Bobrick, Benson-sudbonosno Nebo

5/22/2018 Bobrick, Benson-sudbonosno Nebo

1/210

Benson Bobrick SUDBONOSNO NEBOBiblioteka KULTURA I CIVILIZACIJANaklada LJEVAK d.o.o.Direktorica PETRA LJEVAKUrednica NADA BRNARDIBENSON BOBRICKSUDBONOSNO NEBOPovijest astrologijePrijevod s engleskogSENKA LJUBI GORDANA PERI-VUINOVIRedaktura DINKO TELEAN

LIZagreb, 2007.Naslov izvornikaTHEPATEDSKY Benson BobrickCopyright 2005 by Benson Bobrick za hrvatsko izdanje Naklada Ljevak d.o.o. 2007.muizNiuZELINACIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebd brojem 625890ISBN 978-953-178-819-7SadrajZahvale

PRVI DIO Prvo poglavlje. Drugo poglavlje Tree poglavlje etvrto poglavlje Peto poglavljeDRUGI DIOesto poglavlje Sedmo poglavlje Osmo poglavlje Deveto poglavlje Deseto poglavljeTREI DIO Jedanaesto poglavlje Dvanaesto poglavlje Trinaesto poglavljeBiljeke Rjenik Bibliografija IndeksVI1 315 27 59 75115 117 145 171 195 215235 237 261 291305 329 341 357ZA HVALE

Moj djed, duboko poboan uenjak i biskup Metodistike crkve, u starosti je priznao dse jednom, premda nerado, dao nagovoriti da pita astrologa gdje je njegova izgubljena lisnica. U lisnici su bile razliite vrijedne stvari i posvuda ju je uzaludtraio. Astrolog je izradio horoskop za pitanje: Gdje je moja lisnica? i nakon pavog prouavanja planeta tono mu je rekao gdje ju moe nai. Biskupa je to razveselili i uznemirilo. Godinama je zbog toga bio oito zbunjen. Intelektualno je bio previe poten a da bi to odbacio, no nije umio ni nai objanjenje. Pa i u mome je umuispisala upitnik iznad itave te teme koju sam, etrdesetak godina kasnije, naposljetku poeo istraivati. Budui da me zanimala povijest, zaao sam daleko unatrag, te na koncu pokazalo neophodnim za ispravno snalaenje. Otuda je proizala ova knjiga.Prema astrologiji su moda, barem neki, sumnjiavi; no povijest astrologije neupitnaje za svakoga komu je stalo do povijesti ideja. Zadnjih su godina toj povijesti

u svim njezinim aspektima dragocjen doprinos dala djela mnogih vrsnih znanstvenika -John D. North, Michael Molnar, Ro-bert Zoller, James Hershel Holden, Patrick Curry, David Plant, Nicholas Campion, J. Lee Lehman, Tamsvn Barton, Anthonv Grafton, William R. Newman, Hilarv Carev, Annabella Kitson, Demetra Gorge, Laura Acker-man Soller, Robert Hand i John Frawley, da nabrojimo najistaknutije -koji su omoguili da se nazre uvid u pravi doseg i opseg toga umijea. Neprocjenjivi rad svakodnevno se obavlja u okviru projekta Hindsight, koji je posveen otkrivanju i prevoenju klasinih grkih, latinskih, arapskih i hebrejskih djela, kao i u sklopu AAT-a, (The Archive for thevi


2/210

SUDBONOSNO NEBORetrieval of Historical Astrological Texts - Arhiv za otkrivanje povijesnih astrolokih tekstova). Jedno i drugo zasluuje vie pozornosti. Plodonosne su bile i mojprijateljske i srdane veze s Amerikom Federacijom astrologa i Astrolokim udruenjelike Britanije.Zaista sam se oslonio na napore mnogih, no svi koji su mi izravno i posredno pomagali u stvaranju ove knjige ne snose odgovornost ni za kakvu pogreku. Medu lanovima obitelji, prijateljima, kolegama, suradnicima i svima s kojima sam vodio prepisku u vezi s ovom temom s radou navodim sljedea imena: Eleanor Bach, James i PetBobrick, Robin Brownstein, Herschel Farbman, John Frawley, Svetlana Gorok-hova,Nancy Griffin, Peter Guttmacher, Hagop Merjian, Gloria Mul-cahy, Peter Murkett,

Pamela Robertson, George i Gene Rochberg, David Roell, Lora Sharnoff, Edward W.Tayler, P.L. Travers, Richard i Bea Wemick, Danielle Woerner koji su, medu ostalima, tijekom godina, ma koliko neizravno, pridonijeli neto vrijedno ovome tekstu. Russel Ga-len, moj predani agent, od poetka je vrsto stajao iza ove knjige. BobBender moj urednik, doputao mije, primjerno kao i uvijek, da radim na svoj nain. Johanna Li, njegova pomonica, korisno se skrbila za pojedinosti. Tri omiljena mjesta u mom rodnome gradu - Mocha Joe's, Amy's Bakeij Arts Cafe i The Cafe Beyond esto su mi pruala okrepu i bila mi drugi dom. U svemu tome Hilary i blizanci Zuzu iJasper uinili su mnogo da ne posustanem. Svima sam njima zahvalan.VIIBENSON BOBRICKSUDBONOSNO NEBOZa Hilary & Blizance

i u spomen na moga uenog prijateljaGeorgea Rochberga, ije je uho bilo ugodeno za Glazbu SferaIma u nebu i na zemlji vie stvari, Dragi Horacije, nego to se i sanja U vaoj filiji. - No doite;...7Hamlet, Prvi in, prizor 5, str. 187-8811 Prev. Josip Torbarina, Matica hrvatska, Zagreb, 1979.ViliIXBENSON BOBRICKPRVI DIOSvemir, vjenost, beskonano, predstavljeni su sferom... Na sferi je svaka toka sree, svaka je toka najvia toka i to objanjava zagonetku vremena i prostora. Nikad postojao poetak vremena, i nikad nee biti ni kraja. Vrijeme uvijek jest. Koliko g

od bilijuna godina otada i koliko god... ih prolo, jednako si blizu kraju ili poetku Vremena kao i sada, i nita blie. Ovaj trenutak je sredite Vremena; ovaj je tretak najvia toka sfere koja se okree. Isto je i s drugim oblikom Vremena, ProstoromNema kraja Prostoru, i nema poetka. Ova toka u kojoj sada stoji, ovaj stolac, stlo, sredite je Prostora; sve se uravno-teuje iz te toke. Odi do najudaljenije nepine zvijezde i ... tek si stigao Dovde. Tvoj vlastiti kuni prag jednako je blizu ruba, i nimalo blii. To je zagonetka nad zagonetkama, ali to je tako.John Burroughs, Dnevnici, 13. sijenja 1882.BENSON BOBRICKPrvo poglavljeSjeverni nebeski polNebeska duinaEkliptika

Zimski suncostajLjetni suncostajUspravno uzdizanjeJuni nebeski polDa nije bilo arapskih astrologa 9. stoljea iz Bagdada, Kristofor Kolumbo nikad nebi otkrio Ameriku. Dok je Kolumbo kretao na veliko putovanje na zapad koje gajeodvelo do obala Amerike, nadahnjivalo gaje biblijsko proroanstvo, usmjeravala arapska astrologija, uz razna praktina pomagala trojice kontinentalnih astrologa, ujedno i matematiara: Regiomontanusovu tablicu planeta, zemljovid Paola Toscanellija i efe-meride Samuela Zacuta. Kasnije je Zacuto izradio sjajan eljezni astro-la


3/210

b koji je koristio Vasco da Gama pri oplovljavanju Rta Dobre Nade. Svime time koristio se Kolumbo za svoje nebeske izraune i plovidbu otvorenim morem. Koristio je i astrolab i kvadrant za odreivanje visine zvijezda, ravnao svoj pjeani sat premtranzitu Sunca, prema Sjevernjaci odreivao magnetski sjever a vrijeme noi procjenjivao prema zvijeu Velikog medvjeda. Domorocima nekog otoja ulio je strahopotovavjetinom predvianja pomrine Mjeseca, a s odreenim je uspjehom iz astrolokog nauio umijee predvianja vremena -sklanjajui, primjerice, svoje brodove u luku Santo mingo jer je aspekt izmeu Jupitera i Merkura nagovijetao tropsku oluju. No nije semogao oslanjati samo na nebo. Znanje o nebeskoj navigaciji u Europi bilo je manjkavo pa je mahom ovisio o magnetskom kompasu kojim je odreivao kurs ili smjer, aoslanjao se i na vlastitu metodu mrtvog ili izvedenog prorauna kako bi procijeni

svoj poloaj na oceanu.BENSON BOBRICK

Ipak, vodile su ga zvijezde. Kolumbo je znao daje Zemlja okrugla i vjerovao je da e plovidbom na zapad najvjerojatnije doploviti do obala Azije (ili Indija). Narno, nije mogao znati da Amerika stoji izmeu. No, nije ga najvie oaravalo bajoslovbogatstvo Indija. Na samo putovanje potaknula gaje astroloka ideja. Taje ideja bila povijesna teorija velike konjunkcije, prvotno prikazana u perzijskim spisima,koju su razradili Arapi a usvojio latinski Zapad. Kolumbo se s tom teorijom susreo u djelu francuskoga kardinala, teologa i astrologa Pierrea d'Aillvja.Prema toj teoriji, vani povijesni dogaaji, poput uspona i pada carstava, nastajanja religija i kulturalnih preobrazbi, obiljeeni su velikim planetarnim konjunkcijama Jupitera i Saturna u njihovim nebeskim ciklusima. Takve velike konjunkcije dogaaju se jednom u 960 godina - to je temelj nae ideje milenija - kad planeti dovre z

ijaki krug u neprestanom spajanju i razdvajanju u njegovim znakovima. Tijekom toga kruenja dva planeta u konjunkciji - to znai da se nalaze na istom stupnju nebesduljine - susretnu se 48 puta. Prema d'Aillvju povijest ovjeanstva objanjava se zvojem djelovanja tih konjunkcija prema stupnju zodijaka na kojem se dogaaju. Promjene izmeu tripli-citeta ili elemenata (zemlja, zrak, vatra i voda, prema kojimasu razvrstani znakovi zodijaka) povezivale su se s dinastikim promjenama; velikeili gotovo milenijske konjunkcije zdruivale su se s epohalnim promjenama kao i sprirodnim katastrofama poput potresa i poplava. Prema D'Aillvju, velike konjunkcije najavljivale su ili se podudarale s Potopom, padom Troje, smru Mojsija, osnutkom Rima i Kristovim dolaskom. Svi se astronomi slau, izjavio je, u tome da nijvelika konjunkcija nije prola bez velike i znaajne promjene u ovom svijetu.D'Aillvjev rad uvjerio je Kolumba da je kraj svijeta blizu i da e uslijediti preobraenje svih pogana na kranstvo. S tog razloga prozvao se Christophorus (ili Chr

-ferens, kao to se poeo potpisivati), Donositelj Krista i zamislio sebe kao preika Bojeg djela u svijetu koji se blii posljednjim danima. Sve to on objanjava u smu svojim kraljevskim zatitnicima, Ferdinandu i Izabeli od panjolske. O Indijamapie: Ova beskrajna kraljevstva naseljena su besmrtnim duama zbog ijeg je spasenjist, sin Boji, podnio rtvu. To je poslanje koje mije dodijelio Bog, da ih pronaemdonesem im spasonosno Evanelje. Za svoje geslo uzeo je tekst Izaije 11,10-12: Good e... otkupiti ostatak svog naroda... i skupiti rasprene... sa sva etiri kraja mlje.SUDBONOSNO NEBOUjutro 3. kolovoza 1492. Kolumbo je razvio jedra na trima malim brodovima - imenom Nina, Pinta i Santa Maria - u Palosu u panjolskoj i zaputio se na Kanarsko otoje, gdje je obnovio zalihe prije pohoda na zapad. Nakon dva mjeseca naporne plovidbe s posadom na rubu pobune, 12. listopada napokon je ugledao kopno. U dva sata

ujutro topovskom je paljbom dan signal. Sva tri broda spustila su jedra i stalanestrpljivo ekati zoru. Nakon iskrcavanja s njegovih se brodova razlio glas moli zahvale a on sam smjesta se bacio niice na zemlju. Kolumbo je vjerovao daje kraj plovidbe poslalo samo nebo. Za domoroce maloga bahamskog otoka to moda i nije bilo sasvim pogreno, jer su u zoru dozivali svoju brau da dou vidjeti ljude s nebKolumbo je kasnije govorio da je sve to postigao zahvaljujui milosru Bojem i Boru umijea astrologije, geometrije, navigacije i aritmetike.Njegov primjerak d'Aillvjeve knjige, Rasprava o slici svijeta, krcat biljekama, jose moe vidjeti u Kolumbovoj knjinici u Sevilli.Prema drevnoj tradiciji, zajednikoj gnostikom i istonom kranstvu kao i perzijsk


4/210

ovskom vjerovanju, Adam je nauk i tajne astrologije primio izravno od Stvoritelja i znalakim promatranjem sazvijeda na nebu predvidio da e svijet najprije biti uen vodom a zatim vatrom. U spomen onima koji dolaze poslije njega, on je (ili njegovi potomci, Set i Enoh) ta znanja uklesao na dvama stupovima, jednom od opekea drugom od kamena. Prema Josipu Flaviju, idovskom povjesniaru i gotovo Kristovomsuvremeniku, drugi stup se jomogao vidjeti u Siriji 63. g. n. e.Astrologija je najstarija medu okultnim znanostima. Ona je ujedno i poetak znanosti same. Iz astrologije proizlaze astronomija, raunanje vremena, matematika, medicina, botanika, mineralogija i, uz druge discipline (preko alkemije) moderna kemija. Logaritmi su osmiljeni za pojednostavljivanje izrauna nunih za izradu horoska; teorija kojom se vid tumai zrakama - temelj suvremene optike - nastala je iz a

stroloke teorije utjecaja zvjezdanih zraka na du

u. Tijekom pet tisua godina, od dvnog Sumera i Babilona do dananjih dana, na zvijezde se gleda kao na boanske sile

koje oblikuju tijek i sudbinu ljudskog ivota. Doista,BENSON BOBRICKprema New Catholic Encyclopedia, najstariji simbol nama poznatog boanstva - klinasti znak koji znai bog - bijae zvijezda (*).Naje jezik proet astrolokim terminima: konjunkcija, opozicija, prognoza, aspekt, unatik, venerini, influencija - od koje se izvodi i influenca iliti gripa, jer suneko sve epidemije pripisivane nebeskim utjecajima; govorimo o merkurovskom, saovskom ili ovijal-nom temperamentu; ljudi zahvaljuju svojoj sretnoj zvijezdi, osoba nema sree u ivotu smatra se daje roena pod nesretnom zvijezdom. Hebrejskaazzal znai znak ili sazvijede; Mazzal tov (razgovorno estitam!) zapravo znaretne zvijezde! Termin fali (engl. pad/jesen) je astroloki, jer jesenja ravnodne-v

ica oznauje toku opadanja zodijake godine; revolucija je preuzeta iz astrolokog na zvanog solarni povratak. Aureola zvjezdastog oblika koja je neko obrubljivala smrtni lik rimskog cara - sukladno vjerovanju da se uzdigao na nebo kao zvijezda- kasnije se pretvorila u aureolu kranskih svetaca. Ljekarniki simbol Rx - obinatran kraticom latinskoga glagola recipere (od kojega potjee recept ili sloaj, spoj) - potjee od drevnog simbola za rimskog boga Jupitera, temeljenog na simbolu zaoko Horusa, egipatskoga boga arobnih iscjelitelj -skih moi.Astronomija prouava nebeska tijela da bi odredila prirodne zakone koji njima upravljaju i razumjela razvoj fizike strukture svemira; astrologija opisuje utjecaj tih tijela na ljudski karakter i ivot. Ili, kao to je Ralph Waldo Emerson navodno primijetio: Astrologija je prizemljena astronomija, primijenjena na ljudske postupke. Ona je primijenjena znanost, utoliko to se temelji na astronomiji; egzaktna znanost utoliko to se njene procjene temelje na matematikim izraunima; empirijska z

nost utoliko to se njeni zakljuci temelje na podacima prikupljenim tijekom vremena.Njena metoda je horoskop, zapravo karta ili dijagram nebeskih dogaanja u pojedinom vremenskom trenutku, a ita se prema utvrenim pravilima. U tim pravilima, ako sutono primijenjena, nema elemenata sluajnosti ili pogaanja; tovie, vrsto su utemna pisanoj tradiciji ija vjerodostojnost ne proizlazi iz dogme ili vjerovanja, veizSUDBONOSNO NEBOtisua godina promatranja. Sredinja je ideja astrologije ta da obrazac ivota osobeili karaktera, ili naravi - odgovara obrascu planeta u trenutku njenoga roenja.Takva je ideja stara koliko i svijet - da sve stvari nose biljeg trenutka u kojemu su roene.O tonosti te ideje moe se raspravljati. No vjerovanje u njenu tonost pokazalo se p

stojanim.Astrologija u modernim vremenima doivljava silan preporod i sada (kao stoje CarlJung predvidio) ponovo kuca na vrata akademije. Astrolozi nastoje verificirati tradicionalni nauk znanstvenim metodama i openito nastoje udovoljiti zahtjevu Johannesa Keplera (uvjerenog astrologa) za odvajanjem ita od kukolja. U mnogim zemljam, ukljuujui Englesku, Francusku, Rusiju, Njemaku i Sjedinjene Drave, astrologijaponovo ui na sveuilinoj razini, prvi put od doba renesanse. U Engleskoj kolegije tog predmeta nude Brasenose College u Oxfordu, Bath Spa Universitv College, Sveuilite Southampton i Sveuilite Kent. Moe se studirati i na Sveuilitu Cardiff u Bibliotheca Astrologica u Francuskoj, Sveuilitu u Zaragozi u panjolskoj, Sveui


5/210

Dogus u Turskoj, Sveuilitu Benares Hindu u sjevernoj Indiji te na Kepler Colle-geuu Sjedinjenim Dravama, medu drugim kolama. Poeli su se osnivati znanstveni asoppoput Culture and Cosmos (asopis za povijest astrologije i kulturalnu astronomiju), The Dublin Astrologer (asopis Dublinskog astrolokog centra) te Apollon (asopisa psihologijsku astrologiju), a cijenjeni Warburg Institut u Londonu nedavno jepokrenuo stipendiju Sophia za astroloka istraivanja.Ispitivanja su u posljednjih 30 godina pokazala da 30 do 40 posto Amerikanaca (oko 100 milijuna ljudi) vjeruje u astrologiju i misli da zvijezde upravljaju njihovim ivotima. Priblino deset milijuna ljudi platilo je astrologu izradu osobnog hoskopa, a gotovo svi znaju koji je njihov znak. Astroloke kolumne pune veinu nacinih dnevnih novina i stotine asopisa, a mogu se nai i na brojnim internetskim stra

nicama. Samo Yahoo broji njih 1700 u posljednje vrijeme, dok Amazon.com broji 3155 knjinih naslova. Veina velikih knjiara danas tom podruju posveuje itave odjrema nedavnoj procjeni, u Sjedinjenim Dravama ima 15.000 astrologa s punim radnimvremenom i 225.000 zaposlenih na pola radnog vremena.Nema dvojbe da utjecaj te teme na ljudski um ostaje neuzdrman.BENSON BOBRICKBiblija je prebogata astrolokim aluzijama. Poinje objavom neka bude svjetlost na odu nebeskoin koja treba biti znak, a u Psalmu 19, na primjer, itamo: Nebesa slu kazuju, navjeta svod nebeski djelo ruku njegovih. Dan danu to objavljuje, a no noi glas predaje. Nije to rije, a ni govor nije, nije ni glas to se moe uti, al'mlji razlijee se jeka, rijei sve do nakraj svijeta seu. Prema rabinskoj tradicijanaest plemena Izraela predstavlja znakove zodijaka, a astro-loke simbole za etirifiksna znaka - lav, ovjek, bik i orao - hebrejski je narod nosio kroz egipatsku

pustinju kao toteme. Ti isti simboli ine sloeno stvorenje koje nazivamo egipatskomSfingom, a prema Ezeki-jelovoj viziji predstavljaju etiri velika evanelista - Matiju, Marka, Luku i Ivana. Josip je o Aronovu titu optoenom s dvanaest dragulja pisao: Dok po njemu brojimo mjesece ili slian broj znakova onog kruga koji Grci nazivaju zodijakom, ne moemo pogrijeiti. Sedmokraki svijenjak simbolizira sedam planedvanaest hljebova kruha koji se za sabat polau u hramu predstavljaju dvanaest znakova. Kae se da svaki od dvanaest Kristovih uenika utjelovljuje jedan znak - zamisao koja je prenesena u srednjovjekovnu romansu o dvanaest vitezova Okruglog stola kralja Artura (simbol zodijaka), koji takoer predstavljaju dvanaest astrolokihtipova. Ideja da dvanaest tipova zajedno ine cjeloviti krug ovjeanstva prenesena i na sustav porote, koji bi trebao osigurati pravedno suenje od svih predstavnika (ili potpunog uzorka). To, teoretski, znai da e udruiti svoja iskustva radi save prosudbe o sluaju. I hindusi smatraju dvanaest brojem savrenosti, a Biblija kae

aje Krist u dobi od dvanaest godina bio u stanju pobijati uenjake u hramu jer jenjegovo znanje ve bilo savreno.Sazvijeda i planete u starini su bili slavljeni u svetitima i hramovima uenosti. lo je dvanaest velikih religija misterija, a svaka je tovala i crpila svoju vjerodostojnost iz odreenog znaka zodijaka. Obredi Ariesa ili Nebeskog ovna, prema kazivanju Manlvja Halla, slavljeni su u hramu Jupitera Amona u libijskoj pustinji; obredi Taurusa u egipatskim misterijima Serapisa ili grobnice Nebeskog bika; obrediBlizanaca u Samotrakiji, gdje se tovalo Kastora i Poluksa - Dioskure; obredi Raka u Efezu, gdje se tovala Dijana (boica Mjeseca); obredi Lava u bakhovskim i dionizijskim orgijama Grka, i tako redom.SUDBONOSNO NEBOCrkveni kalendari svih znanih religija takoer su astroloki povezani s glavnim mijenama Sunca i Mjeseca. Pasha, na primjer, poinje za prvog punog Mjeseca nakon prol

jetne ravnodnevice; uskrsna nedjelja kojom se oznaava kraj korizme ujedno je prvanedjelja nakon toga;2 kranski sabat dan je Sunca; a idovska Nova godina, RoHaoinje u suton na dan mladog Mjeseca najblii jesenjoj ravnodnevici. Prvi dan Ramazana odreuje mladi Mjesec u Vagi kojim za muslimane poinje sveto razdoblje posta i molitve. U Vijetnamu Nova godina, koja se zove Tet, poinje za prvoga punog Mjesecakad je Sunce u Vodenjaku. Hanuku odreuje mladi Mjesec u Jarcu, a Purim puni Mjesec u Ribama. Boi je Crkva preuzela od poganskih proslava zimskog sun-costaja, stoujedno bila i svetkovina Mitre, perzijskog boga Sunca. Tako je ponovno raanje boga Sunca u kranstvu zamijenjeno raanjem Sina Bojeg.Zapadnjaki nazivi dana u tjednu, naravno, imena su zvijezda-bogo-va; Mondav/poned


6/210

jeljak od Moon/Mjesec; Tuesdav/utorak je dan Tiwa, poganskog boga rata, srodnogMarsu; Wednesday/srijeda pripada Wo-denu, srodnom Merkuru (u francuskom Mercredi); Thursdav/etvrtak Thoru, ili Jupiteru; Friday/petak boici Freyi ili Veneri (francuski Ven-dredi). Saturdav/subota je Saturnov dan, kojim zavrava ciklus.Nasedmodnevni tjedan nastao je oko 2. stoljea pr. Kr. pretvorbom idovskog ciklussabata u kojem je sedmi dan smatran svetim a astroloki tjedan temeljio se na planetima (ukljuujui Sunce i Mjesec) gdje svakim danom vlada jedan od sedam planetarnih bogova. Isto tako, svaki sat u danu ima vladara prema ciklusu planetarnog sata. Pratei egipatsku praksu, u danu imamo 24 sata, ali u ono doba sati nisu bili jednake duljine; dvanaest dnevnih sati jednako su podijeljeni od izlaska do zalaska Sunca, a dvanaest nonih sati od zalaska do zore. Sati su redom pripadali Saturn

u, Jupiteru, Marsu, Suncu, Veneri, Merkuru i Mjesecu u beskonanom ciklusu u kojemsvaki u svoje vrijeme vlada i danom. To je bio Ptolemejev redoslijed planeta uskladu s njihovom brzinom kretanja i udaljenou od Zemlje.Planeti su nam dali i sedam humanistikih znanosti i, brojem i vrstom, sedam smrtnih grijeha: lijenost (Saturn), oholost (Jupiter), srditost2 Osim kad se crkveni puni mjesec (odreen tablicama) i astronomski puni mjesec nepodudaraju.BENSON BOBRICK(Mars), neumjerenost (Sunce), bludnost (Venera), krtost (Merkur) i zavist (Mjesec). Poput znakova, i planeti su nadahnuli kult i oboavanje te je svako od sedam udaantikoga svijeta, prema jednom znanstveniku, podignuto u slavu jednog od tada znanih planeta. Kolos s Ro-dosa bio je oltar Suncu; Dijanin hram u Efezu - Mjesecu; Velika piramida u Gizi - Merkuru; Semiramidini visei vrtovi - Veneri; Hali-kama

sov mauzolej - Marsu; Zeusov hram na Olimpu -Jupiteru, a svjetionik u Aleksandriji Saturnu.Mnogi drevni mitovi, k tome, mogu se otkljuati tek astralnim kljuem. Jedan od kljuva je proljetna ravnodnevica, Sunev godinji prijelaz iz june u sjevernu hemisfeoji svakih 2160 godina ulazi u novo zvijee. Prije nekih 4700 godina, na primjer, kad je proljetna ravnodnevica ula u znak Bika, egipatski bog Oziris poprimio je oblik Nebeskog bika a djeca Izraela u egipatskoj pustinji izradila su i klanjala se Zlatnom teletu. Kad je ravnodnevica kasnije ula u znak Ovna sunevo boanstvo obe prikazivalo kao zlatokosi mladi koji zi-ba janje u naruju i dri pastirski tapje ravnodnevica ula u znak Riba, Spasitelj svijeta pojavio se kao Ribar ljudskih dua.U simbolizmu te velike pripovijesti Ovan (Aries, od grkog eras, to znai janje) jesto to i janje. Nakon izgona iz Egipta idovi su na sveanosti Pashe prinijeli rtv

njeta; taje rtva kasnije postala uskrsno janje rtve i raspea u kranskoj vjeri. Pashe vezana je uz Sunev prijelaz u vrijeme ravnodnevice ili krianje, koje je takor u temelju simbola kria. Moemo ii dalje i dublje. Nakon raspea, smrti i ukopa, t se treeg dana uzdigao u nebo. Upravo tako Sunce ostaje tri dana u tranzitu u toki ravnodnevice prije ulaska u sjevernu hemisferu.Ne elim rei daje pria o Pashi ili Kristovu ivotu tek alegorija nebeskih zbivanjasauvaj! Astroloki govorei, u boanskom poretku stvari prije je upravo suprotno.Moda je oboavanje nebesa kao lica onog boanskog poetak istinskog bogotovanja. Mije Egipana i Grka esto sadre parabole i prie o zvijezdama. Trojanski rat, kao u Ilijadi pripovijeda Homer, izazvali su Zeusov i Letin sin, to jest Jupiter (u Homera Zeus) i Apo-10SUDBONOSNO NEBO

Ion, Sunce. Na strani Trojanaca bili su Apolon, Venera i Mars; na strani Grka Neptun, Mjesec, Vulkan, Atena i Jupiter. Homer nije spominjao Merkura, ali Iris, boica duge, njegov je enski oblik. Kao glasnica djeluje potpuno neutralno, ali svaprizor na zemlji je odraz, ishod ili namjerna posljedica nekog prethodnog nebeskog prizora. to mislite, to su Homer i Vergilije imali na umu, pisao je renesantrolog Gi-rolamo Cardano, kad su stalno opisivali bogove u prepirci ili borbi, Homer protiv Grka ili Trojanaca a Vergilije protiv Turnusa ili Eneje?, Oito su nekezvijezde vie voljele jednu stranu, a druge drugu. To objanjava brojna sastajanjai savjetovanja bogova... Stoga, kad su govorili da je Venera bila sklonija Enejijer je on bio veoma pristao, ili da su Junona, Fortuna, i Mjesec bili naklonjen


7/210

iji Turnusu, ili da je Apolon, Sunce, bio skloniji Hektoru zato to je ovaj snaan ipravedan, imali su na umu, pod velom prie, dobrog duha ili zvijezdu koja je njima zavladala pri roenju. Dvanaest Heraklovih poslova takoer su figurativan opis Sua prolaska kroz dvanaest znakova i slini su priama Babi-lonaca o njihovu solarnomjunaku Gilgameu, iji je ivot opisan u dvanaest epskih pjesama.Ako su poganski mitovi svojevrsne astroloke alegorije, to su moda isto tako i nekebiblijske prie - na primjer, pria o Samsonu, ije ime na hebrejskom znai onaj kipada Suncu. Njegova duga kosa nalik na lavlju grivu bila je njegov ponos i simbolizirala je njegovu snagu; kao mladi susreo se s lavom i to je bilo prvo iskuavanje njegove snage. Dalila je njegova suprotnost u svakom smislu. Ako je on lavolik, korijen njezina imena na hebrejskom je rije za Vodenjaka - suprotni znak. To je

pria u kojoj se astroloke suprotnosti susreu, ljube i su-kobljuju.Moda emo naposljetku spoznati to sve jest, ali nikad neemo spoznati to to sve z

dnom se Ludwig "VVittgenstein u svome turobnom raspoloenju ganutljivo osvrnuo natu ideju: Osjeamo da e, i kad dobijemo odgovore na sva mogua znanstvena pitanja,na pitanja ostati posve neokrznuta. Religija je skrivena u svetom srcu svih onihpitanja koja proizlaze iz ivotnih problema, a astrologija je najasnija grana te unutarnje spoznaje iz koje izvire religija.11BENSON BOBRICKOvo nije knjiga za ili piotiv astrologije, ve knjiga o njenom utjecaju na povijest i na povijest ideja. Taj je utjecaj bio obiman te je, bez odgovarajueg znanja,gotovo nemogue tono ui u trag ili rekonstruirati velik dio same povijesti ili idekoje su upravljale njenim tijekom. Jer ona tee i tekla je kroz ljudska djela pop

ut podzemne rijeke. tovie, sve do barem sredine 17. stoljea, astrologija je ulazu vijea vladara, vladala politikom naroda i upravljala svakodnevnim postupcima pojedinaca, velikim i malim. Astroloka predvianja esto su imala utjecaj na tijek da jer su monici temeljili svoje djelovanje na savjetu astrologa. Govori se da suse Inke predale panjolcima gotovo bez borbe jer se dolazak konkvistadora podudarao s astrolokim proroanstvom prema kojemu se njihova civilizacija bliila kraju. Ovno o tumaenju, proroanstvo se ispunilo ili je, uslijed pokoravanja sudbini, bilo ispunjeno. Drugim rijeima, astrologija ima mo.Sama ideja o povijesnom periodu (kojemu su pripadale Inke) je astroloka i temeljie na teoriji konjunkcije koju je prihvatio Kolumbo. Ta je teorija unijela pravilan slijed u inae nerazluiv tok vremena i uinila povijest razumljivom pratei njen zniavi tok uz pomo nebeskih dogaaja. Isto tako nam je pomogla objasniti zato se a se povijest ponavlja, kao to to prispodobljuju ponavljanja na nebu. Suvremena z

nanost, poput suvremene povijesti, nastoji omalovaiti astrologiju, no to je nerazumna predrasuda ili nehaj. Sama povijest znanosti obvezna je astrologiji i duguje joj potovanje ako ne i obilnu zahvalnost. Moete li vjerovati da bi se znanosti ada izdigle i postale velike, primijetio je jednom Friedrich Nietzsche, da nisu svojevremeno postojali arobnjaci, alkemiari, astrolozi koji su bili edni i gladni tne i zabranjene moi? Astrologija, naravno, posjeduje vlastita znanja koja nemaju nita zajedniko s onim to moderna znanost tuje. Ali u tom smislu je istina da su ma i znanost u poetku napredovale jedna uz drugu. elja za razumijevanjem tajnog djelovanja prirode stvorila je intelektualno okruenje povoljno za pokuse i induktivno razmiljanje; kemija je nastala iz alkemije; neoplatonski i hermetiki nain razminja doveo je do Kopernikovih heliocentrinih hipoteza, Keple-rovih zakona o kretanju planeta i Harvevjeva otkria krvotoka. Mistino uvjerenje da broj sadri klju svajni ubrzao je razvoj matematike - a potom ju oivio nakon srednjeg vijeka kad je

znanje o tom predmetu ve bilo na izmaku.12SUDBONOSNO NEBONepristojni prijezir kojemu je astrologija povremeno izvrgnuta u ko-nanici se temelji na praznovjerju, tim vie opasnom, kao to je Theo-dore Roosevelt jednom nagl(u eseju naslovljenom Potraga za istinom u smjernom duhu), stoga to oni koji jeraznovjerni duboko vjeruju da to nisu. Nijedno srednjovjekovno praznovjerje... ne bi moglo biti nesnoljivije... od onoga... koje ne samo da sebe naziva znanstvenim nego pravo na uporabu tog pojma dodjeljuje iskljuivo sebi. Bio bi primjerenijiodreen stupanj poniznosti pri pokuaju procjene vrijednosti doktrine - ili uenja


8/210

e je preivjelo tisue godina.Poput kostiju samoga Kolumba, i kosti astrologije toliko su esto premjetane da sugotovo stekle vlastiti ivot. Iskapane pa opet zakapane najmanje est puta tijekom triju stoljea, od Valladolida do Santo Domin-ga, od Havane do Genove i do Seville,ostaci istraivaa kao da se umnaaju poput relikvija svetaca i danas se mogu nai arem tri mjesta u Novome i Starom svijetu. Ako je astrologija mrtva i zakopana kao to bi neki htjeli, njezin grob je nespokojan poput Kolumbova i ne-odrediv kaoi njegova grobnica.Sir Elias Ashmole (po kojemu je Ashmolean Museum u Oxfordu i dobio ime) jednom je primijetio: Ima u astrologiji (priznajem) plitkih potoka kroz koje mladi poetnici mogu gacati; ali ima u njoj i dubokih gazova preko kojih i divovi moraju pliva

ti. Ona nudi mnogo vie no stoje moderno oko sklono uoiti. Njena pria, naposljetkbogaena je izuzetnim ivotima, ukljuujui neke od najsjajnijih (i najozlo-glaenij

ljudskoj povijesti, i kronoloki se provlai itavim rasponom ljudske kulture, od ula carskoga Rima, u kojima su se gatalice bavile svojim zanatom, do zatvorenih krugova svjetovne i religijskemoi.13Drugo poglavlje14IOito mjesto roenja astrologije je Mezopotamija, podruje izmeu rijeka Eufrata i Tsa, u dananjem Iraku. Od Kaldejskog istoka, kako je nazvano podruje kraljevstva eje, Babilonije i Asirije, astrologija se proirila u Egipat a onda do drevne Grke.

Grci su vjerovali da je astrologija izum Egipana i Babilonaca. Platon ju je u Epinomisu izriito pripisao Asiriji i Egiptu. Marko Manilije, rimski autor Astronomi-ce, astroloke poeme napisane u Augustovo doba, drao je da bi se izvorite astronoje moglo nai na podruju izmeu Eufrata i Nila. Dubok je zdenac prolosti, pisao s Mann. Ne bismo li ga trebali zvati bezdanim? Moda nikad neemo sa sigurnou znju li Egipani temelje svoga znanja astrologije Babiloncima ili su Babilonci, na emu neki i dalje ustrajavaju, barem djelomino crpili iz nekog egipatskog izvora. Ali kao to religijske ideje i njihov simboliki jezik, ini se, irom svijeta pripadaekoj vrsti prenesenog razumijevanja, tako i astroloki simboli, koji su po svojojnaravi religijski, postoje od pamtivijeka. tovie, postoje tragovi u vremenu koji doputaju praenje njihova razvitka.Babilonci i Asirci su etiri tisue godina prije Krista promatrali nebo traei znamsudbine i s vrha svojih zigurata odnosno viekatnih tornjeva ucrtavali putanje pl

aneta i prema tim promatranjima poeli predviati vrijeme etve, sue, gladi, rata, mi sudbine kraljeva. Medu najstarijim znanim tornjevima su Uruk i Ur. Biblijskiprorok Abraham,15BENSON BOBRICKotac idovskog naroda, roen je u gradu Uru od Kasdima (izraz koji znai svjetlo asoga), dok su vladari Mezopotamije nazivani kralje-vima-astrolozima. Astrologija je cvjetala za vladavine Asurbanipala (Grci su ga nazivali Sardanapalus), koji jevladao Ninivom sredinom 7. stoljeu pr. Kr. Asurbanipal je bio sin Asarhadona koji je naslijedio Sanheriba, vladara Asirije, spomenutog u Izaiji te Prvoj i Drugoj knjizi0 Kraljevima. U vrijeme biblijskog proroka Danijela pod asirskim vladarima biloje uobiajeno da vojskovoe na bojnom polju prati njihov asipu ili prorok, a pokr

vojske oslanjali su se na njihovo tumaenje nebeskih znakova. Bilo da su tovali planete poput bogova ili su obrasce njihovih putanja pripisivali uzroku neke vie sile, Asirci su poeli vjerovati u njihovo znaenje pa su biljeili svoja opaanja na vncu1 valjkastim peatima od zelenog kriljavca. Sunce je opisano kao zra-kasti disk, Mjesec kao srp, a Venera kao osmokraka zvijezda.Velika zbirka ploica ispisanih klinastim znakovima, znana kao Enuma Anu Enlil, sauvana je iz drevnih arhiva Ninive i sadri mnoga opaanja otprije Asurbanipalove vladavine. Veinom imaju oblik nebeskog znamenja koje je precizno biljeilo izlazak i zalazak Venere s predvianjima na temelju njenog pojavljivanja i poloaja na nebu. Tip


9/210

ian znamenje: Kad se Venera pojavi u Dilganu (Djevici), kia na nebu, poplave na [mlji], urod Aharua e se poveati; a ljudi e opet naseliti unitene domove. Ili: Aenera pojavi na istoku u mjesecu Airu a Veliki i Mali Blizanci je okrue, sva etiri, a ona bude tamna, kralj od Elama e se razboljeti i umrijeti. Opet: Kad vatrena jetla Venere obasjaju grudi korpiona, kia i poplave opustoit e zemlju. Opisani rugi planeti. Na primjer, ako aureola okrui Mjesec a Jupiter bude uza nj, ivotinjugibati a kralj Akada bit e pod opsadom. Ili: Kad Jupiter stane ispred Marsa bit ta u polju, a ljudi e biti ubijani... Kad se Mars priblii Jupiteru nastat e velikpustoenje... Te e godine kralj Akada umrijeti.Prije nastanka drevnoga dvanaestmjesenog kalendara razliita godinja doba odreivau se prema posebnim zvijezdama koje su se pri prelasku jednoga godinjeg doba u dr

ugo uzdizale na horizontu. Kad su odreena sazvijeda (oko 3000. godine prije Krista), Sunce se za proljetne ravnodnevice nalazilo blizu Aldebarana, najsjajnije zvi

jezde u zvijeu Bika; za ljetnog suncostaja blizu Regulusa u zvijeu Lava; za jeseravnodnevice blizu Antaresa, najsjajnije zvijezde u zvijeu16SUDBONOSNO NEBOkorpiona, za zimskog suncostaja blizu Fomalhauta, najsjajnije zvijezde Vodenjaka.Te etiri zvijezde nazvane su kraljevskima, a znakovi (ili zvijea) u kojima se nfiksnima, jer se nalaze blizu etiri fiksne toke prividne Suneve putanje medu zvama. Oko 700. pr. Kr. Asirci u Ninivi su vie-manje odredili ekliptiku; podijelilije na etiri dijela u skladu s godinjim dobima; nainili popis zvijea ije je heo izdizanje iznad horizonta odgovaralo razliitim mjesecima; razlikovali su planete od fiksnih zvijezda; pratili su njihovu putanju i priblino odredili trajanje nji

hove smodike revolucije. To im je omoguilo predvianje pomrina Sunca i Mjeseca i reivanje lunarnog mjeseca u trajanju od neto vie od dvadeset devet i pol dana. Narije karte zvijezda bile su zapravo popisi zvijezda koje su bile ucrtane premanjihovu poloaju u odnosu na Mjesec. Rane ploice navode zvijezde na putanji Mjeseca najstariji kalendari bili su lu-narni, i u njima je mjesec trajao od prve etvrti do prve etvrti ili od punog do punog Mjeseca. To se razvilo u lunarni zodijak od dvadeset osam kua ili podjela koje su grubo oznaavale udaljenost koju je Mjeseaki dan prelazio. Kue su povremeno oznaavale privremena odmorita za Sunce, Mjesec planete na njihovom putovanju nebom. S vremenom, godinji lunarni kalendar ili ciklus povezan je s uobiajenim zodijakom od dvanaest znakova ili zvijea, kao stoje liki astronom Johannes Kepler jednom objasnio: [U drevno doba] seljaci su moralitraiti svoj kalendar na nebu... Kad je Mjesec bio pun mogli su lako uoiti, na primjer, da se prvi puni Mjesec vidi izmeu rogova Ovna, drugi blizu Plejada, trei bliz

u Blizanaca itd. a na kraju da se trinaesti put opet pojavljuje u prvom zvijeu, izmeu rogova Ovna. Tako je puni Mjesec razdijelio krug na dvanaest dijelova. Dvanaest zvijea na koncu je ucrtano i oblikovano u krug zodijaka (oko 6. stoljea pr. Kr.a znakovi su redom (za razliku od zvijea) utvreni tijekom sljedea dva stoljea knaest lukova od trideset stupnjeva.Takvi su utvrdivi poeci kaldejskog nauka. Rije kaldejski izvorno je zemljopisni naziv od asirskog Kaldu i odnosi se na Kaldeju ili donju Mezopotamiju, kraj Perzijskog zaljeva. Poslije je oznaavala lanove babilonskog sveenstva, potom grke astre izravno ili posredno povezane s babilonskom kolom i na kraju sve one koji se bproricanjem budunosti pomou zvijezda. Rimski povjesniar Diodor Sicilski govori na su Kaldejci nazivali planete Tumaima jer njihova putanja i17BENSON BOBRICK

meusobni poloaji otkrivaju ljudima volju bogova. Dodaje: Zvijezdu koju Grci zovu onos (Saturrij oni nazivaju zvijezdom Sunca [ili Suncem noi] jer im omoguuje bvana predvianja.Babilonski zvjezdani nauk stigao je do Egipta s perzijskim osvajanjima u 6. stoljeu pr. Kr., iako su poloaj veine zvijezda drevni egipatski astronomi ve bili uci jou 13. stoljeu pr. Kr. U grobnici Ramzesa II, koji je ivio oko 1292. - 1225. p. Kr., francuski egiptolog Jean Cham-pollion u 19. stoljeu naao je goleme krunicezraene u zlatu i podijeljene na 365 stupnjeva, a svaka je pokazivala izlazak i zalazak zvijezda toga dana. U grobnici Ramzesa V, k tome, naao je papirus s tablicama zvijea i njihov utjecaj na ljudska bia za svaki sat svakog mjeseca u godini. V


10/210

rovalo se da odreeni sat odreenog zvijea na ascendentu, na primjer, upravlja odrdijelom tijela - uima, srcem, rukama itd. -u skladu s astrolokom tradicijom kojatraje do danas. Taj tip astrologije nije bio poznat samo Kaldejcima, pie Ellen Mcfferv, nego je uao u usmenu predaju idova, koji su time dali podrku iskazu Sephet-ziraha (sainjenom za ranoga kranstva) prema kojemu je astroloko znanje prenio Aham, roen meu Kaldejcima.Najstarija sauvana natalna karta napravljena je za dijete roeno na podruju dananIraka, juno od Bagdada, 29. travnja 410. pr. Kr. -kad je Sokratu bilo oko ezdesetPlatonu sedamnaest godina. Sve u svemu, iz antikog doba sauvano je nekih 205 horkopa pojedinaca, najvie iz Grke. Koji put se uje da su natalnu astrologiju izumilGrci, no teko daje tako, jer joiz 1300. godine prije Krista imamo hetitski prijev

od babilonskog teksta koji prorie znamenje osobne sudbine prema mjesecu djetetovaroenja. Herodot u svojim Historijama opisuje da su davno prije njegova vremena (5. stoljea pr. Kr.) Egipani nauili kako prema datumu roenja ovjeka pretkazati arakter, sudbinu i dan njegove smrti.No ini se i da astroloko znanje Grka see dalje u prolost. Filostrat, koji je pisvrijeme ranoga kranstva, govori da su Grci poznavali astrologiju jo1184. pr. KrPlutarh tvrdi daje Hesiod, grki pjesnik koji je ivio osam stotina godina prije Krista, bio upuen u astrologiju; razliita zvijea kao to su Orion, Plejade i Velikjed bila su po-18SUDBONOSNO NEBOznata Grcima u vrijeme kad je Homer pisao Odiseju (u kojoj su i spomenuta). Postoji i jedna astroloka aluzija u kojoj Euripid (480. - 406. pr. Kr.) upuuje na pred

vianja temeljena na izlasku zvijezda. Plinije, Plutarhov suvremenik (prvo stoljeen. e.), govori nam da su mnogi rani grki astronomi bili ujedno i astrolozi, ukljuujui Talesa (roenog oko 640. pr. Kr.), koji je bio upoznat s egipatskim naukom. Tales, ne sluajno, opisuje Zemlju kao kuglu, poput mnogih grkih astronoma, i odreuje unev promjer prema njegovoj prividnoj putanji. Prema He-rodotu, Tales je predvidio da e potpuna pomrina Sunca 609. pr. Kr. navijestiti kraj rata izmeu Meana i Lica. Pomrina se dogodila dok je bitka izmeu tih dvaju naroda bila na vrhuncu, a kadje mrak pao na obje vojske, rat je prestao. Anaksimandar, Talesov uenik i prijatj, razradio je razliite instrumente, ukljuujui sunani sat za nebeske proraune; u svome Timeju aludira na astrologiju, a u poznim godinama poduava ga stariji kaldejski astrolog; Teofrast, koji je naslijedio Aristotela na elu Liceja, dri da astrologija ne samo da moe predvidjeti svjetske dogaaje ve i tijek ljudskog ivota.ako dalje. Moda je pokuaj odreivanja nastanka astrologije uzaludan poput pokuaja

eivanja povijesti vjere.Jedno je izvjesno: astroloko znanje obuhvatilo je pitagorejski koncept izjednaavanja i razmjera (zajedniki svim granama matematike); tajno znaenje brojeva kao i sje daje ovjek mikrokozmos ili minijaturna verzija svemira, povezan sa zvijezdamasustavom srodnosti. Takve ideje moda postoje od pamtivijeka i vjerojatno ih nijesmislio sam Pitagora, Grk iz 6. stoljea pr. Kr. koji je ivio u Krotoni, u junoj Iliji. Ali u svojem uenju dao im je mjesto i naziv. Osvajanjima Aleksandra Velikogirio se okultni nauk, jer su i Mezopotamija i Egipat potpali pod grku vladavinu.I doista, u helenistikom Egiptu razvila se zapadnjaka astrologija iz spoja babilonskih, egipatskih i grkih elemenata. Ondje se upostavila kao sustav s vlastitim uenjima i tradicijom te pitagorejskim uenjem koje je prihvatila, a grka matematika aronomija dala joj je znanstvenu dimenziju.Taj sustav ima znakove, vladare znakova, fiksne zvijezde, uenje o kometima i pomri

nama, dekanima (podjelama svakog znaka na treine), dodekatemorije (podjela svakogznaka na dvanaestine), etiri elementa, planetarni tjedan, pet glavnih dignitetaznaka, egzaltacije, triplicitete, terminuse i faciese, nebeske kue, planete u znakovima,19, I N ** BENSON BOBRICKkuama, u aspektima, i toke sudbine - na primjer, Toku sree, matematiki izraunaa ekiiptici koja se dobiva zbrajanjem nebeskih duina Mjeseca i ascendenta te oduzimanjem od tog zbroja duine Sunca. Procvat i razvoj umjetnosti pomae objasniti raskoplanetarnog i drugih zodijakih simbola koji pronalaze izraze u arhitekturi i sl


11/210

ikarstvu a pojavljuju se i na kovanicama toga doba. Egipatske zvjezdane karte krase hramove poput onoga u Esni ili Denderi, a reljef naen u Samosati prikazuje konjunkciju planeta u Lavu, stoje oznailo krunidbu Antiohija I Egipatskog. Najstariji astroloki prirunik takoer je bio grko-egipatski rad znan kao Nehepso-Petosirizraen u Alek-sandriji oko 150. g. pr. Kr. Doista, tijekom itavoga tog razdoblja nadjeluje bilo ivo proimanje (ili razmjena) ideja zapada i istoka - od Indije do Egipta - diljem grkog svijeta.Ujutro 12. srpnja 479. zabrinuti klijent potraio je u Smirni egipatskog astrologaimenom Palhus i u osam i pol sati upitao hoe li brod iz Alek-sandrije koji je dobrano zakasnio moda ipak sretno stii i, ako hoe, kada. Astrolog je napravio horosp za vrijeme kad je pitanje postavljeno (sukladno uvaenoj, danas manje poznatoj g

rani astrologije zvanom horama - od hora, sat) i iznio strunu procjenu sluaja: Kasu vladari dana i sata, poeo je, Saturn i Mars, oba u ascendentu, a Mjesec aplica (pribliava se) aspektu sa Satumom, ini se da je brod zapeo u snanoj oluji, ali spasio, budui da Jupiter motri Veneru i Mjesec [u aspektu su s Jupiterom]... Kako je ascendent u dvostrukom znaku... posada broda je preivjela i prela iz jednog broda na drugi. A s obzirom na to daje Venera, koja upravlja pticama, u opozicijiprema Strijelcu, sa sobom e donijeti neke ptice. A kako je Mjesec u Marsovoj kuii u satima Merkura [podjela znaka kojom upravlja taj planet], najvjerojatnije e donijeti sa sobom neke knjige i papire [papiruse], i neke bronane posude budui da je i Mjesec u korpionu... A s obzirom na to da Eskulap (zvijee Ophiu-chus, Zmijonoc) izlazi s Mjesecom, u teretu e se nai i lijekovi. Reeno je da se sve stoje Palpotanko opisao i dogodilo. tovie, pret-kazao je da e brod uploviti kad Mjesec udu Vodenjaka. Tako je i bilo. Naravno, neki su astrolozi bili bolji od drugih, a

netemeljito znanje kakvog arlatana moglo je uroditi katastrofalnim posljedicama.Na pri-20SUDBONOSNO NEBOmjer, 484. g. dva bizantska dvorska astrologa nagovorili su nekog Le-ontija, ambicioznog plemia, da sebe postavi za cara nasuprot enu, koji je u to vrijeme legitimno bio na elu drave. Oni su izabrali vrijeme za njegov prevrat (u skadu s jojuglednom granom astrologije znanom kao astrologija elekcija) u kojem su Sunce, Jupiter i Mars na uzlazu, Merkur ih slijedi, a Mjesec je u prijateljskom aspektu saSaturnom i Jupiterom (to jest u sekstilu ili trigonu). Netko bi pomislio, sukladno uenju o elektivnoj astrologiji, daje Leontije uspio. Nije bilo tako. Jer, prema onodobnom izvoru, nakon to je u odabrano vrijeme okrunjen, u isti mah je izgubio i kraljevstvo i sreu. Saznajemo da su dvojica astrologa propustila primijetiti d

aje Merkur, vladar dana i sljedeeg sata, bio u zlokobnom poloaju; bilo je to za ngove najvee udaljenosti od Sunca, to ukazuje na nasilnu smrt, a jedini aspekt bioje sa Saturnom, velikim tetnikom planetarnog sustava na nebu. I Venera je bila izirana pa nije mogla u toj prilici odailjati svoje blagotvorne zrake, jer ju je prrelo Sunce. Nisu uoili ni injenicu da se Mjesec, dispozitor Sunca, ascendenta Jupera, Marsa i prethodeeg mladog Mjeseca (prema odreenim pravilima ih u stvari zamjenjuje), nalazio u padu i bio u nepovoljnom poloaju. Uslijed toga, injenica da su ce, Jupiter, Mars bili na uzlazu nije bila dovoljna protutea zlokobnoj sili ostalog. tovie, injenica daje Mjesec bio u svom padu (nasuprot znaku u kojem je egzaltan) i pribliavao se konjunkciji sa Saturnom, bila je siguran znak da e Leontije i. kakljiv posao! U stvari, nakon prividnog trenutka uspjeha, Leontije i njegovisljedbenici poraeni su te su utekli, najprije u Antiohiju u Siriji a zatim u Papirius u Isauriji (dananjoj Turskoj), gdje su ih etiri godine opsjedali u nekoj tvr

i. Prije zavretka opsade zaklali su astrologe koji su im ulili toliko nade - iakoim je to teko moglo pomoi u tim neprilikama. Leontije je naposljetku bio uhvaen nasilno usmren, kao to je Merkur i pokazao. Godine 488. glava mu je odrubljena u Seleukiji na Kalikadnu i odnesena u Konstantinopol, gdje je podignuta na gradskezidine.Tradicionalna astrologija dijelila se na etiri osnovne grane: mundanu, natalnu, horarnu i astrologiju elekcije odnosno izbora prvog trenutka. Prva, mundana (u znaenju svjetovna) sagledavala je drutvo kao21BENSON BOBRICK


12/210

cjelinu i predviala vrijeme etve, epidemije, politiku i ratove. Natalna se odnosila na karakter i sudbinu pojedinca, dok se horama (ili intero-gativna) bavila nekim pitanjem tako to bi nainila horoskop za trenutak u kojem je pitanje postavljeno. Astrologija elekcije odreivala je najpovoljniji trenutak za neko djelovanje ilipoduhvat. Tri velike krunice temeljne za to umijee bile su i ostale ekliptika (prividna Suneva putanja oko Zemlje), nebeski ekvator i horizont. Nebeski je ekvatornaprosto Zemljin ekvator projiciran na nebeski svod. Slino tome, nebeski horizont je jednostavno krunica paralelna s vidljivim ili zamjetljivim horizontom, ije jesredite - sredite Zemlje. Taj se zamjetljivi horizont mijenja ovisno o mjestu promatranja. U horoskopu ga odreuje mjesto roenja ili mjesto nekog drugog dogaaja za oji se pravi horoskop. Horizont nije poput ekliptike i nebeskog ekvatora, ve je j

edinstven za svaki pojedinani horoskop. Toka u prostoru tik iznad i pod pravim kutem u odnosu na horizont je zenit (ili Medium Coeli) a tono ispod njega je Imum coeli. Ascendent je toka u kojoj ekliptika presijeca horizont na istoku (horoskopise crtaju tako daje istok na lijevoj strani); njemu nasuprot je descendent, gdjeekliptika presijeca horizont na zapadu.Prirodni poetak zodijaka (grka rije koja znai krug ivotinja) jest proljetna ra ili prvi stupanj Ovna, u kojemu se presijecaju ravnine ekliptike i ekvatora. Suprotna toka je prvi stupanj Vage. Te dvije toke oznaavaju poetak proljea i jesstodobno, dvije toke u kojima su ekliptika i ekvator najudaljeniji jedan od drugog oznaavaju poetak ljeta i poetak zime (solsticiji ili suncostaji), a irine na ka one lee nazivaju se obratnice (grki trope, toka obrata). To je kut ekliptike ekvatoru koji nam donosi promjene godinjih doba.Ali Zemlja nije savrena kugla. Oko ekvatora je blago ispupena pa gravitacija Mjese

ca i, u manjoj mjeri, Sunca, uzrokuje nagib Zemljine osi i opisuje u prostoru stoac. Zbog takozvane precesije toka ravno-dnevice se polagano vraa kroz zodijak za ko jedan luni stupanj svake sedamdeset dvije godine. S tog razloga se znakovi i zvijea ne podudaraju. Precesija ipak nema utjecaja na znakove, koji se temelje na godinjim dobima. Znakovi se nikada ne mijenjaju, iako se jednom u dvadeset est tisugodina znakovi i zvijea priblino podudare.Kako je gore, tako je i dolje. To je sveta srideje astrologije. Gore, kao to jeeo neki astronom, velianstvena povorka tihih, nedos-22SUDBONOSNO NEBOtinih zvijezda, tako pravilna i nepokolebljiva: dolje, kao nepogreivi odgovor, slijed proljea, ljeta, jeseni i zime, sjetve i etve, hladnoe i vruine, kie i sue.eski nalozi o kojima govori Knjiga o Jobu i pokazatelji vladavine (zvijezda) nad

mljom. Bog je Jobu otro uputio pitanja koja su ga trebala podsjetiti na to da jeporedak stvaranja takav i izvan Jobove moi utjecaja. Moeli, pita On, ti stvoraroth [dvanaest znakova zodijaka], u njihovim dobima? Zauzdati ili osloboditi utjecaj zvijezda na zimu ili proljee? Upravo je tako astrologija povezivala karakteri slijed ivotnih zbivanja s prirodom, kojom upravlja nebo, a iji je poredak i kretanje odredio sam Bog. idovi su poznavali i tovali zodijak davno prije nego stojebila zapisana Tora ili Petoknjije, prvih Pet knjiga Mojsijevih. U poetku kranske, Ptolemej gaje drao za neupitni autoritet nepoznata podrijetla i neistraive stare. Koliko god ga paljivo istraivali, podrijetlo zodijaka (poput stvarne starosti podrijetla ovjeka) ostaje toliko tajnovito da jami nae uenje te, na emu neki uju, potvruje uvjerenje kako je sam zodijak objavljen. Imena znakova i zvijea u su sluaju pretpovijesna, nema zapisa o njihovu nastanku, premda se popularno preostavlja da su znakovi proizvoljno imenovani prema nekom zamiljenom liku na nebu.

Na povrini se to ne ini vjerojatnim, budui da tek nekoliko zvijea - ili skupinezda unutar njih - odgovara svojem imenu. Teko bismo, na primjer, pronali lik ovnau zvijeu Ovna ili koze u zvijeu Jarca. Unato tomu, tipian pisac na tu temu izbinu slutnju o nastanku naziva:Sumerski se sveenik jedne noi obratio dvojici seljaka: Pravim kalendar, ree im. enovati skupine zvijezda kroz koje prolaze bogovi u svako godinje doba tako da moemo dobiti odnosne toke. Trebaju mi nazivi za te toke. Naini stanku i podigne crvpero. Ponimo s ljetom. Nazovi ga korpionom, ree Sin-Samuh. Jedan me ubo u stodine u to doba. To je bilo kasnije, ree Za-kir. Ugrizao te ujesen. Sin-Samuh li. Moe biti da je to bilo kasnije. Tada emo uzeti to ime za kasnije, ree sve


13/210

ite o lavu? upita Zakir. Neki dan je jedan povei gonio Benovu enu, ali mislim daraio vodu. Potok je presuio. Lav, ha? Sveenik se na trenutak zamisli. Nije lou se u mirno, zvjezdano nono nebo. Vidim apu. Ja vidim tijelo, ondje preko. Nriva.23BENSON BOBRICKSin-Samuh mahne rukom. Vidikako je valovita. Mislim da si u pravu, Same, ree Utisrie pero u mokru glinu. Neka bude lav.To je razlog, zakljuuje pisac, to si ti Lav a ja korpion. Nita drugo.Vjerojatnije je daje istina obrnuta: zvijea su dala nazive koji simboliziraju ideje. Upravo kao stoje Anubis, zvijezda Psa u Egiptu, nazvan tako jer njegova godinj

a pojava upozorava na izlijevanje Nila, tako su i Vagu, koja oznaava jesenju ravnodnevicu, kada dan i no jednako traju, svi drevni narodi postojano prikazivali slikom vage ili te-zulje. Ako bi se uvjerljiva slika potom uspjela pronai selektivnim povezivanjem zvijezda, to bi naposljetku pomagalo prisjeanju na znaenje to gajona izraavala.Jedna tradicionalna rima tvori draestan splet znakova:Ovan, Bik, nebni Blizanci,Rak i Lav su stari znanci,Djevica, Vaga na svodu sjaje,korpion, Strijelac, Jarac,Krag vode nosi starac,U Ribe blijete peraje.Sedam planeta vlada tima dvanaestorim znakovima prema starostav-nom poretku i sl

ijedu: Mars vlada Ovnom, Venera Bikom, Merkur Blizancima, Mjesec Rakom, Sunce Lavom, Merkur Djevicom, Venera Vagom, Mars korpionom, Jupiter Strijelcem, Saturn Jarcem i Vodenjakom, Jupiter Ribama. Ovisno o kutnom poloaju postoji pet naina da budu u aspektu, ili da gledaju jedan drugoga i mijeaju svoje zrake: konjunkcija, sekstil, kvadrat, trigon i opozicija - 0, 60, 90, 120 i 180 stupnjeva. Openito, trigon i sekstil se smatraju laganim aspektima jer povezuju znakove istog elementa ili topline, dok su kvadrat i opozicija teki jer spajaju nezdruive ili suprotne zne.Dok su znakovi dijelili nebo sukladno proljetnoj ravnodnevici, povezani s kretanjem Zemlje oko Sunca (ili, svejedno, Sunca oko Zemlje), dvanaest kua horoskopa tvorile su podjelu neba u odnosu na mjesto roenja, povezanu s obrtanjem Zemlje okovlastite osi i oko Sunca. U tumaenju horoskopa kue obuhvaaju svaki aspekt ljudskovota. U

24SUDBONOSNO NEBOnajjednostavnijem opisu, one upravljaju (1) osobom; (2) pokretninama i financijama; (3) komunikacijom, braom i sestrama, kraim putovanjima; (4) kuom i nekretninam, kao stoje zemlja; (5) uitkom i djecom; (6) boleu i slugama; (7) otvorenim nepriteljima, partnerstvom i brakom; (8) smru; (9) uenjem, religijom i dugim putovanjima; (10) karijerom i drutvenim statusom; (11) prijateljima, nadama i eljama; (12) tajnim neprijateljima, zatvorima, bolnicama i samounitenjem. U svakoj natalnoj karti, narav djelovanja i iskustava to ih prikazuju tih dvanaest kua naznaena je stanem planeta koji ih zauzimaju. Snaga ili slabost planeta ovisi o njegovom poloajuu znaku, smjetaju, aspektu i kretanju. Planet bez osnovnog digniteta je bez kormila, bez moi, ili lutalica. Znakovi su se dijelili prema kvalitetu (kardinalni, fini, promjenjivi) kao i prema elementu; sjeverni i juni Mjeseev vor - dvije toke u

jima se presijecaju Mjeseeva putanja i ekliptika (znane i kao Zmajeva glava i Zmajev rep) - vani su za svaki horoskop.U najkraem moguem saetku, bila je to elementarna gramatika astrologije kakva se pkticirala u drevno doba. Ta je astrologija naglaavala dignitet ili snagu planetau znakovima, uzajamno prihvaanje i, u predvianjima, aspekte koji ukazuju na mogunt dogaaja - to je uvelike razlikuje od astrologije Suneva znaka u moderno doba. Io tako je (jednom zauvijek) potvrdila da je vidljivo nebo dokaz strukture Prirode, da se kvalitet vremena razlikuje ne samo iz trenutka u trenutak ve i od mjestudo mjesta, da sve dobiva nebeski otisak trenutka svog roenja i da se iz tog uzorka ili obrasca moe tumaiti sudbina. Doista, iako se izrauni i izjave Palhusa i dr


14/210

ih upuenika mogu initi nejasnima, njihovi su postupci bili pravovjerni i uvrijeennjihovim prosudbama, ukoliko su bili struni, upravljali su nauci i tradicije (moda nabujali kroz iskustvo) koje su usvojili.25Tree poglavlje26Astrologija se proirila itavim grko-rimskim svijetom, dopirui do svih rasa, narotipova i slojeva ljudi: vladara, uenjaka, siromanih i bogatih; prodrla je u medicinu, botaniku, kemiju (preko alkemije) i mineralogiju; zauzela je sredinje mjestou religijama misterija, osobito Mitrinim misterijima, i uvjerila sve osim epikurejaca i skeptika.

Dio njene prevlasti moemo pratiti do helenizirajueg utjecaja koji je uslijedio nakon Drugoga punskog rata (201. pr. Kr.), iako je ve stoljee prije poela proimati

a tijela, u vrijeme kad su se rimske legije prvi put susrele s razliitim istonjakkultovima. Na poetku je privlaila prvenstveno nie slojeve drutvene ljestvice, nen je utjecaj jaao, sve dok se, krajem 1. stoljea pr. Kr., nije potpuno uvrstio. Uini astrolozi i drugi samozvani poznavatelji umijea preplavili su Rim, sve dok Pretorijanskim proglasom 139. g. pr. Kr. nisu bili prognani, to je bio tek prvi medutakvim proglasima u iduih 150 godina. Neki su svoje gatalake tezge postavili u sjeni Cirkusa Maksimusa, goleme drevne sportske arene u Rimu, u dolini izmeu breuljaka Palatina i Aventina. Drugi su ugovarali sastanke na novim mjestima, poput Izidina hrama ili u zabitim uliicama sirotinjske etvrti Subure i drugih dijelova rimskog predgraa. U to doba astrologija je poela dopirati do sjedita moi. Jedan rimsonzul, zaveden astrolokim predvianjem, ubijen je 86. g. pr. Kr. u pukoj pobuni. N

njegovu truplu pronaen je dijagram koji gaje namamio u smrt.27BENSON BOBRICKZa to vrijeme astrologija je stjecala stalni ugled zahvaljujui popularnosti stoikemisli i fatalizma, kako astrolokog, tako i drugih uenja, kojima je, ini se, gleda kroz prste. Poduavala se na nekim istaknutim kolama (poput kole na otoku Rodosu oju je osnovao Posidoni-je). Prigrlili su je racionalisti, uvjereni da prirodomvladaju nepromjenjivi zakoni, a oplemenila ju je obrazovana elita. Mnogi politikivode Rimske republike s povjerenjem su se oslanjali na njena uenja, a kroz itavocarsko razdoblje, sve do vladavine Domicijana, smatralo se da su astrolozi moniciu sjeni prijestolja. Politika i drutvena previranja, obiljeena iznenadnim, neoenim obratima sree, uvijek su joj ila na ruku, poput svakog pretkazanog ishoda - tse najbolje vidi po sudbini Julija Cezara na Martovske Ide 44. g. pr. Kr.

Iznimno omiljen lik u danima slabljenja Republike, Cezar se istaknuo uzornom karijerom koja mu je osigurala okrutnu smrt. Kao lan demokratske stranke, razotkrioje korupciju i potaknuo reforme. Kao lan Prvoga trijumvirata (s Pompejem i Krasom) osvojio je nizom briljantnih vojnih pohoda itavu Galiju. Kad se Pompej, podran od Senata, okrenuo protiv njega, Cezar je, usprkos republikom zakonu, odbio raspustiti svoje legije, preao je Rubikon i time zapoeo graanski rat. Nakon dvije godintekih borbi koje su sezale od Egipta do panjolske, trijumfirao je i prihvatio je vanjske znakove autokratske moi. Prezrevi Senat, dao je iskovati novie s vlastitimkom te dopustio da se njegovi kipovi rese poput onih bogova, u javnosti je odijevao carsku grimiznu odjeu. U veljai 44. g. pr. Kr. proglaenje dictatorperpetu-usoili doivotnim diktatorom. Mjesec dana kasnije, na sjednici Senata, doekao gaje pretkazani kraj.Brinuli su ga strani snovi njegove ene Kalpurnije, a bio je i pokoleban upozorenji

ma astrologa Vestricija Spurine (proroka u Shakespe-areovoj drami) - iako Spurina nije uvijek bio u pravu. Primjerice, 46. pr. Kr. upozorio je Cezara da ne odlazi u Afriku prije zimskog suncos-taja, no u tom pohodu nita nije polo naopako. Paipak, kao to kae povjesniar Dion Kasije, Cezar nije mario za proroanstva zbog svfatalistikog svjetonazora: Unato primljenim upozorenjima, osjeao je daje, ako musueno umrijeti u odreenom trenutku, besmisleno pokuati izbjei smrt. Nekoliko miakon to je zauzeo svoje mjesto u dvorani Senata, na martovske ide, oborio ga je kovitlac bodea.28SUDBONOSNO NEBO


15/210

Veliki govornik i dravnik Marko Tulije Ciceron nije bio sudionik zavjere, no nakon nje je, zajedno s Markom Antonijem, postao jedan od vodeih ljudi Rima - Ciceronje postao glasnogovornik Senata, a Anto-nije konzul i izvritelj Cezarove oporuke. Njih su se dvojica ubrzo razili, i Ciceron je nizom dramatinih govora ili filipika napao Antonija pred Senatom. Za to vrijeme Antonije se udruio s Markom Lepidomi Oktavijanom (buduim Augustom) u novom Trijumviratu te proglasio Cicerona neprijateljem drave.Ciceron je zapoeo karijeru kao skroman ali briljantan odvjetnik s nenadmanim govornikim vjetinama, napredovao je korak po korak na ljestvici drutvenog ivota, od kora do edila pa do pretora i konzula, najvie dravne slube. Kao konzul, 63. godine azotkrio je zavjeru Katiline (biveg pretora i guvernera Afrike) kojoj je cilj bio

nasilno preuzimanje vlasti, no u graanskom je ratu izmeu Pompej a i Cezara izabrao gubitniku stranu. Cezar mu je kasnije oprostio, no takva milosra u Antonijevu srcu nije bilo. Kako se obru stezao, ispunilo se jojedno proroanstvo.Ciceronov horoskop naznaio je da e on jednog dana biti ubijen i Ciceron je samo zbog toga, stoje posve razumljivo, mrzio astrologiju. Pitao se kako blizanci moguimati razliitu sudbinu premda su roeni pod istim zvijezdama, i zato svi roeni potim zvijezdama nemaju istu sudbinu. Zar svi poginuli u bitci kod Kane, pitao se mislei na rimski poraz od Hanibala 216. godine pr. Kr., bijahu roeni pod istom zvijdom? No, ini se daje duboko u sebi ipak popustio. Meu svoje bliske prijatelje ubrao je dvojicu vodeih astrologa - Publija Ni-gidija Figula i Lucija Tarucija iz Firma; hvalio je Jupitera kao zvijezdu koja donosi bogatstvo i zdravlje; bojao se Marsa kao planeta koji donosi ljudima zlo; prihvatio je astroloku zamisao daje svijzapoeo sa svim planetima u Ovnu; vjerovao je da su babilonski astroloki zapisi u

meljeni na empirijskom promatranju koje see 470.000 godina unatrag; cijenio je Vestricija Spurinu koji je upozorio Cezara na martovske ide. Suoen s Antonijevim estokim gnjevom, bjeao je zacijelo posve shrvan prema obali, spaavajui goli ivot. Noga nije moglo spasiti. Nekoliko dana kasnije uhvaen je kose duge i raupane, licestravljena te mu je 7. prosinca 43. g. pr. Kr. odrubljena glava. Kao stravian primjer drugima, njegove odsjeene ruke izloene su na forumskoj govornici; u konanom rnavljenju njegova mrtvog tijela29BENSON BOBRICKena Marka Antonija izvukla mu je jezik i probola ga svojom ukosnicom, osvetivi seza rjeitost kojom je blatio ime njenog mua.Antonijev vlastiti uspon bio je kratka vijeka. Ponavljajui sukob Pompeja i Cezara, Antonije i Oktavijan ubrzo su se razili. Jojednom je izbio graanski rat i nako

desetljea borbi Oktavijan je do nogu potukao Antonijeve sljedbenike u pomorskoj bitci kod Akcija te istupio kao gospodar rimskog svijeta.Ubrzo po krunidbi Oktavijana, sada Augusta, 31. godine pojavio se komet blistajuisedam uzastopnih dana za vrijeme svetkovine pukih igara. Igre su odrane u spomenna Cezarov ivot a novije car vjeto iskoristio pojavljivanje kometa nazvavi ga Juvom zvijezdom; potaknuo je ideju da se Cezar nakon smrti pretvorio u zvijezdu. Takva metamorfoza imala je upadljivo obiljeje grke religije i mitologije, u kojoj sulikovi poput Herakla, Perzeja, Andromede te Kastora i Poluk-sa poprimili oblikzvijea. No Cezar je bio prvi toliko uzvieni Rimljanin, ime je uveden obiaj koji jedei vladari spremno prihvatili. Bilo kako bilo, kad se radilo o divinaciji August je zacijelo u nju vjerovao. Njegov je horoskop sastavljen pri roenju (iz peraslavnog astrologa i rimskog senatora Nigidija Figula, koji je prorekao njegov uspon k moi). Godinama kasnije, dok je studirao na Apoloniji, posjetio je, zajedno

s odanim prijateljem Markom Agripom, stanovitog Teogena, glasovitog mjesnog astrologa. Agripa je prvi okuao sreu i kad mu je predviena velika i gotovo nevjerojakarijera (to je bilo posve tono, jer je kasnije postao careva desna ruka) August , pomalo plaho, odluio doznati vlastitu sudbinu. Zapravo se bojao da bi mogla biti skromna. No, zavrivi svoje izraune, Teogen je, navodno, uzdahnuo i bacio mu se ed noge.Stoje Teogen vidio? Roen u zoru 22. rujna 63. g. pr. Kr., August je imao doista kraljevski i velianstven horoskop. Njegovo Sunce bilo je u konjunkciji s ascendentom u Vagi; Mjesec u Jarcu u petoj kui bio je u rastuoj fazi i kretao se prema Jupiteru, egzaltiranom u desetoj kui. Suvremeni astrolog, vidjevi Marsa i Saturna u os


16/210

moj kui, olako bi natuknuo neto o nasilnoj smrti, to bi bilo pogreno u ovom sluo ovdje je bilo vano neto drugo. Jedan klasini tekst navodi: Kad Jupiter u vlastkui ili egzaltaciji ili u znaku u kojem uiva, dolazi u aspekt s rastuim Mjesecom li kad se Mjesec kree prema Jupiteru, dobivamo nepobjedive vojskovoe koji vladaju tavim svijetom.30SUDBONOSNO NEBOProsudba je stoga glasila: U rukama e imati mo nad ivotom i smru. Podjarmit e proglasiti zakone. Pred njim e se klanjati gradovi i kraljevstva, a njima e vladati ezlo jednog ovjeka.Od tog doba August je postao otvoreni i odani poklonik astrologije s nepokoleblj

ivom vjerom u svoju sudbinu. Izuzetno samopouzdanje obiljeilo je sve njegove carske pothvate, od kojih su mnogi bili okrunjeni uspjehom. U ranim danima svoje vla

davine podigao je egipatski obelisk u sklopu sunanog sata na Campusu Martiusu, iliti Marsovu polju, pos-vetivi ga zvijezdama pod kojima je roen. S vremena na vrijeme uvodio je zabrane astrologije i drugih divinacijskih praksi, bojei se da bi lakoumna proroanstva mogla izazvati drutvene nemire, a kad se 27. g. pr. Kr. pronioglas da bi ga mogao snai nenadani kraj, obznanio je javnosti svoj horoskop i pustio u optjecaj srebrne novie sa znakom Jarca.Roenje carstva pod Augustom uvelo je eru gotovo sveopeg prihvaanja astrologije mrimskom elitom. Dokazi e nam teko promaknuti, u miru ili ratu. Neke rimske legijezele su Bika kao svoj amblem; svako od dvanaest spremita bojnih kola na carskom trkalitu predstavljalo je znak zodijaka, a sedam traka za utrku bilo je posveeno sedmorima znanim planetima (ukljuujui Sunce i Mjesec). Astroloki pojmovi proimali

adanju knjievnost. Najvea antika rasprava o arhitekturi, koju je napisao Vitruvigraditelj u Augustovoj slubi, ukljuuje iskaz potpune vjere u astrologiju, a osobito u kaldejsku tradiciju astronomskih izrauna... vrlo vjetih i istananih pomou mogu objasniti prolost i budunost. Horacije, Perzije, Proper-cije, Ovidije, Juvi drugi pjesnici redom su pjevali o planetima koji imaju neobian utjecaj, bilo dobar ili lo. Plinije Stariji u svojoj Natura-Hs Historia prihvaa vladavinu planetarnih bogova; Vergilije u svojim Georgikama istrauje astroloka pravila za predvianvremena i sadnju prema Suncu i Mjesecu. Temeljem analize horoskopa Horacije jetono predvidio vlastitu smrt, kao i smrt svoga velikog pokrovitelja Mecene. Propercije se zadubio u horoskop svoje nevjerne ljubavnice ve-nui od ljubavne enje svoodbaenog srca; Ovidije nije mogao obuzdati sreu otkrivi da su nebesa osudila njeva neprijatelja na bijedu. Roen si za nesreu, pisao mu je s uitkom. Nijedna zvije bila povoljna i blaga pri tvom roenju. Venera nije blistala, ni Jupiter [u po

voljnom aspektu]. Nisu ni Sunce ni Mjesec. Mars je smjeten tako da ti stalno donosi jade; Saturn ocrnjuje tvoj horoskop.31BENSON BOBRICKKao satiriar, Juvenal je podrugljivo gledao na zvijezde:Ako eli, srea e retora pretvoritU konzula; a zatim istog ovjeka moeUnizit na prijanji poloaj njegov.to bijahu Ventidije ili Tulije [Ciceron]?Samo sudba i zvijezde to e znati,Blaen li ebit il propadati.Istovremeno se zabavljao podbadajui ene visoka roda koje su stalno traile savjet horoskopu - bojei se ak i namazati rane ako ne bi najprije provjerile jesu li aspe

kti povoljni - kao i stare bludnice u razdrljenim haljinama koje su redovito urilpo savjet nekog arlatana na dokovima i na tezgama.Pristojniji Vergilije preklinjao je Muze da mu pomognu shvatiti dublje dosege toga umijea:Dajte da hodim kano lutalice zvijezde, da spoznam Dubine neba iznad mene i zemlje poda mnom Poduite me Mjeseevim raznim djelima, I kad e uslijediti pomrine SuncZvijezde lutalice su, naravno, planeti, koji krue nebom; Mjeseeva djela zadaciadni svakoj Mjeseevoj postaji, koja se mjeri jednakim odsjecima na eklipsi i kojihje bilo 28. Za sve postoji pravo doba, i trenutak za svaku nakanu pod nebom. Kojeje to pravo doba, koji su pravi trenuci? Ovdje se, kao to se esto dogaa, udruuj


17/210

eto pismo i klasina astrologija. Jer, imenuje ih idovski prorok iz Knjige propovjednikove, i to upravo 28 razdoblja - po jedno za svaku mjeseevu postaju.August je umro mirno, 14. godine u Noli. Njegov nasljednik Tiberije bavio se astrologijom, a mnogi carevi koji su uslijedili, poput Kaligule, Klaudija, Nerona,Galbe, Otona, Vitelija, Vespazijana i njegovih sinova Tita i Domicijana i sami su bili uvjereni sljedbenici. Vespazijan je moda iz opreza popustio u svome vjerovanju u zvijezde, no i oni po-32SUDBONOSNO NEBOput Vitelija, koji je nesmiljenom estinom progonio astrologe, inili su to u strahuod njihovih proroanskih moi. Iz vladavine u vladavinu, ivoti mnogih rimskih odli

a ovisili su o rijeima nekog carskog adepta koji ih je mogao oznaiti kao prijetnjuprijestolju.Za vrijeme Tiberija, slubu dvorskog astrologa obavljao je Trasil, aleksandrijskiGrk, uenjak koji je stekao ime u znanstvenim krugovima na otoku Rodosu. Svoj je ugled s pravom zasluio, jer upravo njemu moemo zahvaliti na konanom izdanju svih dla Platona, najveeg filozofa antikog doba. Tiberije je sreo Trasila u vrijeme izuzetno bolnog otuenja od Augusta, kad je potajno otiao na Rodos u samona-metnuto progonstvo, za koje se inilo da mu je oduzelo sve izglede da sjedne na prijestolje.Ukratko, do tog otuenja je dolo zbog prisilnog braka bez ljubavi to gaje August netnuo Tiberiju sJulijom, svojom muiavom keri, ija je dva sina iz prethodnog brakgust usvojio. Ponosnom Tiberiju, bivem konzulu i namjesniku Transalpske Galije, zapovjedniku na Rajni, inilo se da mu je namijenjena jedino uloga slubenog skrbnikapravih nasljednika.

Tiberije i Trasil vrsto su se povezali, no moglo je biti i drugaije. Ako je pria njihovu prvom susretu istinita, taj savez teko daje mogao biti opasnije zamiljen.Tiberije je, ini se, upravo poduzeo ozbiljnu potragu za astrologom koji bi mu pomagao u karijeri. U svojoj vili na vrhu breuljka, s pogledom na more, razgovarao je s kandidatima na maloj verandi uza sam rub litice. Njegova pitanja su bila teka, i pria se daje bacao u more one za koje je sumnjao da samo laskaju njegovim izgledima. Naposljetku je doao red da Trasil dokae svoje vjetine. Bez oklijevanja jeredvidio da e Tiberije jednog dana vladati Carstvom unato suparnicima koji mu bijahu na putu. Tiberije ga upita to moe predvidjeti u vezi s vlastitom sudbinom kojamu upravo visi nad glavom. Trasil zatrai otpust kako bi prouio svoj horoskop, a zatim pro-blijedivi najavi: ini se da moj ivot upravo visi o niti. Tako je Tiberidio da ima tonog (iako prepredenog) proricatelja, i zadrao ga u slubi. S vremenomu Tiberijevi suparnici otpali, a August gaje proglasio svojim nasljednikom.

Tiberije je uvrstio carsku mo koju je uspostavio August, no dao joj je jai autokrski peat. Strog i tajnovit vladar, omalovaio je Senat i ojaao dvorsku strau. Pa , ivio je u stalnom strahu za svoj ivot. esto bi se naslijepo obruio na one koje smatrao prijetnjom svojoj33BENSON BOBRICKvlasti. Trasil se dobrostivo zauzeo u korist nekih od njih, no Tiberija, koji jei sam prouavao horoskope moguih suparnika, bilo je teko smiriti. Jedan od moguiparnika bio je Servije Sulpicije Galba, istaknuti politiki i vojni zapovjednik, koji je sluio kao pretor, guverner Akvitanije i zapovjednik u Galiji. Tiberije gaje elio proglasiti konzulom, ali ne prije nego to paljivo proui njegovu natalnu k. Navodno je pokazivala visok poloaj, ak blizinu prijestolja, stoje davno prije opazio August, dok je Galba bio jodijete. Prema Svetoniju, kad se Galba s ostalom

patricijskom mladei prema obiaju doao pokloniti Augustu, ovaj gaje utipnuo za obi rekao: I ti ese jednog dana, sinko, osladiti ovom mojom moi. Meutim, Trasilavno istaknuo da se to nee dogoditi sve dok Galba ne ostari. Sukladno tome, Tiberije gaje unaprijedio.Druga osoba koja je brinula Tiberija bio je njegov neak Kaj Cezar, poznat u povijesti po svome djejem nadimku Kaligula ili ti izmice. Tiberije je u njemu vidio utljuno udovite i pri odreivanju nasljednika upitao Trasila treba li ga iskljuiti asljedne linije. Nainivi vjerojatno najveu pogreku u svojoj karijeri, Trasil ga uri da Kaligula ima izgleda da osvoji prijestolje koliko i da vozi bojna kola preko zaljeva Bai-ae. Kad je Tiberije 37. godine (godinu dana nakon Trasila) umro, Ka


18/210

ligula je preuzeo vlast te svojom nastranou i ludilom nadmaio najgore strahove svu. Smjetaje potratio ogroman proraun, opljakao privatne posjede kako bi odrao svaskoni dvor, pokazao se okrutnim sadistom, narugao se civilnoj vlasti, kao to se navodi, proglasivi svoga konja konzulom, te se uputao u incestuozne veze. Njegov jedini vojni pothvat vrijedan spomena bio je pljakanje Galije. Uza sve to, zahtijevao je da ga se tuje kao boga. Istovremeno, kako bi ponitio Trasilovo predvianje, pemostio je zaljev Baiae pontonskim mostom i provezao se svojim bojnim kolima. Toliko se oduevio tim pothvatom daje sebe u vatrenom govoru okupljenom mnotvu usporedio s Darijem, koji je premostio Dunav, i s Kserksom koji je preao Helespont.Kaligulina estogodinja vladavina zavrila je njegovim umorstvom 24. sijenja 41. ge, a na prijestolje je doao njegov ujak Klaudije. Roen kao Tiberije Klaudije Druz

u Lugdunumu (dananji Lyon) 1. kolovoza 10. g. pr. Kr., njegovi su poeci bili ujedno blagoslovljeni i prokleti. Sjedne strane, njegov je otac bio rimski guverner G

alije, Augustov posinak, a njegova majka ki Marka Antonija. S takvim porijeklom au-34SUDBONOSNO NEBOtomatski je stekao bogatstvo i mo. Ipak, bio je boleljivo dijete, ije su se brojnbolesti pripisivale vodenoj glavi, epilepsiji ili pak obliku djeje paralize uzrokovanom preranim roenjem. Njegova majka se tuila da ga priroda nije dovrila a njmucanje, nervozni drhtaji, tikovi i ostale slabosti uvjerile su obitelj daje mentalno zaostao, i u odrasloj dobi nesposoban za dostojanstveno ponaanje kakvo se ouje od vladara kue. Svetonije kae daje epao, nervozno zabacivao glavu s jedne na gu stranu, neobuzdano se smijao kad je bio radostan, a strano slinio kad je bio l

t. Bojei se da e Klaudije ispasti smijean pri obavljanju drutvenih obaveza, Augue pobrinuo da uvijek ima pratnju; u jednom gaje trenutku podvrgnuo nadzoru goniamazgi u nadi da e mu pomoi otra disciplina.Klaudije se nije promijenio, ali su se postupno pokazivale njegove sposobnosti.Pokazao je intelektualnu znatielju marljivim uenjem povijesti, uz podrku povjesniLivija, i bio posljednja znana osoba koja je govorila etruanski. S vremenom je iskazao spretnost u dravnim poslovima. Nauio je u javnosti govoriti bez mucanja (premda je ostao nerazgovijetan) a 41. godine neoekivano je preuzeo prijestolje. Dokao se vrijednim tog poloaja i uloge koju mu je sudbina namijenila. Premda ga ponekad prikazuju kao drhturavu budalu ija je nespretna uprava pridonijela propadanjucarstva, Dion Kasije nam prikazuje Klaudija kao marljiva vladara, sa smislom zaope dobro. Plini-je ga u Naturalis Historia hvali kao velikoga graditelja i pokrovitelja umjetnosti. Mnogi manje poznati rimski povjesniari priznaju da su njegov

karakter i prosudbe nadmaili njegove nedostatke.Kao car, proirio je granice rimske vlasti na sjevernu Afriku, Britaniju je proglasio provincijom carstva, a ini se daje njegov unutarnja politika pogodovala blagostanju ljudi povjerenih mu na skrb. Njegovi javni radovi obuhvaali su novi vodovod za glavni grad i novu luku u Portusu, u blizini Ostije. Premda je prognao idoveiz Rima u tekom asu svoje vladavine, drugdje je priznao idovima prava i povlastPrividan nesklad izmeu poetka koji nije obeavao i vladarskih postignua temelji spredaji koju je nesmotreno otpoeo Svetonije i u novije doba nastavio Robert Graves u dvama povijesnim romanima, a prema kojoj je Klaudije namjerno uveliao vlastite slabosti kako bi djelovao beznaajno onima koji su bezobzirno teili moi. Njeg35BENSON BOBR1CKzdravlje, zajedljivo nas podsjea Svetonije, bilo je loe sve dok se nije popeo na

jestolje, a tada je iznenada postalo odlino.Ipak, sva njegova lukavost nije ga mogla spasiti, jer ga je u listopadu 54. godine otrovala njegova druga ena Agripina, kako bi vlast preuzeo njezin sin Neron.Ako je Klaudije imao dvorskog astrologa, onda je to bio Balbil, Tra-silov sin. Balbil je bio svestran ovjek, a za vrijeme Klaudija sluio je i kao voda graditeljskih trupa u Britaniji. Kasnije je preuzeo najviu slubu kao prefekt u upravi Egipta,gdje je bio nadlean za sve carske graevine i javne radove. Ali um mu je bio izopan, te se uz Nerona u potpunosti rascvjetao. Njih dvojica bili su odlian par. Neron je roen 15. prosinca 37. godine; imao je neaspektirani Merkur u Strijelcu (to znai um bez sidra ili smjera u znaku irenja, koji je u opoziciji znaku kojim vlada.)


19/210

, Mars u konjunkciji sa Suncem u ascendentu, u kvadratu s uzdignutim Saturnom uDjevici u desetoj kui. Mjesec mu je takoer bio u Lavu (egzibicionist i egocentrik), u kvadratu s Jupiterom u korpionu - i sve to ga je obiljeilo kao osobu priroenoproizvoljno nasilnu, spremnu uiniti sve da se domogne moi. Doista, Balbil je povjerio Neronovoj majci Agripini da e je sin jednog dana ubiti. No ona je, zaluena ambicijom, izjavila: O, neka me i ubije, samo neka postane vladar!U nadi da se njegova narav moe pripitomiti, Neron je dobio skrbnika, slavnog stoika Seneku, koji je pokuao izvui najvie iz svoga jadnog uenika, premda se ini daboko u sebi znao da su svi napori uzaludni. U pismu prijateljici koja je nedavnoprije toga izgubila sina, Seneka otkriva uvjerenje da se sudbina ne moe promijeniti:

Zamisli da sam te u trenutku roenja doao savjetovati: Upravo e

se prikljuiti ogzajednici... koja obuhvaa svemir, u kojoj vladaju nepromjenjivi i vjeni zakoni, k

oju odravaju nebeska tijela u svome neumornom kruenju. Tamo evidjeti blistanje rojnih zvijezda, vidjet ejednu zvijezdu koja sve ostale preplavljuje svjetlom - Sunce... Vidjet eMjesec na nonom nebu... kao blijedi odraz Suneve svjetlosti... et epet planeta na njihovim razliitim putanjama... O njihovu najmanjem pokretu ovse sudbine naroda, najvei i najmanji dogaaj oblikovan je kretanjem sklone ili nesklone zvijezde.36SUDBONOSNO NEBOZa Seneku su zvijezde i planeti, kometi, oblik ptijeg leta, ak i iznutrice rtvovaivotinje bili znakovi, a ne uzroci predstojeih dogaaja. to god se dogodi, jedapisao, znak je da e se neto dogoditi. Na primjer, komet nije znak oluje, kao

o pucketanje ulja u svjetiljci oznaava kiu, ili kao to neveru nagovjeuje igra mliski na alu. On je znak kao to je ravnodnevica znak da se godina okrenula s toplog na hladno, ili stvari koje predviaju Kaldejci, tuga ili radost koju osobi priroenju dodjeljuju zvijezde. Jer kako stvari ukazuju na budue dogaaje ako nisu p[od Boga]? Uloga sudbina odvija se prema tom principu, aljui unaprijed i posvudaupozorenja to e se dogoditi. Jer, to neto jest, u prirodnom smislu, ili kako pou materijalnom smislu, nije jednako tome to ono znai. Plinije je slino tome smato da meteori i kometi navjeuju nesreu -nesrea se nije dogodila zato to se meteio, ve se meteor pojavio zato to se spremala nesrea, objasnio je.Kad je Neron preuzeo vlast u dobi od sedamnaest godina, jouvijek gaje vodio Seneka. I dokle god je to vodstvo trajalo, Neron je dobro pokazivao stanovitu prosvijetljenu samosvijest. Prvih pet godina njegove vladavine bilo je zapravo uspjeno,oznaeno nizom propisa koji su smanjili porezna optereenja i donijeli novi i zamje

tni stupanj pravednosti carske vladavine u provincijama. No proradila je narav,i kad je napunio 23 godine otrovao je mogueg suparnika, a njegovu majku dao nasmrt pretui. Uslijedile su druge strahote, sve dok neodluni Seneka u svojoj ulozi regenta nije postao zatoenikom nastranog mladia, iju narav nije uspio ukrotiti. Iduekoliko godina Neron se rijeio razliitih pripadnika Augustove kraljevske loze, ubio je mnoge druge koji su imali nesreu da mu se ne svide, a nou bi se raspojasao sporednim ulicama Rima sa svojim razbojnikim drutvom, silujui djevojke koje bi mu apele za oko i reui grlo svakom nevoljniku koji bi mu se zamjerio. U drugim prilikama volio je besposliariti do zore u sparnoj trulei najbjednijih brloga ozloglaenetvrti, u kojima su robovi miljenici, mornari i razvratni sveenici Velike majke pjanevali u nekoj raskalaenoj orgiji. Istovremeno je napunio vladu piskaralima i sjim pajdaima, odravao37

BENSON BOBR1CKje ekstravagantan dvor i zaduio se ak i vie od Kaligule, koji je postavio prilinsoka mjerila.Glavni grad je strepio od prijekih sudova u vremenu strahovlade policijske drave.Za vladavine Klaudija, Balbil je iznosio trijezne i umjerene stavove u dravnim tijelima, moda zato to je i sam Klaudije bio suzdran ovjek. No pod Neronom se pokakao ovjek neutaive pakosti i okrutnog srca, nimalo poput svog oca. Neron je jednomprilikom, uznemiren pojavom kometa, upitao Balbila to mu je initi. Ovaj ga je posavjetovao da komet nagovjeuje propast, ali je on osobno moe izbjei tako da poguboliko odlinika. Prema njegovoj prosudbi, odreeni broj manjih rtava, ponuenih ka


20/210

a janjad, bio bi prihvatljiv nadomjestak Sudbini za ivot monog vladara. Neron je hvatio taj okrutni savjet i stao unitavati vladajuu klasu. U odabiru rtava, svakiazlog je bio dobrodoao. Ne iznenauje stoje medu ubijenim odlinicima bio i sam Sena. Ta je mjera, na alost, primijenjena pri svakoj pojavi kometa, pomogavi uvrstittradicionalno uvjerenje da komet donosi katastrofu dravnim tijelima.Godine 64. izopaeni Neron je nadmaio samoga sebe spalivi Rim do temelja. Vatra jejesnjela est dana gusto izgraenim etvrtima i uskim ulicama obrubljenim barakama; sue su nestale u tom plamenu. Nitko se nije iznenadio kad je krivnju svalio na kre - iji je nauk o zemaljskom samoodricanju smatrao osobnom uvredom. Tri godine kasnije, u progonima koji su uslijedili, sveti Petar i sveti Pavao postali su muenici u Rimu. Nedugo nakon toga Neron je u bijesu ubio svoju trudnu ljubavnicu Pope

ju. Zaputio se zatim na putovanje junom Italijom i Grkom, gdje se zaustavljao u raznim mjestima kako bi pokazao tobonje vjetine - u glumi, pjevanju i sviranju - u g

rotesknim kazalinim rugalicama.U tom udnom trenutku, napokon je kucnuo Galbin pretkazani as. Na brojnim mjestimau Carstvu upravo su izbile mnoge javne pobune, a ratrkane legije su poele traiti drku novog vode. Uinak se irio u koncentrinim krugovim. Za Neronove duge odsutnorazbjeala se njegova pretorijanska garda, stoje ohrabrilo Senat da ga proglasi odmetnikom i ukloni s prijestolja. Galba je ostario u dravnoj slubi, no smatrali suga pouzdanim i bio je omiljen u vojsci. Tek to je uzdigao svoj stijeg u pohodu naRim, Neron sije 9. lipnja 68. godine prerezao grlo.38SUDBONOSNO NEBONe bi se moglo rei da Galba nije zasluio svoje mjesto pod suncem. Premda plemenito

g podrijetla, ni roenjem ni posvojenjem nije bio povezan s nekim od prethodnih careva i sam je zasluio svoj uspjeh. Tijekom karijere valjano je obavljao slubu pretora, a zatim konzula. Kasnije je bio odluan ali nepristran vojni upravitelj u Germaniji, Africi, panjolskoj i Galiji. Pokazao se nesebino odanim kada bi mu se vlast prerano osmjehnula - osobito nakon Kaliguline smrti, kad je odbio svoje pristaete se smjesta zakleo na vjernost Klaudiju, kome je energino i sposobno sluio.Ipak, kao car nije bio sposoban drati uzde moi. Predvianja su govorila da e njegvladavina biti kratka, te se ubrzo uspio otuiti ne samo od svojih prijanjih saveznika u vlasti ve i od samog puanstva. U nepromiljenom pokuaju da pokae odlunostje nekoliko senatora koji ga nisu odrjeito podrali. Propustio je udovoljiti puanvu uobiajenim milodarima, svetkovinama i igrama. Moda ga je odmakla dob liila ivsti i potrebne sposobnosti prosudbe. Samo est mjeseci kasnije suprotstavio mu seMarko Salvije Oton, bivi provincijski upravitelj Luzitanije, koji je uredio da ga

ubije dvorska straa.Oton je imao neznatno pravo na titulu koju je svojato. Bio je jedan od Neronovihdekadentnih drugova, ak je dozvolio da mu ena postane Neronova ljubavnica u zamjenu za neke povlastice. No on je bolje od Galbe znao kako se vodi dvorska politika. Kratkim postupkom Oton je rehabilitirao neke bive slubenike (kojima je Galba oduzeo in ili se raziao s njima), ugaao je pretorijanskoj gardi da bi osigurao njiho saveznitvo i obeao zabaviti puanstvo u velikom stilu. No zapravo je trebao naklost vojske, koju nije dobio. Nijedna legija mu se nije obvezala. Uzburkani vojniredovi odluili su umjesto njega poduprijeti Lucija Vitelija. Vitelije je bio general znatnog ugleda i elni vojskovoa Donje Rajne. Oton je pokuao izbjei graanskdogovorom o podjeli vlasti, no glatko je odbijen. Kad su bitke otpoele, nadmudrili su ga i zaustavili kod Cremone, gdje su 14. travnja 69. godine njegove snage razbijene. Dva dana kasnije - nakon tromjesene vladavine - poao je Neronovim putem

i oduzeo si ivot.Viteliju su u djetinjstvu rekli da ima kraljevski horoskop, no da e njegova vladavina, poput Galbine, biti kratka. Mrzio je astrologe unato openitoj vjeri u divinaciju, no nije se spasio od ostvarenja proroanstva.39BENSON BOBRICKNa vrtoglavom vrtuljku carske vlasti ubili su ga pristae Tita Flavija Vespazijana, prije isteka godine.Vespazijan je sluio kao kvestor u Levantu, s vojskom u Germaniji (kao i svi ostali aspiranti u neko doba), te kao voda ekspedicijskih snaga poslanih u Britaniju


21/210

64. godine. Kao prokonzul u Africi, nadlean za Palestinu, ratovao je protiv idova.Kad je 66. godine izbila pobuna u Cezareji i Jeruzalemu protiv surovosti rimskevlasti, okupirao je Judeju i tri godine kasnije zaposjeo Jeruzalem. Usred krvoprolia, vojska mu je ponudila krunu. Na putu iz Palestine u Rim, obratio se astrologu Pto-lemeju Seleuku radi naputaka. Seleuk je predvidio da Vespazijan nee imatitekoa u preuzimanju vlasti te da e, kad sjedne na prijestolje, vladati deset goda. Vespazijanu je to dobro zvualo te je bio toliko smiren i siguran u vlastitu i sudbinu svoje obitelji koja je zapisana u zvijezdama da je, unato neprestanim zavjerama protiv sebe, imao hrabrosti obznaniti Senatu da ga jedino njegovi sinovi mogu naslijediti u Rimu. Kad se 79. godine pojavio komet i proirile se glasine o njegovoj smrti, sve ih je odbacio.

S obzirom na njegovu prolost, Vespazijanova je vladavina bila zaudno dobroudna. Vtio je dostojanstvo rimskom Senatu, ukinuo je zakon o izdaji koji je bio legalno

pokrie tiranije, reformirao je sudove i ponovno postavio carsku upravu na zdravefinancijske temelje. Uvrstio je rimsku upravu u Galiji i Britaniji te zapoeo gradnju Kolo-seuma u sklopu programa obnove nekadanjeg sjaja. Kao to je i predvieno, divio je sve spletke i zadrao vlast deset godina, dok nije umro od bruceloze 24. lipnja 79. godine. Naslijedio gaje stariji sin Tit, koji je uz oca sluio u Britaniji i u Palestini. Upravo je Tit dovrio stranu opsadu i zauzeo Jeruzalem te razorioi oskrnavio Hram, a idove poklao i zarobio. Govorilo se daje za estomjesenih borpoginulo milijun ljudi, ime je idovska drava unitena za idue dvije tisue godiCar Tit nastavio je program javnih radova koje je zapoeo njegov otac, odvojio jevelike svote novca za zavretak Koloseuma, sagradio je novo carsko kupalite na Jugu, otpoeo radove na proslavljenom Titovom slavoluku, ojaao rimske utvrde na Istoku

i sagradio nove ceste irom Carstva. Bio je popularan car, brzo i dareljivo je ublao posljedice katastrofalne erupcije Vezuva, a kad je umro 1. rujna 81. godine, nakon dvogodinje vladavine, obini ljudi su ga oplakivali kao da su40SUDBONOSNO NEBOizgubili nekog svog. Dok su ljudi oplakivali njegovu smrt, Tit je oplakivao svoj ivot. Njegovi su posljednji dani bili tmurni i gorki, govorilo se daje okajavao svoja ranija svetogrdna djela, poput razaranja Hrama i krvoprolia koja je poinio.Tita je naslijedio mladi brat Domicijan, kojega se oduvijek s pravom bojao. Krajnji cinik, Domicijan se smjesta proglasio pobornikom tradicionalnih obiteljskih vrijednosti i zapoeo kampanju protiv krana, ateista i idova. Pod njegovim okriljo je dozvoljeno samo tovanje rimskih bogova, i to u praznovjerni]im oblicima. Dokje uvelike na-kitio velianstvenu arhitekturu glavnoga grada, pokazao je udan ukus

u zabavljanju javnosti, primjerice u takozvanim Kapitolijskim igrama. Poevi od 86. godine te su igre odravane svake etiri godine u rano ljeto, a obuhvaale su utrkbojnim kolima, atletska i gimnastika natjecanja i natjecanje u umjetnosti. Tome je dodao novosti poput gladija-torskih borbi u polutami veeri, kad su borci jedvavidjeli jedni druge, te borbe do smrti izmeu ena i patuljaka. Premda se Domicijannije vojno dokazao, nadao se stei ugled nizom skupih i neuinkovitih vojnih pohodakoje je pokrenuo uz Dunav i Rajnu. Senat je povremeno pokuavao obuzdati njegovu volju, ali je odgovor na njihove prigovore bilo pogubljenje nekoliko predvodnikau znak prezira prema njihovoj ulozi u javnim poslovima. Svoj je poloaj odravao jedino strahom. A nitko nije bio ustraeniji od samoga Domicijana.Od najranije mladosti znao je iz svoga horoskopa (koji je pri roenju naruio njegovotac Vespazijan) tonu godinu, dan, sat, ak i nain svoje smrti. Uistinu, pie S, jedne veeri dok je Domicijan jobio dijete, otac se rugao njegovoj nevoljkosti d

a pojede gljive, rijeima: Hajde, mladiu, ne trebaod gljiva strahovati, ve od nodea. No to se jodugo nee dogoditi.No jednom kad je saznao, to je dobro zapamtio. Proganjan izvjes-nou vlastita krvavog kraja, Domicijan je ivio u strahu. Taj strah se pojaavao s godinama, kako se bliio njegov as, a neko tek mrana, daleka prijetnja, kako su se godine slijevale ovjeje, sve gaje vie titila. Naposljetku se slutnja udruila sa sudbinom. U strasvakovrsnog oruja, odbio je naoruane straare, odbacujui pratnju u kojoj su drugi dari uivali. U tjeskobnoj osami, obloio je zidove svojih odaja ploama od uglaana seevog kamena, koje su poput zrcala odraavale sve to mu se dogaalo iza lea. Uzapogubio


22/210

41BENSON BOBR1CKbrojne roake i plemenitae za koje je sumnjao da mu rade o glavi. Pokuao je ak obijediti samu astrologiju - premda je morbidno saznanje o proroanstvu uvjetovalo sva njegova djela i rijei. Jednom je prigodom (koja podsjea na susret Tiberija i Trasila niz godina prije) zatraio da astrolog imenom Askletarion samome sebi predvidi nain na koji e umrijeti. Askletarion je predvidio da e ga rastrgati psi. Da napkosti sudbini i moda dokae da se sudbina moe nekako nadmudriti, car gaje smjesta o ubiti i spaliti na pogrebnoj lomai. Lomaa je potpaljena, no kad se dim poeo dizi, snaan vjetar prevrnuo je lomau a divlji psi koji su vrebali u blizini prodrli poluspaljeni le.

U vrijeme njegova roenja Domicijanu je pretkazano da e biti ubijen 18. rujna 96. godine u pet sati ujutro. Neumoljivo je stigao sudbonosni dan. Dan rani

Documents

Bobrick, Benson-sudbonosno Nebo