FRANZ BOAS- 4 područja djelovanja antrop.:fizička, kulturna, lingvistička, arheologija- mentor: Mead, Sapir, Kroeber, Benedict- debata s O.T.Masonomnije bio protiv Darwinove teorije, već protiv evolucije kao jedinog načina gledanja na kulturu- organizacija u muzejimane po evolucijskim etapama, već po plemenima (bitan je kulturni kontekst, a ne generalizacija)-najbitniji Boasov doprinos antrop.- kulture nisu evolucijski stadiji, nego integrirane cjeline; moderno društvo nije evolucijski preživjeli- slični kulturni obrasci ne znače jednake evolucijske procese- historijski partikularizam – svaka je kultura posebna, treba je proučavati iz nje same, iz vl. kontekstaOn se usprotivljuje do tada u antropologiji dominantnim evolucionističkim teorijama, koje zagovaraju tezu da sva društva u svome razvoju slijede isti put, jednosmjerno kretanje od nižih ka višim, te zanemaruju mogućnost paralelnog razvoja, regresije i prekida kontinuiteta razvoja. Nasuprot tome, Boas tvrdi kako društva mogu doseći isti stupanj kulturne razvijenosti na različite načine. Smatrao je da su kulturni obrasci proizvod različitih mehanizama, poput difuzije i inovacije, koji stvaraju kulturne varijacije, a koje oblikuje i okoliš u kojem ljudi žive i djeluju.Prema Boasu, tri osnovna nedostatka evolucionističkih teza Morgana i Tylora:1. stav o jednolinijskoj evoluciji (puka pretpostavka i nema dokaza koji bi potkrijepili tvrdnju)2. stav o suvremenim društvima kao o evolucijskim prežicima3. klasifikacija društava na nepouzdanim podacima i neodgovarajućim kriterijima- kulturni relativizam – nijedna kultura nije superiorna nad nekom drugom, promatranje kulture iz te iste kulture- antropometrija – mjerenje veličine, težine i proporcija čovjekovog tijelaiščitavanje karaktera po mjerama glave; razl.rase - razl.mjere, razl. karakteri (bijelci inteligentniji) Boas protiv ovakve antropometrije (rasizam)- živio dugo vrijeme s Eskimima (Inuiti); na Ellis Islandu mjeri oko 18000glava imigranatarazl. mjere između roditelja i djece; okolina utječe na veličinu glave, a ne evolucija i geni- rasa nije stvar genetike i biologije; odnos između rasa i inteligencije*najveći utjecaj: ne sjediti doma, nego ići na teren i stvarati znanost

BRONISLAW MALINOWSKI

- Edmund Leach – za Malinowskog kaže da je oblikovao teorijska mišljenja općeg, apstraktnog, sociološkog pravca koja su trebala vrijediti za sve kulture, no Leach smatra da to vrijedi samo u slučaju kulture Trobrianda, dok je ostatak djela suhoparan i dosadan- vrlo različito cijenjen (jedni ga smatrali umjetnikom i stvaralačkim umom, a drugi pretencioznim i dosadnim)

ODGOJ I OBRAZOVANJE- Poljak, odrastao u krugu intelektualaca- disertacija=matem. i fizika- odlučio postati antropolog nakon čitanja James Frazerove knjige „The Golden Bough“ (komparativno proučavanje mitologije i religije)- na njega utjecao Wilhelm Wundt sa holističkim proučavanjem društva- poslijediplomski studij – studirao sa Seligmanom koji je bio član ekspedicije u Torresu (tjesnac između N. Gvineje i sj. Austr.)- 1. knjiga: „The Family Among the Australian Aborigines“- temelji se na prethodno prikupljenim etnografskim podacima

- za vrijeme 1.svj.rata bio u Austr. radeći za antrop. Maretta- vlasti mu dopustile boravak iako je bio austrijski građanin- nastavio s terenskim istraživanjima (N. Gvineja)1. 6 mj. na otočju Toulon (narod Mailu)2. i 3. na otočju Trobriand (2 god)

- „Argonauts of the Western Pacific“ – 1. terensko istraživanje, studija o stan. Trobrianda- 1.pogl. detaljan opis metodologije po prvi puta u potpunosti opisan; kako bi se trebali raditi i istraživati na terenu; potreban suživot s ljudima koje se istražuje i naravno dulji vremenski period- živjeti s domorocima, ne ići na teren s hipotezana i predrasudama(biti potpuno otvoren), poštivati način života istr. zajednice, ne se ponašati prema domorocima kao prema djeci, već ih slušati, najbitnije je promatrati i uči u srž proučavanog društva- etnograf mora uzeti u obzir puni opseg fenomena svakog aspekta proučavane kulture kako bi se stvorila koherentna cjelina; mora obuhvatiti cjelovito polje kulture i ne praviti razlike između onoga što mu se čini zajedničkim i običnim i onoga što... začuđujućim i neobičnim- zbog toga: TRODIJELNI SUSTAV provođenja znanstvenog istraživanja (korpus podataka, kosti, meso i krv, duh)1. karta srodstava i sinoptički prikaz (gospod., običaji itd)- prikaz okvira kulturnih djelovanja (fokusirao se na rituale i magiju)-izrađivanje plovila za Kulu, tablice s popisom magijskih obreda- srodstva, katastarski planovi, mape za lov, magije2. imponderabilia of actual life (sitnice iz svakodnevnog života)- način pripreme hrane, razgovori oko vatre, način čovjekove brige o tijelu, snažna prijateljstva i neprijateljstva itd)- htio navesti etnografe da zabilježe subjektivnu dinamiku svakodnevice, a ne samo apstraktnu strukturu društva3. subjektivno mišljenje istraživane kulture (etnografske izjave)- njihova razmišljanja (rituali, osjećaji) o obredima i obj. o tome zašto nešto rade- ostvarenje kontakta s proučavanom zajednicom (zašto u toj kulturi rade određene stvari)

- dokumenti domorodačkog mentaliteta: karakteristične priče, tipične izjave, folklorni predmeti, magijske formule

Utjecaj Malinowskog1. Marcel Mauss – djelo „The Gift“ (smatra da Kula razmjena nije dobrovoljna, već je društveno priznata i sankcionirana obveza (davanja, primanja, uzvraćanja – totalna obveza davanja)2. Roy Rappaport – ekološka antropologija (rituali na N. Gvineji-uloga upravljanja životnim djelatnostima

- Adam Kuper – smatra Malinowskijeva razmišljanja „mesijanskima“ (student koji se okrenuo antropologiji, slučajno bio zatočen u divljini Melanezije, potom se vratio u civilizaciju kako bi zbacio neuki establishment, pobjedio uz pomoć učenika)- Malinowski predavao diljem Europe i SAD-a (Londonsko sveučilište-pročelnik Katedre za soc. antr.- o njegovom doprinosu antrop. teoriji mišljenja još uvijek polemična- Malinowski Radcliffe-Brown (u etnografiji su došli do sukoba, načini na koje kultura zadovoljava potrebe pojedinca ili društva)

FUNKCIONALIZAM- kultura postoji da bi zadovoljila osnovne biološke, psihološke i društvene potrebe pojedinca- objašnjava na primjeru plućnog krila zašto i kako nešto radi (kako=proces, zašto=funkcija)-mora gledati holistički- po njemu, antropolog koji se ne zanima za funkcije kulture, ne bavi se znanošću- kultura nije i ne može biti replika u smislu posebnih odgovora na posebne biološke potrebe, već su kulturne institucije integrirani odgovori na brojne i različite potrebe- osnovne potrebe/kulturni odgovori: metabolizam/opskrba hranom, reprodukcija/srodstvo, tjelesne ugode/sklonište, sigurnost/zaštita, pokret/aktivnosti, Rast i razvoj/učenje i obrazovanje, zdravlje/higijenanajmanji skup ljudskih zahtjeva postavljenih nekoj kulturiMIT- ljudi se često oslanjaju na mitove kao pokriće svojih djela- funkcija koja potiče ljude na aktivnost- ljudi se bolje osjećaju; do this because this has always been doneFOKUSIRANJE NA POJEDINCA- kultura je odgovor na potrebe pojedinca; različite reakcije pojedinaca

KULA (N. Gvineja)- razmjena ceremonijalnog nakita: soulava(putuje u smjeru kazaljke) i mwali(putuje u suprotnom smjeru kazaljke)- nakit može biti u posjedovanju 2 god (duže zadržavanje predstavlja pohlepnos8t); posjedovanje poznatih kula predmeta donosi trenutnom vlasniku ugled i prestiž- partneri u razmjeni postaju doživotni; ljubazni su i pomažu si međusobno; ako je partner u posjedovanju vrijednog kula predmeta, onda mu drugi nudi razne darove(svinje, krumpir) kako bi se razmjena omogućila- jedna razmjena godišnje- pri dolasku, posjetioci su dočekani sa soulavom. ako nisu mogli zauzvrat dati mwali jednake vrijednosti, onda su nudili posredne daroveKULA I MAGIJA

- svaka faza Kula putovanja je popraćena magijskim obredima (izrađivanje plovila-6mj., magije za otkanjanje duhova u drvu, za sretno putovanje, za prevenciju brodoloma, prije samog ulaska na teren Dobuanaca (kupanje i oblačenje), za „omekšavanje“ Dobuanaca da budu velikodušni

RUTH BENEDICT- za vrijeme studiranja književnosti i poezije, zainteresirala ju antropologija- voljela Nietzsche-a (njegova nihilistička razmišljanja (uništenje starog i stvaranje novog), stvaranje kao najbitniji čimbenik u čovjekovom životu; uništenje konvencionalne moralnosti i konformizma jer oni guše stvaralaštvo)- Boasova studentica- „Krizantema i Mač“-temeljne vrijednosti japanskog društva, za vrijeme 2.svj.rata- „The Races of Mankind“-popularan pamflet, problem rasizma(rasne razlike minim. u odnosu na one kulturne-prozvano komunističkom propagandom)-razne kritike „Obrasci kulture“ (Patterns of Culture)Caffrey: knjiga djelovala poput putokaza i katalizatora za konačno prihvaćanje korjenite promjene u društvenim znanostima i u američkome društvu Ruth pronašla olakšanje od patnji poput Nietzschea u intelektualnom stvaralaštvu- Gestalt teorija (the whole is bigger than the sum of the parts) – holistička organizacija svijeta i njeno shvaćanje/čak i u novim situacijama slijedimo prije naučene upute, jer nova situacija budi u nama temeljni naučeni obrazac (pr. tišina u crkvi); ne možemo se oslanjati na pojedina, odnosno odvojena osjetila, već moramo gledati na najširiji mogući kontekst (The Golden Bough-komparativno proučavanje, dijelovimože se nazvati Frankensteinovim čudovištem)- svaka kultura ima drugačije mogućnosti (pr. jezici-u osnovi su jednaki, ali razlikuju se po pojedinačnom razvoju) – moramo ih razumjeti same po sebi, ne ih cijeniti na osnovi drugih- Personality writ large – kultura, poput pojedinca je više-manje obrazac mišljenja i djelovanja; unutar svake kulture postoje neke karakteristike koje ne moraju nužno biti prihvaćene od strane društva)

ZUNI (Pueblo Indijanci-New Mexico) – vlastito istraživanje- imali rituale(najvažnije) i magiju, cijenili trijeznost, umjerenost, pristojnost i ljubaznost- idealan čovjek=dostojanstven, srdačan, skroman, ne nameće se, nastojati da ljudima bude ugodno, surađivati s drugima, nije sklon gnjevu i oholosti

DOBU (Nova Gvineja) – Reo Fortune- opasni, vjerovalo se da su čarobnjaci s vražjim moćima, borci koji ne prezaju ni pred čime, kanibali, na okolnim otocima smatraju se divljacima, nemaju ideje prijateljstva, nema povjerljivih odnosa- idealan čovjek=agresivan (upotreba nasilja za zaštitu imovine), nema nježnosti ni milosti, prožet ljubomorom, sumnjičenjem i ljutnjom, uzoran je onaj koji je prošao kroz mnogo borba s okrutnim životom kao pobjednik, nema što ne bi napravio za imovinu, ne nose zaštitu na oružju

KWAKIUTL (Sjeverozapadna obala Sj.Am.) – Boas- Potlatch – slično Kuli, ali umjesto putovanja, vladar bi zvao puk na ceremonije(povodom nekog rođendana ili sl) kako bi podijelio bogatstvo te time pokazao svoju velikodušnost i socijalni statusnadmetanja među tim ceremonijalnim razmjenama

- oni koji su imali previše tog bogatstva, čak su ga i uništavali (pr. nekima fali hrana, a ovi ju uništavaju)- glavna i jedina motivacija je biti superioran nad ostalima(kroz cijelu njihovu strukturu društva to je vidljivo), dominirati i demonstrirati svoju veličinu i nečiju inferiornost u svakom pogledu (bezobrazni prema gostima)

- te kulture su zapravo neusporedive jer stoje svaka sama za sebe, nema etnocentrizma(vlastita kultura iznad ostalih), vlada kulturni relativizam(suzdržati se od suda običaja drugih kultura kako bi ih se shvatilo na način njihove kulture), uspješna osoba u jednome društvu, u drugome je devijantna i obrnuto (normal-abnormal)pr. prijateljski Dobuanac-društvo ga smatralo ludim jer se ponašao poput Zuna- kultura razvija obrasce, a ne biologija (rasprave Kroeber, Sapir, Mead)- dionizijski i apolonski pristup životu (Nietzsche-The Birth of Tragedy)- Dobu – dionizijski=pokušava dosegnuti, bilo to u osobnom iskustvu ili obredu, stanovito psihočko stanje koje će mu omogućiti doživljavanje zanosa,(post, droga) hedonizam (put neumjerenosti vodi u dvorac mudrosti, kaže William Blake)- Zuni – apolonski=pronalazi načine da isključi hedonističke porive iz života, priznaje umjerenost kao zakon, uvijek ostaje pribran i trijezan; kritiziraju individualizam kao snažnu opreku tradiciji-oni su najlošiji među njima- Kwakiutl – paranoični

- pojedinac i društvo - ne uklapaju se svi pojedinci jednako uspješno u društvo i obrasce kulturnog života; R.B. došla do točke u životu u kojoj se nije osjećala kao dio kulture kojoj je pripadala (opet primjer prijateljskog Dobuanca kao devijantnog pojedinca)- „sukob između pojedinca i društva: kultura je, s jedne strane, izraz stožernih vrijednosti koje većina ljudi uči i usvaja, a s druge, postoje pojedinačne osobnosti koje ostaju izvan određenog broja mogućih ponašanja koja određuje ta kultura; zato nisu samo vrijednosti kulture relativne, nego je i to sama definicija devijacije“