31 BROJ 10/ 948 • 15. MAJ 2011.

intervju

Professor islamskih studija na George Washington univerzitetu, Seyyed Hossein Nasr, već nekoliko godina radi na svome prijevodu i komentaru Kur’ana na engleskom jeziku. Djelo će biti objavljeno u izdanju Harpera, 2012. godine. Sa profesorom Nasrom na ovom projektu rade saradnici Joseph Lumbard, Maria Dakake i Caner Dagli. Najava ovog Nasrova djela bila je povod da dr Enes Karić, profesor na Fakultetu islamskih nauka, obavi razgovor tokom aprila 2011. godine.

Intervju Enesa Karića sa Seyyedom Hosseinom Nasrom

kUr’an nam i Danas govori ono Što je govorio i BivŠim Pokoljenjima ljUDi

32 BROJ 10/ 948 • 15. MAJ 2011.

Intervju Enesa Karića sa Seyyedom Hosseinom Nasrom

intervju

Bismi’Llāhi al-Rahmān al-RahīmOvo su odgovori na pitanja koja je Dr. Enes Karić sa Univerziteta u Sarajevu postavio u vezi sa našim djelom Study Qur’ān koje sada pripremamo.

KARIĆ: Poštovani profesore Na-sr, bio sam radostan kad sam sa-znao da već dulje vrijeme radi-te na svom prijevodu Kur’ana. Da počnemo sa veoma važnom te-mom - prevodivost Kur’ana. Ima mišljenja da se Kur’an ne mo-že prevesti, on se mora prevodi-

ti. Dakle, Božiji Govor u svojoj vječnosti sti-že nam u našu ljudsku vremenitost. To naše primanje Kur’ana ni-kad nije konačno. Re-cite nam nešto o ovom Vašem prevodilačkom iskustvu.

NASR: Naravno, Study Qur’ān nije samo prijevod Kur’ana, već i komentar sa pojašnjavajućim eseji-ma koji će pratiti tekst. Što se tiče prijevoda, s jedne tačke gledišta, Kur’an ni-je “prevodiv“ u tom smi-slu jer, budući je objavljen na arapskom jeziku, sa so-bom je donio i konačnost bar što se tiče oblika u ko-jem je Bog želio da Njego-va posljednja objava bude otkrivena čovječanstvu. I taj “oblik“ se ne može u potpunosti prevesti u bilo koji drugi jezik, pa čak ni u, recimo, savremeni arap-ski jezik. Uz brojne razine značenja, oblik u kojem je Kur’an objavljen sastavni je dio objave Kur’ana. Sto-ga, svaki prijevod Kur’ana podrazumijeva po defini-ciji i određeno tumačenje. To važi čak i za obična dje-la poput remek-djela knji-ževnosti. Ako se Šekspirova drama prevede na bosan-ski jezik, neće biti “iden-tična“ originalnom šekspi-rovskom jeziku. Ali ova či-njenica je istinitija za neki

sveti tekst, a posebno za tekst Kur’ana, u kojem jezik prenosi u svojoj struktu-ri slojeve vertikalnog značenja koji nisu prevodivi u potpunosti – zapravo, sko-ro nikako nisu prevodivi – u druge jezi-ke kojima ljudska bića govore.

Ne može se reći da se Kur’an mora

konstantno prevoditi da bi se razumio. Kur’an nije trajuće objavljivanje koje još nije završeno. Sam Kur’an ostaje stal-ni, nepromjenjivi tekst. Ali on se mo-ra stalno tumačiti. Morate ga moći tu-mačiti danas, čak i ako govorite arap-ski, u svjetlu našeg savremenog razumi-jevanja svijeta oko nas, stvarnosti, re-ligije i naše upotrebe jezika. Ne može se reći da recepcija Kur’ana nikada nije konačna ili završena. Recepcija Kur’ana iz jedne tačke gledišta je konačna i zavr-šena onda kada je posljednji ajet objav-ljen Poslaniku. I na taj način se od tek-sta Kur’ana ne može oduzeti konačnost. Međutim, značenje koje Kur’an daje onima koji ga čitaju i slušaju nepresuš-no je. Ono dolazi od Božanske Stvarno-sti, koja je beskonačna. Stoga, Riječ Bo-žija je takva da njeno razumijevanje nije konačno niti ograničeno. Ono je nami-jenjeno da ga razumiju sva ljudska bića svih generacija i svih prostora.

U prevođenju teksta Kur’ana, bili smo potpuno svjesni svih tih činjenica. Mi, naravno, ne tvrdimo da naš ili bilo ko-ji drugi prijevod ima konačnost arap-skog originala. To bi zapravo bilo drsko i bogohulno, blago rečeno. Bio bi teo-loški grijeh tvrditi takvo što. Ono čemu se mi nadamo je da će naš prijevod biti onaj koji bilježi koliko je moguće i zna-čenje i književne karakteristike teksta Kur’ana u savremeni engleski idiom ko-jeg mogu razumjeti naši savremenici i koji će također uhvatiti, koliko je to mo-guće, eleganciju kur’anskog jezika, dok u isto vrijeme neće izdati doslovno zna-čenje teksta Kur’ana. To je veoma te-žak zadatak, upravo zbog same prirode kur’anskog arapskog jezika, koji je se-mitski jezik drugačiji u strukturi od, re-cimo, engleskog, koji je indoevropski je-zik. Također, mnogi termini u Kur’anu imaju nivoe značenja za koje ne posto-ji niti jedan jedini ekvivalent u engle-skom jeziku. Tako je, naravno, prevo-đenje Kur’ana iskustvo koje čovjeka či-ni izrazito skromnim, takvo u kojem ni-ko nikada ne može biti savršen.

KARIĆ: Engleski jezik je danas sve više jezik velikog broja islam-skih i muslimanskih knjiga, fil-mova, itd. Pa ipak, “islamska po-vijest“ i “islamska uloga“ engle-skog jezika jeste veoma kratka u usporedbi, recimo, sa perzijskim ili turskim jezikom. Recite nam kako se nosite sa mogućnostima da lisān ‘arabiyy mubín prevede-te u engleski jezik?

NASR: U pravu ste, historija upotre-be engleskog jezika kao islamskog jezi-ka kratka je. Desio se proces preko ko-jeg su, recimo, perzijski, drugi najzna-čajniji jezik islamske civilizacije, ili tur-ski, urdu, swahili ili bengali, ili svi dru-gi islamski jezici postali islamskim jezi-cima; odnosno, počeli su bivati ispunje-ni vrijednostima islama, a često i voka-bularom koji potječe od arapskog jezika Kur’ana. I ti termini su postali neodvo-jivi dio tih jezika. Na neki način, preve-sti Kur’an i također druge islamske tek-stove u engleski jedan je korak u činje-nju engleskog jezika i islamskim. Neki ljudi su rekli da većina onih koji govo-

re engleski jezik nisu muslimani, stoga, kako engleski može postati musliman-ski jezik? To je tačno ukoliko su u pita-nju muslimani kao manjina među en-gleskim govornicima, ali to samo po se-bi ne sprječava engleski da postane i islamski jezik. Pogledajte bengali: ve-ćina ljudi koji su govorili bengali čak i nakon 14. stoljeća, kada je dio Benga-la postao islamski, nisu bili muslima-ni; bili su Hindusi. Pa ipak, unutar kon-teksta bengalskog svijeta razvila se ben-galska upotreba islamskih tema, knji-ževnosti, svjetonazora, religijskih po-gleda i drugih aspekata objave, koji su postepeno preobrazili bengalski jezik u jedan islamski jezik, dok je veliki broj Hindusa, koji su tada bili većina i mož-da su još uvijek, ako ne većina, bar broj-ni kao i muslimani u bengalskom govor-nom području, i dalje nastavili koristiti bengali kao sredstvo kulture hinduizma.

Na taj način ovo zapravo nije prihvat-ljiva kritika. Mi se nalazimo usred pro-cesa u kojem se engleski jezik također razvija u jedan od ključnih islamskih je-zika. I bilo da je ovaj proces ubrzan ubr-zanim korakom same historije, ili će trebati dugo vremena da se ovaj zada-tak upotpuni, drugo je pitanje sa kojim se ne mogu baviti ovdje. Ali nema sum-nje da je taj proces na putu, i svaki pri-jevod koji se od Kur’ana načini na en-gleskom jeziku važan je korak da se ovaj jezik, to jest engleski jezik, učini tako-đer islamskim jezikom na isti način na koji su drugi jezici islamskog svijeta po-put perzijskog i turskog postali islam-skim jezicima.

KARIĆ: A sada dolazimo i do pi-tanja bogate tradicije tumačenja Kur’ana i njenog odnosa prema prevođenju Kur’ana. Kao prevo-dilac Kur’ana na bosanski uvjerio sam se da je prevođenje Kur’ana, zapravo, tumačenje Kur’ana. Po-nekada nam je nemoguće prevesti neke dijelove Kur’ana bez komen-tara, recimo bez az-Zamahšarija. Da li se vi slažete da je čin prevo-đenja Kur’ana zapravo istovreme-no i čin tumačenja Kur’ana?

NASR: Kako sam već rekao, da, pri-jevod Kur’ana implicira uvijek tumače-nje onoga što kur’anski arapski govori. I u našem slučaju, potpuno smo iskoristi-li čitav spektar islamskih komentara, od lingvističkih i historijskih, preko teološ-kih i pravnih, do mističkih, teozofskih i sufijskih, i drugih. Da, iznimno je bit-no obratiti pažnju na dugu tradiciju tra-dicionalnog komentiranja Kur’ana – ne mislim na mnoge od ovih modernih ko-mentara koji su se pojavili tokom pro-teklih stoljeće i po u islamskom svije-tu, već mislim na tradicionalne komen-tare – radi smještanja i razumijevanja, i stoga prevođenja određenih odloma-ka Kur’ana.

KARIĆ: Prijevod Kur’ana mo-že biti dijahronijski (da uzimamo rješenja za tumačenja te knjige iz historije), može biti sinhronijski (recimo, da nam savremenost po-mogne kako da razumijemo i pre-vedemo Kur’an). Naravno, može biti i kombinacija ova dva načina.

stalni, nepromjenjivi tekst

Ne može se reći da se Kur’an mora kon-stantno prevoditi da bi se razumio. Kur’an nije trajuće objavljivanje koje još nije zavr-šeno. Sam Kur’an ostaje stalni, nepromjenji-vi tekst. Ali on se mora stalno tumačiti. Mo-

rate ga moći tumačiti danas, čak i ako go-vorite arapski, u svjetlu našeg savremenog razumijevanja svijeta oko nas, stvarnosti, re-ligije i naše upotrebe jezika. Ne može se re-ći da recepcija Kur’ana nikada nije konačna ili završena. Recepcija Kur’ana iz jedne tač-ke gledišta je konačna i završena onda kada je posljednji ajet objavljen Poslaniku. I na taj način se od teksta Kur’ana ne može oduzeti konačnost. Međutim, značenje koje Kur’an daje onima koji ga čitaju i slušaju nepresuš-no je. Ono dolazi od Božanske Stvarnosti, koja je beskonačna. Stoga, Riječ Božija je ta-kva da njeno razumijevanje nije konačno ni-ti ograničeno. Ono je namijenjeno da ga ra-zumiju sva ljudska bića svih generacija i svih prostora.

Razgovor vodio:Enes Karić

33 BROJ 10/ 948 • 15. MAJ 2011.

intervju

Recite nam, kako Vi mislite izi-ći na kraj sa ovim horizontima razumijevanja Kur’ana?

NASR: Prije svega, ne samo Kur’an, već i drugi objavljeni tek-stovi imaju dva aspekta: jedan je posebna konkretna situacija. Kada se neki ajet ili sura u svetom tekstu objavi, često je u odnosu na odre-đeni događaj ili situaciju; to se zo-ve sha’n al-nuzūl u tradicionalnim kur’anskim studijama. I te se okol-nosti uvijek moraju istaći. Međutim, zahvaljujući dodiru Nebesa i Zemlje u objavljivanju, ono što se čini vre-menskim događajem, što je bilo pri-lika za objavu određenog ajeta, ta-kođer ima značaj i izvan tog odre-đenog trenutka u vremenu i prosto-ru u kojem je ajet objavljen i zna-čaj samog objavljenog ajeta prevazi-lazi priliku svoje objave. Ono što mi radimo jeste pokušaj u svakom slu-čaju u našim komentarima da prije svega razjasnimo uslove pod kojima su određeni ajeti Kur’ana bili objav-ljeni, i drugo, da istaknemo značaj izvan granica koje su bile povod da se ajet objavi Poslaniku.

KARIĆ: A sada dolazimo do sufijskih tema i prevođenja Kur’ana. Vi ste poznati kao ve-liki autoritet i učitelj u sufiz-mu. Hoćemo li u Vašem pri-jevodu imati jednu primjenu sufijskih čitanja i tumačenja Kur’ana?

NASR: Odgovor je naravno pozi-tivan. Ali dozvolite mi da pojasnim svoj odgovor. Prije svega, ono što se iskristaliziralo kao sufizam u islam-skoj historiji unutarnja je stvar-nost koja je postojala u samom Kur’anu od početka. Ona uključu-je unutarnje značenje Kur’ana, či-je proučavanje brojni ljudi inter-pretiraju kao ta’wīl al-Qur’ān a ne tafsīr al-Qur’ān što se tiče komen-tiranja Svetog Teksta. Stoga, sufij-ska čitanja, kako ih vi nazivate, ili tumačenja, idu kroz Kur’an. Štavi-še, postoje ajeti koji su više ezote-rični i metafizični i ne mogu se ra-zumjeti bez spominjanja učenja onoga što je poznato kao sufizam u islamskoj civilizaciji i tradiciji. Na-ravno, pokušali smo biti svjesni tih ajeta i istaknuti njihovo unutar-nje značenje; ali također u drugim slučajevima, gdje postoje mnoga druga tumačenja nekog ajeta, bi-lo pravna, moralna i etička, druš-tvena ili politička, ali i gdje je ta-kođer metafizičko i duhovno zna-čenje ili dimenzija nekog poseb-nog ajeta, pokušali smo to tako-đer istaknuti.

KARIĆ: U vezi sa prethodnim pitanjima, koliko je danas mogu-će u engleskom jeziku, koji je pre-trpio mnogolike sekularne utje-caje, prenijeti poruke slavnih teo-zofskih komentara Kur’ana u en-gleski prijevod Kur’ana? Mislim na komentara Mula Sadra Širazi-ja i slične.

NASR: Ovo pitanje je blisko

prethodnom. Tačno je da se engle-ski jezik sekularizirao preko samog procesa razvoja moderne civiliza-cije, gdje je jedan od glavnih jezika koji su se govorili i kojima se pisa-lo očito bio engleski, te teškoća ko-ju vi spominjete važi također za dru-ga tumačenja Kur’ana. Ali pošto ja i oni koji sa mnom rade na ovom pro-jektu Study Qur’ān, koji su svi ili moji bivši ili sadašnji studenti na nekom nivou, dijelimo isti svjetona-zor – pošto taj svjetonazor obuhva-ta ono što vi nazivate teozofskim ko-mentarima – stoga, kada je neop-hodno, mi nastojimo iznijeti, uspr-kos korištenju sekulariziranog jezi-ka, ta značenja kao i druga duhov-na, pravna ili historijska koja se na-laze u tekstu.

KARIĆ: Već nekoliko godina učestvujem u konsultacijama za izradu jednog dobrog prije-voda Kur’ana na slovenski je-zik. Tamo, u Republici Sloveni-ji, ima bošnjačka manjina, nji-hova djeca govore slovenski. Susreli smo se sa pitanjem: Kako u prijevodu pisati imena nekih (biblijskih) Božijih po-slanika? Jusuf ili Josip, Musa ili Mojsije, Merjema ili Marija? Dakle, pitam Vas o jednom so-ciolingvističkom problemu, jer muslimani Balkana zaziru da čitaju prijevod Kur’ana ukoli-ko imena ovih ličnosti nisu pi-sana tako kako ih muslimani izgovaraju?

NASR: Moj je savjet u ovom slu-čaju da se piše arapski oblik ime-

na sa slovenskim oblikom u zagra-dama, jer čitatelji vašeg prijevoda na slovenski neće biti samo Bošnja-ci koji žive u Sloveniji, već također i Slovenci nemuslimani. Također, bit-no je identificirati ta imena u obli-ku u kojem ih ljudi poznaju, od ko-jih su neka čudna općem čitateljstvu u svojoj arapskoj formi. Za zapadnu javnost, iznimno je važno da ih mo-gu identificirati sa imenima koja su u većini slučajeva uobičajena i ve-oma bliska onima koji poznaju kr-šćanstvo i, naravno, Bibliju.

KARIĆ: Svima koji se bavi-mo prevođenjem i tumačenjem Kur’ana poznata je opasnost od “scijentiziranja“ i “moder-niziranja“ njegove poruke. Znamo, naravno, da Vaš prije-vod neće krenuti u tom prav-cu. Ali, šta nam možete kaza-ti o toliko mnogo prijevoda Kur’ana u XX stoljeću koji su podlegli “naučnom tumačenju Kur’ana“?

NASR: Prije svega, dozvolite mi da opet pojasnim da naše dje-

lo Study Qur’ān nije samo prijevod, već također i komentar, i u principu smo uključili sva tradicionalna razu-mijevanja i komentare Kur’ana. Pot-puno smo isključili modernistička, bilo da su naučna ili ne. A što se tiče takozvanog al-tafsīr al-‘ilmī ili na-učnog tumačenja Kur’ana, smatram da su veoma opasan pokušaj koji je već mnogo naudio islamskom inte-lektualnom životu, što su bila dje-la ljudi koji nisu imali duboko razu-mijevanje filozofije moderne nauke niti Kur’ana, i koji su učinili poru-ku “datiranom“ tako što su je iden-tificirali sa određenim naučnim teo-rijama ili podacima koji su bili pri-hvatljivi u vrijeme kada su oni sa-stavljali svoje naučne interpretacije, ali koje naučnici sada odbacuju. Sa-mo pogledajte al-Iskandarānījevo djelo danas, više od stoljeće i po na-kon što je napisano. Vjerujem da je ova vrsta scijentizma nešto što se treba potpuno izbjegavati, i pi-sao sam mnogo o ovome drugdje. Za muslimane, Kur’an sadrži ko-

rijene sveg autentičnog

Intervju Enesa Karića sa Seyyedom Hosseinom Nasrom

hova djeca govore slovenski. Susreli smo se sa pitanjem: Kako u prijevodu pisati imena nekih (biblijskih) Božijih po-slanika? Jusuf ili Josip, Musa ili Mojsije, Merjema ili Marija? Dakle, pitam Vas o jednom so-ciolingvističkom problemu, jer muslimani Balkana zaziru da čitaju prijevod Kur’ana ukoli-ko imena ovih ličnosti nisu pi-sana tako kako ih muslimani izgovaraju?

NASR: Moj je savjet u ovom slu-čaju da se piše arapski oblik ime-

NASR: Prije svega, dozvolite mi da opet pojasnim da naše dje- Za muslimane, Kur’an sadrži ko-

rijene sveg autentičnog

engleski - jedan od ključnih jezika islama

Mi se nalazimo usred procesa u kojem se engleski jezik također razvija u jedan od ključnih islamskih jezika. I bilo da je ovaj pro-ces ubrzan ubrzanim korakom same historije, ili će trebati dugo vremena da se ovaj zadatak upotpuni, drugo je pitanje sa kojim se ne mo-gu baviti ovdje. Ali nema sumnje da je taj pro-ces na putu, i svaki prijevod koji se od Kur’ana načini na engleskom jeziku važan je korak da se ovaj jezik, to jest engleski jezik, učini tako-đer islamskim jezikom na isti način na koji su drugi jezici islamskog svijeta poput perzij-skog i turskog postali islam-skim jezicima.

34 BROJ 10/ 948 • 15. MAJ 2011.

intervju

znanja, ali to ne znači da je to “na-učni tekst“, ili da možemo dokaza-ti ispravnost Kur’ana pokazujući da se ovaj ajet odnosi na ovo naučno otkriće, a taj na neko drugo naučno otkriće. To je nešto apsurdno, jer je Kur’an nepromjenjiva Riječ Božija, a naučne teorije i ideje dolaze i pro-laze. Ova vrsta pokušaja dolazi od jedne vrste intelektualnog komplek-sa inferiornosti, kojeg mnogi mu-slimani, nažalost, imaju od vreme-na dolaska i dominacije kolonijal-nih sila nad islamskim svijetom još od 19. stoljeća.

KARIĆ: I sami ste govorili u svojim ranijim knjigama o re-cepciji Kur’ana “okom“ (kali-grafija), “uhom“ (recitiranje Kur’ana) i “umom“ (tumače-nje Kur’ana). Da li, s obzirom na mnoge prijevode Kur’ana, možemo govoriti o jednoj po-sebnoj recepciji Kur’ana kroz prevođenje na razne jezike?

NASR: Dva dijela vašeg pitanja se zapravo ne spajaju veoma jasno. No, vratimo se prvom dijelu: da, ja vjerujem da se Kur’an primao i pri-ma okom, uhom i umom, kako vi kažete. U suri 32, al-Sadždah, ajet 9, sam Kur’an kaže, kada spomi-nje Božije stvaranje čovjeka: “Po-tom ga skladno uobličava i u njega Svoj Duh udahnjuje i daje vam sluh, i vid, i pamet!“ (Srce je organ pove-zan sa znanjem). Kur’an oslovlja-va sve ove organe kojima je Bog ob-dario čovjeka. Međutim, razna tu-mačenja Kur’ana u različitim jezi-cima ne mogu dati nešto za prva dva organa, već mogu stvarno sa-mo razjasniti treći, odnosno, ono što um razumije, što obuhvata rije-či, fraze i rečenice i nastoji da ste-kne značenja iz njih. Ne možete ko-ristiti kur’ansku kaligrafiju za prije-vod koji je na jeziku koji koristi la-tinicu, recimo, jeziku poput engle-skog ili francuskog, niti možete uči-ti/recitirati Kur’an na liturgijski i sveti način osim kako je objavljen na arapskom jeziku. Stoga, recepci-ja okom i uhom je ograničena skoro potpuno na Kur’an u njegovoj arap-skoj formi. Međutim u trećem dije-lu, odnosno, u tumačenju Kur’ana umom, dolazi rad prevodioca i ko-mentatora. Prevodilac bi trebao po-kušati upoznati um čitatelja sa zna-čenjem koje Kur’an nastoji prenije-ti. Ali dopustite mi da dodam da je razlog što se Kur’an nikada ne može potpuno i konačno prevesti, ili je-dan od razloga, upravo to da se re-cepcija Kur’ana okom, preko divne kaligrafije, ili uhom, preko divnog recitiranja, ne može ponoviti u bilo kojem prevodu Kur’ana osim, što se tiče kaligrafije, u onom jeziku ko-ji koristi arapsko pismo. Recepci-ja Kur’ana preko ne samo uma, već i oka i uha moguća je samo u origi-nalnoj otkrivenoj formi objave.

KARIĆ: Šta nam Kur’an ima specifično kazati danas? Mož-da živimo u dobu kad “maši-

na“ sve više potiskuje “moli-tvu“, ali mnogi predviđaju da će mašina odnijeti tek “Pirovu pobjedu“. Doista, ko to sluša Poruku Kur’ana danas?

NASR: Prije svega, Kur’an nam danas može reći ono što je govorio svakoj generaciji, posebno na način da za svaku generaciju postoji pita-nje značenja života i smrti, dobra i zla, prirode svijeta, strukture stvar-nosti i iznad svega prirode Božan-ske Stvarnosti, te brojnih drugih pi-tanja koja su zapravo perenijalna i koja su od iste važnosti nama da-nas kao i nekada davno. Upotreba mašine da se prekuca ili odštam-pa Kur’an ili da se omogući slu-šanje Kur’ana putem različitih vr-sta snimanja, i sl. – to ne mijenja tu istinu ni po čemu. Ipak, posto-je pitanja koja nas se posebno ti-ču danas, recimo globalno zagri-javanje ili zagađivanje prirode. Postoje ajeti u Kur’anu koji se od-nose na čovjeka koji izaziva štetu na zemlji, fasād. I ti ajeti sadrže poruke koje su veoma relevantne za takve probleme koji su speci-fični za nas. U prethodnim gene-racijama, uništavanje prirode nije bio značajan problem, jer čovjek nije imao moć da istinski “pokva-ri“ prirodni svijet na način na koji mi to možemo danas uraditi. I ta-ko, naravno, postoje mjesta gdje se posebni problemi naših vre-mena moraju tražiti u primjena-ma, ili novim primjenama zna-čenja određenih kur’anskih ajeta za naše posebno stanje. Ali dublje stanje bivanja čovjekom se nije zapravo promijenilo toliko mno-go. Postoji jedan stalni element u stanju ljudske prirode koji Kur’an oslovljava, element koji je na ne-ki način specifičan svakoj genera-ciji, dok je u isto vrijeme univer-zalan i relevantan svim generaci-jama ljudi.

KARIĆ: Kako u prijevodu Kur’ana nadići muslimanska sektaška i mezhebska svađa-nja oko Kur’ana? Kako imati kur’ansku poruku u općoj mu-slimanskoj recepciji?

NASR: Ovo je, naravno, ključni problem koji se ne može riješiti na bilo koji uspješan način tako da se svaki kritičar utiša. To se neće de-siti. Kroz islamsku historiju posto-jale su različite škole mišljenja, ra-zličita ograničena razumijevanja ili ono što nazivate sektaškim tumače-njima Kur’ana, različite škole teolo-gije, kalāma, naravno i islamskog prava, gdje su se određeni pravni ajeti tumačili na različite načine od strane različitih madhāhiba, itd. To je neizbježna historijska kao i savre-mena stvarnost. Ono što smo poku-šali učiniti je da budemo potpuno nesektaški, i nastojali smo da isko-ristimo puni spektar islamskog mi-šljenja u iznošenju značenja razli-čitih ajeta. Tamo gdje postoje razli-ke među različitim tradicionalnim

školama koje se tiču pojedinih aje-ta, nastojimo da ukažemo na tu či-njenicu i izjavimo da razne tradici-onalne škole daju različite interpre-tacije.

KARIĆ: Brojni prevodioci Kur’ana danas posežu za isti-canjem stilskih vrijednosti Kur’ana (i‘džaz) i nastoje ih prenijeti u drugi jezik. Koliko je to, prema Vašem mišljenju, moguće a da se ne izgubi zna-čenje?

NASR: Ne razumijem u potpu-nosti šta podrazumijevate pod “stil-skim prijevodom“. Svaki prijevod

koristi određeni stil, književni stil. Ono što smo mi pokušali uraditi je-ste da ostanemo što bliži značenju, doslovnom značenju, tekstu koliko je moguće, dok smo otvarali u ko-mentaru, opet koliko je bilo mogu-će, unutarnje ili simboličko znače-nje tih istih ajeta koji su doslovno prevođeni. Također smo nastojali da ostanemo što bliži stilu origina-la unutar mogućnosti engleskog je-zika, čije smo sve resurse nastoja-li koristiti. To je nešto što je veoma teško postići u svim slučajevima u kojima smo bili uključeni, ali može se postići u velikoj mjeri.

KARIĆ: Danas smo svjedo-ci činjenice da se Kur’an, u za-padnim medijima i literaturi, često citira, navodi, a rijetko istinski čita. Kako Vaš prije-vod može pomoći ostvarivanju pravog dijaloga među različi-tim grupama i strujama?

NASR: Naravno, prije svega tre-ba reći da čak ni najobičnija knjiga neće imati utjecaj osim ako se ne či-ta. Nadamo se da će ovo novo djelo Study Qur’an iznijeti mnoga zna-čenja Svetoga Teksta za ljude koji ne bi bili u mogućnosti da dosegnu ta unutarnja značenja jednostavno čitajući neki od prijevoda koji su sa-da dostupni na engleskom jeziku. I mi vjerujemo da je naš prijevod pr-vi koji potpuno koristi čitav spektar tradicionalnih kur’anskih komenta-ra da bi iznijeli unutarnje značenje ajeta, pa zapravo čak i vanjsko zna-čenje mnogih ajeta koji se mogu či-

niti zagonetnim (mutashābihāt). Štaviše, kroz naše djelo isticali smo u onim ajetima Kur’ana koji se odnose na druge religije, uni-verzalnost objave i poslanstva i tako dalje; nastojali smo iznije-ti potpuno univerzalnu poruku Kur’ana. Nastojali smo iznijeti kako je sam Kur’an, ako se pra-vilno čita, najbitniji izvor za razu-mijevanje drugih religija. Vjeru-jemo da ćemo tako privući mno-go više nemuslimanskih čitatelja na engleskom jeziku ka prouča-vanju Svetog Teksta.

KARIĆ: Vi ste već goto-vo tri desetljeća i više vode-ći islamski intelektualac, ra-do čitan i prevođen, Vi ste čovjek koji je vratio dosto-janstvo islamskim studija-ma. Da li je ovaj Vaš prije-vod Kur’ana kruna Vašeg ra-da?

NASR: Dozvolite mi da pri-je svega kažem astaghfiru’llāh u tradicionalnom značenju “tra-žim oprosta od Boga“. Moje djelo je previše skromno da bi se sma-tralo krunom bilo čega. Ali što se tiče mojih sopstvenih djela, pe-deset godina sam pisao o različi-tim aspektima islamskog mišlje-nja, religije, sufizma, islamske fi-lozofije, umjetnosti i nauke, kao i komparativne religije, univer-

zalne metafizike, krize okoliša, itd. I ja nisam i još uvijek se ne smatram specijalistom u kur’anskim studi-jama. Ali onda su me ruke sudbine stavile na mjesto gdje sam morao prihvatiti da budem glavni ured-nik ovog kapitalnog djela. Nadam se da će, ako Bog da, ako mi Bog po-dari snagu da završim ovaj zadatak uz pomoć mojih urednika, to bi-ti sigurno jedno od najvažnijih po-stignuća u mome životu. I nadajmo se da će Bog prihvatiti ovu službu, i da će ovaj rad biti od koristi ljudi-ma ne samo na Zapadu, već tako-đer i mnogim modernim obrazova-nim muslimanima koji su odsječeni od poruke tradicionalnih kur’anskih komentara koji su pomagali mu-slimanima da razumiju značenje Kur’ana koji je bio i ostaje njihov najveći vodič kroz stoljeća.

S engleskog prevela: Dženita Karić

Intervju Enesa Karića sa Seyyedom Hosseinom Nasrom

naučno tumačenjeA što se tiče takozvanog al-tafsīr al-‘ilmī ili

naučnog tumačenja Kur’ana, smatram da su veoma opasan pokušaj koji je već mnogo nau-dio islamskom intelektualnom životu, što su bi-

la djela ljudi koji nisu imali duboko razumijeva-nje filozofije moderne nauke niti Kur’ana, i ko-ji su učinili poruku “datiranom“ tako što su je identificirali sa određenim naučnim teorijama ili podacima koji su bili prihvatljivi u vrijeme kada su oni sastavljali svoje naučne interpreta-cije, ali koje naučnici sada odbacuju. Samo po-gledajte al-Iskandarānījevo djelo danas, vi-še od stoljeće i po nakon što je napisano. Vje-rujem da je ova vrsta scijentizma nešto što se treba potpuno izbjegavati, i pisao sam mnogo o ovome drugdje. Za muslimane, Kur’an sadrži korijene sveg autentičnog znanja, ali to ne zna-či da je to “naučni tekst“, ili da možemo doka-zati ispravnost Kur’ana pokazujući da se ovaj ajet odnosi na ovo naučno otkriće, a taj na ne-ko drugo naučno otkriće. To je nešto apsurdno, jer je Kur’an nepromjenjiva Riječ Božija, a nauč-ne teorije i ideje dolaze i prolaze.