Broj 187. Godina V. 9. svibnja 2008. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

ISSN

1

330 -

500X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

naslovna strana besplatna 05/06/08 12:26 Page 1

1 3 . OBLJ ET NIC A VOJ NO-RED A RS T VENE OPERA C IJ E BLJ ES A K

02 strana slike.qxd 05/06/08 12:22 Page 2

Indijske specijalne postrojbe

Helikopteri Mi-17 1© uspjeπnosu proπli prvi test u "borbi svatrom" na vjeæbi gaπenja otvo-renih poæara protupoæarnimvjedrom, koja je tijekom travnjaprovedena na zapreπiÊkom je-zeru. Vjeæba je potvrdila izu-zetno dobre moguÊnosti novoghelikoptera...

"Pobjeda u Domovinskom ratuomoguÊila je afirmaciju naπe de-mokracije i obnovu zemlje te defi-nitivni povratak Hrvatske u krugrazvijenih zapadnih zemalja", po-ruËio je premijer Sanader

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici i novinari: Marija Alvir,(marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 3 0101-620-25 00-3 281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 23 60000-11013 213 02 poziv na broj165 , cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu E uropskog udruæenja vojnih novinara(E MPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

I na ovogodiπnjem memorativnom skupu veÊinagovornika apelirala je na nuænost privoenjazloËinaca licu pravde, a prema podacima PUvukovarsko-srijemske, za taj okrutni zloËin, u

kojemu je uz 12 poginulih ranjen 21 policajac,podnesene su kaznene prijave protiv 5 1 po-

Ëinitelja, od kojih je jedan poslije poginuo, doksu ostali nedostupni sluæbama gonjenja

S t r a n a 4

Smjeπtena na srediπnjem dijelu indijskogpotkontinenta i okruæena susjedima s kojima

je od stjecanja neovisnosti vodila nekolikoratova, Indija je potkraj X X . stoljeÊa izrasla u

nuklearnu silu. Na tom putu nije zanemarilani razvoj konvencionalnih snaga. U tom kon-vencionalnom dijelu OS-a posebna je pozor-nost posveÊena razvoju specijalnih postrojbi

S t r a n a 2 0

S t r a n a 8

Obiljeæena 13. obljetnicavojno-redarstvene ope-racije Bljesak

Naslovnicu izradio Predrag BE L U© IÆ

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Mi-171© na pripremama zaprotupoæarnu sezonu

U Borovu obiljeæena 17. godiπnjica pogibije dvanaest redarstvenika

S t r a n a 1 2

03 strana 05/07/08 09:29 Page 3

9. svibnja 2008.4

B udnice ulicama O kuËana u izvedbi O rkestra H r-vatske vojske u jutarnjim satima 1 . svibnja oznaËi-le su poËetak proslave 1 3 . obljetnice vojno-redar-

stvene operacije Bljesak. Tim povodom u zapadnoj Sla-voniji okupio se dræavni vrh predvoen predsjednicimaR epublike, Sabora i Vlade, a uz predstavnike dræavne ilokalne vlasti, vojske i policije te braniteljskih udruga,prigodnoj sveËanosti pridruæili su se i brojni graaniO kuËana i okolice. Polaganjem vijenaca i paljenjem svi-jeÊa kod srediπnjeg kriæa u Spomen-parku hrvatskim vi-tezovima poËast poginulim hrvatskim braniteljima odalasu brojna izaslanstva, a potom su se u obliænjem sport-sko-rekreativnom centru okupljenima obratili najviπidræavni duænosnici.

O d rata do N ATO -a"GovoreÊi o vojnom znaËenju operacije Bljesak, treba

istaknuti Ëinjenicu da se radilo o izvrsno pripremljenoj iprovedenoj vojno-redarstvenoj operaciji", poruËio jepredsjednik R epublike i vrhovni zapovjednik O ruæanihsnaga R H Stjepan MesiÊ, dodajuÊi da su time bili stvo-reni i povoljni uvjeti za pripremu i provoenje operacije

O luja te oslobaanje svih dotad okupiranih podruËja.PrisjeÊajuÊi se vremena kada je H rvatska bila ærtva veli-kosrpske agresije, podsjetio je da su upravo u tim rat-nim uvjetima stvorene naπe O ruæane snage, koje su us-pjele zaustaviti agresiju i osloboditi hrvatski teritorij.Napomenuo je takoer da smo, zahvaljujuÊi naπim di-plomatskim i politiËkim kapacitetima, uspjeli u potpu-nosti ostvariti suverenitet, koji je, uz vojno-redarstveneoperacije i akcije, realiziran mirnom reintegracijom is-toËne Slavonije te zavrπetkom mirovne misije UN-a naPrevlaci. O d korisnice meunarodne pomoÊi tijekom ra-ta u H rvatskoj postali smo aktivni sudionici u izgradnjisigurnosti i mira diljem svijeta, poruËio je MesiÊ, zaklju-Ëivπi da je H rvatska danas jedna od najaktivnijih Ëlani-ca UN-a u meunarodnim mirovnim misijama.

Predsjednik R epublike posebno se osvrnuo na hrvat-ske aspiracije za punopravno Ëlanstvo u NATO savezu,istiËuÊi da je pozivnica NATO -a veliko priznanje H rvat-skoj i njezinoj konzistentnoj vanjskoj politici. "» lanstvou NATO -u za R epubliku H rvatsku znaËajan je iskorak ujaËanju njezina meunarodnog poloæaja i sigurnosti",zakljuËio je, dodajuÊi da je ta organizacija najviπe prido-

"P o bje d a u D o m o vinsk o m ratu o m o g u Ê ila je afir m ac iju naπ e d e m o k rac ije i o bno vuz e m lje te d e finitivni p o vratak H rvatsk e u k r u g raz vije nih z ap ad nih z e m alja", p o r u Ë ioje p r e m ije r S anad e r, nap o m inju Ê i d a je d anas H rvatsk a p re p o z nata i p r i z nata k aoz naË ajan Ë im be nik stabilno sti u E u r o p i i svije tu

Ma rija ALVIR, s nimio Da vor K IRIN

P onosni na p roπlost, usmjereni na buduÊ nost

O biljeæena 13. obljetnica vojno-redarstvene operacije B ljesak

04-07 strana 5/7/08 12:17 PM Page 4

9. svibnja 2008. 5

nijela zaustavljanju nasilja i izgradnji sta-bilnosti u regiji, izrazivπi pritom uvjerenjeda Êe Ëlanstvo H rvatske i Albanije te dru-gih zemalja u regiji koje to æele dodatnoojaËati stabilnost i eliminirati sve pokuπajerevizije granica, odnosno nasilja kojemu bisvrha bila osvajanje tueg teritorija. Govo-reÊi o novoj ulozi NATO -a kao meunarod-ne organizacije, napose u mirovnim misija-ma, zakljuËio je da je danas potrebno znat-no viπe razliËitih sposob-nosti kako bi se postigaomir i gradila stabilnost teda je proces pridruæiva-nja Savezu, kao pripremaza punopravno Ëlanstvo,pozitivno utjecao i natransformaciju naπihO ruæanih snaga. "R ezul-tati su vidljivi - O ruæanesnage su brojËano sma-njene, reorganizirane iod poËetka ove godineprofesionalizirane", istak-nuo je vrhovni zapovjed-nik, podsjeÊajuÊi da jekupnjom borbenih oklop-nih vozila i nabavom no-vih transportnih helikop-tera poËeo proces tehno-loπke modernizacije O S-R H -a, koji Êe se nastavitikupnjom novih brodovaza potrebe O balne straæei H R M-a te novih borbe-nih zrakoplova.

PodsjeÊajuÊi da je, uztransformaciju O S-a i is-punjavanje zahtjeva na

podruËju obrambenog susta-va, za Ëlanstvo u NATO -u po-trebno ispuniti i niz drugihuvjeta jer "NATO nije samovojni, veÊ i politiËki savez",MesiÊ je poruËio da je skoroËlanstvo H rvatske u Savezuujedno dokaz dosadaπnjeg us-pjeha politiËke i ekonomsketranzicije od njezina osamos-taljenja. GovoreÊi o E uropskojuniji, napomenuo je da nas natom putu oËekuje zavrπetakreforme pravosua i javneuprave te pokretanje gospo-darstva, kao i iskorjenjivanje

organiziranog kriminala i korupcije,koji, kako je zakljuËio, sve viπe pogaa-ju naπe graane. "Ako je glavni izvornaπih materijalnih i duhovnih dobara idruπtvenog napretka Ëovjek, onda tre-ba raditi na tome da poπteni rad budepoæeljan, cijenjen i pravedno nagra-en", rekao je na kraju predsjednikMesiÊ, dodajuÊi da je naπe predstojeÊeËlanstvo u NATO -u jedan od korakakoje H rvatska poduzima na putu raz-voja i jaËanja vlastite sigurnosti i su-radnje sa zemljama u regiji, te u prona-laæenju odgovora na nove sigurnosneizazove i prijetnje u E uropi, pa i πire.

Poziv na zajedniπtvoI predsjednik Vlade, dr. Ivo Sanader,

govor na obljetnici Bljeska poËeo je

Polaganjem vijenaca i palje-njem svijeæa kod srediπnjeg kriæau Spomen-parku hrvatskim vitezo-vima poËast poginulim hrvatskimbraniteljima odala su brojna izas-lanstva, a u sklopu programa or-ganiziran je i TaktiËko-tehniËkizbor te informativni πatori u koji-ma je najviπim dræavnim duænos-nicima i gra anstvu predstavljenprojekt K adet i N A TO savez

04-07 strana 5/7/08 12:18 PM Page 5

6 9. svibnja 2008.

OBLJ ET NIC A

prisjeÊanjem na tu "veliku i sjajno izve-denu operaciju", takoer zakljuËivπi daje to bila prekretnica u obrambenomratu protiv nadmoÊnog agresora i uvodu niz vojnih akcija okrunjenih operaci-jom O luja. "Kada su hrvatske vojno-redarstvene snage oslobodile oko 5 0 0Ëetvornih kilometara dræavnog teritori-ja u samo 3 6 sati, postalo je jasno da jeH rvatska spremna i sposobna oslobodi-ti okupirane dijelove dræave". Prisjetiose povijesnih trenutaka iz Domovin-skog rata, kao i svih hrvatskih vitezovakoji su u obrani domovine poloæili æi-vot. Posebno se prisjetio 4 2 braniteljapoginulih u Bljesku, podsjeÊajuÊi da jeu toj oslobodilaËkoj operaciji 1 6 2 brani-telja bilo ranjeno, izrazivπi pritom svi-ma njima zahvalnost i odavπi im zasluæeno priznanje.IstiËuÊi da je skrb o obiteljima poginulih i nestalih hr-vatskih branitelja te o invalidima Domovinskog ratatrajna obveza hrvatske dræave i druπtva, zakljuËio je dabez njihove ærtve ne bi bilo ni slobodne H rvatske.

"Pobjeda u Domovinskom ratu omoguÊila je afirmacijunaπe demokracije i obnovu zemlje te definitivni povratakH rvatske u krug razvijenih zapadnih zemalja", poruËioje premijer, napominjuÊi da je danas H rvatska prepozna-ta i priznata kao znaËajan Ëimbenik stabilnosti u E uropii svijetu. I on je govorio o napretku H rvatske na putu ueuroatlantske asocijacije te o prednostima tih integracija,zakljuËivπi da ulaskom u NATO nikada viπe neÊemo bitisami ni izloæeni agresiji moÊnijeg neprijatelja.

"S pobjedniËkim iskustvom naπih O ruæanih snaga, ko-je su i u miru bile uspjeπne u provedbi nuænih reformi,te s poslijeratnim iskustvom koje smo stekli u obnovi irazvoju zemlje, H rvatska moæe i mora dati svoj doprinossvjetskom miru i stabilnosti", poruËio je Sanader, napo-minjuÊi da upravo to Ëine naπi vojnici u Afganistanu idiljem svijeta na ponos svih nas. Na kraju je sve pozvao

na zajedniπtvo u izgradnji H rvatske dostojne idealaonih koji su za nju poloæili svoje æivote, poruËivπi da nji-ma dugujemo naπe neprekidno zalaganje za izgradnjusuvremene dræave koja Êe biti u sluæbi svojih graana. Iu izjavi za medije, premijer Sanader apelirao je napredstavnike "sedme sile" da prestanu dijeliti nacionalnikorpus po politiËkoj orijentaciji, podsjeÊajuÊi da su zaslobodnu i neovisnu H rvatsku ginuli i "desni" i "lijevi",te je pozvao sve da se prestanu baviti proπloπÊu u koristsadaπnjosti i buduÊnosti. Uime H rvatskog sabora, okup-ljenima se obratio predsjednik Sabora L uka BebiÊ. U sti-lu narodnog tribuna i on se prisjetio dana ponosa i sla-ve, sloæivπi se da je uz vojno-redarstvene snage za us-pjehe H rvatske u Domovinskom ratu uvelike zasluæna injezina diplomacija, te istiËuÊi da je sve to postignutona Ëelu s tadaπnjim predsjednikom dræave F ranjom Tu-manom. GovoreÊi da moæemo biti ponosni na obranuL ijepe Naπe, ujedno je poruËio da ne smijemo zaboravitione koji su za to najzasluæniji.

Nakon prigodnih obraÊanja uslijedio je prelet borbenihaviona i helikoptera iz sastava H R Z-a - po Ëetiri MiG-a

2 1 -BIS i helikoptera Mi 1 7 1 -© , a u sklopuprograma organiziran je i TaktiËko-tehniËkizbor te informativni πatori u kojima je gra-anstvu predstavljen projekt Kadet i NATOsavez.

U obnovljenoj okuËanskoj crkvi sv. Vidasluæena je misa zaduπnica za poginule hr-vatske branitelje i civilne ærtve Domovin-skog rata, koju je predvodio poæeπki biskupAntun © kvorËeviÊ u pratnji generalnog vi-kara Vojnog ordinarijata mons. J osipa © an-tiÊa. Misno slavlje upotpunio je nastup crk-venog zbora iz Davora i uvijek izvrsne Kla-pe H R M-a "Sveti J uraj", Ëija je "pisma" po-sebno oduπevila premijera Sanadera. I ovo-godiπnja obljetnica vojno-redarstvene ope-racije Bljesak, za Ëiju je organizaciju i pro-vedbu "glavni i odgovorni" bio general pu-kovnik Mladen Kruljac, zavrπila je s podje-lom vojniËkoga graha sudionicima sveËa-nosti i meusobnim pozdravima: Dogodi-ne, na istome mjestu i u isto vrijeme!

N a proslavi obljetnici Bljeska okupljenima su se obratili najviπi dræavni duænosnici- predsjednici Republike, Sabora i V lade

U obnovljenoj okuËanskojcrkvi sv. V ida sluæena je

misa zaduπnica za poginulehrvatske branitelje i civilne

ærtve D omovinskog rata

04-07 strana 5/7/08 12:19 PM Page 6

9. svibnja 2008. 7

Zapovjednik H rvatske ratne mornarice, komodor Ante UrliÊ, sa izaslanstvom boravio je od 2 8 . do 3 0 . travnja u Zapov-jedniπtvu zdruæenih NATO snaga u Napulju (J oint F orce Command Naples - J F C), na poziv zapovjednika J F C-a admi-rala Marka F itzgeralda. To je prvi bilateralni posjet zapovjednika H R M-a Zapovjedniπtvu zdruæenih snaga u Napulju, auslijedio je nakon πto je H rvatska dobila pozivnicu za ulazak u NATO . Posjet je plod dugogodiπnje suradnje H R M-a sJ F C Napulj, osobito s pomorskom komponentom NATO -a u Napulju. Meu najvaænijim aktivnostima suradnje, koje suse odvijale izmeu H R M-a i J F C Napulj, treba istaknuti organizacijumeunarodnih vjeæbi u R H , od kojih su najvaænije bile Noble Midas 0 7 iCooperative E ngagement 0 3 .

Posjet je poËeo sveËanim doËekom ispred zgrade Zapovjedniπtva zdru-æenih snaga u Napulju, a nastavljen je razgovorom admirala F itzgeraldai komodora UrliÊa. Komodor UrliÊ je obiπao glavno operativno srediπte teje upoznat s aktivnostima J F C Napulj. U razgovoru je istaknuta potporaulasku R epublike H rvatske u NATO i integraciji H R M-a u NATO aktiv-nosti. Nakon J F C Napulj, komodor UrliÊ je obiπao i Pomorsko zapovjed-niπtvo NATO -a u Napulju, gdje ga je primio viceadmiral R oberto Cesa-retti. S Cesarettijem su voeni stoæerni razgovori o buduÊim zajedniËkimaktivnostima, moguÊnostima ukljuËivanja H R M-a u operaciju Active E n-deavour (O peracija nadzora pomorskog prometa u Sredozemnom moru) io pripremi osoblja za rad u NATO tijelima. R azgovaralo se i s novim NA-TO Ëlanicama o njihovim iskustvima nakon pristupanja NATO savezu.

OJ I HRM

Ministar obrane R epublike H rvatske Branko VukeliÊ po-sjetio je 7 . svibnja R atnu πkolu "Ban J osip J elaËiÊ" i polazni-cima odræao predavanje pod naslovom "H rvatska i NATO ".

Ispred R atne πkole doËekao ga je sveËani postroj PoËas-ne satnije, a domaÊin je bio zapovjednik © kole brigadnigeneral Slaven Zdilar. Nakon upisa u knjigu posjeta, usli-jedilo je polusatno predavanje 1 0 . naraπtaju polaznika.Ministar je dao kraÊi presjek karakteristika i ustroja NA-TO saveza, posebno istiËuÊi naËelo uzajamne pomoÊi, ko-je Savez "Ëini razliËitim od svih meunarodnih organiza-cija koje se bave sigurnoπÊu". O svrnuo se takoer na pro-mjene koje Êe H rvatskoj opÊenito, a posebno MO R H -u iO SR H -u, donijeti skoraπnje Ëlanstvo u Savezu. Dosad suse odluke NATO -a odnosile na R H , a odsad Êemo sjediti

za stolomgdje se teodluke do-nose, na-glasio jeministar idodao daje aktivnosudjelova-nje u mirovnim i sigurnosnim procesima u svijetu u teme-ljima vanjske politike R H . Dokaz tomu je i sadaπnje sudje-lovanje H rvatske u VijeÊu sigurnosti UN-a.

GovoreÊi o bukureπtanskoj pozivnici, ministar ju je oka-rakterizirao kao "veliko priznanje za R H , ali i za MO R H i

O SR H “. Naime, veÊ je poznato da je R H vjero-jatno najspremnija zemlja-kandidat do sada: "Sponosom kaæem da smo bili isticani kao primjerzemlje koja nije Ëlanica Saveza, ali ima visokedosegnute standarde". U skladu s tim, i aktualniproces koji teËe od trenutka dobivanja pozivnicedo punopravnog Ëlanstva "bit Êe jedan od najbr-æih dosad". TrenutaËno je u tijeku drugi krug pri-stupnih pregovora, a kljuËno razdoblje poËinje usrpnju ove godine, kad Êe poËeti ratifikacije ponacionalnim parlamentima Ëlanica NATO -a. Pu-nopravnom Ëlanicom trebali bismo postati nasljedeÊem samitu NATO -a, u travnju 2 0 0 9 . Na-kon predavanja ministar je odgovorio i na neko-liko pitanja polaznika, a posjet je zavrπio s pri-godnim darovima koji je ministru, uime R atneπkole uruËio general Zdilar.

D. VLAHOVIΔ

Zapovjednik H R M -a u Zapovjedniπtvu zdruæenih snaga u N apulju

M inistar VukeliÊ u posjetu R atnoj πkoli

snim

io D

. K

IRIN

snim

io D

. K

IRIN

OS RH

04-07 strana 5/7/08 12:20 PM Page 7

8 9. svibnja 2008.

M imohodom Udruge Specijalne policije izDomovinskog rata od ulaza u Borovo dospomen-obiljeæja poginulim policajcima u

srediπtu sela i ove je godine 2 . svibnja poËelo obi-ljeæavanje Memorijala dvanaest redarstvenika.

Podsjetimo, hrvatski policajci Stipan Boπnjak,Antun Grbavac, J osip Culej, Mladen © ariÊ,Zdenko Perica, Zoran GraπiÊ, Ivica VuËiÊ, L ukaCrnkoviÊ, Marinko PetruπiÊ, J anko » oviÊ, ÆeljkoH rala i Mladen » atiÊ masakrirani su u zasjedisrpskih pobunjenika, u koju su upali krenuvπi upotragu za dvojicom svojih kolega, koje su u no-Êi od 1 . na 2 . svibnja zarobili pripadnici srpskihparavojnih postrojbi u Borovu Selu. Polaganjemvijenaca i paljenjem svijeÊa podno spomenika,podignutog na mjestu na kojemu su prije sedam-naest godina muËki ubijeni, poËast su im odalabrojna izaslanstva.

I na o vo g o d i π nje m m e m o rativno m sk u p u ve Ê ina g o vo rnik a ap e lirala je na nu æ no st p r i-vo e nja z lo Ë inac a lic u p ravd e , a p re m a p o d ac im a P U vu k o varsk o -sr ije m sk e , z a tajo k ru tni z lo Ë in, u k o je m u je u z 1 2 p o g inu lih ranje n 21 p o lic ajac , p o d ne se ne su k az -ne ne p r ijave p ro tiv 5 1 p o Ë inite lja, o d k o jih je je d an p o slije p o g inu o , d o k su o stali ne -d o stu p ni slu æ bam a g o nje nja

Na pis a la i s nimila Ma rija ALVIR

U Borovu obiljeæena 17. godiπnjica pogibije dvanaest redarstvenika

U oË ek ivan ju p raved n e k az n eU oË ek ivan ju p raved n e k az n eU Borovu obiljeæena 17. godiπnjica pogibije dvanaest redarstvenika

08,09 strana 5/7/08 12:24 PM Page 8

99. svibnja 2008.

Apel za pravduU govorima πto su uslijedili svi uzvanici prisjeÊali su se

tog teroristiËkog Ëina, a pojedinci su posebno apostrofi-rali Ëinjenicu da za taj zloËin do danas nitko nije odgo-varao, jer nijedan od srpskih pobunjenika i zloËinaca ni-je priveden pravdi. Prema podacima PU vukovarsko-sri-jemske, za taj okrutni zloËin, u kojemu je uz 1 2 poginu-lih ranjen 2 1 policajac, mjerodavnom Dræavnom odvjet-niπtvu podnesene su kaznene prijave protiv 5 1 poËinite-lja, od kojih je jedan poslije poginuo, dok su ostali ne-dostupni sluæbama gonjenja. I na ovogodiπnjem memo-rativnom skupu veÊina govornika apelirala je na nuænostprivoenja zloËinaca licu pravde, a meu onima koji suse biranim rijeËima prisjetili ærtve dvanaestorice hrvat-skih redarstvenika bili su predstavnici dræavnih i lokal-nih vlasti, vojske i policije te braniteljskih udruga.

Uime Predsjednika R epublike poËast ubijenim policaj-cima odao je zapovjednik H KoV-a general pukovnikMladen Kruljac. U svom obraÊanju okupljenima, on jenaglasio da radi istine i mira ne smijemo zaboraviti na-πu povijest te da zbog svih ærtava moramo traæiti prav-du, a radi buduÊnosti zahtijevati pravilan odnos prema

Domovinskom ratu. Krvavog dogaaja iz ratne 1 9 9 1 .prisjetili su se i izaslanici predsjednika H rvatskog sabo-ra i Vlade, saborski zastupnik Petar MlinariÊ i ministarunutarnjih poslova Berislav R onËeviÊ, kao i dræavni taj-nici MO R H -a i MO BMS-a Æeljko GorπiÊ i KrunoslavMesariÊ, te ravnatelj policije Marijan Benko, vukovar-sko-srijemski æupan Boæo GaliÊ, a Æeljko SaËiÊ i Ivan» aËiÊ govorili su uime braniteljskih udruga. Svi oni slo-æili su se da je taj dogaaj, uz Krvavi Uskrs na Plitvica-ma, obiljeæio poËetak Domovinskog rata, kao i da odgo-vorni za poËinjeni zloËin moraju biti kaænjeni.

Uz Ëlanove obitelji te prijatelje i kolege ubijenih poli-cajaca, oko spomenika su se okupili i mjeπtani Borovakoji su im takoer æeljeli odati poËast. Misa zaduπnicasluæena je u Vinkovcima, u crkvi sv. E uzebija i Poliona,a misno slavlje predvodio je vojni ordinarij J uraj J ezeri-nac u pratnji generalnog vikara J osipa © antiÊa. Na danobiljeæavanja 1 7 . godiπnjice pogibije dvanaestorice hr-vatskih policajaca, na stadionu vinkovaËkog H NK Ciba-lia otvoren je Memorijal dvanaest redarstvenika, u sklo-pu kojega je odræano viπe sportskih natjecanja u Vin-kovcima i okolici.

U z Ëlanove obitelji te prijatelje i kolege ubijenih policajaca, oko spomenika su se okupili i predstavnici dræavne i lokalnih vlasti tevojske i policije, kao i mjeπtani Borova, a molitvu je predvodio vojni ordinarij J uraj J ezerinac u pratnji generalnog vikara J osipa © antiæa

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeæa poËast dvanaestorici policajaca odala su brojna izaslanstva - uime Predsjednika RH vijenacje poloæio zapovjednik H K oV -a general pukovnik M laden K ruljac, a u izaslanstvu V lade bio je i dræavni tajnik M ORH -a Æ eljko Gorπiæ

08,09 strana 5/7/08 12:25 PM Page 9

1 0 9. svibnja 2008.

VOJ NA PS IH OLOG IJ A

P sihosocijalna (organizacijska) klimaT e æ nja z a nap u π tanje m o r g ani z ac ije i flu k tu ac ija o so blja i z ravne su p o slje d ic e lo π ep sih o so c ijalne k lim e . P o tvr e na je p o ve z ano st k lim e s te m e ljnim stilo vim a vo e nja ip o k az alo se d a p o d re e ni k o ji im aju k valite tniji o d no s s vo o m p o z itivnije p e r c ip irajuk lim u i m e u so bno se vi π e slaæ u . A k o je p sih o so c ijalna k lim a lo π a, ne z ad o vo ljstvo ine g ativni stavo vi o rad no j o k o lini inte rak tivno se π ir e , a o sim sm anje nja rad ne u s-p je π no sti u z r o k u ju p sih o g e no raz bo lje vanje d je latnik a

P oticajno ili pak nestimulativno i koËeÊe djelovanjeokoline na Ëovjeka vidljivo je u gotovo svim organi-zacijama u kojima ljudi djeluju, stvaraju i postiæu

(osobne ili skupne) ciljeve. Najvaæniji Ëimbenici takvogdjelovanja jesu kvaliteta meuljudskih odnosa, stil voe-nja te stavovi i odnos pojedinca prema okolini. Njihovutjecaj na produktivnost i uËinkovitost u poslu dobivenaje sluËajnim istraæivaËkim otkriÊem iz 1 9 2 4 . u tvorniciH aw thorne (Chicago). NeoËekivano se pokazalo kako jeradni uËinak ukljuËenih u pokus neprestano rastao bezobzira na povoljne ili nepo-voljne fizikalne okolinskeuvjete (rasvjeta i raspodjelaodmora). Motivacija im sepovisila iskljuËivo zbogdrukËijeg odnosa premanjima. Tako su H aw thor-ne efekt i industrijskapsihologija znatno utje-cali na razvoj disciplineupravljanja (menadæ-ment) ljudskim potencija-lima. Suvremene strategi-je motiviranja kazuju kakonemotivirani djelatnici ima-ju manju proizvodnost, nisuzainteresirani za kvalitetu radai proizvoda, ne identificiraju se sorganizacijom, ne sudjeluju u rjeπavanju organizacijskihproblema, niti ih je briga za razvoj i uspjeπnost organiza-cije u kojoj rade. Stoga jednostavan naËin motiviranja inagraivanja, ma koliko jak bio, ne daje potpuno zado-voljavajuÊe uËinke. Tradicionalna jednadæba: "veÊa plaÊa- veÊa motivacija - veÊi uËinak" u konaËnici nije jedno-znaËna ako se zanemare druge varijable.

Za opÊu motivaciju i veÊu uËinkovitost vaæna je povolj-na radna okolina, odnosno organizacijska ili psihosoci-jalna klima. O na je posljedica druπtvenih odnosa naradnom mjestu i moæe olakπati radni proces ili pak "za-gorËati" æivot pojedincima u organizaciji. O rganizacijskaklima utjeËe na organizacijske i psihiËke procese kaoπto su komunikacija, rjeπavanje problema, donoπenjeodluka, upravljanje konfliktima, uËenje i motivacija, tezadovoljstvo poslom i odanost organizaciji. Teænja zanapuπtanjem organizacije i fluktuacija osoblja izravne

su posljedice loπe psihosocijalne klime. Potvrena je po-vezanost klime s temeljnim stilovima rukovoenja i po-kazalo se da podreeni koji imaju kvalitetniji odnos svoom pozitivnije percipiraju klimu i meusobno se vi-πe slaæu.

U formalnim skupinama, zbog strogo propisanih pravi-la ponaπanja, organizacijska klima ima veÊe znaËenjenego u neformalnim, interesnim druπtvenim udrugama.R ezultati istraæivanja u ameriËkoj vojsci (iz 7 0 -ih godinaX X . st.) upuÊuju na znatnu povezanost percipirane psi-

hosocijalne klime, emocionalnog stanjavojnika i razliËitih pokazatelja

uËinka (tjelesna sprem-nost, rezultati izobraz-be, broj javljanja li-jeËniku, stegovniprekrπaji i sl.). Perci-pirano loπa klima vi-soko je povezana sanksioznoπÊu, depre-

sijom i neprijatelj-stvom. S druge pak

strane, dobra psihosoci-jalna klima postrojbe re-

zultira ne samo pozitivnimemocijama i dobrim osjeÊa-

jem vojnika, veÊ pridonosi veÊojmotivaciji i boljim postignuÊima. Naπa iskustva pot-

vruju takve nalaze Ëak i u oteæanim okolinskim uvjeti-ma te kriznim i traumatskim situacijama.

I dok organizacijska kultura istiËe proces stvaranja so-cijalne okoline u kojoj pojedinac djeluje, klima u veÊojmjeri naglaπava naËin na koji pojedinac doæivljava tusvoju socijalnu okolinu. Tako i kultura i klima organiza-cije izravno utjeËu na njezinu uËinkovitost, produktiv-nost i sposobnost za inovacije, na zadovoljstvo poslom,stavove prema radu i opÊenito na ponaπanje zaposlenih,a uvelike su povezane i s izvorom i doæivljajem stresa.

Istraæivanje dvojice psihologa (Stahl i L ebedun) iz 8 0 -ihgodina X X . stoljeÊa potvrdilo je kako se opÊa psiholoπkaatmosfera (bilo pozitivna, bilo negativna) prenosi interak-cijom meu zaposlenicima. Ako je psihosocijalna klimaloπa, nezadovoljstvo i negativni stavovi o radnoj okoliniinteraktivno se πire, a osim smanjenja radne uspjeπnostiuzrokuju i psihogeno razboljevanje djelatnika.

S u z a na F ILJ AK

10,11 strana 5/7/08 12:26 PM Page 10

9. svibnja 2008. 1 1

N aπ a H eid aIS A F

N a ulazu u kamp naπlo se druπtvance iz nedalekog se-la. Poziv naπih deËki s ulaza i veÊ hitamo na novupartiju razgovora ugodnih. Nisam baπ obdaren spo-

sobnostima predvianja, no dosad se joπ nisam prevario πtose tiËe zahtjeva i sadræaja uredno potpisom ili prstom ovje-renih pisama. Gotovo u svakom od njih iskaËu neki novibunari, ili hrana, odjeÊa i, naravno, mala hidroelektrana! Isvako je selo zapostavljeno, jer proπlo je moæda i dvadese-tak dana od posljednjeg upita, a kolosalni infrastrukturniobjekti joπ nisu zavrπeni. Gospodarica malih hidroelektranai velika zaljubljenica u Ghor jest naπa prijateljica H eida,gospoica s Islanda. Vjerojatno je to jedna od rijetkih æenau Chagcharanu od koje su, onako krhke, strepili pomalo iseoski glavari najzabitijih sela. Nikad nije zgorega uvjeritiH eidu kako je baπ njihovo selo kljuËna toËka svijetle bu-duÊnosti Afganistana. A ona, umotana u rubac, objaπnjava-la je da gradnja bilo Ëega i nije jeftin sport. Naπi posjetiteljigledali su je u Ëudu, zaboravljajuÊi pomalo kako su u posluizgradnje i sami imali odreenih obveza.

N avijaËiKao da je lakπe ËuËnuti u blizini potoka i, uæivajuÊi u

VIP statusu, promatrati raanje male graevine koja bi immogla promijeniti æivot. Naπa prijateljica nije se ljutila naspecifiËni ghorski naËin sudjelovanja u projektima. Za-nimljiva je to skupina angaæiranih æena iz bogatiheuropskih zemalja i SAD-a, koje su svoje vrijeme isvoj golemi trud posvetile ovoj najsiromaπnijoj afga-nistanskoj pokrajini. Tu je joπ i Marianne i nekolici-na djelatnica drugih vladinih i nevladinih organi-zacija. Ali H eida je posebna. UËili smo od nje o

najzabitijim selima, divili se njezinoj lakoÊi u rjeπavanjuponekad vrlo zamrπenih odnosa i odreivanju prioriteta.Bili smo ponosni na naπu prijateljicu, koja je neskrivenouæivala u hrvatskom druπtvu - baπ kao i ostali Ëlanovi ma-le kolonije humanitaraca. Bili smo zadovoljni kada smo sepraπnjavi i blatni vraÊali iz sela tamo negdje po ChaharSadehu ili Chagcharanu.

Mnogo puta smo se SreÊko, Tomislav, Miro, Mario i jauvjerili kako energiËna mala gospoica jednim pozivomrjeπava naizgled vrlo komplicirane situacije. Skrenuti zra-koplov na putu iz H erata u Kabul, na naπu praπnjavu us-nulu pistu - nema problema ako su u pitanju opravdanirazlozi i ako su u pitanju H rvati. Mi smo H eidu doæivljava-li kao dio hrvatskog kontingenta, bez kojeg su bili neza-mislivi susreti u naπoj hrvatskoj kuÊi. I kad smo je pratili uKabul na novu duænost, izvan njezina i naπega Ghora, svi-ma nam je bilo pomalo teπko. Znali smo da Êe se vraÊati, tonas je zajedno tjeπilo. Znali smo, kamo god krenula, da Êemala Islananka ponijeti sa sobom ljubav prema H rvatskoj.A mi smo zagazili u sam kraj naπeg boravka u Ghoru. O s-talo je joπ stotine neotkrivenih sela. Ponijet Êemo iz Ghorasamo uspomene. R azmijenjene adrese. I ponos πto smo nasvakom koraku bili prepoznati kaoprijatelji iz daleke H rvatske. Upravo

je to ono bogatstvo koje se nemoæe iskazati ni u afgani-

ma ni u dolarima, onavrijednost koju pro-tok vremena samoobogaÊuje, samo na-dograuje...

Dra æ en JONJ IΔ

U Ë ili sm o o d nje o naj z abitijim se lim a, d ivili se nje z ino j lak o Ê i u r je π avanju p o ne k advrlo z am r π e nih o d no sa i o d r e ivanju p r io r ite ta. B ili sm o p o no sni na naπ u p r ijate ljic u ,k o ja je ne sk r ive no u æ ivala u h rvatsk o m d r u π tvu

10,11 strana 5/7/08 12:27 PM Page 11

9. svibnja 2008.1 2

M i-171© na pripremama za protupoæarnu sezonu

Leid a P ARLOV, s nimio T omis la v B RANDT

OS RH

H e lik o p te r i M i-1 7 1 © u sp je π no su p ro π li p rvi te st u "bo r-bi s vatro m " na vje æ bi g aπ e nja o tvo re nih p o æ ara p ro tu -p o æ arnim vje d ro m , k o ja je tije k o m travnja p ro ve d e na naz ap re π i Ê k o m je z e r u . V je æ ba je p o tvrd ila i z u z e tno d o brem o g u Ê no sti no vo g h e lik o p te ra k ad je r ije Ë o g aπ e nju o t-vo re nih π u m sk ih p o æ ara, a p o k az alo se i d a p o sad e h e li-k o p te ra ne Ê e im ati nik ak vih p ro ble m a u ad ap tac iji z arad na g aπ e nju p o æ ara no vim h e lik o p te r im a

"borbi s vatrom"Prvi test u

12,13 strana 5/7/08 12:29 PM Page 12

1 39. svibnja 2008.

P ripreme za protupoæarnu sezonu, koja sluæbenopoËinje 1 . lipnja, u punom su jeku. Priprema seljudstvo, ali i tehnika. Kad je o tehnici rijeË,

O ruæane snage Êe u ovu protupoæarnu sezonu uÊi teh-niËki opremljenije. Naravno, rijeË je o helikopterimaMi-1 7 1 © , novim letjelicama H rvatskog ratnog zrako-plovstva, koje je R epublika H rvatska dobila u sklopurjeπavanja klirinπkog duga s R uskom F ederacijom. Tije-kom ovogodiπnje protupoæarne sezone, oni Êe se stavitina raspolaganje protupoæarnim namjenski organizira-nim snagama i moÊi Êe se, ako to bude potrebno, an-gaæirati u bilo kojem dijelu H rvatske, i to za gaπenjeotvorenih poæara, transport i desantiranje vatrogasaca iopreme, te u akcijama traganja i spaπavanja i transpor-ta unesreÊenih.

H elikopteri Mi-1 7 1 © uspjeπno su proπli prvi test u"borbi s vatrom" na vjeæbi gaπenja otvorenih poæaraprotupoæarnim vjedrom, koja je tijekom travnja prove-dena na zapreπiÊkom jezeru. R ijeË je o vjeæbi koju re-dovito provodi E skadrila viπenamjenskih helikopera(do preustroja je to bila 2 8 . eskadrila transportnih he-likoptera 9 1 . zb Zagreb), a u kojoj su, uz helikoptereMi8 MTV1 , prvi put sudjelovali i novi helikopteriH R Z-a, Mi-1 7 1 © . Prema rijeËima bojnika MichaelaKriæanca, zamjenika zapovjednika E skadrile viπenam-jenskih helikoptera, vjeæba se provodi sa svrhom uv-jeæbavanja tehnike pilotiranja pilota i komunikacije stehniËarima, kako bi se mogli sigurno uputiti na po-æariπte. Tijekom 4 0 -ak minuta, koliko je trajala vjeæ-ba, posada helikoptera Mi-1 7 1 © , u sastavu: satniciIvan Gordan KoliÊ i R oberto Agreæ, te nadnaredniciGordan KovaËiÊ i Marinko GudeljeviÊ, uspjeπno jeobavila svoju zadaÊu. Potvrdio je to i bojnik Kriæa-nec te istaknuo kako se tijekom vjeæbe pokazaloda "helikopetri Mi-1 7 1 © mogu raditi s protupo-æarnim vjedrom F lory te Êe se ove godinemoÊi angaæirati u protupoæarnoj sezoni".Prema njegovim rijeËima, vjeæba jepotvrdila izuzetno dobre moguÊ-nosti novog helikoptera kadje rijeË o gaπenjuotvorenihπum-skihpo-

æara, a pokazalo se i da posade helikoptera neÊe imatinikakvih problema u adaptaciji za rad na gaπenju po-æara novim helikopterima.

InaËe, u E skadrili viπenamjenskih helikoptera privo-di se kraju preobuka pilota i tehniËara za upravljanjei odræavanje helikoptera Mi-1 7 1 © . "Namjera nam jezavrπiti preobuku do poËetka protupoæarne sezone. Utijeku je preobuka tehniËara za odræavanje u drugomstupnju, koja se provodi s ruskim instruktorima. DopoËetka PP sezone imat Êemo dovoljno osposobljenihi obuËenih ljudi koji Êe moÊi sudjelovati u gaπenjupoæara, ali i u drugim aktivnostima koje Êemo, za-hvaljujuÊi boljim tehniËkim moguÊnostima helikopte-ra Mi-1 7 1 © , moÊi joπ kvalitetnije obavljati", napomi-nje Kriæanec. Tu je prije svega rijeË o akcijama traga-nja i spaπavanja kao i prebacivanju snaga na lokacijekojima se moæe priÊi jedino helikopterom. Prema rije-Ëima naπeg sugovornika, sposobnost traganja i spaπa-vanja Êe se uporabom novih helikopera ove godine"mnoæiti s najmanje puta dva u odnosu na proπlu go-dinu". Novi helikopteri, istiËe bojnik Kriæanec, imajudodatni far za traganje i spaπavanje noÊu, dopunskudizalicu za podizanje unesreÊenih, te viπe otvora natrupu kroz koje se ljudi mogu desantirati na nepristu-paËna podruËja. "Konstrukcijom, izgledom i opremomnovog helikoptera moguÊnosti u provedbi zadaÊa tra-ganja i spaπavanja znatno su poveÊane".

Uz obuku posada helikoptera i testiranje njihovihtehniËkih moguÊnosti, u L uËkom su se uvjeæba-

vali i vatrogasci. Tijekom naπeg posjeta, pripad-nici razliËitih J VP uvjeæbavali su se za ulazak i

desantiranje sa slijetanjem, kao i za desanti-ranje uz uporabu tehnike spuπtanja niz brzo

uæe. Uvjeæbavali su se takoer i za prihvati rukovanje podvjeπenim teretom, tzv.

kruπkom za vodu jer koliko god iskust-va i ugaπenih poæara iza sebe imali,

vjeæbi i priprema nikad dosta.Sve pripreme za PP sezonu tre-baju biti gotove do kraja svibnja.SudeÊi prema onome πto smovidjeli u H R Z-u snage Êe bitispremne, a svima nam ostaje na-dati se da Êe potrebnih interven-cija biti πto manje.

OS RH

12,13 strana 5/7/08 12:30 PM Page 13

1 4 9. svibnja 2008.

OS RH

Institut za farmakologiju i toksikologiju na Vojno-medicinskoj akademiji NjemaËke vojske organizirao je "1 1 . konferen-ciji o medicinsko-kemijskoj zaπtiti“ u Mü nchenu od 2 2 . do 2 6 . travnja na kojoj su sudjelovale bojnica Davorka PeriÊ, mr.sc., spec. epidemiolog, i satnica Sanja © poljar, dr. med., spec. dermatovenerolog.

Na meunarodnoj konferenciji koju je otvorio zapovjednik Vojno-medicinske akademije NjemaËke vojske, brigadir dr.Sohns, sudjelovalo je tristotinjak struËnjaka iz podruËja toksikologije, farmakologije i drugih medicinskih grana iz desetakzemalja svijeta. VeÊina je bila iz vojno-medicinskih krugova i civilnih medicinskih institucija.Konferencija o medicinsko-kemijskoj obrani utemeljena je sa svrhom da svake godine predsta-vi pregled znanstvenih radova iz Programa medicinsko-kemijske zaπtite. O ve je godine temaokosnica bila: iperit - novosti; cilj intervencije; neuroloπki bojni otrovi. Bilo je prikazano 2 5 ra-dova u obliku usmenih prezentacija i 3 3 postera. R adove su prezentirali lijeËnici iz podruËjakliniËke medicine i medicinski znanstvenici, kao i drugi znanstvenici, predstavnici vladinih in-stitucija i opunomoÊeni predstavnici civilno-medicinskih sektora iz NjemaËke i inozemstva.Svrha Konferencije bila je prikazivanje toksiËnog djelovanja koænog bojnog otrova iperita(sumpornog); patofiziologija djelovanja; akutne i kroniËne posljedice djelovanja; lijeËenje pos-ljedica na koæi, oËima, kirurπko zbrinjavanje posljedica te zaπtita. Bilo je prikazano i nekolikoradova djelovanja iperita na neke ljudske stanice i oπteÊenjima DNK (in vitro). Drugi dio kon-ferencije bio je posveÊen djelovanju æivËanih bojnih otrova i njihovoj dekontaminaciji.

Konferencija je bila veoma dobro organizirana, a prezentacije kvalitetne i pouËne pa senovosti iz podruËja toksikologije mogu primijeniti i u naπim O ruæanim snagama. Bilo je vrlokorisno suraivati i razmjenjivati znanja i iskustva sa struËnjacima iz ovoga podruËja vojno-medicinske znanosti. Predstavnici Instituta za farmakologiju i toksikologiju u Mü nchenuzainteresirani su za daljnju suradnju i zajedniËki projekt na istraæivanjima te su nam ponu-dili daljnju edukaciju vojnih lijeËnika o najnovijm laboratorijskim metodama.

D. P E RIΔ

Meunarodna vjeæba medicinskih vojnih timova ME D-CE UR 0 8 sveËano je otvorena 2 . svibnja u vojarni "KnezTrpimir“ u Divuljama.

Vjeæba je okupila predstavnike 1 7 zemalja sudionica: Al-banije, Armenije, Azerbajdæana, Bjelorusije, Bosne i H er-cegovine, Crne Gore, Kazahstana, Kirgistana, H rvatske,Makedonije, Moldavije, SAD-a, Srbije, Tadæikistana,Turkmenistana i Ukrajine, od kojih je 1 5 . u Partnerstvu zamir, dvije su Ëlanice NATO -a. Vjeæba traje do 1 5 svibnja iodræava se prvi put u naπoj zemlji, i to u vojarni "Knez Tr-pimir“, a organiziraju je Glavni stoæer O SR H -a i Zapov-jedniπtvo ameriËkih snaga u E uropi (US E UCO M). NasveËanosti otvaranja bili su dræavni tajnik MO R H -a Mate

R aboteg, zamjenik naËelnika GSO SR H -a komodor Zden-ko SimiËiÊ i naËelnik Uprave za logistiku GS-a brigadnigeneral J osip StojkoviÊ.

"Smisao vjeæbe je uvjeæbavanje medicinskog osoblja O SPzM zemalja za zbrinjavanje unesreÊenih u masovnimkatastrofama i stjecanje interoperabilnosti za potrebe me-unarodnih intervencija prilikom elementarnih i humani-tarnih nepogoda. Kako u ovoj vjeæbi sudjeluju i predstav-nici MUP-a, vatrogasaca, Civilne zaπtite, Dræavne upraveza zaπtitu i spaπavanje, Crvenog kriæa, æupanijskih upravai bolnica, nadam se da Êe zajedniËko uvjeæbavanje prido-nijeti joπ boljoj povezanosti vojnih, civilnih i nevladinihorganizacija, kako bi πto uspjeπnije djelovali u spaπavanjuljudskih æivota u katastrofama“, istaknuo je Mate R abotegprigodom otvorenja.

Komodor SimiËiÊ je rekao: "Smatram da Êe i ova vjeæbajoπ jednom potvrditi spremnost i interoperabilnost O SR Hmeu zemljama sudionicama kako bi postigli πto bolju iveÊu uËinkovitost u sluËajevima raznih katastrofa i huma-nitarnih kriza.“ Zapovjednik vjeæbe s ameriËke strane, bri-gadir Kevin R oss, napomenuo je: "Koristit Êete se svimsvojim iskustvima i dosadaπnjim lekcijama kako biste sepripremili za odgovor na simuliranu prirodnu katastrofusliËnu onima koje bi mogle pogoditi ovo podruËje.“ Uzva-nicima je potom prezentirana oprema kojom Êe se provo-diti obuka sudionika vjeæbe, a obiπli su i mobilnu ameriË-ku bolnicu, gdje Êe se za vrijeme vjeæbe obavljati prihvatunesreÊenih.

OJ I

SveËano otvaranje me unarodne vojne vjeæbe M EDC EU R 08

Seminar sanitetske sluæbe

14,15 strana 5/7/08 12:32 PM Page 14

1 5

OS RH

9. svibnja 2008.

R avnatelj H VU-u general bojnik Mirko © undov boravio je od 2 0 .do 2 3 . travnja u © panjolskoj, na Konferenciji zapovjednika vojnihuËiliπta. O vogodiπnja konferencija, 3 7 . po redu, odræana je u Tole-du, a domaÊin je bio general pukovnik Pedro Bernal Guttierez.

Na konferenciji su odræane tematske rasprave i radionice te raz-mjena miπljenja i iskustava u izobrazbi, za potrebe rjeπavanja kriz-nih situacija u svijetu. Sama konferencija pokazala je da se pojaËa-va intenzitet i raznovrsnost potreba i zahtjeva πto se postavljajupred vojno-obrazovni sustav. O va konferencija izuzetno je vrijedanoblik meunarodne suradnje jer na neki naËin osigurava visoku ra-zinu i moderan pristup u kreiranju obrazovnih sadræaja i tako joπ vi-πe pridonosi razvoju i nadgradnji O SR H -a.

D. K OP ANJ I

U procesu provedbe praktiËnenastave, polaznici X . naraπtaja R at-ne πkole posjetili su 2 3 . i 2 4 . travnjaL iËko-senjsku æupaniju.

Svrha putovanja bila je upoznatipolaznike πkole s ulogom ove æupa-nije u Domovinskom ratu, te s nje-zinim administrativnim ustrojem,gospodarskim potencijalima i pri-rodnim resursima. Polaznici su obiπ-li Senj i tvravu Nehaj, gdje suupoznati s povijeπÊu tvrave i us-koka. U nastavku putovanja posjeti-li su Krasno i najstariju πumariju uR H , te svetiπte Majke Boæje odKrasna. O bilaskom grada O toËca ituristiËkog kompleksa "Gacka" zavr-πio je prvi dan posjeta. Drugi dan,polaznike je primio æupan Milan

J urkoviÊ, koji ih je upoznao s raz-vojnim planovima æupanije, a na-kon toga i gospiÊko-senjski biskupMile BogoviÊ.

S ulogom grada GospiÊa uDomovinskom ratu, Zapov-jedniπtvo i polaznike R © ,upoznao je brigadni generalF rane TomiËiÊ. Posjetili su ispomen-kuÊu "oca Domovi-ne" dr. Ante StarËeviÊa u Ve-likom Æitniku, kao i memori-jalni centar "Nikola Tesla" uSmiljanu.

Studijsko putovanje zavrπe-no je s posjetom NP "PlitviËkajezera", gdje su predstavniciR atne πkole poloæili vijenacna spomenik J osipu J oviÊu,

prvoj ærtvi Domovinskog rata, teobiπli nacionalni park.

D. K OP ANJ I

U sklopu viπednevnogposjeta H rvatskoj i O S-R H , naËelnik Stoæeraobrane Kanade, generalzbora R ick J . H illier, iskupina visokih Ëasnikakanadske vojske posjetilisu H VU.

Tom je prilikom generalzbora H illier odræao pre-davanje djelatnicima i po-laznicima R atne πkole natemu "R evolucija u obuci",prenoseÊi im svoje dugo-godiπnje bogato iskustvoiz sluæbe diljem svijeta.

Posebno dojmljivi bili sudetalji koji su se odnosilina nauËene lekcije iz Af-ganistana, gdje je kanad-ska vojska prisutna uznatnom broju, te inovaci-je u pristupu obuci za tuzahtjevnu misiju. Na kra-ju toga korisnog i vrlo za-nimljivog predavanja ka-nadskog generala, izmeugeneral bojnika Mirka© undova i generala zboraH illiera razmijenjeni suprotokolarni darovi.

D. K OP ANJ I

Studijsko putovanje R atne πkole po L iËko-senjskoj æupaniji

Konferencija zapovjednika vojnih uËiliπta u © panjolskoj

P osjet naËelnika Stoæera obrane Kanade H V U -u

snim

io D

. K

OP

AN

JI

snim

io D

. K

OP

AN

JI

14,15 strana 5/7/08 12:32 PM Page 15

9. svibnja 2008.

FRANCUSKO je ministarstvoobrane poËetkom travnja prekoagencije za obrambene nabaveDGA naruËilo joπ 5 0 4 5 kompletaopreme za vojnika buduÊnosti F E -L IN (F antassin a eq uipement et lia-sons integrees). Kompleti su naru-Ëeni od francuske tvrtke Sagem De-

fense Securite, dijela konglomerataSAF R AN.

To je druga narudæba. Prva je bilau oæujku 2 0 0 6 . za 1 0 8 9 kompletasustava F E L IN. Iz te bi se prve seri-je do kraja 2 0 0 9 . trebala opremitiprva pukovnija francuske kopnenevojske. Kompletima druge serije dokraja 2 0 1 0 . trebalo bi se opremitijoπ pet pukovnija.

F E L IN je zamiπljen kao kompletopreme koji bi postupno trebao za-mijeniti opremu kojom se vojnicidanas sluæe. U osnovi se sastoji odintegrirane raËunalne, optroniËkeopreme i opreme za vezu, kako bise vojnicima na terenu pruæilo πtoviπe podataka i πto veÊa razina zaπ-tite. Uz elektroniËku opremu, pro-gram Ëine joπ oprema za zaπtitu iunaprijeena oruæja. PoËetak pro-grama F E L IN seæe u 1 9 9 6 ., kad

je Thales (tad se zvao Thomson-CSF ) od francuske agencije zaobrambene nabave DGA dobiougovor za razvoj tehnoloπkog de-monstratora opreme za vojnika bu-duÊnosti. Program je prvi put testi-ran 1 9 9 9 . Sagem se u razvoj uklju-Ëio potkraj 2 0 0 1 . i postupno postaoglavni ugovaraË, istisnuvπi konku-rente.

Svaka Êe pukovnija dobiti malo vi-πe od 1 0 0 0 kompleta u nekoliko raz-liËitih inaËica, kako bi se πto boljeprilagodile potrebama djelovanja izapovijedanja na razliËitim razina-ma. I dalje Êe se rabiti standardnaoruæja francuske vojske, ali, bit Êeopremljena naprednim ciljnicimakako bi se poveÊale moguÊnosti uo-Ëavanja i zahvata cilja te preciznostpaljbe, danju i noÊu.

M. P E T ROVIΔ

1 6

IAKO je dosadaπnji strateπki priori-tet USAF -a bio opskrba svoje trans-portne i bombarderske flote sintetiË-kim gorivom, Ëiju je moguÊnost upo-rabe vrlo intenzivno testirao protek-lih godina, USAF se odluËio za joπjedan vrlo vaæan korak naprijed. Po-Ëetkom svibnja u zrakoplovnoj baziArnold zapoËeo je novi program tes-tiranja uporabe sintetiËkog gorivana motorima Pratt & W hitney F 1 0 0 ,s ishodiπnom namjerom uporabe toggoriva na borbenim avionima F -1 5 iF -1 6 , koji bi ujedno bili i prvi borbe-ni avioni opskrbljeni sintetiËkim go-rivom. Nositelj programa testiranja ipripreme za konaËnu operativnuuporabu goriva je Arnold E nginee-ring Development Center, koji je do-sad bio nositelj testiranja GeneralE lectricovih motora F 1 0 1 , odnosnoprimjene sintetiËkog goriva na bom-barderu B-1 B L ancer.

Kao i dosad Arnold E ngineeringDevelopment Center Êe za testira-nje rabiti F -T mlazno gorivo dobive-no tzv. F ischer-Tropsch procesom,

koje je u odnosu na dosadaπnje ke-rozinsko gorivo iznimne ËistoÊe,boljih energetskih odlika i ekoloπkineusporedivo prihvatljivije. F -T sin-tetiËko gorivo proizvodi ameriËkatvrtka Sy ntroleum, koja je dosadproizvela gotovo 2 0 0 0 0 0 0 litarasintetiËkog goriva za potrebe raznih

USAF -ovih testiranja. F -T procesproizvodnje sintetiËkog goriva raz-vijen je tijekom dvadesetih godinaproπlog stoljeÊa u NjemaËkoj, kadasu njemaËki inæenjeri poËeli razvija-ti tehnologiju dobivanja sintetiËkoggoriva iz prirodnog plina i ugljena.

I. S K E NDE ROVIΔ

Euro

sato

ryNOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

N ovi ugovor za FELIN

SintetiËko gorivo i za borbene avione

16-19 vijesti 05/06/08 12:18 Page 16

1 79. svibnja 2008.

AMERI»KA podruænica britansketvrtke BAE Sy stems sklopila je sameriËkom kopnenom vojskom (USArmy ) ugovor vrijedan 4 3 ,6 miliju-na dolara za proizvodnju 7 3 0 kom-pleta za naknadno oklapljanje ka-miona. Ta je narudæba dio programaameriËke vojske, koji predvia opre-manje svih taktiËkih vozila moguÊ-noπÊu da se, ako bude potrebno,naknadno na njih postavi oklop.

Ta se moguÊnost ponajprije odnosina taktiËke kamione F MTV (F amilyof Medium Tactical Vehicles), zakoje je BAE Sy stems razvio odgova-rajuÊi oklopni komplet. F MTV jeosnovni ameriËki vojni taktiËki ka-mion. Dosad ih je proizvedeno viπeod 3 9 0 0 0 , kako za potrebe ameriË-ke vojske tako i za kupce diljem svi-jeta.

Komplet dolazi udvije inaËice: A-komplet modificirakabinu tako damoæe prihvatiti do-datni oklop, dok jeB-komplet samoklop.

Postavljanjem do-datnog oklopaznatno se podiæeizdræljivost kamio-na u borbenim uvjetima. Dosadaπ-nje je iskustvo pokazalo da su logis-tiËki kamioni omiljena meta napadajer su nenaoruæani, nezaπtiÊeni, aobavljaju iznimno vaænu zadaÊu -opskrbu snaga svim potrebnim zaredovito funkcioniranje. Uz obvez-nu voænju u konvojima s pratnjom uopasnim podruËjima, drugi logiËni

korak je postavljanje oklopa kako bise zaπtitila ponajprije posada vozila,a po moguÊnosti i teret.

IstraæivaËi rade i na dugoroËnijimrjeπenjima, a posebna se pozornostposveÊuje razvoju robotiziranih ka-miona, koji bi mogli putovati u kon-vojima uz minimalnu posadu.

M. P E T ROVIΔ

JUÆNOKOREJSKA vojna agenci-ja za nabavu DAPA krajem travnjaobjavila je kako je konaËno zaklju-Ëena II. faza njihovog F X natjeËajaza nabavu novih viπenamjenskihborbenih aviona. Iza takve objavejest nova juænokorejska nabava bor-benih aviona F -1 5 K, odnosno naba-va dodatnih 2 1 aviona za iznos od2 ,3 milijarde ameriËkih dolara.

Nakon πto je tijekom 2 0 0 2 . J uænaKoreja u I. fazi svog F X natjeËajasklopila ugovor s Boeingom za kup-nju 4 0 aviona F -1 5 K za potrebe R o-KAF (R epublic of Korea Air F orce),Ëija je isporuka zapoËela tijekomljeta 2 0 0 5 ., smatrala se kako je oda-bir aviona za II. fazu natjeËaja svo-jevrsna formalnost, odnosno kakoÊe automatizmom J uæna Korejaopet kupiti dodatni broj avionaF -1 5 K. No, J uæna Koreja je ipak ot-

vorila novi natjeËaj za II. fazu, veli-kim dijelom æeleÊi na njemu uz Bo-einga vidjeti i Dassaultov R afale teE ADS-ov E urofighter Ty phoon II.Iako je na kraju u zavrπnicu II. fazeuπao samo Boeing, J uæna Korejaima razloga za zadovoljstvo. Naime,u II. fazi planiralo se nabaviti 2 0aviona, za πto je s Boeingom sklop-ljen ugovor u iznosu od 2 ,3 milijar-de dolara, da bi potom Boeing uËi-nio nesvakidaπnji korak i obvezaose kako Êe isporuËiti joπ jedan avionkao svojevrsnu bonus nagradu J uæ-noj Koreji za njihov odabir, te Êe ti-me na kraju R oKAF -u biti isporuËen2 1 avion. Isporuka novonaruËenihaviona trebala bi zapoËeti poËetkom2 0 0 9 . godine. Uz nove F -1 5 K, J uæ-na Koreja je naruËila i 4 0 0 stand-offprojektila zrak-zemlja AGM-1 5 8J ASSM, koji imaju domet od

3 7 0 km i visok stupanj preciznostiuz CE P od 2 ,4 . Borbeni avion F -1 5 K(dobio je i naziv Slam E agle) jedanje od trenutaËno najboljih viπenam-jenskih borbenih aviona na svijetu,odnosno radi se o jednoj od najna-prednijih inaËica aviona F -1 5 . J uæ-nokorejski F -1 5 K moæe postiÊi mak-simalnu brzinu od 2 ,3 M, a moæeponijeti ukupno 1 0 4 3 0 kg “korisnogtereta”. O d ostalih odlika avionatreba istaknuti General E lectricovmotor F 1 1 0 -GE -1 2 9 , radarAPG-6 3 (V)1 , H elmet-Mounted Cue-ing Sy stem (J H MCS), napredni in-fracrveni senzor za otkrivanje i pra-Êenje ciljeva, navigacijski i ciljniËkisustav treÊe generacije te novi sus-tav za upravljanje naoruæanjem. O dubojnih sredstava moÊi Êe uz razneinaËice gravitacijskih i laserski na-voenih bombi nositi i projektilezrak-zemlja J DAM, H arpoon blockII, Standoff L and Attack Missile-E x -panded R esponse (SL AM-E R ),AGM-1 5 8 J ASSM, odnosno projek-tile zrak-zrak AMR AAM AIM-1 2 0 C/D, i AIM -9 X Sidew inder.

I. S K E NDE ROVIΔ

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

Komp let za sigurniji kamion

BA

E Sys

tem

s

ZakljuËen juænokorejski FX natjeËaj

16-19 vijesti 05/06/08 12:19 Page 17

FRANCUSKA je agencija zaobrambene nabave, DGA (Delega-tion Generale pour l’Armament),predala francuskoj vojsci prvih 3 0novih lakih oklopnih vozila PVP(Petit Vehicule Protege, odnosnomalo oklopno vozilo). Ta je predajarezultat ugovora iz 2 0 0 4 ., kojim jenaruËena prva serija od 3 1 4 vozilaPVP.

Program PVP pokrenulo je fran-cusko ministarstvo obrane 2 0 0 1 . ka-ko bi se poveÊala zaπtita vojnika,osobito onih rasporeenih u mirov-ne misije diljem svijeta. PVP je za-miπljen kao lako oklopno vozilo do-bre terenske pokretljivosti, sposob-no za prijevoz postojeÊim transport-nim avionima, a predvien je pros-tor za najviπe Ëetiri vojnika. R adi se

u dvije inaËice, opÊa uformi oklopnog trans-portera za zapovjednovozilo s odgovarajuÊimzapovjednim sustavimai sustavima za vezu.

Kao glavni ugovaraËizabrana je francuskatvrtka Panhard. Planirase kupiti 9 3 3 PVP-a, avrijednost ugovora je1 5 0 milijuna eura. Tvrtka je organi-zirala proizvodnju u dva pogona, umjestima Marolles-H urepoix i Sa-int-Germain-L aval.

PVP pokreÊe ËetverocilindriËniredni dizelski motor IVE CO radnezapremine 2 ,8 l, koji razvija 1 6 0 KS.Snaga se na sva Ëetiri kotaËa preno-si preko Ëetverostupanjskog auto-

matskog mjenjaËa. Vozilo ima nosi-vost od 7 5 0 kg, moæe vuÊi prikolicuiste mase. O premljeno je gumama srun-flat umetkom i sustavom srediπ-njeg nadzora tlaka u gumama. Nakrovu je nosaË za strojnicu kalibra7 ,6 2 mm. Ukupan unutarnji prostorima volumen od 3 m3 .

M. P E T ROVIΔ

FRANCUSKA agencija za vojnunabavu (Delegation Generale pourl’Armament - DGA) i francuska rat-na mornarica zapoËet Êe tijekom2 0 0 8 . rad na studiji izvodljivosti ko-jom bi se pronaπao najbolji naËinunaprjeenja sposobnosti samoo-brane dvaju viπenamjenskih de-santnih brodova za prijevoz heli-koptera klase Mistral (Batiment deProjection et de Commandement -BPC), Mistral i Tonnerre. Na taj ko-rak je odluËeno nakon operacije Ba-liste izvedene u kolovozu 2 0 0 6 . priËemu je Mistralom evakuirano viπeod 1 0 0 0 civila koji su se naπli uunakrsnoj vatri izmeu Izraela i L i-banona. Tek nakon incidenta s izra-

elskim ratnim brodom (na-pad projektilom na korvetuAhi H anit, klase Sa’ar 5 E li-at) uoËena je potreba zaboljim samoobrambenimsustavom na francuskim de-santnim brodovima. E va-kuacijom civila brod je pri-πao blizini obale πto ga jeuËinilo vrlo ranjivim s obzi-rom na kopnene asimetriË-ne prijetnje. Kako se trenu-

taËno pregovara o financijskom pla-nu cijelog zahvata, joπ uvijek nijepoznat datum poËetka rada na stu-diji izvodljivosti.

O ba broda relativno su nova i skratkim staæem u operativnoj sluæbifrancuske mornarice, a dostava pr-vog broda u klasi Mistral sluæbenoje odræana u oæujku 2 0 0 6 . dok jeTonnerre primopredan u kolovozusljedeÊe godine. Temeljno naoruæa-nje ovih viπenamjenskih desantnihbrodova su Ëetiri teπke strojnice ka-libra 1 2 ,7 mm, na svakom boku podvije te dva Simbad zemlja - zrakraketna sustava (prvi smjeπten nadesnoj pramËanoj strani, dok je dru-gi smjeπten na lijevoj krmenoj strani

broda) svaki spreman na ispaljivanjepo dva MBDA Mistral projektila.

Izvedbenim projektom brodovaograniËen je prostor i dopuπtena no-sivost dodatnog naoruæanja te je iz-vornim projektom predvien nak-nadni smjeπtaj jednog topa kalibra3 0 mm na lijevoj pramËanoj strani ijedan na desnoj krmenoj strani bro-da zajedno sa zahtijevanim prosto-rom za operativne konzole.

U skladu s izjavom glasnogovorni-ka Agencije za vojnu nabavu, studi-ja izvodljivosti razmatrat Êe upora-bu topova kalibra 3 0 mm s elek-trooptiËkim sustavom za nadzorpaljbe te sustava traæenja i praÊenjakoji Êe ukljuËivati infracrvene ielektrooptiËke senzore te senzore zanoÊno motrenje. Takoer Êe se raz-matrati ugradnja sustava za detek-ciju uljeza, opasnih tereta i tvari ko-je bi se mogle unijeti na brod. Nakraju je dodao kako Êe ukupna vri-jednost modernizacije i unaprjee-nja samoobrambenog sustava bro-dova izaÊi iz same studije pa se nespominje datum moguÊe implemen-tacije novih sustava.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

1 8 9. svibnja 2008.

Brodovi klase M istral naoruæani p rotiv asimetriËnih p rijetnji

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

P rvi P V P za francusku vojsku

Rhe

inm

etal

l

16-19 vijesti 05/06/08 12:19 Page 18

1 9

VLADA R epublike E kvador dodije-lila je Ëileanskom vojnom brodogra-diliπtu tvrtke ASMAR (Astilleros yMaestranzas de la Armada) ugovorvrijedan 1 2 0 milijuna dolara za re-mont i modernizaciju svojih dvijunjemaËkih podmornica Ty pe2 0 9 /1 3 0 0 . » ileansko brodogradiliπteu dræavnom vlasniπtvu kojim uprav-lja Ëileanska ratna mornarica iza-brano je u konkurenciji s brazilskimbrodogradiliπtem AMR J te njemaË-kom brodograevnom tvrtkom H o-w aldtsw erke - Deutsche W erft(H DW ). Ugovor o remontu i moder-nizaciji su u sijeËnju ove godinepotpisali ekvadorski ministar obra-ne W ellington Sandoval te predsje-datelj i generalni direktor brodogra-diliπta ASMAR , Ëileanski kotraad-miral Carlos F anta.

Program remonta i modernizacijepodmornica je dio plana ekvadorskemornarice za jaËanjem mornariËkihsnaga te ima za cilj osposobljavanjedviju dizel-elektriËnih podmornica,Shy ri i H uancavilca za operativanvijek sljedeÊih 2 0 godina. Podmor-nice je naruËila NjemaËka 1 9 7 4 .dok je prva podmornica u klasi dos-tavljena 1 9 7 7 . a druga 1 9 7 8 . Produ-ljenje operativnog vijeka podmorni-

ca i modernizacija odvijat Êe se od2 0 0 8 . do 2 0 1 2 . u ASMAR -ovomglavnom brodogradiliπtu u graduTalcahuano na jugu » ilea. R emon-tom i modernizacijom je obuhvaÊencjelokupan propulzijski sustav, sus-tavi nadzora, upravljanja te naviga-cije, zamjena postojeÊih baterija iopremanje podmornica novim peri-skopima.

U veljaËi 2 0 0 3 . na prvoj podmorni-ci Shy ri nakon izbijanja poæara uunutraπnjosti trupa, naËinjeni supopravci u vrijednosti 8 0 0 0 0 0 dola-ra te je ponovno proglaπena opera-tivnom u srpnju 2 0 0 5 . E lektroniËkekomponente nastradale u poæarunikada do danas nisu zamijenjene,a oËekuje se da Êe to prilikom re-monta u » ileu biti uËinjeno. Neime-

novani izvori tvrde da je vjerojatnokako Êe podmornice biti modernizi-rane u skladu s onima Ëileanskemornarice Ty pe 2 0 9 /1 4 0 0 a programobuhvaÊa i nadogradnju taktiËkogzapovjednog sustava, senzora i dru-gih elemenata dogovorenog paketana obje podmornice. Ugovor o re-montu i modernizaciji takoer uk-ljuËuje buduÊu tehniËku podrπkubrodogradiliπta ASMAR za redovitepreglede, remonte i popravke pod-mornica u E kvadoru. Takoer senavodi kako Êe francuski brodogra-evni konzorcij DCNS modernizira-ti borbeni sustav te Êe biti podrπkau radovima pri rezanju trupovapodmornica u skladu s potrebnimpreinakama.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

NA VELIKOJ sveËanosti u rus-kom gradu Kazan, 2 9 . travnja jeruskom ratnom zrakoplovstvu pre-dan novi strateπki bombarder Tupo-ljev Tu-1 6 0 (NATO naziv Blac-kjack). To je dosad πestnaesti po re-du proizveden Tu-1 6 0 , a prema pla-

novima ruskog ratnogzrakoplovstva ukupnoÊe biti proizvedeno 3 0bombardera toga tipa.Preostali naruËeni bom-barderi Êe se proizvoditidinamikom od jedanavion svake jedne dodvije godine, a na svimdosad proizvedenimTu-1 6 0 bit Êe obavljen

retrofit na standard novoproizvede-nih bombardera. Svi bombarderiTu-1 6 0 bit Êe rasporeeni u 1 2 1 .bombarderskom puku, koji se nala-zi u zrakoplovnoj bazi E ngels u re-giji Saratov. Uz Tu-1 6 0 , rusku stra-teπku bombardersku flotu Ëine i 1 4 1

bombarder Tu-2 2 M3 Backfire te 4 0bombardera Tu-9 5 MS.

O æivljavanje proizvodnje strateπkihbombardera R usija objaπnjava prijesvega potrebama nacionalne sigur-nosti, te æeljom za zadobivanjem πtosnaænije strateπke pozicije u πiroj re-giji. Bombarderi Tu-1 6 0 imaju mak-simalni dolet od gotovo 1 8 0 0 0 km,te maksimalnu brzinu od 2 ,1 M, ana svojim unutarnjim rotirajuÊimnosaËima mogu nositi krstareÊe pro-jektile: 6 x R aduga H -5 5 (velikogdometa) ili 1 2 x R aduga H -1 5 (krat-kog dometa), koji pak mogu bitiopremani konvencionalnim te nu-klearnim bojnim glavama.

I. S K E NDE ROVIΔ

9. svibnja 2008.

IsporuËen novi Tu-16 0

M odernizacija ekvadorskih podmornica

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 05/06/08 12:19 Page 19

20 9. svibnja 2008.

Danaπnje indijske specijalnepostrojbe nalaze se ustrojbe-no u svim trima granama in-

dijskih oruæanih snaga i u sklopupolicijskih snaga. Kad se govori oindijskim oruæanim snagama kojeu svom sastavu imaju viπe od 1 ,3milijuna vojnika, treba znati da zaIndiju vrijede neka druga pravila iodnosi. O ndje gdje, recimo zapad-ne specijalne postrojbe imaju ponekoliko stotina pripadnika, Indijaih mjeri na tisuÊe. Indijske oruæa-ne snage u svom ustrojbenom sas-tavu imaju sljedeÊe specijalne pos-trojbe:

• Para-komandosi - Specijalne pos-trojbe indijskog KoV-a

• MAR CO S - Marine CommandoF orce - pomorski komandosi indij-skog R M-a

• GAR UD - Specijalna postrojbaindijskog R Z

• SF F - Special F rontier F orce -Specijalne graniËne snage

• SPG - Special Protecting Group -Specijalna zaπtitna grupa

• NSG - National Security Guards- Nacionalna sigurnosna garda

Para-komandosi su elitne specijal-ne postrojbe unutar indijskog KoV-a.Korijeni tih postrojbi seæu u 1 9 6 5 .godinu, u vrijeme trajanja Indijsko-pakistanskog rata. Tada je po zapo-vijedi vojnog vrha pukovnik MeghSing u iznimno kratkom roku osno-vao prvu specijalnu postrojbu, sas-tavljenu od dragovoljaca iz nekolikorazliËitih pjeπaËkih pukovnija.

Postrojba je nazvana Gardijskombrigadom, a bila je poznata i kaoMeghdott brigada. VeÊ sljedeÊe,

1 9 6 6 . godine, indijska vlada je od-luËila da u te brigade budu prido-dani i odreeni dijelovi padobran-ske pukovnije.

Sluæbeno nazvana 9 . bojnom, ovapostrojba je u svoj sastav preuzelanajveÊi dio ljudstva iz Meghdott bri-gade, koji su postali njezina okosni-ca. U lipnju 1 9 6 7 . godine, dio ljud-stva iz 9 . bojne izdvojen je za osni-vanje borbene jezgre druge specijal-ne postrojbe sluæbeno nazvane 1 0 .bojnom sa sjediπtem takoer u Gw a-lioru. Mjesec dana poslije, u srpnju1 9 6 7 ., obje specijalne bojne napuπ-taju Gw alior pa 9 . bojna operativnopokriva sjeverna planinska podru-Ëja, a 1 0 . bojna zapadnu pustinju.

Tekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

Ig or S P IC IJ ARIΔ

Smjeπtena na srediπnjem dijelu indijskog potkontinenta i okruæ ena susjedima s kojima je od stjecanja neovisnosti vodi-

la nekoliko ratova, Indija je potkraj X X . stoljeÊ a izrasla u nuklearnu silu. Na tom putu nije zanemarila ni razvoj kon-

vencionalnih snaga. U tom konvencionalnom dijelu OS-a posebna je pozornost posveÊ ena razvoju specijalnih postrojbi

Indijske specijalne postrojbe

VOJ S KE S VIJ ET A

20,21 strana 05/06/08 12:14 Page 20

9. svibnja 2008.

Kada govorimo o relativnim tro-πkovima, ameriËka kopnenavojska (US Army ) je procijeni-

la da je odnos cijene uporabe pra-vog tenka Abrams u obuci u odnosuna upotrebu specijaliziranog simu-latora Ëak 3 2 :1 . UnatoË golemoj raz-lici u troπkovima, nitko ne bi pred-loæio da se pravim vozilima nikadviπe ne koriste za obuku nego pos-toji sve veÊi konsenzus oko toga dabi dobro planiran sustav za obukutrebao ukljuËivati niz sredstava zaobuku, od jednostavnih do sloæenihi u isto vrijeme ukljuËivati i pravumjeru upotrebe pravih vozila u obu-ci. Simulacijska tehnologija je sadatoliko snaæna da moæe raditi gotovosve pod uvjetom da su osigurani

adekvatni resursi i da korisnik do-bro poznaje tehnologiju, tako da semogu napisati inteligentne specifi-kacije za sredstva za obuku.

E dw in L ink je bio jedan od prvihinovatora u povijesti upotrebe si-mulatora kao obuËnih sredstava uzamjeni za pravu opremu. NjegovL ink Trainer bio je prvi put ponu-en za obuku pilota u instrumen-talnom letenju joπ daleke 1 9 2 9 . Ia-ko je bilo jednostavnijih pokuπajaza vrijeme I. svjetskog rata, ponaj-prije u obuci pilota i ciljanja, ovo jebio prvi sofisticirani simulator nasvijetu.

L ink Trainer je imao kokpit koji jepredstavljao neodreeni - generiË-ki avion s funkcionalnim instru-

mentima i upravljaËkim kontrola-ma. Sve je bilo postavljeno napneumatski pokretanu platformu stri od ukupno πest moguÊih osi -stupnjeva slobode (degree of free-dom) kretanja. L ink ovaj simulatornije uspio prodati tadaπnjem ame-riËkom zrakoplovstvu sve do1 9 3 4 ., kada je niz nesreÊa namet-nulo ovo rjeπenje. Poslije, za vrije-me II. svjetskog rata, proizvedenoje viπe od 1 0 0 0 0 L ink Trainera ipraktiËki su svi piloti izmeu1 9 4 0 -ih i dijelom 1 9 6 0 -ih bili obu-Ëavani u instrumentalnom letenjuna tim simulatorima.

VOJ NA T EH NIKA

21

Kako su gusjenice, motori, topovi i drugi sustavi borbenih vozila predmet Ë estih odræ avanja i zamjena, njih je bo-

lje saË uvati za borbu nego izloæ iti troπenju prilikom obuke. Zbog toga je u obuci potrebno imati upotrebljiva al-

ternativna sredstva kako bi se saË uvalo vozilo i njegovi sustavi za operativnu upotrebu. O va moguÊ nost sada do-

ista i postoji u obliku modernih simulacijskih tehnologija i drugih sredstava

Bun

desh

eer

P ripremio Ved ra n S LAVE R

Tekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

S r e ds tvaza obuku posada borbenih oklopnih vozila

20,21 strana 05/06/08 12:15 Page 21

22

Projekt Z-1 0 je vrlo zanimljiv izviπe razloga: to je prvi borbenihelikopter koji je Kina razvija-

la od samog idejnog rjeπenja; kon-struiranje borbenog helikopterazbog kompleksnosti se danas sma-tra najviπom razinom razvoja nekezrakoplovne industrije, barem πto sehelikoptera tiËe, a to je i prvi borbe-ni helikopter koji Êe se naÊi u in-ventaru kineskih oruæanih snaga od1 9 9 8 . godine. SliËno kao i s J -1 0 , ujavnosti su se pojavljivale vrlo mut-ne fotografije, djelomiËno namjeπte-ne u montaæi, tako da se govoriloda je Z-1 0 zapravo kopija Aguste A1 2 9 Manguste, E urocopter Tigeraili Ëak juænoafriËkog R ooivalka. Tesu spekulacije, iako na kraju po-greπne, imale korijene u dotadaπnjojkineskoj politici razvoja i proizvod-nje zrakoplova, koja se uglavnomoslanjala na licencnu proizvodnjuveÊ dokazanih letjelica, uz vrloograniËene modifikacije, koje su ri-jetko obuhvaÊale veÊe konstrukcij-ske zahvate. Za razliku od J -1 0 ,Z-1 0 nikad nije pratilo toliko zani-manje javnosti, tako da su poznati

samo dijelovi razvojnog puta pro-jekta. S druge strane, razvoj i uvo-enje u operativnu uporabu Z-1 0 zakineske oruæane snage jednako suvaæni kao i proizvodnja J -1 0 .

Dosta je neobiËno πto Kina u svominventaru, s obzirom na veliËinuzemlje, nema klasiËnog borbenoghelikoptera. Za vatrenu potporu, odhelikoptera, upotrebljavaju se Z-9(licencno proizveden E urocopterDauphin) i Mi-1 7 , koji imaju vrloograniËene moguÊnosti borbenogdjelovanja. S obzirom na to zrako-plovstvo kineskih oruæanih snaga,poËetkom devedesetih godina X X .stoljeÊa, formira specifikacije za no-vi borbeni helikopter. Ubrzo se oz-naka Zhishengji-1 0 (koja se moæeprevesti kao okomito polijeÊuÊi ilihelikopter-1 0 ) ili skraÊeno Z-1 0 po-vezuje s tim programom. S drugestrane, ta se oznaka, zbunjujuÊi, po-vezivala i sa srednjim transportnimhelikopterom koji se nazivao i Z-1 2 .Kinezi su u poËetku pokuπali kon-struirati helikopter na naËin po ko-jem su postali poznati, kopiranjemveÊ dokazanog dizajna. Postoje in-

formacije da su 1 9 9 0 . godine iz-najmili jednu AH -1 Cobru od Pakis-tana za tehniËku evaluaciju, no iz-gleda da, u tom trenutku, njihovatehnoloπka razina nije dopuπtala iz-radu takvog helikoptera. Godine1 9 9 4 . s razvojem novog dizajna jepoËeo Kineski institut za razvoj i is-traæivanje helikoptera (CH R DI) za-jedno s institutima br. 6 0 2 i 6 0 8 .Dok je CH R DI bio zaduæen za cijeliprogram, Changhe je bio glavni au-toritet za dizajn i kasniju serijskuproizvodnju. Neki izvori tvrde da jedrugi veliki kineski proizvoaË heli-koptera H arbin Aircraft Manufactu-ring Company (H AMC), u najma-nju ruku bio ukljuËen u razvoj. Iztoga se da zakljuËiti da je projektimao sliËnu svrhu kao i ameriËkiL H X ili korejski KH P program: tre-bao je razviti zajedniËke tehnoloπketemelje za razvoj dva moderna heli-koptera teæine 5 ,5 do 6 tona u bor-benoj i viπenamjenskoj/transportnojinaËici.

RA T NO ZRA KOPLOVS T VO

Kineski borbeni helikop ter Z-10

Tekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

O sim viπenamjenskog lovca Chengdu J-10, postoji joπ jedan kineski “ broj 10” projekt koji se Ë uvao u tajnosti i

proπao gotovo neprimijeÊ en od javnosti, velikim dijelom i zato πto nije bio toliko spektakularan kao projekt lov-

ca. To je prvi projekt kineskog “ Ë istokrvnog” borbenog helikoptera - Z-10. Sada se pak Ë ini da se sam proizvo-

aË , Changhe Aircraft Industries Group (CAIG) uvelike trudi da projekt izi e iz tajnosti

9. svibnja 2008.

B erna rd B ART OLUC I

22,23 strana 05/06/08 12:11 Page 22

Utekstu o leteÊoj topovnjaËi AC-1 1 6 G Shadow opisuje se i pro-tivljenje letaËkih posada lete-

nju na njemu. Iako bi se u prvi mahmoglo pomisliti da je razlog za tobio æelja da lete na znatno moderni-jim AC-1 3 0 , ipak nije bilo tako. Za-pravo su posade traæile da lete is-kljuËivo na leteÊim topovnjaËamaAC-1 1 9 K, koje su, zbog dva turbo-mlazna motora, imale znatno boljeletne moguÊnosti.

PoËetkom 1 9 6 7 . godine ameriËkizapovjednici u J uænom Vijetnamusve su ËeπÊe traæili potporu leteÊihtopovnjaËa, kojih nikad nije bilo do-voljno. AmeriËko ratno zrakoplov-stvo odobrilo je konverziju svojihnajnovijih transportnih avionaC-1 3 0 H ercules u leteÊe topovnjaËeAC-1 3 0 unutar programa GunshipII. No, H ercules je tek ulazio u ope-rativnu uporabu i nije ga bilo do-voljno ni za pokrivanje svih trans-portnih potreba, a kamoli za kon-verziju u leteÊe topovnjaËe. O simtoga, ono malo primjeraka AC-1 3 0koji su uπli u operativnu sluæbu

uglavnom je rabljeno za zadaÊepresijecanja opskrbnih putova kojisu iz Sjevernog Vijetnama, prekoL aosa, vodili u J uæni. Kako AC-1 3 0nije bilo dovoljno, a ostarjeli AC-4 7Spooky ji viπe nisu mogli zadovoljitipoveÊane potrebe, moralo se naÊihitno rjeπenje. Zbog toga je ameriË-ko ratno zrakoplovstvo pokrenulokonverziju transportnih avionaC-1 1 9 F ly ing Box car u leteÊe topov-njaËe. Unutar programa Gun-ship III i na osnovi F ly ing Box caranastale su Ëak dvije leteÊe topovnja-Ëe - AC-1 1 6 G Shadow i AC-1 1 9 KStinger. AC-1 1 9 G bio je odliËanavion za pruæanje paljbene potporesnagama na zemlji, ali njegovoskromno naoruæanje od Ëetiri stroj-nice kalibra 7 ,6 2 mm nije moglouniπtavati sve ciljeve, pa Ëak ni ka-mione. Za zahtjevnije zadaÊe treba-la je bolje naoruæana leteÊa topov-njaËa, a to znaËi i avion veÊe nosi-vosti, koji Êe umjesto strojnica nosititopove. O sim toga, nova leteÊa to-povnjaËa trebala je dobiti i boljuelektroniËku opremu, koja Êe joj

omoguÊiti djelovanje u svim vre-menskim uvjetima, danju i noÊu.R jeπenje je pronaeno u pokusnomtransportnom avionu Y C-1 1 9 K.

Y C-1 1 9 K u svemu je bio jednakkao i originalni C-1 1 9 F ly ing Box -car osim πto su mu pod svako krilopostavili po jedan turbomlazni mo-tor J -5 8 i dobili C-1 1 9 K Sky van. Ta-ko su ovom jednostavnom i pouzda-nom transportnom avionu bitno po-boljπali letne odlike, posebno brzinupenjanja, a da nisu naruπili drugeletne osobine. Kako bi se cijeli kon-cept provjerio, F airchild je prvo napet C-1 1 9 G dodao turbomlazne mo-tore J -5 8 . Tako je nastao Y C-1 1 9 K.Kad su letna testiranja pokazala daje cijeli koncept provediv, te da do-davanje dvaju relativno malih tur-bomlaznih motora donosi viπe koris-ti nego πtete, ameriËko ratno zrako-plovstvo je odluËilo da Êe Y C-1 1 9 Kposluæiti kao osnova za izradu noveleteÊe topovnjaËe AC-1 1 9 K.

9. svibnja 2008.

Doma g oj MI» IΔ

Tekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

23

VOJ NA POVIJ ES T

LeteÊ a topovnjaËa A C -119 K StingerPoput Shadowa i AC-119K Stinger nastao je unutar programa Gunship III, kao privremena zamjena za

AC-47 Spookyja

22,23 strana 05/06/08 12:12 Page 23

PolitiËki atentati (VI)

Atentat na indijskog premijera Gandhija u svibnju 1991., koji su na indijskom tlu izveli simpatizeri πrilanskih Ta-

milskih tigrova, posljedica je neuspjeπnog indijskog pokuπaja medijacije u πrilanskom konfliktu. Neposredan izvr-

πitelj atentata bila je tamilska djevojka koja je detonirala eksploziv skriven ispod haljine

9. svibnja 2008.24

Ubojstvo indijskog premijeraR ajiva Gandhija u svibnju1 9 9 1 . godine, koje su na indij-

skom tlu izveli simpatizeri πrilan-skih Tamilskih tigrova, posljedica jeneuspjeπnog indijskog pokuπajaposredovanja u πrilanskom konflik-tu. R ajiv Gandhi je stariji sin indij-ske premijerke Indire Gandhi, kojaje sedam godina prije takoer stra-dala u atentatu. Gandhi je roen1 9 4 4 . godine u Bombaju, πkolovanna sveuËiliπtu Cambridge te je go-dinama radio kao pilot Indian Airli-nesa. Kao nasljednik njegove maj-ke na politiËkom prijestolju godina-ma je figurirao mlai brat Sanjay , aR ajiv je bio poπteen izazova politi-ke. No, nakon iznenadne Sanjay e-ve smrti u zrakoplovnoj nesreÊi

1 9 8 0 . godine, Indira Gandhi poËi-nje starijeg sina R ajiva uvoditi upolitiku. R ajiv je, meutim, u prviplan izbio mnogo prije nego je biloplanirano. Naime, nakon ubojstvaIndire Gandhi 1 9 8 4 . godine, voeKongresne stranke nagovorile suga da preuzme stranaËko vodstvo.Iste godine je Kongresna stranka, sosvojenih 4 1 1 od 5 6 2 zastupniËkihmjesta, uvjerljivo pobijedila na par-lamentarnim izborima. R ajiv Gand-hi postaje novi indijski premijer, asa svojih navrπenih Ëetrdeset godi-na i najmlai premijer kojega je In-dija imala.

K onflikt na ©ri LanciGandhi je u drugoj polovici osam-

desetih godina nastojao modernizi-

rati Indiju i uËvrstiti sekularnost po-litiËkog sustava na kojemu se teme-ljila indijska demokracija. J edan odvaænijih indijskih vanjskopolitiËkihproblema osamdesetih godina bio jekonflikt u susjednoj © ri L anci. Nai-me, pedeset milijuna indijskih Ta-mila vrπilo je pritisak na Gandhije-vu vladu da se Indija aktivno an-gaæira u konfliktu. Indija je pruæalautoËiπte viπe od stotini tisuÊa tamil-skih izbjeglica, a tijekom prvih go-dina rata tolerirala je obuku tamil-skih gerilaca na svom teritoriju. Nainicijativu New Delhija, u lipnju1 9 8 5 . godine odræani su razgovoriizmeu predstavnika tamilskih po-bunjenika i vlade u Colombu, kojisu propali. Potkraj 1 9 8 6 ., nakon no-ve eskalacije borbi, predsjednik © riL anke, J ay ew ardene, prihvatio jeindijsku inicijativu i posredovanje u

pregovorima s Tamilskim tigrovima.Nakon dugih pregovora, u srpnju1 9 8 7 . potpisan je mirovni spora-zum, koji su supotpisali Gandhi iJ ay ew ardene. Na temelju sporazu-ma na sjeveru otoka poËelo je raz-mjeπtanje Ëetrdeset pet tisuÊa indij-skih vojnika u sklopu mirovnih sna-

Hrvoje B ARB E RIΔ

D OS S IER

Rajiv Gandhi (1991.)

Iza atentata su stajali Tamilski tigrovi- izvrπiteljica Thenmuli Rajaratnam ne-koliko trenutaka prije atentata

Bizarni incident iz 1987., u kojemu je vojnik πrilanske poËasne straæe pokuπao ubiti Rajiva Gandhija

24,25 dossier strana.qxd 05/06/08 12:08 Page 24

ga, koji su trebali osigurati trajanprekid vatre i razoruæati Tamilsketigrove.

Za posjeta © ri L anci u srpnju1 9 8 7 ., R ajiva Gandhija je pred tele-vizijskim kamerama pokuπao kun-dakom ubiti vojnik postrojene πri-lanske poËasne garde. Iako jeGhandi u tom bizarnom incidentuproπao neozlijeen, dogaaj je biosvojevrstan nagovjeπtaj njegovesudbine. U rujnu 1 9 8 7 . izbile sumeusobne borbe izmeu tamilskihoruæanih skupina, u koje je uvuËe-na i indijska vojska. Mirovni spora-zum postupno je postao nepopula-ran meu objema etniËkim zajedni-cama, pa je u lipnju 1 9 8 9 . godinenovi predsjednik © ri L anke, Prema-dasa, zatraæio povlaËenje indijskihtrupa s otoka. New Delhi je, nakonpoËetnog oklijevanja, u rujnu pris-tao povuÊi vojne postrojbe te je do

kraja travnja 1 9 9 0 . i posljednji in-dijski vojnik napustio otok, Ëime jeneslavno propao pokuπaj posredo-vanja.

U meuvremenu je 1 9 8 9 . godineGandhijeva Kongresna stranka, na-kon skandala s korupcijom, izgubilaparlamentarne izbore, te je Gandhibio prisiljen odstupiti s premijerskepozicije. Ipak i dalje je ostao akti-van u politici. Na javnom skupuodræanom 2 1 . svibnja 1 9 9 1 . u seluSriperumbuduru u dræavi Tamil Na-

du, R ajiv Ghandi je doπao pruæitipotporu lokalnom kandidatu Kon-gresne stranke, no to je bio njegovposljednji javni nastup.

A tentat Tamilskih tigrovaTijekom skupa, oko 1 0 ,1 0 sati po

lokalnom vremenu, pripadnica Ta-milskih tigrova, Thenmuli R ajarat-nam, pristupila je Gandhiju. Naklo-nivπi se, detonirala je 7 0 0 gramaeksploziva koji je nosila ispod halji-ne, skriven vezan oko pojasa. U

eksploziji je R ajiv Gandhi na mjes-tu ubijen, zajedno sa skupinompromatraËa. Atentat je snimio lokal-ni fotograf, koji je takoer stradao,ali je kamera u eksploziji ostalaneoπteÊena pa je istraæiteljimapruæila dragocjen uvid u okolnosti itijek dogaaja neposredno uoËiatentata.

Povod Gandhijevu ubojstvu bilaje procjena Tamilskih tigrova da jeIndija odigrala negativnu ulogu umirovnoj operaciji na © ri L anci, teje za navodne zloËine koje je nadTamilima poËinila indijska vojskaodgovoran Gandhi. Tzv. J ainovakomisija, koja je istraæivala Gand-hijevo ubojstvo, navela je niz oso-ba za koje se pretpostavljalo daimaju veze s ubojstvom. Meu nji-ma je bio i klerik Chandrasw ami,za kojega se sumnjalo da je finan-cirao atentat. Zbog veza tamilskihpolitiËara s atentatom, Kongresnastranka je povukla svoju potporuregionalnoj Gurjalaovoj vladi. Na-kon atentata je Gandhijeva udovi-ca Sonia, podrijetlom Talijanka,preuzela vodstvo Kongresne stran-ke. Danas se politiËki poËinju an-gaæirati i njihova djeca, R ahul iPriy anka, Ëime je i Ëetvrta genera-cija Gandhija stupila na politiËkuscenu.

9. svibnja 2008. 25

D OS S IER

Pogreb Rajiva Gandhija, 24. svibnja 1991.

Obitelj Gandhi 1967. godine - Sanjay, Indira i Rajiv

24,25 dossier strana.qxd 05/06/08 12:08 Page 25

26

Pedeset dana nakon UskrsnuÊa, KristovaCrkva slavi ispunjenje Njegova obeÊanja -svetkovinu Boga Duha Svetoga. Krist je,naime, obeÊao da Êe poslati svoga Duha.Znao je koliko je Bog Duh Sveti potrebanapostolima. Isus je najbolje poznavao svojeuËenike. Æivio je s njima. Vidio je njihovstrah u trenucima dok je bio osporavan i ra-zapinjan; bio mu je poznat njihov nemir inesigurnost Ëim su osjetili da UËitelj nije snjima; osjetio je na vlastitoj koæi njihovu bo-jaæljivost Ëim su primijetili moguÊu opas-nost; vidio je njihovu dezorijentiranost kadsu ostali bez Njega, iskusio njihovo skriva-nje po kojekavim dvoranama... Tako je tozapravo sa svakim u æivotu. Kad nestane ja-ke liËnosti iz okruæenja, kad se ostane bezvoe, ostaje se i bez jasnih smjernica za æi-vot. Kad viπe nema onoga koji je “vukao svekonce“, koji je vodio brigu o svemu, koji jeizvlaËio iz teπkoÊa, koji je rjeπavao proble-me, ne zna se kako dalje.

Predvidjevπi obezglavljenost uËenika na-kon svoje smrti i vidjevπi njihov strah prisvakom susretu s uskrslim Kristom, Isus imobeÊaje Duha Branitelja i Tjeπitelja. TogDuha primili su apostoli na dan Pedesetni-ce. Nastupila je neobjaπnjiva promjena.Apostoli izlaze iz svojih skroviπta, poËinjujavno govoriti, svjedoËe o susretima s uskrs-lim UËiteljem, propovijedaju bez straha, bi-vaju zatvarani u tamnice, ali to ih ne brinejer se obistinjuje sve πto im je Isus tijekomsvoga ovozemaljskog æivota govorio. U njihulazi snaga odozgor i postaju novi ljudi.

Mislim, dragi prijatelji, da smo u naπim æi-votima najmanje svjesni prisutnosti BogaDuha Svetoga. Kao da mu nismo ostavilidovoljno prostora u naπem æivotu, kao dasmo mu zatvorili vrata. A sveti Pavao lijepokaæe da se bez Boga Duha Svetoga ne mo-æemo ni Bogu Sinu obratiti. Bilo bi hvalevri-jedno kad bismo samo malo razmiπljali otim darovima Duha Svetoga - o mudrosti,razumu, savjetu, jakosti, znanju, poboænos-ti i strahu Boæjemu, kad bismo ga doæivjelikao svoga lidera, kao onoga koji nas moti-vira na djelovanje, kao onoga s Ëijom bimudroπÊu i naπ æivot bio mudriji, s Ëijim bisavjetom naπe djelovanje bilo kvalitetnije, sËijim bi znanjem i naπi intelektualni kapa-citeti u znatnoj mjeri ojaËali… A tek kadbismo se iz poboænosti prema Njemu i zbogstraha Boæjega ponaπali kako to i priliËi na-ma ljudima, ne dopuπtajuÊi sebi niπta πto jeprotivno tim darovima, onda bismo doistaobnovili lice zemlje. U nadi da Êemo oko to-ga nastojati, prepustimo se antifoni ovesvetkovine: “Poπalji Duha svojega, Gospo-dine, i obnovi lice zemlje”, jer “bez Boæan-stva tvojega Ëovjek je bez iËega, tone sav ucrnom zlu”.

9. svibnja 2008.

Æ a rk o RE LOT A

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• britanski povijesni• trajanje: 115 minuta• redatelj: Justin Chadwick• distributer: Discovery film & video• glume: Natalie Portman (Anne Boleyn),

Scarlett Johansson (Mary Boleyn), E ric Bana (kralj Henrik VIII. Tudor)

U povijesti je ime Anne Boleyn upisano kao povod za raskid izmeu egleskogkralja Henrika VIII. i Vatikana. Henrik je traæio razvod od Katarine Aragonskepod izlikom da mu ona ne moæe roditi sina. Zbog Anne, Henrik je zaratio s naj-moÊnijim i, Ëinilo se, nepobjedivim protivnikom, rimskim papom. Ipak, nijeuniπten. Utemeljio je Anglikansku crkvu, a kada mu se Anne kao kraljica nijesvidjela dao ju je smaknuti. Do smrti se oæenio joπ Ëetiri puta, a toliko æelje-nog moÊnog nasljednika - najslavnijeg vladara u britanskoj povijesti, kraljicuE lizabetu - rodila mu je upravo zlosretna Anne.Gotovo petsto godina povijest je πutjela o drugoj sestri, Mary Boleyn jer jenjezin utjecaj na politiku i Henrika smatran nebitnim. Onda je 2001. uskrslaiz pera engleske spisateljice Philippe Gregory. Ona je svojoj fikcijskoj junaki-nji dodijelila znaËenje (navodno je Henriku rodila sina prvijenca) kakav joj po-vijesni izvori ne pridaju. Knjiga je odmah po izlasku zainteresirala BBC. Prvoje snimljena niskobudæetna tv-drama (prikazana je lani na HTV-u), a najnovi-ja verzija upravo se pojavila i na velikom platnu. Kod redatelja Chadwicka,kojemu je ovo celuloidni prvijenac, vidljiv je dugogodiπnji rad u televizijskimprodukcijama. U maniri modernih BBC-jevih serija, izgradio je πekspirijanskutragediju s viπe nego uglednom glumaËkom postavom. Prema mome sudu,uspjeπno. Dokazao je da se povijesni spektakl moæe izgraditi bez mnogo spe-cijalnih efekata i masovnih scena, sve dok postoji zanimljiv scenarij. KadaËovjek vidi kako to radi BBC, doe mu æao πto se i kod nas netko ne prihva-ti povijesne tematike. Æ ivotopisne sudbine Veronike DesiniÊke, KatarineZrinske ili Ivane BrliÊ MaæuraniÊ morale bi zanimati hrvatske filmaπe.

Dvije sestre za kralja - The other Boleyn girl (kino)

Leon RIZMAUL

Snaga odozgor

FILMOT EKA

Knjiga Financiranje obrane prvi je cjelovit rad hrvatskog autorao elementima djelotvornosti upravljanja sustavom financiranjaobrane, tj. vojne obrane kao dijela sustava nacionalne sigurnos-ti. Pojam nacionalne sigurnosti nastao je nakon II. svjetskog ra-ta, kad su se raspala ratna savezniπtva i kad se svijet poËeo polarizirati nanovim osnovama, sa Sjedinjenim Dræavama na jednoj i Sovjetskim Savezomna drugoj strani. Pojam obrane zamijenjen je konceptom nacionalne sigurnos-ti, koji obuhvaÊa mnogo πire podruËje djelovanja.Igor Karnjuπ, viπi vojni savjetnik u Misiji Republike Hrvatske pri NATO-u, is-traæio je i analizirao obiljeæja obrane kao javnog dobra, bitne Ëimbenike pro-cesa formiranja vojnih izdataka, njihov utjecaj na nacionalnu ekonomiju, eko-nomski vid Ëlanstva u vojnom savezu, træiπte rada, koristi i moguÊnosti razvo-ja vojne proizvodnje, trgovinsku bilancu i sl., te optimalne modele financira-nja nacionalne obrane prema kriteriju uËinkovitosti. Za Hrvatsku kao zemljuu tranziciji, koja svoj ekstenzivni sustav nacionalne sigurnosti nastoji preves-ti na standarde NATO-a i E U-a, ta pitanja imaju iznimnu praktiËnu vaænost.Gledano s financijskog stajaliπta, profesionalna vojska je, prema autorovumiπljenju, za Hrvatsku dugoroËno povoljniji izbor.Namjera je knjige pruæiti pregled aktualnih znanstvenih spoznaja s podruËjaekonomike obrane iz svjetske literature. Djelo obuhvaÊa najvaænija dostignu-Êa ekonomske znanosti primijenjena na podruËju obrane i sigurnosti: eko-nomsku teoriju vojnih saveza, utjecaje vojnih izdataka na ekonomski rast, od-nos vojnih izdataka prema drugim oblicima javnih izdataka, koncepte zastra-πivanja i utrke u naoruæanju, probleme uËinkovitosti, ocjene i odabir projeka-ta, upravljanje resursima na najviπoj razini, meuodnos rada i kapitala u obra-ni kao proizvodu i drugo. Mirela ME NG E S

Igor Karnjuπ: Financiranje obrane, Golden marketing - TehniËkaknjiga, Zagreb, 2008.

26 strana 05/06/08 12:05 Page 26

9. svibnja 2008.

VREMEPLOV

27

www.strategypage.com

9. svibnja 1937. ZloËin u SenjuToga dana srpski su æandari bez ikakvapovoda pucali u skupinu mladiÊa i dje-vojaka iz GospiÊa, koji su s hrvatskomzastavom doπli na koncert HrvatskogpjevaËkog zbora TrebeviÊ iz Sarajeva.Odræao se i zbor posveÊen Matiji Gup-cu i braÊi RadiÊ, u organizaciji HSS-a,

pred skupom od Ëak 6000 nazoËnih. HSS-ovci su se uobi-Ëajeno kritiËki osvrnuli na nehrvatsku politiku reæima, asudionici zbora potom su se raziπli gradom. Povorka jepjevala hrvatske pjesme, a iz kamiona su LiËani veselo kli-cali Senjanima. Pri prolasku Ëetvrtog kamiona GospiÊana,u kojem je trideset i troje mladiÊa i djevojaka pjevalo uztamburice, zapovjednik æandara kapetan Koprivica dao jeznak rukom, na πto je kaplar BesediÊ zapucao iz svoga re-volvera. Iz puπaka i strojnica zatim su poËela paljbu joπdevetnaestorica æandara. Na mjestu je poginulo petero ci-vila, a nekoliko teæe ranjenih poslije je podleglo ranama.Sluæbena izvjeπÊa nastojala su ærtve prikazati kao ustaπe-frankovce i komuniste. No, prema izjavama oËevidaca,æandari su taj dogaaj unaprijed pripremili. Ubojice nika-da nisu izvedene pred sud!

10. svibnja 1940.Churchill postao premijerDramatiËnog 10. svibnja 1940., na dan ka-da je Hitlerov oklopni val krenuo na Belgiju,Nizozemsku i Francusku, dotadaπnja britan-ska politika sruπila se poput kule od karata.Na straπne vijesti s kontinenta kolebljivi premijer NevilleChamberlain pokuπao se spasiti uspostavom koalicijske vla-de. Presudio je laburistiËki Ëelnik Clement Attlee: “Spre-man sam sluæiti svakog konzervativnog premijera osimChamberlaina!” Kralj je predao mandat Winstonu Churchil-lu, podosta omraæenom konzervativcu, ali protivniku Hitle-rovih apetita. NeobiËno je, ali istinito da su ga u parlamen-tu najglasnije pozdravili iz laburistiËkih klupa. Joπ i danasodzvanjaju njegove rijeËi: “Nemam vam niπta ponuditi osimkrvi, suza i znoja”. Tim rijeËima je saæeo svoj ratni program,iza kojega su stali svi Britanci. Bio je dovoljno dalekovidanda ponudi savezniπtvo SSSR-u, a tijekom rata nekoliko seputa sastajao s ameriËkim predsjednikom Rooseveltom,stvarajuÊi s njim planove zajedniËkih akcija. PosjeÊivao jebojiπta kad god je mogao i dokazao se kao velik dræavnikbez obzira na krize. Najusamljeniju dræavu na svijetu, kakvaje u svibnju 1940. bila Velika Britanija, odveo je prema pob-jedi u ratu s nacistiËkom NjemaËkom.

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. Dræavu Azteka pokorio je ©panjolac:A Hernan CortesB Karlo I.C Ponce de Leon

2. Poznati azteπki vladar kojega je zatoËio iubio europski osvajaË zvao se:A QuetzalcoatlB Macchu PicchuC Montezuma

3. Azteπka dræava nalazila se napodruËju danaπnjeg:A BrazilaB HondurasaC Meksika

4. Glavni grad azteπke dræave bio je:A Tenochtitlan B El DoradoC Texcoco

5. U vrijeme πpanjolskog osvaja-nja, dræava Azteka brojila je oko:A 200 tisuÊa stanovnikaB milijun stanovnikaC 20 milijuna stanovnika R

jeπe

nje:

1a;

2c;3

c;4a

;5c

Leon RIZMAUL

Vojni analitiËari i opÊenito ljudiËiji je hobi analiza vojnih akci-ja, ratova ili jednostavno mili-

taria, veÊ odavno znaju za sitewww.strategypage.com. PremdaÊe pojedine posjetitelje katkad uz-

rujati brojnost pop-up prozora koji oglaπavaju kojekakvestvari posve nevezane uz vojsku, mislimo da svakako tre-ba biti strpljiv i mirno gasiti svaki od prozora, jer ispod njihse nalazi sadræaj vrijedan pozornosti. Uostalom, velika ko-liËina reklama ujedno znaËi i zanimanje oglaπivaËa, a to za-nimanje ipak se temelji na vrijednosti sitea.VeÊ iz naziva stranice jasno je o kakvom je sadræaju rijeË.No, osim analiza, komentara i osvrta mahom ameriËkihvojnih struËnjaka (koliko neovisnih, teπko je reÊi), site obi-luje i vijestima koje se viπe puta na dan nadopunjuju. Za-nimljivo, premda je rijeË ipak o struËnom siteu, vrlo dobroje odraena i fotogalerija. Istina, nema hi-rez fotografija,no vojna tehnika je, primjerice, odraena izvrsno, na razi-ni najboljih svjetskih vojnih magazina. Svaki dio odree-nog naoruæanja izdvojen je u svoju cjelinu i podrobno ob-jaπnjen. Da ne navodimo baπ sve kvalitete stranice, kaæi-mo joπ samo da je hvalevrijedan i link videosadræaja, tesvojevrsni forum na kojemu ne nedostaje struËnih analizai komentara posjetitelja. Preporuka: svakako pogledati!

Neven MILADIN

27 strana 05/07/08 11:48 Page 27

28 strana 04/29/08 12:47 Page 28