JAVNA USTANOVA MJEŠOVITA SREDNJA ŠKOLA ŽIVINICE

POLJOPRIVREDNI TEHNIČAR

MATURSKI RAD IZ VOĆARSTVA

TEMA: BRESKVA

Profesor: Hajrija Čatić Učenika: Indira TulumovićŽIVINICE MAJ 2012

SADRŽAJ

BRESKVA (PRUMUS PERSICA)

1. Proizvodnja i znaćenje kulture2. Morfološke osobine 3. Biološke osobine breskve 4. Ekološki uslovi uspijevanja 5. Agrotehnika breskve 6. Podloge za breskve 7. Sorte breskve 8. Rezidba breskve9. Berba i čuvanje plodova

ZAKLJUČAK

2

2356789

1112

13

1

BRESKVA (PRUMUS PERSICA)

1. Proizvodnja i znaćenje kulture

Breskva vodi porijeklo iz Kine, odatle se širila u ostale zemlje od Evrope do Amerike i Australije i širenje breskve prema polovima ograničeno je niskim temperaturama.

Na prvom mjestu u svijetu u proizvodnji breskve nalaze se SAD, i to uglavnom kalifornija.

Od ukupne svjetske proizvodnje SAD proizvede oko 40% breskve. Na drugom mjestu je Italija sa oko 25% svjetske proizvodnje, a zatim Francuska, Španija, Grčka, Meksiko, Argentina itd.

U bivšoj Jugoslaviji je uzgoj breskve najviše proširen u Srbiji i Hrvatskoj. Proizvodnja breskve u Hrvatskoj najviše je razvijena u južnom području oko Jadranskog mora, a posebno na zapadnoj obali Istre, u Ravnim kotarima i dolini rijeke Neretve.

Breskva se pretežno uzgaja u predjelima umjerene klime, u toplijim krajevima može se uzgajati i do 1000m n.v.

Breskva je vrlo cijenjeno voće, koje se puno u svježem stanju i u obliku raznih prerađevina (bistri i gusti sokovi, džemovi marmalade, slatko itd).

Posebno veliko značenje ima uzgoj breskve u turističkom području.

Značaj breskve se ogleda u njenoj zastupljenosti veliki privredni značaj daju joj njene rane sorte.

Rana rodnost je također je bitna karakteristika breskve.

Sezona sazrijevanja breskve je duga proteže se krajem maja do oktobra.

Breskva je sočan plod drveta Prumus persica. Okruglog je oblika, crvenkasto-žute boje.

Ovo sočno voće niske je energetske vrijednosti. Od vitamina sadrži najviše beta – karotena i vitamina C.

Od minerala u breskvi ima najviše kalija, fosfora, magnezija i kalcija.

Među rijetkim je voćem koje sadrži selen.

Za razliku od breskve njezina sorta nektarina ima manje vitamina C, ali više betakarotena i veću kalorijsku vrijednost.

2

2. Morfološke osobine

Najpoznatija je divlja vrsta Persica Vulgaris.

Ona ima dvije forme kod kojih je jedan cvijet u obliku ruže, a kod druge u obliku zvona.

Breskve imaju tipičan oblik krune u make sorte. Postoje sorte sa okruglom, široko okruglom, pljosnatom, rijeđe kupastom i piramidalnom krunom. U mlađih stabala kruna je gusta, a u starih je obićno rietka.

Prema lokaciji cvijtnih pupoljaka sve sorte breskve dijele se u tri grupe:

a. Rodni pupoljci se nalaze po cijeloj dužini tanjih i debljih granica.b. Rodni pupoljci se nalaze po cijeloj dužini tanjih i samo u vrhovima debljih

grančica .c. Cvijetni pupoljci se nalaze i kod debljih i tanjih grančica samo pri vrhu.

Breskva donosi glavni rod na mješovitim grančicama. Do početka pune rodnosti neke sorte rode i na privremenim grančicama, a poslije djelimičnog promrzavanja rodnih pupoljaka i na majskim kiticama.

Vodopije se ostavljaju za zamjenu starijih, promrzlih, djelimično oštećenih grana u kruni breskve.

Na koljencima mješovitih grančica i privremenih grančica razvijaju se po dva sa strane – cvijetna i jedan između njih vegetativni pupoljak.

Slika 1. Izgled grančica

Listovi breskve se razvijaju na mladarima, u spiralnom rasporedu na koljencima. Oni se nalaze na kratkim peteljkama.

Liske im izrastu u dužinu 4 – 7 cm, a u širini 2 – 3 cm, sa nazubljenim obodom i u nekih sorti su naborane.

3

Kod cvijeta breskve iz jednog pupoljka najčešće se razvija samo jedan, a rijeđe dva cvijeta. Postoje sorte sa zuomastim i sorte sa ružastim cvjetovima.

Slika 2. Cvijet breskve

Zuomasti cvijetovi imaju sitnije i uspravne krunične lističe, ružičasti imaju krupnije i promijene krumične lističe crvenkaste boje.

Neke ukrasne forme imaju punčaste pune cvijetove brojnim kruničnim lističima svjetlocrvene boje, koje imaju po tri tučka u jednom cvijetu.

Svaka sorta breskve ima tipičan oblik i krupnoču ploda. U rastu ploda mogu se tačno izdvojiti tri faze:

PRVA FAZA – umnožavanje ćelij,DRUGA FAZA – ćelije se uvećavaju i TREĆA FAZA – dolazi do intenzivnijeg porasta ćelija u toku vegetacije tvrdoća ploda se smanjuje.U početku razvoja sve ćelije se podjednako razvijaju, kasnije ako je došlo do

zaostajanja u razvoju, takvi plodovi opadaju. Najveći broj sorti imaju okrugle, izduženo okrugle ili izdužene sa pomjerenim vrhom, a rijeđe neke sorte imaju pljosnate plodove.

Plod breskve je prava koštunica. Njega dijeli na dva nejednaka dijela trbušni šav po dužini. On je sastavljen iz kratke peteljke pokožice, mesa i koštice.

Koriijen breskve je mesnat, žut sa cimetastom nijansom ili je pokriven sa ljubičastom nijansom, razgranat i žiličast. Raste pretežno u površinskim slojevima zemlje na dubini 20 do 60 cm, što zavisi od sastava zemljišta. Ima jaku apsorcionu moć.

4

3. Biološke osobine breskve

Rodnost

Drvo breskve prorodi u 3 – 4 godini poslije sadnje. Njegova rentabilna rodnost traje, zavisno od sorte i podloge, zemljišta i klime,

12 – 25 godina.

Danas selekcionari stvaraju u svijetu mnogobrojne nove sorte breskve, koje su rodnije i daju kvalitetnije plodove rentabilnije su za gajenje, te zbog toga treba što prije zamjenjivati stare sorte u proizvodnji i sa novim, a najkasnije poslije 12 – 25 godina korišćenja breskvi.

Prinos

Drvo breskve u punoj rodnosti daje 30 do 60kg kvalitetnih plodova. Izuzetno razvijena stabla breskve iz sijemena rode i po 200 – 300kg plodova za industrijsku preradu (sokovi) ili proizvodnju rakije. U sušnim rejonima, bez mogućnosti za navodnjavanje, prinosi u breskvi su promjenjivi i obićno se proizvodnja breskve nalazi na donjoj granici rentabilnosti.

Porast i razvitak breskve

U prvoj godini poslije sadnje drvo breskve ima prilično slab priraštaj mladara. Naročito je oslabljen priraštaj breskve poslije kasne prolječne sadnje u krajevima sa povremenom sušom, bez mogučnosti za navodnjavanje plantaže.

Jači prirast se javlja od druge do pete godine poslije sadnje. Radi toga u tim godinama treba posvetiti veću pažnju oko formiranja krune i rezidbe breskvi.

Cvijetanje

Breskve cvjetaju najčešće kod srednjih dnevnih temperatura 9,3 – 13,8 °C. Cvjetanje im traje zavisno od temperature, sorte, podloge, starosti stabala, izloženosti suncu i strmini položaja od 6 do 26 dana. Breskve znatno duže cvjetaju poslije jače suše u predhodnoj vegetaciji, poslije djelimičnog promrzavanja rodnih pupoljaka i u mladih stabala, koje su na početku rodnosti

Oprašivanje i oplodnja breskve

Većina sorti breskvi su samoplodne. U nekih se sorti oprašuju žigovi pri otvaranju cvjetova. Većina proizvođaća breskve je zapazila da se razvijaju krupniji i ljepši obojeni plodovi poslije oprašivanja cvjetova sa cvijetnim prahom drugih sorti, koje prenose pčele i drugi insekti za vrijeme cvjetanja.

U naprednim zemljama u bresknik se unose košnice sa pčelama, u cilju potpunije oplodnje cvjetova za vrijeme cvjetanja. Pri tome su zapaženi i veći i kvalitetniji prinosi breskve. Oplodnja u cvijetovima breskve se odvija 20 – 48 sati posle oprašivanja po toplom i sunčanom vremenu.

5

Iz 100 oprašenih cvjetova razvija se u samoplodnih sorti 40 – 80, a u stranoplodnih 15 – 30 plodova. Zbog toga je potrebno više radne snage utrošiti na prorijeđivanje plodova u prvih sorti breskve što poskupljuje njihovu proizvodnju.

Lastarenje

Brzi porast mladara u breskve zapaža se 10—15 dana posle cvjetanja. Intenzivan porast mladara u rodnog drveta breskve traje 40-60 dana, a u mladih stabala često do kraja augusta. Kasni porast mladara može biti štetan u rejonima gdje zima počinje rano. Oni obično promrzavaju od mraza u toku zime. Osim štetnosti od izmrzavanja, stabla sa produženim periodom porasta mladara kasnije prorjođivaju, a pritom se na njima obrazuju malobrojni rodni pupuljci. U cilju ubrzavanja završetka porasta i zdrvenjivanja mladari se u takvim uslovima zakidaju u augustu ili krajem jula, a breskve se prihranjuju fosfornim đubrivima ili se u to vrijeme oni povijaju.

4. Ekološki uslovi uspijevanja

Breskva je najosjetljivija vočna vrsta u poređenju sa ostalim vočnim vrstama. Parcela ne smije da bude na mjestu koje je izloženo jačim mrazevima tokom zime ili proljeća, kadfa su moguća oštečenja cvjetova ili tek zametnutih plodova. Istovremeno neophodno je da temperatura u zasadu bude ispod 70°C izvjesno vrijeme tokom perioda mirovanja kako bi se zadovoljili uslovi jarovizacije neužophodne za normalno zametanje plodova i rast u narednom vegetacionom periodu.

Da li če gajenje breskve biti uspješno ili ne zavisi od učestalosti i jačine mrazeva tokom jeseni, zime i proljeća. Produženi period toplog vremena u jesen pračeni preobilnim padavinama mogu odložiti proces sazrijevanja stabala, čime se stvaraju uslovi za ozbiljnija oštećenja tokom zime i to ne samo cvijetnih pupoljaka već i samih stabala. Tokom perioda mirovanja, stabla breskve podnose temperature i do- 26°C bez ozbiljnijih oštečenja. Međutim uslijed naleta toplog vremena, korijen stabla poćinje da upija vodu, razblažujuči koncentraciju ćelijskog soka. Tkivo ksilena se ispunjava vodom, i biljka postaje ekstremno osjetljiva na nagli pad temperatura.

Breskva je posebno osjetljiva na grad, povrede nastale od grada uopšte nekauciraju.

Slika 3. Oštećenja

6

Dolazi do širenja nekroze što dovodi do propadanja cijelih stabala. Voda je neophodna pogotovo u periodu intenzivnog rasta.

Što se tiče zemljišta breskva može uspijevati na različitim tipovima, ako ima dobru podlogu .

Najviše joj odgovaraju rastrešita zemljišta.Na teškim zemljištima pati od smolotečine, a na lahkim od suše. Podzemna

voda ne smije biti na visini 1,5m ; reakcija zemljišta može biti od kisele do blago alkalne.

Kao najbolji tip zemljišta preporučuje se pjeskovito zemljište.Breskva se također može uspješno uzgajati na skeletnim zemljištima.

5. Agrotehnika breskve

Kod agrotehničke mjere kod breskve je zastupljena ishrana i to posebno azotnim đubrivima.

Bresknik se redovno đubri stajnjakom mineralnim đubrivima zavisno od plodnosti zemljišta, bujnosti sorte, starosti voćaka i planinarnih prinosa. Do rodnosti rastura se 15 – 20 tona zgorelog stajnjaka i po 300kg 20% azotnog, 200kg i 150kg kalijumovog đubriva na jednom hektru površine.

Stajnjak sa fosfornim i kalijumovim đubrivima zaorava se u jesen, a 2/3 % azotnog đubriva. Rastura se u proljeće na mjesec dana prije cvjetanja i 1/3 na mjesec dana pred zrenje plodova u rodnom breskniku ili pred početak obrazovanja cvijetnih začetaka u rodnim pupoljcima.

Kao redovna agrotehnička mjera javlja se i rezidba pošto breskva ima veliku bujnost i veliku rodnost potrebno je vršiti i zimsku rezidbu.

Zimskom rezidbom se odrđuje broj rodnih grana, a zelenom rezidbom kontroliše veličina prirasta. U zadnje vrijeme u naprednim zemljama se primjenjuje livadski sistem uzgajanja. Karakteriše se obnavljanje djelimično ili svake godine. Livadski sistem može biti intenzivan i mehanizovan.

a) b)Slika 4. a) Breskva pre rezidbe; b) breskva posle rezidbe

7

Kod intenzivnog berba i rezidba se obavlja istovremeno i obično se obavlja kada je 90% plodova sazrelo. Livadski sistem se obavlja za individualne proizvođače, gdje se oboavlja posebno berba a posebno rezidba.

6. Podloge za breskve

U uzgoju breskve upotrebljava se veliki broj podloga koje se razmnožavaju generativno ili negenerativno. Između generativnih podloga veću primjenu imaju sijane vinogratske breskve i neki odabrani tipovi i kulturni sorti, a kada se koriste i generativne proizvedene podloge šljive i kajsije. Glavni izvor podloge za breskvu su sijane breskve. Koristi se sjeme divljih vrsta breskve, sjeme poznatih sorti koje se mogu nači na tržištu, ili sjeme izvedeno kroz razne oplemenjivačke programe. Najčešće korišćena divlja sorta breskve u BiH je „Vinogradarska breskva“. Njene dobre osobine su kompatibilnost sa velikim brojem sorti i tolerantnosti prema vlažnim i težim zemljištima.

Međutim daje slabije rezultate na alkalnim zemljištima.

Komercijalne sorte su sledeći važan izvor semena za podloge. To su uglavnom sorte koje se gaje za preradu.

Podloge GF 557 i GF 677 su nastale kao rezultat hibridizacije breskve (Prunus persica) i badema (Prunus amygdalus). One su naročito značajne zbog svoje tolerantnosti prema alkalnim zemljištima i otpornosti na hlorozu koju izaziva visok sadržaj gvožđa.

Podloga GF 557 (Prunus persica x Prunus amygdalus) ima identično poreklo kao podloga GF 677. Razmnožava se zelenim reznicama ili kulturom tkiva. Stablo je visoko. Kompatibilna je sa evropskim i japanskim sortama šljive. Pokazuje otpornost na nematode korena (Meloidagyne incognita), kao i na kisela zemljišta i sušu. Veoma je osetljiva na zabarivanje.

Druge vrste iz roda Prunus koje se koriste kao podloga su badem (P. amygdalus), šljiva i sledeći hibridi šljive: trnošljiva (japanski tip breskve) (P. insititia, L.), Mirobalan – dženarika (P. cerasifera, Ehrh.)

Sijanac dženarike (Prunus cerasifera) odomaćen je u Evropi i Aziji. Veoma je bujna podloga. Mjesto kalemljenja je dobro. Razmnožava se sjemenom. Obrazuje veoma mali broj izdanaka. Pogodna za laka zemljišta i sušne terene. Osjetljiva je na niske temperature, bakteriozni rak (Pseudomonas syringae), trulež korena (Armillaria sp.), nematode (Meloidagyne incognita) i virus (TmRSV) prune brownline.

8

7. Sorte breskve

A. VODEĆE SORTE B. PRATEĆE C. PERSPEKTIVNE SORTE SA ŽUTIM MESOM

1. springtime 2. Armgold3. Springold4. Springcrest 5. Magnolia6. Collins 7. Dixirea 8. Early9. Flavorcrest 10.Sunshine 11.Redhaven 12.Regina 13.Redtop14.Roza15.Glohaven16.Suncrest17.W218.Eresthaven 19.Faxette20.Summereset

1. New Jersey 2242. June gold3. Redcap4. Stark Earlygold5. Samhigh6. FairhavenVeteran7. Blake 8. Reaskin9. J.H. Halle10.Elberta

1. Royal Gold2. Maycrest 3. Springlady4. Maria Luisa 5. Suwamee6. Flamecrest7. July Lady8. Colrea9. Fairtime

a) Springtime

Slika 5. springtime

Springtime je vrlo rana sorta porijeklom iz SAD-a (Kalifornija) gdje je ušla u proizvodnju 1953.

Danas se puno uzgaja u većini evropskih zemalja. Razvija srednje bujna do bujna rodna stabla.Cvijet je zvonolik, Plod je srednje velićine (90 do 100kg u prosjeku) okruglasta

– eliptičnog oblika sa uspravnim i istaknutim vrhom. Koža je malo dlakava, bijelo zelenkaste boje sa dopunskom brilijatno crvene boje, koja pokriva 80 – 90 % površina. Meso se ne odvaja od košpica, a ima bijelu boju sa laganim crvenim želicama.

9

Dosta je čvrsta, ali vrlo soćno, slatko – kisleasta okusa i aromatična. Rodnost je obilna, zbog velikog zametanja plodova potrebno je obaviti proređivanje svršenih plodova, da bi se postigla zadovoljavajuća prosjećna velićina. Preporučuje se za kontinentalno, a posebno za mediteransko područje gdje puno ranije dozrijeva.

b) ArmGold

Slika 6. Armgold

Argold je također američka sorta, a u proizvodnju je prvi put proizvedena 1964 god. To je bujna sorta do vrlo bujna produktivna vrlo rodna sorta.

Mana joj je što je neotporna prema niskim temperaturama. Zbog toga se za njen uzgoj moraju birati samo najbolje zaštićeni položaji.

Cvijet je zvonolik, plod je sitan do srednje velik okruglasto – pljosnatog oblika sa zaobljenim vrhom koji lagano strše. Kožica je lagano dlakava i intenzivno žute boje. Sorta je srednje zahtjevna prema niskim temperaturama. To je najranija sorta žutog mesa dobre čvrstoće i soćnosti.

c) Mangalija

Slika 7. Magnalija

10

Mangalija je nova sorta američka. Razvija bujna stabla, boja obilna i redovito je rodna. Cvijet je zvonolik.

Zameće puno plodova pa je potrebno obaviti proređivanje. Plod je srednje veličine okruglasto – ovalne sa zaobljenim i lagano udubljenim vrhom. Kožica je umjereno dlakava, žute boje meso je žuto, čvrsto, soćno slatko kiselaste boje ugodne arome, a djelimično se odvaja od košpice. Odpornost plodova na transport je dobra.

d) Elberta

Elberta je također stara prosjećna sorta a i dalje zaslužuje pažnju. Razvija vrlo bujna stabla obilno rađa.

Plodovi su vrlo veliki (često 250 – 300gr). Lijepe žute boje kožice sunčane a sa sunčane strane je izražena karminsko crvene. Meso je žuto čvrsto dosta kiselasto, ali sadrži puno šećera. Plodovi su osobito cjenjene za industrijku preradu. Od sorta žutog mesa odlikuje se kasnim obrezivanjem i dobrim transportom sposobnošću plodova.

8. Rezidba breskve

Orezivanje i rezidba breskve važna je kako bi breskva dala obilne plodove. Održavanje i rezanje vršimo neposredno prije kretanja vegetacije, jer je tada lakše razlikovati drvene pupove, koji su šiljati i maleni od cvjetnih, koji su nabubreni i okrugli, ljeti kada plodovi narastu, te nakon berbe.

U veljaći režemo drvene grančice iznad drugog pupa, počevši od osnovice. Dvije granćice koje će se razviti na tom mjestu bit će manje snažne i dat će dvije rodne grančice koje imati cvjetne pupoljke.

Odrežemo mješovite grane, koje nose drvene i cvjetne pupoljke, iznad drvenog pupoljka ostavljajući 5 – 6 cvijetnih pupoljaka.

Kada iza mješovite grane pri osnovi slijedi jedna druga mješovita grana ili druga grana, odrežemo iznad mješovite grane što je moguće bliže osnovi. Kada iza mješovite grane izbija cvijetna grana odrezati mješovitu granu iznad drugog dobro formiranog pupoljka počevši od osnove. Kada se pri osnovi nalazi majska kitica treba odrezati mješovitu granu iznad drugog dobro formiranog pupa počevši od osnove. Kada je obrnuto odstranjivamo majsku kiticu i odrežemo mješovitu granu iznad treće ili četvrte grupe cvjetova počevši od osnove.

Ako grana nosi dvije majske kitice, zadržati obje.Odstraniti sve cvijetne pupove sa one koja je smještena bliže osnovi, a

sačuvati samo drveni pup na vrhu, koji će osigurati zamjenu te grane iduće godine. Ova druga nosit će plodove.

11

Ljetna rezidba počinje krajem aprila i početkom maja,kad su breskve več dobro formirane.Tada vršimo rezidbu radi dobijanja što kvalitetnijih plodova,na način da vršimo prorjeđivanje,odnosno,režemo grančice koje su izrasle na istom mjestu kao i plodovi,iznad trečeg ili četvrtog lista.

Svake godine odrežite za 25 do 30 cmglavne grane,koje daju oblik palmete i grane koje se iz njih pružaju dalje,koje če te plošno vezati.

Drvena grančica nosi samo šiljate i male drvene pupove,odakle če se sljedeće ljeto razviti mlade grančice.

Mješovita grana nosi drvene pupove koji su izduljeni i šiljati ,te koji če osigurati njenu zamjenu,te cvjetne pupove koji su okrugli i zaobljeni te koji če dati plodove.

Cvjetna grana nosi velike zaobljene cvjetne pupove i završava s jednim vršnim drvnim pupom.

Majska kitica izgleda poput vrlo male cvjetne grane,dužine 2 do 5 cm i nosi pet do šest cvjetnih pupova i jedan drvni pup na vrhu.

9. Berba i čuvanje plodova

Plodove treba brati ručno u vreće ili korpe za berbu, mada se kod nas najčešće beru u jabučare i holandeze. Radnike koji beru treba obučiti za takav rad, jer svako mehaničko oštećenje, na primjer nagnječenje prstima ili ozlijeđivanje noktima, stvara uslove za razvoj bolesti i propadanje plodova. Sloj plodova ne smije da bude visok, kako ne bi došlo do oštećenja nižih slojeva uslijed dejstva težine viših.Breskve je potrebno dovesti od voćnjaka do skladišta u što kraćem vremenu, a zatim ih rashladiti. Sloj u ambalaži za transport ne smije biti visok. Pri kretanju neravnim poljskim putevima transportno sredstvo ne smije da se kreće velikom brzinom da ne bi došlo do oštećenja plodova inercijalnim silama. Nakon dovoženja do mjesta čuvanja poželjno je da se obavi vizuelno sortiranje. To podrazumjeva odvajanje oštećenih i nekvalitetnih plodova.

Poželjno je da se najbolji plodovi posebno odvoje i pakuju, kao ekstra klasa. Pažljivo treba odvajati plodove koji se razlikuju po boji, veličini i obliku.

Rashlađivanje plodova breskve prije skladištenja može da se izvede vakuum hlađenjem. Nakon pakovanja u ambalažu za prodaju plodovi se ponovo hlade, jer se u toku pakovanja ponovo zagriju. Relativna vlažnost vazduha u skladištu treba da bude 90-95%.

12

ZAKLJUČAK

Breskva je široko primjenjena u ishrani prehrambenoj industriji, što je čini jednom od najznačajnijih vrsta koštičavog voča u svijetu.

Zbog sve većeg zahtjeva potrošača svijetu se bilježi stalno povećanje potrošnje breskve. S obzirom na široku primjenu (upotrebu) breskve i činjenica da u našoj zemlji postoje područja sa pogodnim agroklimatskim uslovima za njeno gajenje, proizvodnju one vrste koštičavog voća, kao deficitarnog proizvoda se mogu postići visoki ekonomski rezultati.

13