Boris Teški_HR_status maloprodaje

7/22/2019 Boris Teki_HR_status maloprodaje

1/21

Trendovi u trgovini i trite iroke potronjeStruktura kupovne (ne)moi

Listopad 2009


2/21

Bruto domai proizvod

Stopa rasta BDP-a

-6%

-4%

-2%

0%

2%

4%

6%

8%

2006 2007 2008 2009

est

2010

est

2011

est

2012

est

> Predvianja Vlade RH i analitiara:

-2009. stopa rasta BDP-a: -5%

-2010. stopa rasta BDP-a: 0,5% (-2%)

-Inflacija bi se u razdoblju od 2009. do 2012. trebala odrati na razini od 3%

-Hrvatsko gospodarstvo vratilo bi se na rezultate iz 2006. godine

Izvor: DZS, HNB


3/21

BDP i udio distributivne trgovine

Udio distributivne trgovine u BDP-u

0%

2%

4%

6%

8%

10%

12%

2006 2007 2008 2009

est

2010

est

2011

est

2012

est

Udio distributivne

trgovine u BDP-u

> U 2009. udio distributivne trgovine u BDP-u izmeu 8 i 9% uslijed

pada maloprodaje te trgovine motornim vozilima

> Od 2010-2012 oekuje se rast udjela uslijed oporavka trita tepristupanja Hrvatske Europskoj uniji

Izvor: HGK


4/21

Zaposlenost u trgovini

Broj zaposlenih u trgovini

0

50,000

100,000

150,000

200,000

250,000

300,000

2006 2007 2008 2009

est

2010

est

2011

est

2012

est

> Od 2006. do 2008. broj zaposlenih u distributivnoj trgovini uveao se vie od25% pri emu je kontinuirano rastao

> U prvih est mjeseci 2009. broj zaposlenih manji je za 15%

> Razlog je 14%-tni pad prometa distributivne trgovine u istom razdoblju zbogsmanjene potronje te zabrane rada trgovina nedjeljom

> Od 2010. do 2012. oekuje se rast zaposlenosti 5-7% godinje

Izvor: DZS


5/21

Trgovina na malo- stopa rasta

Realne stope rasta trgovine na malo

-20%

-15%

-10%

-5%

0%

5%

10%

2006. 2007. 2008. 2009 est 2010 est 2011 est 2012 estRH

EU

> 2008. stopa rasta iznosila je -0,5%

> Do kraja 2009. oekuje se stopa rasta od -15% u ukupnoj distributivnoj trgovini

> U EU zemljama 2008. zabiljeena je stopa od -0,8% dok se u 2009. oekujestopa od -4,5%

> U 2010. o

ekuje se oporavak od 2-4% koji

e se nastaviti i u narednimgodinama

Izvor: DZS, Eurostat, HGK


6/21

Kupovna mo- koarica robe

iroke potronjeKoarica robe iroke potronje

-10%

-5%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

2006 2007 2008 2009 es t 2010 es t 2011 es t 2012 es t

Prosjene cijene

Vrijednost

Koliina

> Udar na kupovnu mograana iz 2008. prelio se na tekuu godinu

> U 2009. koarica e se koliinski smanjiti oko 6% dok e cijene rastioko1%

> Od 2010. do 2012. vrijednost koarice robe iroke potronje rast e

izmeu 3 i 4%

Izvor: GfK


7/21

Kupovna mo

- osobna potronja

64.000

68.000

72.000

76.000

80.000

2006 2007 2008 2009 est 2010 est 2011 est 2012 est

Prosjena godinja osobna potronja pokuanstvu

> U 2009. pad oko 6%

> Razlog: nepovoljna kretanja na tritu kapitala,ograniavanje kredita

stanovnitvu (2% manji na kraju prvog polugodita 2009. u odnosu na kraj2008.);zamrzavanje rasta i smanjenje plaa,via stopa PDV-a ,poseban porezna plae

> U 2010. oekivani oporavak od 2-3%

> Ukidanje kriznih mjera uveat e potronju u 2011. i 2012.

Izvor: DZS


8/21

Udio trgovakih marki u potronji kuanstva

0.00%

5.00%

10.00%

15.00%

20.00%

25.00%

2006 2007 2008 2009

est

2010

est

2011

est

2012

est

Kupovna mo- trgovake marke

> Udio u 2006. 7,4%

> Udio u 2010. oko 17%, a do 2012. oekuje se odio od 20-22%

> Pokazatelj pada kupovne moi- privlae cjenovno osjetljivije kupce

> Cijene pojedinih proizvoda i do 50% nie od brendiranih

> Udio trgovakih marki po regijama varira od 11% u Dalmaciji do 19% u Slavoniji

Izvor: GfK


9/21

Posjeenost trgovinskih formata

Glavna prodajna mjesta kod kupovine prehrambenih

proizvoda

47%

23%

19%

11%

Supermarket

Male trgovine

Hipermarket

Ostalo

> Udio hipermarketa u zadnje etiri godine porasao je sa 14 na 19%

> Supermarketi imaju najvei udio u posljednje etiri godine iako smanjen sa 52na 47% sa trendom daljnjeg pada u korist hipermarketa

> Mali duani smanjili su udio sa 29 na 23%

> U fokusu malih trgovina trebala bi biti mala naselja- od 6.700 naselja uHrvatskoj 4.000 nema nikakvu prodavaonicu

Izvor:GfK


10/21

Investicije- vode

i trgovaki lanci

> Usporavanje rasta investicija 10 vodeih trgovakih lanaca u proteklojgodini rezultat je gospodarske krize

> Pojedine trgovake lance trend smanjenja investicija prati ve posljednjedvije godine

> Od 10 vodeih trgovakih lanaca u Hrvatskoj samo jedan ima kontinuirano

uzlazne stope rasta investicija> Rast ukupne aktive vodeih trgovakih lanaca:

-2008. 14%

-2007. 25% (bez Lidla i Spara u suprotnom rast iznosi 47%)


11/21

Investicije- trgovaki centri

> U idue dvije godine dodatnih 2 milijuna m2 prodajnog prostora uHrvatskoj ali dominantno investicije developera:

-Zagreb, u planu 13 novih trgovakih centara, oko 810 tisua m2

-Split, Osijek, ibenik, Varadin, Slavonski Brod, Gospi

> Upitna isplativost novih trgovakih centara:

-Za: m2 trgovakog prostora po stanovniku jo uvijek nii od europskogprosjeka ,potroake navike Hrvata(EU- 200 m2,Hrvatska: 100 m2)

-Protiv: nii dohodak po kuanstvu od europskog (sa tendencijom daljnjeg

realnog pada)


12/21

Trendovi u trgovini na malo 2010

> Negativna stope rasta u 2009. i u prvoj polovici 2010.

> Oteana likvidnost

> Poveana ulaganja u marketing

> Upitna profitabilnost

> Povezivanje na razini zajednike nabave prerasti e u kapitalnopovezivanje

> Selidba potronje od malih trgovaca prema hiper/supermarketima e senastaviti(23/67) ali i meusobno zaotriti

> Racionalnije ponaanje kupaca utjecati e na rast prodaje privatne robnemarke

> Povratak trenda kupovine u susjednim zemljama (porast sa oko 2%kuanstava u 2004. na oko 20% u 2009.)


13/21

Trendovi u trgovini na malo 2010-

2012

> Niska profitabilnost poveati e pritisak na dobavljae (PL)

> Oteana likvidnost> Borba formata (hipermarketa i supermarketa) eliminirati e one koji ne

investiraju

> Diskonteri e poveati trini udio

> Trokovna efikasnost klju opstanka, akvizicije izvor rasta

> Kapitalno povezivanje zamijeniti e nabavne saveze

> Dolazak barem jednog novog stranog trg.lanca


14/21

Trendovi u trgovini i trite iroke potronjeDODATAK

Listopad 2009


15/21

Hipermarketi

> Preferiraju osobe izmeu 30 i 39 godina starosti sa visokimobrazovanjem kao i osobe koje ive u naseljima od 10 do 100 tisuastanovnika

> Oekuje se nastavak trenda rasta udjela hipermarketa

> Prisutna je koncentriranost hipermarketa oko etiri najvea hrvatskagrada

> Od ukupnih prihoda ostvarenih u hipermarketima 2/3 ostvaruju se uZagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, dok se 1/3 ostvaruje u ostalim

gradovima Hrvatske> Hipermarketi su glavno mjesto kupnje za 25% kupaca u regiji

srednje i istone Europe


16/21

Male trgovine

> Preferiraju osobe starije od 60 godina i osobe iz naselja od 2 do 10tisua stanovnika

> Oekuje se nastavak trenda smanjenja udjela malih trgovaca

> Potencijal malih trgovina nalazi se u obliku:

-kvartovskih duana-nia specijaliziranih za prodaju odreenih proizvoda

> U fokusu malih trgovina trebala bi biti mala naselja- od 6.700 naselja

u Hrvatskoj 4.000 nema nikakvu prodavaonicu> Prilika za kvalitetnije male trgovine koji se mogu razvijati i

prilagoavati


17/21

Supermarketi

> Preferiraju osobe izmeu 40 i 49 godina starosti sa srednjimobrazovanjem kao i osobe koje ive u naseljima od 10 do 100 tisua

stanovnika

> Oekuje se trend pada udjela supermarketa u korist hipermarketa

> U supermarketima se najmanje troi u Lici, Kordunu i Banovini, a

najvie u Slavoniji

> Supermarketi su glavno mjesto kupnje za 27% kupaca u regijisrednje i istone Europe


18/21

Trgovina na malo i neto plae

-20%

-15%

-10%

-5%

0%

5%

10%

2006. 2007. 2008. 2009

est

2010

est

2011

est

2012

est

Stopa rasta

maloprodaje

Stope rasta

neto plae

> 2008. rast neto plaa odgotovo 7% bio je praen

padom maloprodaje> Jednak trend prisutan je i u

tekuoj godini

> Od 2010. do 2012. oekivan

je usporediv rast neto plaa imaloprodaje

> Trendu e pridonijeti pozitivnakretanja u gospodarstvu te

vraanje optimizma meugraanima

Izvor: DZS, HGK


19/21

Formati trgovina

Struktura trita po tipovima formata

34%

31%

18%

6% 4% 7%

Male trgovine

Supermarket

Hipermarket

Cash&carry

Diskonti

Ostalo

> Udio malih trgovina i dalje jenajvei iako ima silazan trend,2006. iznosio je 38%

> Udio hipermarketa kontinuirano

raste, 2006. iznosio je 17%> Smanjio se udio supermarketa za

1%, a cash&carry formata za 3%u odnosu na 2006.

> Udio diskonata naglo je porasaoulaskom Lidla na hrvatsko trite

Izvor:GfK


20/21

Trendovi u trgovini na malo

> Najvei pad prodaje u prvih est mjeseci 2009. kod robe koja se uobiajenoprodaje na kredit

- automobili 48,6%

-elektroniki aparati za kuanstvo 20,5%

-namjetaj 5,4%

-odjea i obua 4,6%> Racionalnije ponaanje kupaca

> Udio kuanstava koja kupuju na temelju informacija iz promotivnih letaka:

-listopad 2008. 15%

-svibanj 2009. 27%


21/21

Investicije- trgovaki centri

> Oekivan oporavak hrvatskog trita nekretnina u drugoj polovici 2010.

> Oekuje se pad cijena najma maloprodajnih prostora od 5 do 15%

> Novi koncept trgovakih centara u razdoblju 2010-2012 :

-neighbourhood centri (Lagoon Plaza, Vrbani Zagreb)

-power centri (West Gate, Zagreb)

-regionalni centri (Lumini, Varadin)

Documents

Boris Teški_HR_status maloprodaje