire i gaji. Radi toga se pojavio bijes na jednoj strani. Radi toga se baš s te strane šire kojekakve laži, da se kod ljudi dobre volje ubije onaj dobar dojam, što ga je ta poslanica učinila.

Nas taj bijes ništa ne uznemiruje. On je slab i nemoćan, da bi i najmanje uskolebao u nama vjeru u pravednoga Boga, koji upravlja sudbinom naroda. Dapače ćemo unapriJed još više moliti za našu braću, da im Bog pomogne do konačne njihove pobjede.

Ovaj dvostruki učinak poslanice nas je dakle potpuno zadovoljio, i preko očekivan ja!

ćudoređe Jadne one obitelji, u kojima se ne

prizna je očinska vlast, te ih svađa il i zavist rastavlja i ruši! Jao narodu i mladeži po onim obiteljima, gdje se psuje ime Svemogućega i Bezgrješne, gdje vlada pro tačka šJla i kletva, gdje e ne čuje glas molitve, gdje se ne mari

za post. Ovakve u obitelji rasadište zla i pokvarenosti. Bolje bi stoga bilo, kad ih ne bi ni bilo. Treba kazati djeci, da budu bolja. No zato ne treba kleti.

Treba kćerkama zabraniti nečednu modu, a ne samo p laćati račune kroja­čicama, a da se ni ne pripazi pri tome, kakvo je to odijelo. Ne smije ih se nipošto puštati na zajedničke izlete, same s muškarcima, ni na mješovita kupališta. Roditelji su dužn i i na nad­zor svoje djece za vrijeme zaruka. Trebalo bi imati riječi ognjene, da se osudi popustljivo t nekih majki u to­me. No svoj dio krivnje obično nosi i

U Moskvi su za par dana bili !o­bodni. No 10. ožujka bili su uapšeni te u otvorenim kolima provedeni gra­dom. Bo!fevički mučitelji znali su za talno za drugu muku, pa su je htjeli imitirati.

l' todobno je Vatikan hranio gladnu ru ku dj ecu i odlučno proti ovom u ap ~enju protestirao. Uoči Cvjetnice bi odlučeno, da e makne biskupe Budkiewicz-a i Cieplak-a. "Sud " je vodio javno proces u nekom kazalištu Mo kve. a pozornici su na lijevo stali optuženici, na desno oni, koji su sebe zvali "sucima", a iza njih crveni voj­nici, žedni krvi. Pre vij. C ieplak, kad je doznao za o udu, digao e i bla­go lovio narod, pa bili oni pravednici il~ bezbo· ci . . . Mnogi su plakali. Za četiri dana mnogi su dizali glas pro-

otac, koji ima najveću odgovornost za ćudoredni život i kršćanski duh u obitelji.

Upravo su očajne danas prilike, koje opkoljuju u javnosti katoličke o­bitelji. Djeca nijesu ni slijepa ni gluha, a da ne bi nažalost dnevno bila izlo­žena po u\Jcama svakojakim pogibelji­ma. Zla štampa, nećudoredne revije i slike vrše nesmetano svoj sotonski zadatak, da šire nećudorede. Koliko treba paziti na vrst novine, koja do­lazi u obitelj l Nećudoredne slike, no­vele i sramotna dopisivanja mogu lako da unište nevinost mladenačkih duša. Mnoga su kina postala prave škole nećudoreda sa svojim predstavama i reklamnim slikama. Tu se često uči, kako se nepoštenim životom može ugodno živjeti i hicem samokresa dokon­čati život, kad nam postane dosadnim. Ne treba trošiti riječi o nećudorednosti današnjih plesova. Tko vodi kćer na ples, znači, da traži njezino nepoštenje. To je sud svih modernih plesača.

Danas istina mladež čezne za uži­vanjem, za~ zabavama. No ozbiljna su vremena. Zivot je dužnost. a ne za­bava. Treba zato mladež sveto i oz­biljno odgojiti. Neka se mladež i za­bavlja. No te njene zabave neka budu onakve, kakve se dolikuju sinovima Božjim.

Strašna je istina, da mnogo zla pri­jeti našoj mladeži u javnosti. Baš zato bi policijske vlasti morale mnogo paziti ne samo na higijenu tijela, već i na higijenu duše, te sve, što je zlo, od­straniti s ulica i iz javnih izloga i najo~trije kazniti pso t. Roditelji, kao što i škole, moraju uložiti sve svoje sile za dobar vjerski i ćudoredni odgoj djece, jer početak mudrosti je strah Božji. No . vlasti moraju nastojati, da idu na ruku roditeljima, eda javni život ne ruši ono, što obitelj tolikim trudom i pre­garanjem gradi.

testa protiv ove osude. Oni bi bili i pomilovali ove nevine žrtve, da je Sv. Stolica htjela priznati boljševički režim. No Papa nije nikako mogao da po­pusti i prizna te rušitelje vjere, obitelji i ćudoređa.

* * * Da se udov0\ji nekim komuni:;tima, pristali su, da se poštedi presvij. Ciep­laka, ali biskupa Budkiewicz-a treb~J

smaknuti. Otac Walsch, predsjednik papinske komisije za prehranu u Ru-iji, u kojoj u na milijune umirali od

gladi, želio je, da potajno odnese sv. pričest i papinski blagoslov osuđeniku. Obećali su mu, da će ga obavijestiti prije osude.

Izvadili su iz tamnice biskupa i brutalno ga gurnuli u tamnom hod­niku tako, da je pao i slomio nogu_

l. -za lj L ke, o-

ba, ~o-~ji~ • l ski iko ~o­bo-l ko ša. ole

i

~m!~ m. osti ua rje.

6ži-su za­oz­za-

r.: ~~ r~~ l i [što

~::. No. ku uši re-

!!!!!!!!

i i Sv. im. po· el p

B r 13.

Velika Cvjetnfcom 29. t. mj. počinje velika sed­

mica. Zove se • velika • zato, što su se tih dana :zbili u Jeruzolimu veliki i znameniti događaji po <Ijelo čovječanstvo. Zove se l ,sveta sedmica •, jer što može biti kršćaninu svelije od onoga, što sc tc sedmice dogodilo.

CVJETNICA Šcsla korizmena nedjelja zove se Cvjetnica.

Danns Crkva staJi spomen na svečani ulazak ]susov u Jeruzolim. Po crkvama se prije Mise b l a g o s l i v l j a j u grančice od paoma l maslina.

Iza blagoslova kreće o p h o d oke! crkve. 1J ophodu nose vjernici blago tovljene grančice masline. 'a povratku u crkvu vrata se crkvena zatvore, a svećenik ostaje s nekoliko pjevača

pred vratima. Ostali pjevači stanu u crkvi pred vratima. Jedni l drugi Izmjenično pjevaju lijepu .himnu. Kad svrši pjevanje, kucne svećenik

propelom tri puta o vrata, koja sc onda otvore. Ovaj ophod označuje svečani ulazak Isusov u Jeruzolim. Vrata sc crkvena zatvaraju, da se .označi, kako je prije Isusa nebo bilo zatvoreno,

..a Isus ga je vojom smrću 0:1 križu otvorio. Zatim slijedi s v. M i s a, koja posve od­

_govara bliskoj Muci Isusovoj. Pod Misom se čita ili pjeva muka Isusova po evanđelisti sv. .Mateju.

U utorak velike sedmice čila sc ili pjeva JJ crkvama muka Isusova po sv. Marku, a u .s r i j e d u po sv. Luki.

LAMENTACIJE Veliku rljedu, četvrtak l petak pod

veče pobožni kršćani polaze na lamentacije, l. j. pjevani svećenički oficij (ča oslov) tih dana. Tu nas sv. Crkva pripravlja na događaje su-1rašnjcga dana.

Obrt-d je ovakav; Kraj velikoga žrtvenika ~e postavi svijećnjak u obliku trokuta. Sa sva­ke je strane edam S\'ijeća od žutoga Voska, a na \'Clm jedna od bijeloga. Žute svijeće ozna­.čuju učenike Isu ove, a bijela Isusa. Poslije sva­koga se psalma utrne po jedna žuta svijeća.

Kad se ispjevaju prva tri psalma, onda se pje-

Stavili su ga u jednoj sobi bez slam­Jljače sa običnim lopovima. Trebalo je {la i blizu njega, i to kao i kod Učitelja, budu lopovi.

Cijeli Veliki petak O. Wal h i Mac Cullag, koj i je o ovom progonstvu napisao knjigu, ostali su cijel i dan kraj slušaljke telefona. O. Walsh je često pitao: ,.Mogu li doći?" A oni su uvijek odgovarali: "Na vrijeme ćemo Vam javiti".

Oko 10 sati zvono telefona zazvo­ni. O. Walsh čuo je neku buku, urlikanje pijanih, zatim opet neku iišinu, pak hitac revolvera, smijanje. Tako preko telefona prisustvovao je smaknuću biskupa Budkiewicz-a.

Crveni vojnik je kasnije pripovijedao svršetak toga mučenika: Biskup Bud­kiewicz nije mogao hodati. Zato su

I{ATOLII{

sedmica vaju ln m e n t a e i j e, t. j. tužaljke proroka Je­remije, u kojima se on tuži na zloću i nevjeru židovskoga naroda i žali za razvaljenim Jcru­zolimom. Svakoga sc dana pjevaju po Iri. Svr­šavaju riječima; ,Jeruzolime, .leruzollme, obrati se Gospodinu Bogu svojemu!' Ovaj vapaj sv. Crkve treba da svaki k~ćanin dobro utisne u svoje srce i da se obrati Gospodinu Bogu. Ti­jelom obreda sc utrnu sve svijeće - pa l šest svijeća, što gore na žrtveniku- osim one bijele na lrokutnom svijećnjalm. Dok e gase svijeće na žrtveniku, pjeva se • Blagoslovljen• (,Bene­dictus•). Ovo gašenje svijeća označuje, kako su sv. apostoli i učenici redom o tavljali Isu a. Bijela se svijeća odnese za oltar, što znači, da je Isu umro. Pjeva se tada pokornički p aJam .Smiluj se meni Bože• i izmoli jedna molitva. U crkvi nastaje zatim štropot i buka, što znaći potreS, koji je nastao, l<ad je Isus umro. Bijela se svi­jeća opet donese natrag na svijećnjak, jer je Isus nadvladao smrt l uskrsnuo iz groba.

Prib!vajmo skrušenoga srca ovim potresnim molitvama i obredu. Nije li to strahovita slika ljudske duše, koju je opustio i poništio grijeh?

VELIKI ČETVRTAK Danas se spominjemo, kako je Isus usta­

novio presv. ollarski sakramenat i kako je Juda poljupcem izdao svoga Učitelja farizejima, koji ga svezana dovedoše velikom svećeniku na sud. Radosno u hićcnje izmjenjuje se s dubokom žalošću. Ovu dvostruku značajku današnjega dana ja no Izražava čitavo bogoslužje .

Svećenik je odjeven u bijelo mi no ruho. Križ je zastrt bijelom koprenom. Uz orgulje i svečanu zvonjavu u sva zvona pjeva se ,Slava•. No od loga časa šute opet orgulje i zvona ne smiju više da glase lavu BožJu ni da pozdravljaju Kraljicu neba. Nevaljali učenik izdao je poljup­cem Isusa. l u je uhvaćen l svezan. Vode ga na sud . . . U ovoj duševnoj polištenosfl n može se sv. Crkva podati radosti, kojom je na­punja spomen ustanove v. reda i pričcsfl, pa je zato odredila lijelovsku svetkovinu. Danas sc zadovoljava time, da u svakoj stolnoj, župnoj i samostanskoj crkvi smije biti samo jedna sv. Mi a, a svi prisutni vcćenici imadu e kod tc Mi e priče tili.

U prijašnja vremena p o m l r i l i bl sc da· nas javni pokornici sa sv. Crkvom i pristupali bi sv. pričesti. Je i li se i Ti pornirioOa) s Bogom i a svojim bližnjim? Primi danas i Ti sv. pričes\!

ga vukli za uši sve do tražarnice. Po putu bili su mu oduzeli haljine: dakl_e isto kao i njegovom božanskom Uči­telju. A tko zna, je u li za njih bacili i kocke? [(ako su ga za uši vukli, jed­ItO mu se otrglo i ostalo njima u ruci. U stralarnici vojnik mu je ispalio hi­tac iz revolvera u rupu onoga uha, koje su mu bi li iščupali . Tako je biskup završio voje mučeništva.

Da se ne bi štovalo njegovo tije lo, zapalili su ga zajedno sa tjelesi~a de­vetorice hajduka i pepeo razasuli pre­ma vjetru.

Boljševička štampa je za tri dana pisala, da je biskup još živ, a četvrti dan je priznala zločin.

Papa i Crkva odgovoril i u djelom spasono noga života ovom djelu mrti . Papinska komisija je naime proslijedila, da, vodena nadnaravnom ljubavlju, hrani rusku djecu, koju su sovjeti pu­~ta l i, da ginu i umiru od gladi.

Strana a.

Danas se na Misl posvećuju tri hostije; jedna za današnju sv. Ml u, druga za Božji grob, a lreća za sutrašnje bogo lužje. U sveča­noj Misi ne daje svećenik đakonu e j e l o v m l r a jer je danas Juda cjelovom Izdao Isusa.

U tolnlm crkvama uz brojnu podvorbu svećenika l klerika biskup posvećuje danas trovrsno s v. u l j e; katekumen ko, krlzmu l bo­lesničko .

Po liJC sv. Mise prenose se svl!čano u opho­d u preostale posvećene hostij e na pokrajni oltar, nazvan B o ž j i g r o b. Danas l sjutra svaki onaj, koj i kod Božjega groba neko vrijeme moli po nakani sv. Oca te primi sv. pričest danas ili na Uskrs, dobiva potpuni oprost.

Zatim svećenik s l< i d a sa žrtvenika sav u re s, pa i ona tri propisana stolnjaka za spo­men, kako su vojnici Isusa svukli i bacili kocke za njegove haljine. U crkvi je sada sve pusto: bez sjaja i bez nakita. Crkva čini sve, da nam potakne dušu na pokoru i žalost. Jeruzolime, skini a sebe haljine veselja, pospi se pepelom l povrati e Gospodu Bogu svome!

Po primjeru Isu ovom biskupi, nakon za­vršenoga bogo lužja, dvanaestorici staraca ill svećenika lli klerika danas p er u n o g e.

VELIKI PETAK Osvanuo je dan najveće žalosti i tuge.

Crkva se zavila u crno. U crnom misnom odi­jelu dolazi svećenik i baca se ničice pred žr­tvenikom. Čitaju se starozavjetna p r o r o č a n­s t v a o va zmenom jaganjcu, a sv. Ivan u m u e i Isusovoj opisuje Ispunjenje davnih proroštava.

a svoj rođendan, kad je proizašla Iz pro­bodenoga srca Isusova, m o l i sada sv. Crkva raspetoga Spa Helja za sve ljude, jer su svi ljudi sviju vremena njoj povjereni, da ih učini dionicima spa enja Božjega .

Sv. Crkvu boli grozno poniženje raspetoga Sina Božjega, pa zato poziva sve vjerne kr­ćane, da olakšaju muke dragog Isusa i da se

p o k l o n e svetome križu. Tada e svečano u ophodu p re n o i juče

posvećena hostija na glavni oltar uz slavopjcv križu pasileljevu.

Današnje bogoslužje nije prava .M i s a, t. j. žrtva, jer nema pretvorbe. Danas je spomen­dan krvne žrtve na križu, pa se zato ne pri­no i nekrvna žrtva. Odredba sv. Crkve, da se dana osim umirućih smije pričestitl jedini sve­ćenik, koji obavlja službu Božju, jeća nas Ve­likog Svećenstva l usova, koji je na taj veliki dan pomirbe sam, o tavljen od vih, u­nišao u Svetište nad svetištima ovoga Zavjeta i po vetio ga ·vojom krvlju.

Je li ova prevelika ljubav Tvoga Spa itelja dirnula tvoje srce? Podi danas do svetoga groba. Moli sv. križni put. Podi na Kalvariju; klekni pred križ i uzama operi grijehe, kojima si pribio na križ Boga, Stvoritelja l pasitelja svoga!

VELIKA SUBOTA • j ego v će grob bili slavan!· l u je umro.

Njegovo božansko tijelo počiva u grobu, okru­ženo nebrojenim anđelima, l<oji mu sc ldanjaju. A duša Isusova pošla je u prctpai<ao, d<1 staro­zavjetnim pravednicima navijesti izvršeno pa­senje. Sjutra će se opel sjediniti s tijelom za vječni život neizrecive lave. Kao što e u kr­šćanskoj duši danas fzmjenj11ju žalosna i rado-na čuvstva, tako opažamo l u crkvenom bogo­

služju unutarnju borbu radosti sa žalošću, dok konačno ne prevlada pobjedonosni; ,Slava Bogu u vi ini!'

Danaxnje bogo lužjc upravo je odredeno za navečerjc i noć od subote na nedjelju. Da olak a vjernicima prbustvovanje kod ovih pre­kra nih obreda, prenijela je Crkva bogo lužje na Veliku ubotu ujutro. o ipak e l danas još spominje često u molitvnma .ova noć", koju da rasv ijetli u krsna ~vijeća. .Noć• znači tamu pogan tva, l<oju je ra vijetlio Isu · vojim uskrsnućem.

U ljubičastom pluvljalu (plaštu) blagoslivlje

• l

Btr&Da 4

svećenik najprije v a t r u, koja je iskresan:t Iz kre­mena. Kremen označuje Isu a, koji je svijetlo svijeta. Zatim blago lovi 'ećenik 5 lamjanovlll zrna za pomen 5 rnna l u ovih. Ovaj e bla­goslov vrši Izvan crkve, jer je grob l usov bio izvan Jcruzollma.

Sad se većcnlk - a pri vcčanoj iužbl đakon - kao vjesnik Uskr nuća odjene bje­lom dalmatikom l zapali jednu vijeću trou­gljcnlka na novoj vatri. Ova goruća vijeća znači opstojno t, život i moć presvetogn Trojstva. Pjevajući tri pula .Svijetlo Kristovo! - Bogu hvala! ", kadgod e jedna od tih triju svi jeć a zapali, kreće procesijn crkvom. Prva se vijeća zapali kod crkven ih vrata, druga nasred crkve, a treća pred oltarom. Isus je svijetlo svijeta , jer mo po njemu upoznali trojedna božanstvo.

Svećenik (dolično đakon) pjeva zatim slavu u s kr n e s v lj e će, koja naznačuje .Spasitelja. Vosak svijclll izgarajući, t. j. žrtvu-sama ebe, pa nas zalo prljući kladno jeća pl esvetoga tijela Isusova, razapeta za na na križu. U spomen miomirisa, kojima su svete žene pomazale mrtvo tijelo Isusovo, ubada svećenik\ (dotično đakon) u ob liku križa u uskrsnu svijeću 5 blagoslovljenih tamjanovih zrna. a koncu zapali onom lrouglcnom svije­ćom uskrsnu vijećuu znak, da je Isus u krsnuo iz groba krepošć·, pre v. Troj Iva. Tada se za­pale l druge svijeće po crkvi: i mi ćemo uskrs­nuti poput l u a, krepošću Isu ovom!

Sada namjenjuje v. Crkva voju pažnju opet izabranim katckumenima, koji su u staro kršćan ko doba noća primali ·v. kr t, sv. potvr­du i sv. pričcst. Zato lijedi ada t2 čitanja

KATOLiK

iz Staroga Zavjeta , gdje e lzabranfciul<1 po· novno predočuje čitavo djelo P'rovldnostl Bo­žjega pa enja.

Zatim li jedi blago~lov k r n e v o d e. Kad e većenik vraća k oltaru, pjevaju e skraćene

litauije viju sveli h, preko kojih u taje S\ ećenik i odiJeva e u bijelo ruho. Polazi k oltaru, dok e pjeva .Gospodine pomiluj ". Tamo moli pri·

stupnc molitve. okadi oltar l !noll običajni .Oo po­dc pomiluj", a zatim zapjeva svečani .s l a v a•, kad u znak u kršnjcga vc elja zaz\'One zvona, koja e nijesu gla ala od Velikoga četvrtka.

Po primjeru su e 1 u ovom pripravljali prvi kršćani .JO-dnevnim postom l molil om na sv· krst, koji sc svečano podjcljivao o uskrsnoj noći. Zato e i danas još posvećuje voda za sv. kr· šlenjc. Radi drugih obreda prošle noći nešto skraćena sv. Mi a stoji pod dojmomUskrs­nuća Spasiteljcva i u krsnuća novokr tenika, koji su s J usom umrli svijetu, a u tali na nov život u Bogu. Oni u danas prvi put postali dionici novozavjetne žrtve, koju svećenik danas za njih i prilutzuje. Danas prvi put po taju l dionici tijela Spasiteljeva u sv. pričesti. Uskrsna otajstva, o kojima govori tajna i popričesna molitva, jesu sv. krst, v. ispovijed l sv. pri­čest. Nastojmo, da ove molitve ne budu za nas anahronizam!

O p e r i m o d u š u v o j u u krvi Spa i­teljevoj, l<ao što su je novokrštenicl očistili vo­dom, koja je istekla iz prsiju 1 jegovib. O b· novima krsni zavjet: odrecimo sc svijeta i ujegovih raskoši! B u d i m o d i o n i e i s v e t e u s kr n e g o z b e, blaguj mo vazmenog Ja­!,!anjca, primimo zalog uskr nuća i vječne slave!

v

Iz ~atoličkoga Sibenika Red službe Božje u

Velikoj Sedmici KATEDRALA SV. JAKOVA. Cvje­

tn ica: 10 ati ujutro blago lov ma­slina obavlja preuzv. bi . kup. Iza bla­goslova je proce ija oko crkve. Zatim j e svečana sv. Misa, preko koje e pjeva Muka J u ova po v. Mateju. -Veliki u t or a lc U 9' /, ati ujutro pjevana v. Misa Mukom po v. Marku. - Velika srijeda: U 9' /4 ati ujutro pjevana sv. Misa Mukom po sv. Luki. 6 sati popodne pjevana "Jutrnja tmina " · Lamentacijama Je­remijinim. "Pomil uj mene Bože" pje­va Cecilijan ld Zbor i filharmoničko Društvo.- Veliki četvrtak: U 9'/~ sati ujutro pontifikalna v. Mi ' a preuzv. bi kupa uz velil<U asistenciju većen tva. Posveta v. ulja. Po lij · 111. Mi:e preuzv. biskup pere noge dvanaestorici . jeme­ni taraca. U 6 ati popodne "Jutarnja tm ina" kao jučer.- Veliki petak: U 10' 9 sati ujutro Misa pretpo veće­nib, koju obavlja preuzv. bi kup. Pjeva se Muka J u ova po v. Ivanu. U 6 ati popodne "Jutarnja tmina" kao ju­čer i prekjuč r. Prije proce ' ije !<ariz­meni propovjednik dr7i propovij d o Muci. Zatim tradicionalna proce ija. - Velika u b o t a: U lO . ati ujutro blago lov vatre, u kr ne vijeće, krsn vode. U ll 8 / 4 sati sve ?na v. Misa uz asi ten ciju pre uzv. bi ·i< u pa.

CRKVA SV. FRANE. Cvjetnica: U 8 ati ujutro blago lov maslina i pjevana v. Mi a a Oo podinovom Mukom. U 4 ata popodne krunica, "Pomiluj mene Bože" i blago lov sa Presvetim. - U tor a k: U 7 ati uvečer propovijed o sv. Antunu i blago lov sa Pre velim.- Veliki četvrtak: U 7 ati ujutro v. i povijed, priče t i pjevana v. Mi a. - Veliki p e t a k: U 8 ati ujutro Misa pretpo većenih i pjevanje Oo ' podinove Muke. U 4 ata popodne "Oo pin plač". - Velika su­bota: U 7 1

• ati ujutro blago lov ognja, u kr ne svijeće, proročan · tva i pjevana v. Mi a.

CRKVA SV. LOVRE: Cvjetnica: U 9 ' ati ujutro pjevana ' v. Mi a, pre­ko koje e pjeva Muka Oo podinova. -Veliki utorak i rijeda: U 4 ata po lije podne večani oiicij, - Veliki četvrt a k: , 8 ati ujutro svečana sv. Mi a. U 4 ata popodne večani oficij, a u 5 ' ati pjevanje "Oo pina plača". - V liki petak: U 8 ati ujutro ot­luivanje i ljubljenje kriia, zatim Misa pretpo većenih. U 4 ata popodne ve­čani oficij, a u 5 ati pjevanje ,. Go-pina plača".- Velika ubota: Cr­

kveni obredi počinju u 7·/ ati ujutro. CRKV SV. DOMI IKA: Cvje t­

nica: U 10 ali ujutro blagoslov ma­slina i ' V. Mi a. - V liki četvrtak: U 8 ' ali ujutro večana v. Mi a. -Veliki p eta k: U 10 'a li Misa pr lpo-većenih. - V lika · u b o ta: U 8 sati

BroJ 13

ujutro blago lov vatre i uskrsne svi­jeće, a zatim proročanstva i sv. Mi a. - Sva ova tri dana u 4 sata popo­dne najprije ruzarij, a zatim "Gospin plač ".

VAROSKA ŽU :>SKA CRKVA GO­SPE VANKA GRADA. Cvjetnica: U 10 sati ujutro sv. Misa. U 10 sati izlaženje Svetotaistva na klanianfe za IJO sati. U 6 sati popodne propo­vijed i blagoslov.- Ponedjeljak i utorak: U 6 sati ujutro izlaženje Svetotajstva, a u 6 sati popodne pro­povijep i blagoslov.- Velika srije­da: lJ 5 sati u jutro izložen je Sveto­tajstva, a u 12 sati blagoslov i sahra: njenje. - Veliki če tvrt a k: U 8 sah ujutro sv. Misa, u 6 sati popodne Gospin plač, a u 8 sati uvečer pro­povijed. - Veliki p e t a k: U 8 sati ujutro otkrivanje sv. križa. Misa pret­posvećenih. U 6 sati popodne "Muka Gospodina našega Isukrsta" i blago­slov a Prevetim. -Velika subota: U 6 ati ujutro blagoslov vatre i pro­ročanstva. U 8 sati sv. Misa. U 7 sati uvečer blagoslov uskrsnih jaja.

DOLAČKA ŽUPSKA CRKVA SV. KRIŽA. Cvjetnica: U 7 sati ujutro sv. Misa i Muka. - Veliki četvrtak: U 7 sati ujutro pjevana -sv. Misa. -Veliki peta k: U 6 sati ujutro služba Božja.- Velika subota: U 6 ati ujutro blaaoslov vatre i vode te v. Mi a.

NOVA CRKVA: Cvjetnica: U 7 sati ujutro blago lov' maslina, pro­ce ija, sv. Misa i Muka. - Veliki četvrtak: U 7 ati ujutro svečana sv. Mi a. U 5 ati popodne "Gospin plač".- Veliki petak_: U 6' '• sati ujutro tužba Božja. U 5 sati popodne ,.Oo·pin plač". Velika ubota: U 6' ~ ati ujutro blago lov vatre i us­krsne . vijeće, a zatim v. Mi a.

CRKVA SV. IVA A: Cvjetnica: U q' '• ati ujutro blagoslov ma line. pak v. Misa, a pod Mi om pjevanje Muke I'u ove. -Veliki č tv rt a k: U 61/, sati ujutro večana v. Misa a općom v. pričesti.- Veliki petak: U 6 sali ujutro pjevanje muke, otkri­vanje i adoracija križa, Misa pretpo-većenih.- Velika subota: U 5'/~ ati ujutro blagoslov vatre i uskrsne vijeće, proročanstva, večana v. Misa.

IZ UREDI IŠTA. Nešto oduljim prikazom l' tumačenjem lijepih i uzvi­šenih obreda velike edmice te ra po­redom tužbe Božje naših crkava, što dono irno u ovom broju, znamo, da ćemo ugoditi vojim pretplatnicima_ Radi toga ' mo morali izostaviti ostale grad ke vije' ti , koje ćemo donijeti u lijedećem broju. Molimo, da se to

dobrohotno uvaži.

• KA TOLJ K• 1zlu.l svalit tj eden. - P rt tplata go<ll šnJe Din 30 - Za. Jnozemstvo dvostrollu. - Og-lasl po 11-M'Oćlto tarifi - Vlasnik 1 odgo voz n l urednik' S\'eć. JOSO F.ELICINOV16, iibonlk, ulloa sv. Ma!"tl.oa. - Adresa uredn\itv6 l oprave: ilbenlk, Pošt. pretlnao 17. - itc<mpa.: Pućka. Tiskara braća. Mata.ćio pk. Petl"a, predstavnik Vjek. Mat~.~oćt•