BIZdirekt16_04_2008

8/17/2019 BIZdirekt16_04_2008

1/31

prvi osje~ko-baranjski besplatni gospodarski ~asopis broj 16, godina III, travanj 2008.

tema broja

Team building

posebni prilozi

Investicijski fondoviTelekomunikacijePoslovna klasa automobila

intervjuPetar Velicki

8/17/2019 BIZdirekt16_04_2008

2/31

Sadràj

poseban prilog: Investicijski fondovi

poseban prilog: Telekomunikacije

poseban prilog: Poslovna klasa automobila

23

27

tema broja:

Team building

48

“Tim se moè stvarati u radnom okruènju, ali nema onoga koji

nije poèlio namazati lice ratni~kim bojama i ja~ati me|uljudske

odnose u {umi, s plasti~nom pu{kom u ruci. Tu su potrebu pre-

poznale brojne turisti~ke agencije, a pojavile su se i one specijali-

zirane team building, s brojnim programima, na moru, kopnu ili

u zraku.”

www.mirakul.h

17

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Petar Velicki, direktor tvrtke Werkos d.o.o.

Trì{te kapitala

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

- Francuska

Nautika

Poslovni kalendar

5

6

8

11

12

39

58

8/17/2019 BIZdirekt16_04_2008

3/31

Uvodni

www.mirakul.h

Impressum:Glavni urednik Kre{imir [imac

Izvr{ni urednik Ante Veki}

Suradnici Juraj Aramba{i}, Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Helena ̂ arapi}, Gordana ]ori}, Sandra Do-

mini}, Igor Domini}, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri}, Sini{a Ko{uti}, Igor

Kova~evi}, Boris Luki}, Danka Marinkovi}, Nata{a Nater, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov, Damir Podhorski, Ivana Su~i},

Vedrana Toma{evi}, Ivan Turk, Mirta Veki}, Sanja Vujnovac, Danijela ZboduljaKolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i}

Gra~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hr

Gra~ka urednica Maja Homen

Zamjenik gra~ke urednice Ivan Ba{i}

Fotogra Jelena Ra{i}, Ivica Peji}

Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Zabrdac

Marketing i prodaja Dubravka Klepac, Slaven Klobu~ar, Eva Kurbanović, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 10.000 (6.000 zagrebačko izdanje, 4.000 osječko-baranjsko izdanje)

Štovani,

~esto se pitamo jesmo li pravilno izbalansirali privat-ni i poslovni ìvot. S odricanjem krenemo ~esto ve}u osnovnoj {koli (u~imo dok se druga djeca igraju),nastavljamo kroz srednju i fakultet, nakon ~ega sezapo{ljavamo ili eventualno, ukoliko smo odva`ni isamouvjereni, pokre}emo odmah vlastiti posao, i tektada shva}amo da smo na – po~etku. Tek tada slijedinaporan rad, mukotrpno u~enje i prikupljanje isku-stva te stalno dokazivanje kako bismo jednoga danamogli re}i da smo uspje{ni. Kada kona~no dosegnemoto~ku u kojoj moèmo re}i da smo uspjeli, neko vrije-me uìvamo u tome, ponosni smo jer smo dokazali dase dvadeset ili vi{e godina uloènih u osobni razvojisplatilo. I tada se mnogima dogodi „burnout“ ilitiizgaranje. Jednostavno, motivi se isprazne i shvatimoda vi{e ne èlimo `rtvovati svoje slobodno vrijeme tedruènje s najmilijima samo da bismo imali vrlo viso-

ka primanja ili visoku funkciju u tvrtki. Kako bismoto ipak izbjegli, u ìvotu je potrebno pravilno balansi-rati i uvijek imati na umu da je kvalitetno kori{tenjeslobodna vremena zapravo u funkciji na{eg poslov-nog razvoja i napretka! Jer, ukoliko smo zadovoljni naprivatnom planu i puni energije, sigurno je da }e mo ina poslu biti ekasniji, zadovoljniji, a time u kona~nicii uspje{niji. S druge strane, treba se zapitati {to jeprava snaga tvrtke u kojoj radimo. Trideset godinatradicije? Brand? Najmodernija tehnologija? Lojalnikupci? Sigurno pomalo od svega. Ali svi najve}i ma-nageri te najuspje{niji poduzetnici istaknut }e da sunajve}a snaga njihove tvrtke – ljudi. Oni su zaslu`niza dugoro~nu uspje{nost tvrtke, oni su razvili prepoz-natljiv brand tvrtke i uveli novu tehnologiju te su oni

ti zbog kojih se kupci vra}aju. Da bi ljudi bili uspje{niu poslu kojim se bave, vrlo su va`ni preduvjeti da suzadovoljni i da dobro sura|uju u timu. Upravo se zbogtoga zadnjih nekoliko godina ubrzano razvija podru~jeteam buildinga, odnosno aktivnosti vezanih uz iz-gradnju i ja~anje timskog rada. Team building vamomogu}ava da bolje upoznate svoje djelatnike i kolege,istraìte kako se pona{aju i reag iraju u jednom nefor-malnom okruènju te mo`da otkrijete sposobnosti zakoje niste vjerovali da ih posjeduju. U kojem se smjerusve to kre}e te koje su vam mogu}nosti na raspola-ganju, ~itajte u na{oj temi broja.

A ukoliko ste pravi hedonist i team building jedanputgodi{nje nije vam dovoljan, uvijek moète unajmiti je-drilicu ili jahtu te obi}i na{u obalu uzdu` i poprijeko.Kako do svoje jahte ipak ne biste morali pje{ice ili neu-

dobnim autobusom, poku{ali smo vam predstaviti i ak-tualne modele iz srednje i visoke klase vozila.

U ovom smo broju obradili i novosti u uvijek zanimlji-vom telekomunikacijskom svijetu te investicijske fon-dove koji trenutno proìvljavaju prili~no te{ka vreme-na. No svi koji su u svijetu dionica ipak malo duè odHT groznice, znaju da nakon svakog uspona kad-taddo|e pad. I tako uvijek iznova.

Krešimir Šimac

8/17/2019 BIZdirekt16_04_2008

4/31

najvi{e do iznosa 100.000 eura. Ostatak prihvatljivihtro{kova projekta poduzetnik moè pribaviti sukladnouvjetima HBOR-ovog Programa kreditiranja.

Zahtjev za kredit poduzetnik moè podnijeti HBOR-u nakon {to mu Sredi{nja agencija za nanciranje teugovaranje programa i projekata EU (SAFU) izda po-zitivnu evaluaciju Saètka projektnog prijedloga (Con-cept note).Izvor: www.izvoz.hr

U sklopu akcije „Top stipendije za top studente“ uOsijeku je 8. travnja odràna debata pod nazivom„Preko veze ili putem znanja“, u kojoj su dosada{njitop studenti, ali i sada{nji studenti Sveu~ili{ta uOsijeku, kraćim izlaganjima prenijeli svoja iskustva i

razmi{ljanja u svezi zapo{ljavanja. @elja je utemelji-telja motivirati hrvatske studente da, neovisno o sta-tusu fakulteta koji poha|aju, budu jo{ uspje{niji teda svojim izvrsnim rezultatima i ocjenama osigurajusvoje mjesto u uglednom klubu dobitnika „Top stipen-dija“. Klub trenutno broji 147 studenata s ukupno 40razli~itih fakulteta, koji su u proteklih {est godina pri-mili ukupno 5,8 milijuna kuna stipendija.

Osma sezona prvog i najvećeg modnog natjecanja zamlade dizajnere, Fashion Incubatora, održat će se 25.i 26. travnja u osječkoj Barutani. Jedini domaći mo -dni doga|aj koji još nearmiranim dizajnerima pružavrhunske produkcijske uvjete uz besplatan nastupodržat će se pod koncepcijskim nazivom Fashion Artte će još jednom na neobičnoj lokaciji ispreplesti modu

i umjetnost. Stručni ocjenjivački sud koji čine modnidizajneri Lidija Vidaković Yuniku, Zoran Mrvoš, Teo

Perić i Tihomir Krznarić od mnoštva radova pristi -glih na javni natječaj odabrao je pet najuspješnijihkolekcija koje potpisuju Ivan Alduk, Maja Curman,Sanja Majstorović, kao i dva modna dvojca, IrenaRičković i Mislav Vinković te Maja Podrug i BorisŠurija. Podsjećamo kako pobjednika očekuje i novčananagrada od 10.000 kuna koju je osigurao organizatorte nastupi na Cro-a-Porteru i sljedećem Fashion In-cubatoru.

Hrvatska banka za obnovu i razvoj zapo~ela je pro-vedbu Programa kreditiranja poduzetnika s ciljemu~inkovitijeg kori{tenja sredstava iz pretpristupnogfonda PHARE 2006 .

Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) po~ela je

provedbu Programa kreditiranja projekata kandidataza PHARE 2006. Programom se poduzetnicima èliomogu}iti {to u~inkovitije kori{tenje sredstava daro-vnice iz pilot projekta „Podr{ka pove}anju konkurent-nosti i izvoza malih i srednjih poduzetnika u RepubliciHrvatskoj“. Poduzetnik moè nancirati darovnicomdo 75% prihvatljivih tro{kova projekta (ili 85% za po-duzetnike s podru~ja posebne dràvne skrbi), odnosno

Vlada Republike Hrvatske, na sjednici odrànoj 19.oùjka 2008. godine, donijela je Odluku o pr ihva}anjuGodi{njeg plana zapo{ljavanja za 2008. godinu s pro-vedbenim mjerama koje se temelje na smjernicama ipreporukama Europske strategije zapo{ljavanja.

Mjere iz Godi{njeg plana poticanja zapo{ljavanja za2008. godinu uklju~uju:

• Aktivne i preventivne mjere za nezaposlene i neak-tivne

• Otvaranje novih radnih mjesta i razvojpoduzetni{tva• Poticanje promjena i promicanje prilagodljivosti i

pokretljivosti na trì{tu rada

• Promoviranje razvoja ljudskog kapitala i cjeloìvotnou~enje• Promoviranje integracije i borba protiv diskrimina-

cije osoba koje se nalaze u nepovoljnom poloàju natrì{tu rada

• Neprijavljeni rad• Regionalne razlike.

Hrvatski zavod za zapo{ljavanje iz svoje nadle`nostiprovodi mjere koje se smatraju dràvnim potporamaza zapo{ljavanje i usavr{avanje, kao i mjere koje se nesmatraju dràvnim potporama.Mjere su usmjerene na poticanje zapo{ljavanja mladihosoba, dugotrajno nezaposlenih osoba, osoba starijeìvotne dobi te posebnih skupina nezaposlenih osobaiz evidencije nezaposlenih osoba.Vi{e informacija moète prona}i na stranicama Hrva-tskog zavoda za zapo{ljavanje: www.hzz.hr.

Z vijesti

Godi{nji plan za poticanje zapo{ljavanja za 2008.

godinu

Fashion Incubator 25. i 26. travnja u osje~koj

Barutani

Poduzetnicima novi zajmovi

BIZ vijest

Preko veze ili putem znanja

www.mirakul.h

8/17/2019 BIZdirekt16_04_2008

5/31

www.mirakul.h

Da bi ~ovjek bio inovator, pretpostavka jeda je iznimno dobro informiran

tervju mjeseca Intervju mjeseca

Petar Velicki, direktor tvrtke Werkos d.o.o.

Kada sam 1989. godisigurno radno mjestozamijenio avanturomzvanom poduzetni{tvodmah mi je bilo jasnda moram u~initi velodmak od uobi~ajenona~ina razmi{ljanjai postati nekakodruga~iji. Odmah samshvatio da ozbiljnai uspje{na tvrtka nemoè nastati prekono}i te da to mora biposljedica osmi{ljenauporna rada.

Na konceptu uo~avanja problema u graditeljstvu i rje{avanju istih po~iva cjelokupno poslovanjeWerkosa i u tu svrhu ulaèmo velika sredstva. Isto tako, tijesno sura|ujemo s institutima u Hrva-tskoj, jer bez sudjelovanja struke ne moè se do}i do kvalitetnih i odrìvih rje{enja.

Razgovarali: Ante Veki} i Kre{imir [imac

Werkos d.o.o. inènjerska je tvrtka specijalizirana zaprojektiranje i izvo|enje ekolo{ki prihvatljivih zahva-ta u graditeljstvu. Na konceptu uo~avanja i rje{avanjaproblema u graditeljstvu po~iva cjelokupno poslovanjetvrtke koja, ne samo da promi~e nove materijale irje{enja u graditeljstvu, ve} realizira i vlastita rje{enja

i patente, od kojih je za mnoge i nagra|ena. Do svegatoga Werkos je do{ao vo|en zdravom poslovnom -lozojom, za koju je direktor Werkosa, Petar Velicki,nagra|en Crominom titulom Manager godine 2007.Iako po struci diplomirani inènjer biotehnologije iekonomist, Petar Velicki najve}e je poslovne referenceostvario u graditeljstvu. Kako je po~eo, {to ga motivi-ra, kakvi su mu planovi, poku{ali smo doznati iz prveruke.

îme ste se bavili prije no {to ste u{li u poduzetni~kevode? Gdje ste stjecali prva radna iskustva?Jo{ kao dijete volio sam istraìvati svijet oko sebe i na-laziti rje{enja za probleme koje sam pri tome uo~avao.No prije svega, bavio sam se ko{arkom i smatram da jeupravo ona odredila moj ìvotni put. U sportu mora{puno raditi, puno se odricati, a na kraju ne m oraju do}ii o~ekivani rezultati. Ali onda ne odustaje{. Ponovnotrenira{ i ponovo se bo ri{, sve dok ne uspije{. To je tajsportski duh koji ostavio dubok trag na meni.

Paralelno s bavljenjem ko{arkom, stekao sam diplo-mu na Biotehnolo{kom fakultetu. Budu}i da je mojeradno iskustvo bilo usmjereno na marketing i trì{noposlovanje, odlu~io sam upisati Ekonomski fakultet, te

sam naknadno diplomirao i na njemu. To je sve sku-pa trajalo do moje 28. godine, kada sam se iz Zagrebapreselio u Osijek. Kratko sam radio kao predstavniknekoliko stranih tvrtki, da bih se zatim zaposlio uLIO-u na mjestu pomo}nika direktora za marketing iinènjering, gdje sam ostao do 1989. godine, kada samosnovao vlastitu tvrtku.

Odrastali ste, {kolovali se i po~eli raditi u okruženju ukojemu nije postojala poduzetni~ka kultura. Kako ste,unato~ tomu, ipak uspjeli izgraditi svoj poduzetni~kiduh?Uvijek mi je u glavi bila misao da mogu napraviti

puno vi{e i nikad se nisam zadovoljavao prosjekom.Zato sam se orijentirao na to da postanem neizbjeànu nekim stru~nim pitanjima, a u tvrtku sam po-stupno uvodio nove materijale i rje{enja, koja suWerkos u~inila prepoznatljivim u gra|evinskoj stru-ci. A poduzetni~ki duh? To mi je vjerojatno u prirodi.Uvijek sam ̀ elio biti druga~iji, realizirati vlastite ideje.Odlu~io sam pokrenuti vlastitu tvrtku, ~im su stvoreniuvjeti za poduzetni{tvo.

Kako su izgledali Va{i po~etci u privatnompoduzetni{tvu?Kad sam 1989. godine sigurno radno mjesto zamijenioavanturom zvanom poduzetni{tvo, odmah mi je bilo

jasno da moram u~initi veliki odmak od u obi~ajenana~ina razmi{ljanja i postati nekako druga~iji. Odmahsam shvatio da ozbiljna i uspje{na tvrtka ne moè na-stati preko no}i i da to mora biti posljedica osmi{ljenai uporna rada.

Kada su se stvorile pretpostavke za investiranje igra|enje ratom razru{ene Hrvatske, Werkos se pre-bacio u polje graditeljstva. Istraìli smo sve faze ugra|enju nekog objekta te zatim probleme i na~inenjihova rje{avanja. Da bismo uspjeli, postupno smouvodili nove i ekonomi~nije na~ine njihova rje{avanja.Pozitivna svjetska iskustva u kori{tenju geosintetikaprenosili smo struci. Put je bio teàk i nimalo jedno-stavan. Dugo smo radili s projektantima, izvo|a~imai investitorima kako bi i oni razumjeli na koji na~ingeosintetici racionaliziraju gradnju. Kori{tenjemnovih materijala i novih rje{enja koje ti materijaliomogu}uju, uspjeli smo graditi u kra}im rokovima,tro{iti daleko manje novca i raditi daleko brè, vode}ira~una o kvaliteti gra|enja i odrìvu razvoju. Bezla`ne skromnosti, Hrvatska se moè podi~iti iznimnimgra|evinskim rje{enjima i uvjeren sam da doprinostvrtke Werkos nije zanemariv.

U kojem se smjeru tvrtka dalje razvijala?Do 2000. godine Werkos je bio dominantna inènjeringtvrtka koja je promicala nove materijale i nova rje{enjau graditeljstvu, da bismo nakon toga postali i izvo|a~radova, realiziraju}i ~esto vlastita rje{enja i inovacije.

Na konceptu uo~avanja problema u graditeljstvu irje{avanju istih po~iva cjelokupno poslovanje Werkosai u tu svrhu ulaèmo velika sredstva. Isto tako, tijesnosura|ujemo s institutima u Hrvatskoj, jer se bez sudje-lovanja struke ne moè do}i do kvalitetnih i odrìvihrje{enja.

U suradnji s doma}im i inozemnim partnerima izna{lismo rje{enje za za{titu od b ure na probnoj dionici Sv.Rok-Maslenica autoceste Zagreb-Split. Izra~unali smokolike {tete nastaju zbog ~estog zatvaranja prometa i,u èlji da na|emo rje{enje, tim smo se problemom ba-vili pune tri godine.

Isto tako, rezultat proaktivnog djelovanja u odnosu naprobleme i uo~avanje prilika na trì{tu je i sustav zaza{titu od buke. Svaka ku}a uz autocestu ima pravobiti za{ti}ena od buke i na tom }e podru~ju biti mnogoposla.

Veliki smo naglasak u poslovanju stavili na rje{avanjeekolo{kih, cestovnih i geotehni~kih problema ugraditeljstvu, u sklopu kojih bih istaknuo sanacijupostoje}ih i gradnju novih odlagali{ta otpada, sana-ciju pokosa, izvedbu brtvenih sustava na branama,lagunama i tunelima, sanaciju prometnica, armiranjei stabilizaciju slabonosivog tla, ozelenjavanje mlaznogbetona, ure|enje krajobraza, sustave za rano uo~avanjei sprje~avanje poledice, inteligentne transportne susta-ve. O aktivnostima Agro Werkosa govori se ve} na eu-ropskoj razini vo}arske struke.

Koji je Va{ motiv? [to Vas pokre}e i daje Vam snagu za

nove ideje i rje{enja?Zadovoljan sam samo kad su i ljudi oko mene za-dovoljni, a djelatnici su zadovoljni kad se osje}ajuklju~nima u stvaranju nove vrijednosti i kada u njojparticipiraju. Najve}e zadovoljstvo mi je {to mojatvrtka zapo{ljava 200 djelatnika, koji su adekvatnonagra|eni, omogu}eno im je neprestano {kolovanje istru~no usavr{avanje. Ve}inom su to mladi i {kolova-ni ljudi koji su uspje{ni, kako na poslovnom, tako i naprivatnom planu.

Sve su to moji motivi i moje zadovoljstvo. No, da bizadrào sada{nju razinu poslovanja, uvijek mora{ stre-miti ne~emu vi{em, postavljati ve}e ciljeve, ponovnoulagati u ljude, u nove materijale, nova znanja. Jo{ meodu{evljava prona}i rje{enje za neki problem. Volimkad postoji izazov, pa izna|emo novu pri~u za njegovorje{enje. Ta pri~a u po~etku nikome nije zanimljiva, alimalo po malo uvodimo ju na trì{te, dokazujemo nje-ne prednosti i za neko vrijeme ona postane standardu rje{avanju tog problema. To je velika satisfakcija i

jedan od mojih velikih motiva. Primjeri za to na{i sunovi sustavi za za{titu od {tetnog djelovanja vode, kaoi sustavi za za{titu od zasljepljivanja automobilskimsvjetlima.

Va{a je tvrtka poznata po svom inovatorskom pri-

stupu. Kako razmi{lja inovator?Da bi ~ovjek bio inovator, pretpostavka je da je iznim-no dobro informiran. On mora znati do kuda je svijetdo{ao na odre|enu temu. Zna~i, da bi ne{to inovi-rao, projektirao novi proizvod, nu`no je raspolagati spregr{t informacija o konkretnom podru~ju, mora{ ihdobro analizirati i onda ti u trenutku inspiracije ili urazgovoru s djelatnicima do|e ideja. Tako su nastaleinovacije za koje smo diljem svijeta dobili brojne na-grade i priznanja. Samo u 2006. godini patent Vodenabarijera nagra|en je dvjema zlatnim i jednom srebr-

8/17/2019 BIZdirekt16_04_2008

6/31

Do 2000. je godineWerkos bio domi-

nantna inènjeringka koja je promicala

ove materijale i novaenja u graditeljstvu,a bismo nakon togatali i izvo|a~ radova,ziraju}i ~esto vlasti-rje{enja i inovacije.

tervju mjeseca

nom medaljom na Me|unarodnom sajmu inovacija uLondonu, sajmu inovacija INPEX u Pittsburgu te naMe|unarodnom sajmu industrijskog vlasni{tva Arhi-med u Moskvi. Vi{estruko me|unarodno nagra|ivanpatent Sustav za za{titu od zasljepljivanja automobi-lskim svjetlima na sajmu INOVA osvojio je bron~anoodli~je, a na sajmu industrijskog vlasni{tva u Moskvi u2006. godini osvojio je zlatnu medalju.

Na àlost, taj se sustav kod nas ne koristi dovoljno,ali ako koridorom VC od Budimpe{te krenete premaHrvatskoj, sve za{tite izvedene su tim sustavom. Pa-tent Geomembrana za za{titu nasipa od procje|ivanjanagra|en je bron~anom medaljom na Drugojme|unarodnoj izlo`bi inovacija, prototipa i poslovnihplanova „Budi uzor“.

Kakvi su planovi Werkosa za budu}nost?Werkos je gra|evinska tvrtka, ali za specijalisti~ke ra-

dove. To }e uvijek biti okosnica svih na{i h planova. Vi-zija je i dalje ulagati u razvoj i diversikaciju proizvo-dnih programa i aktivnosti. Zna~ajnim ulaganjem upoljoprivredni, a posebice vo}arski sektor, u posljednjihnekoliko godina Werkos je prerastao u prepoznatljiv i

ozbiljan regionalni subjekt koji svojim konzultantskimuslugama i stru~nim nadzorom omogu}uje postoje}im,ali i budu}im ulaga~ima uspje{no provo|enje projeka-ta vi{egodi{njih nasada te njihovu kontinuiranu pro-tabilnost.

Podizanjem vlastitih vi{egodi{njih nasada te svojimtehnolo{ki naprednim proizvodnim i inovativnim ko-mercijalnim programima, napravili smo zna~ajni isko-rak i postavili potpuno nove standarde kada je rije~ oklju~nim elementima suvremene vo}arske proizvodnje.Puno o~ekujemo od offset posla u koji je u{la Hrvatskavojska, a imamo i druge planove od kojih o~ekujemorezultate tek nakon duèg vremenskog razdoblja.

Posjedujemo jedinstvene reference i posao koji radimocijenjen je i izvan granica Hrvatske. Sjedi{te Werkosa

je u Osijeku, ali imamo svoje poslovnice i u Zagrebu,Splitu, Rijeci, Plo~ama i Vukovaru. Putem svojih tvr-

tki u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji iRumunjskoj uspje{no {irimo poslovanje i izvan grani-ca Republike Hrvatske.

Puno ulažete u ljudske potencijale. Kako se nosite sorganizacijskim problemima koje sa sobom nosi rast

tvrtke?Od svojih djelatnika o~ekujem ni{ta manje od stalnograsta i razvoja. Va`no je poznavati svoje djelatnike,znati njihove potencijale i znati ih sloìti u kvalitetnetimove, neprestano ih educirati i trenirati. Upravo smou tu svrhu angaìrali stru~njake za ljudske resurse.Zaposlenici i ja redovito sudjelujemo u radionicama imoram priznati da se promjene u poslovanju osjete.

S obzirom na potencijal za ugovaranje novih poslova,u kontinuitetu smo zainteresirani za sposobne i am-biciozne djelatnike koji u Werkosu mogu ostvariti sve~emu svaki poslovni ~ovjek teì. Ne smijemo zabora-viti gdje smo nekad bili i ponosim se time da sam po-duzetnik u svojoj Hrvatskoj. Za uspje{nost su potrebniznanje, ljudi, inovativnost i sve ono ~ime moèmo bitikonkurentni i izvan na{ih granica. Klima i okruènjeza poduzetnike iz dana u dan sve su bolji.

[to biste savjetovali mladim poduzetnicima, koji tekkre}u u svoju trì{nu a vanturu?Preporu~io bih im sve ono u {to i sam vjerujem. Nekanastoje ne traìti kratkoro~na rje{enja, neka rade irazvijaju se postupno, {to vi{e ulaù u sebe, neka buduinformirani i shvate da obrazovanje ne zavr{ava iz-laskom iz {kolskih ili fakultetskih klupa. I naravno,neka teè biti druga~iji, stvaraju}i neku novu vrijed-nost. Bitno je shvatiti da u businessu ne ide sve uvijekglatko i sukladno planovima, ali da se ne smiju pre-davati. Nakon pada treba se ustati, otresti pra{inu sasebe, analizirati pogre{ke i nastaviti hodati naprijed,ravno prema uspjehu. ■

Nastavljen silazni trend

Hrvatsko trì{te kapitala u oùjku je nastavilo silazni trend pa je tako slu`beni indeks Zagreba~keburze korigiran dodatnih 9,1% na mjese~noj razini. Iako je taj mjesec uzbudljiv jer kompanije obja-vljuju godi{nje izvje{taje, na doma}em je trì {tu do{lo do smanjivanja redovnog prometa dionica koji

je u prosjeku iznosio 74,8 milijuna kuna dnevno.

^lanice Crobexa (indeks je u oùjku bio revidiran) suu 2007. godini pove}ale prihode za vi{e 10,7% u pro-sjeku, dok je porast EBIT-a i neto dobiti iznosio im-presivnih 16,4% i 18,5% (Luka Rijeka i Dom Holdingnisu ura~unati po{to nisu jo{ objavili izvje{}a). Niskerazine cijena u~inile su neke na{e kompanije izrazitoatraktivnim, {to je dovelo do prvog preuzimanja ovegodine.

Atlantska plovidba iz Dubrovnika tijekom pro{log jemjeseca objavila dvije vijesti. Prva je objava bila veza-na uz narud`bu 4 nova panamax broda, svaki kapacite-ta 80.300 tona, s rokom isporuke izme|u 2011. i 2012.godine. Kompanija je objavila i godi{nje rezultate po-slovanja koji su u skladu s na{im o~ekivanjima. Prodaja

je porasla za 20%, na 1,3 milijarde kuna, dok je EBITporastao za 155%, dosegnuv{i 347,7 milijuna kuna.Neto dobit iznosila je 239,1 milijun kuna (+150,9%).Atlantic Grupa je u 2007. godini poslovala premaplanu predstavljenom prilikom IPO. Prodaja je pora-sla za 15%, na ukupnih 1,7 milijarda kuna. EBIT jesko~io za 78%, a neto dobit vi{e je nego udvostru~ena,dosegnuv{i 54,5 milijuna kuna. Kompanija nastavlja sostvarivanjem svojih planova istaknutim za vrijemeinicijalne javne ponude, a to je postati najve}im nac io-nalnim lancem ljekarna. Pro{log je mjeseca kompanijaobjavila kupovinu dvaju manjih lanaca ljekarna sasta-vljenih od 5 ljekarna, ukupnih prihoda od 30 milijunakuna. Od samog po~etka godine, Atlantic Grupa ku-pila je 33 ljekarne, ~iji ukupni prihodi iznose 250 mi-lijuna kuna. Godi{nji rezultati ukazuju da kompanija

uspijeva odràti obe}anja, {tovi{e, smatramo da }e u2008. uspjeti prema{iti planiranu prodaju za oko 300milijuna kuna. U ovoj dionici i dalje v idimo visok po-tencijal rasta te ostajemo kod ciljane cijene od 980 do1050 kuna.Adris grupa predstavila je impresivne rezultate,ostvariv{i godi{nji rast prihoda od 16,8%. Tako|er,Glavna skup{tina donijela je odluku o pove}anju divi-

dende na 7 kuna po dionici, {to predstavlja dividendniprinos od 1,9%. U strategiju poslovanja turisti~kogdijela Adrisa od pro{log je mjeseca uklju~en i otok Ka-tarina, s obzirom da je kompanija objavila kupovinuhotelskog kompleksa Katarina na tom otoku. Ovaj

je otok smje{ten nasuprot grada Rovinja koji svojuturisti~ku razinu planira podi}i na pet zvjezdica. Ovegodine kompanija u razvoj turizma planira investiratidodatnih milijardu kuna. Mi i dalje ostajemo kod cilja-ne cijene od 55.097 kuna, koja pri trenutnoj cijeni od37.300 kuna uklju~uje potencijal rasta od 47,7%.

Kompanija Kon~ar Elektroindustrija objavila jegodi{nje rezultate poslovanja koji su ne{to vi{i odna{ih o~ekivanja. Ukupni prihodi iznosili su 2,8 mi-lijarda kuna (godi{nji porast od 2,8%), dok je netodobit porasla pribli`nih 76,1%, dosegnuv{i ukupnih83,9 milijuna kuna. Na kvartalnoj razini neto dobit

je ostvarila porast od 29,1%, na 45,4 milijuna k una,uslijed neto nancijskog rezultata od 23,7 milijunakuna, koji je prema{io o~ekivanja. Godina 2007. bila jenajuspje{nija u povijesti te kompanije. ■

Niske razine cijenau~inile su neke na{ekompanije izrazito atrtivnim, {to je dovelo dprvog preuzimanja ovgodine.

www.mirakul.h

Tržište kapital

Pi{e: Neven [alamon, FIMA FAS

8/17/2019 BIZdirekt16_04_2008

7/31

www.mirakul.h

Suradnja Francuske i Hrvatske jo{ je uvijek neiskori{ten potencijal.

Kroz povijest, Francuska je bila jedna od najve}ihsvjetskih sila, po~ev{i od Francuske revolucije, prekoNapoleonovih ratova pa sve do danas, kada je jednaod velikih globalnih igra~a. Kao ~lanica EU dobila jepriliku {tititi svoje interese, no i s druge su joj stra-ne postavljani odre|eni zahtjevi. To se prvenstvenoodnosi na etni~ke manjine, naseljene uglavnom upredgra|ima Pariza, gdje jo{ od Francuske revolucijedràva primjenjuje „zakon tla“ (droit du sol), koji kaè

da su prebivali{te i etni~ki identitet nerazdvojni. SadaEU daje odre|ena prava i njima. Ina~e, Francuska brojioko 60 milijuna stanovnika, s prosje~nom gusto}omnaseljenosti od 110 stanovnika/km2. Najgu{}e su na-seljeni dijelovi oko Pariza, velikih luka, industrijskihregija, a najmanje planinska podru~ja. Tri ~etvrti-ne stanovni{tva Francuske ìvi u gradovima. Sastav

stanovni{tva Francuske relativno je homogen. Reli-gijski su najzastupljeniji katolici (90%), zatim mu-slimani (5%), protestanti (2%), @idovi (1%) i ostali(2%).

Slu`beni je jezik francuski, kako na lokalnoj, tako ina dràvnoj razini, iako postoji vi{e lokalnih jezika:baskijski, bretonski, katalonski, korzi~ki, amanski,njema~ki (alza{ki), okcitanski. Vlada Republike Fran-cuske dopustila je njihovo kori{tenje u {kolstvu iakofrancuski jezik i dalje ostaje slu`benim jezikom.

Osim {to je jedna od glavnih zagovornika EU, kao injezina ~lanica, tako|er je stalna ~lanica Vije}a sigur-nosti, {to potvr|uje njezino veliko politi~ko zna~enjeu svijetu, ~lanica Ujedinjenih naroda, NATO saveza te

jedna od osam svjetski priznatih nuklearnih sila.

Francuska pokriva 26 pokrajina koje se dijele na 100departmana, a koje se opet granaju na 342 okruga.

Tako|er ima i dva teritorijalna kolektiva (Mayotte,Sveti Petar i Mikelan) te ~etiri prekomorske zemljei teritorija (Francuska Polinezija, Francuski ju`ni iantarkti~ki teritoriji, Nova Kaledonija, Wallis i Futu-na). Pod njezinom su kontrolom i brojni otoci u In -dijskom i Tihom oceanu.

Francusko gospodarstvoDominantna politi~ka, znanstvena, kulturna i go-spodarska zemlja moè se pohvaliti {estim mje-stom po veli~ini u svijetu, s razvijenim privatnimpoduzetni{tvom i znatnim, ali opadaju}im dràvnimvlasni{tvom. Iako je glavni proizvo|a~ èljeza u Europi

i svijetu, zna~ajna je i proizvodnja ~elika, boksita i alu-minija. Od industrija je razvijena metalurgija, proizvo-dnja automobila (Renault, Peugeot, Citroen), aviona,lokomotiva, strojarska industrija (Sneider), tekstilna

industrija, drvna, prehrambena, itd. Industrijska susredi{ta u Nantesu, Lyonu, Parizu i njegovoj okolini.Velike povr{ine obradive zemlje, primjena najnovijetehnologije i subvencije u~inile su Francusku vode}ompoljoprivrednom silom Zapadne Europe. U svjetskojtrgovini zauzima ~etvrto mjesto na svijetu. Najva`nija

je grana privrede turizam. Danas 70,8% stanovni{tvaradi u tercijarnim djelatnostima (najvi{e u turizmu),samo 4,3% u moderniziranoj poljoprivrednoj proizvo-dnji, a ostalih 24,9% u sekundarnom sektoru. Privre-dni razvoj i potreba za radnom snagom doveli su douseljavanja znatnog broja stanovni{tva iz drugih eu-ropskih dràva i francuskih prekomorskih kolonija. Uzto, velik je mortalitet, a slab natalitet, stoga Francuskadaje najmanji broj iseljenika, ali prima najve}i brojuseljenika.

Suradnja Francuske i HrvatskeBudu}i da ima razvijeno gospodarstvo, tako|er je i~etvrta zemlja po redu kao svjetski izvoznik, {to ju ~ini

jednom od najbogatijih zemalja svijeta ~iji stanovniciostvaruju vrlo visok bruto nacionalni dohodak. Glav-ni su joj van jskotrgovinski partneri Njema~ka (15%),[panjolska, Italija, Belgija i Luksemburg te Velika Bri-tanija (svaka 8%), dok s Hrvatskom ne postoji velika

suradnja. Direktna francuska ulaganja u Hrvatsku suoko 1.200 milijuna eura (od 1993. godine).

U lipnju 2004. godine u Parizu je potpisan Programkulturne, prosvjetne, sveu~ili{ne, znanstvene i institu-cionalne suradnje izme|u Vlade Republike Hrvatskei Vlade Francuske Republike za godine 2004. - 2006.Znanstvena suradnja Republike Hrvatske i FrancuskeRepublike intenzivirana je pokretanjem Hrvatsko-francuskog programa integriranih akcija “Cogito”2002. godine. Temeljem ovog programa realiziraju sezajedni~ki znanstvenoistraìva~ki projekti koje u jed-nakom omjeru nanciraju hrvatska i francuska stra-

Piše: Helena ̂ arapi}

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

na. U 2006. godini odobreno je novih 14 projekata zarazdoblje od 01. 01. 2007. do 31. 12. 2008. godine.

Posljednjih je godina uspostavljena djelotvorna sura-dnja izme|u Ministarstva europskih integracija i raz-nih francuskih ustanova za administrativnu izobrazbukao {to su Nacionalna {kola za dràvnu upravu (ENA)i Centar za europske studije u Strasbourgu (CEES).Prioriteti su vezani za obuku slu`benika za europskapitanja, obrazovanje (osnovno, srednjo{kolsko i fakul-tetsko), dràvnu upravu, pravosu|e, zdravstvo, okoli{,poljoprivredu, vojnu suradnju te podr{ku medijima.Iznos potpore Francuske Republike za 2004. godinuiznosi 1,4 milijuna eura. ■

odi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Francuzi – pravi gurmani

Francuska je raj za gurmane. Za stolom se treba

osje}ati opu{teno, tako da ne}ete u~initi nikakvu

pogrje{ku ako salvetu zaveète oko vrata, pile}e

batake jedete prstima, umake pokupite s tanju-ra komadi}em kruha. Ina~e, nemojte o~ekivativeliku ljubaznost taksista, trgovaca, pa ~ak nitiugostitelja. Tako|er, te{ko da }ete se mo}i upu-

stiti u razgovor s neznancem. Ipak, redovito }evas oslovljavati s „madame“ i „monsieur“, a ~ak

i maloj djeci govore „Vi“.

lipnju 2004. godineu Parizu je potpisan

Program kulturne,svjetne, sveu~ili{ne,nstvene i institucio-ne suradnje izme|uade Republike Hrva-ke i Vlade Republike

Francuske.

e informacije:

v: Francuska Republikani grad: Pariz{ina: 547 030 km²ovni{tvo: oko 60 milijunabeni jezici: francuskita: euro: 1,690 mlrd EURz: 462,6 mlrd EURz: 446,3 mlrd EURa inacije: 1,7 %

aposlenost: 9 %na ulaganja: 81,1 mlrd USD

Važne adrese:

Struktura robne razmjene

Izvoz u Francusku (2006.) Uvoz iz Francuske (2006.)

Dijelovi za motornavozila

24% Putni~ki automobili28%

Namje{taj i dijelovii 14% Brodovi, ~amci 7%

Industrijski strojevi 7,8%Motorna vozila zaprijevoz robe

5%

Obu}a 6% Kozmetika 4%

Pumpe (osim zateku}ine), kompre-sori, ventilatori i sl.,dijelovi

6% Lijekovi

3%

UKUPNO 212,7 mil. USD UKUPNO 31,55 mil. USD

Izvor: www.dzs.hr

Dvorac Chen

Francuska - raj za gurmane

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE

HRVATSKE U FRANCUSKOJ

g. Mirko Gali}, veleposlanik

39, avenue Georges Mandel

75116 Paris - France

tel: +33 1 / 53 70 02 80

fax: +33 1 / 53 70 02 90

e-mail: redaction…amb-croatie.fr

Web: www.amb-croatie.fr

VELEPOSLANSTVO REPUBLIE

FRANCUSKE U HRVATSKOJ

g. François Saint-Paul, veleposlanik

Hebrangova 2, 10000 Zagreb

tel: 01 / 48 93 600

fax: 01 / 48 93 660

e-mail: presse…ambafrance.hr

Web: www.ambafrance.hr

Korisni linkovi:Udruènje gospodarskkomora Francuske:www.acfci.cci.fr

Francusko – hrvatskagospodarska komora:ccfc.paris…gmail.com

8/17/2019 BIZdirekt16_04_2008

8/31

Do svih pregleda na jednome mjestu ibez ~ekanja

prim. dr. med. Zoran [varcPrimarijus Zoran [varc specijalist je interne medicine isubspecijalist za dijabetes i edokrinologiju. Iza njega jevi{e od ~etrdeset godina iskustva u radu s dijabeti~kimbolesnicima. Vrlo dobar uvid u ra{irenost {e}erne bo -lesti i na~ine borbe protiv nje dobio je kao pro~elnikKlini~kog odjela za dijabetes i endokrinologiju priKlini~koj bolnici Osijek.

„[e}erna je bolest velik problem u ovom na{em pod-neblju. Imamo registrirano preko 22.000 dijabeti~kihbolesnika, a u ~itavoj Slavoniji i Baranji samo jedanbolni~ki odjel brine za sve njih. To je izrazito nepo-voljan omjer, pa se ni uz najbolju volju ne moè svimapruìti bolja skrb“, isti~e dr. [varc. Njegova }e zada}a uokviru djelovanja Poliklinike Medicus biti upravo bri-ga o onima sa { e}ernom bolesti, lije~enje metaboli~kihbolesti i poreme}aja, ali i svih s poreme}ajem `lijezdas unutarnjim lu~enjem: hipofize, {titnja~e i bolestimametabolizma masti, koji su uz debljinu i pu{enje glav-ni faktori rizika kod nastanka arterioskleroze.

prof. dr. Ivan Karner, primarijusRedoviti profesor Medicinskog fakulteta, specijalistinterne medicine i primarijus Ivan Karner, trideset segodina bavi dijagnozom i lije~enjem bolesti {titnja~e, au posljednjih deset godina osteopo roze.

„U Slavoniji se bolestima {titnja~e sustavno bavesamo na jednome mjestu. No tamo se na kontrolnepreglede i ultrazvu~nu dijagnostiku ~eka i po dva mje-seca. Sli~no je i pri dijagnostici osteoporoze. Ona seobavlja metodom denziometrije, mjerenjem gusto}ekostiju, ali tako|er samo na jednome mjestu – opet s

U Poliklinici Medicus ̀ elimo pacijentima, bilo da se radi o grupama, tvrtkama ili pojedincima,kojima je potreban sistematski pregled ili lije~enje, ponuditi brzu i kvalitetnu uslugu, na jedno-me mjestu, u ugodnome ambijentu, pruènu od strane vrhunskih stru~njaka.

preduga~kim rokovima ~ekanja“, obja{njava dr. Karner,te dodaje kako Poliklinika Medicus posjeduje sve po-trebne instrumente za dijagnozu koji }e pacijentimaomogu}iti èljene preglede bez ~ekanja, u terminimakoji njima odgovaraju.

dr. med. Željko Špiranovi}Kao specijalist medicine rada, dr. @eljko [piranovi} od2003. se godine bavi ultrazv ukom abdomena, prostate,dojke, mi{i}a i zglobova. Za sve te preglede od sada }ebiti dostupan pacijentima Poliklinike Medicus, bilo dase radi o pojedina~nim ili sistematskim pregledima zadobrovoljno zdravstveno osiguranje.

„Moram istaknuti da su upravo poduzetnici prepozna-li va`nost sistematskih pregleda. Pravovremena dija-gnoza i tretman odre|enih bolesti koje je takvim pre-gledom mogu}e otkriti pa kasnije i eliminirati bitno

im skra}uje vrijeme koje njihovi zaposlenici tro{e nabolovanja, ~ime ostvaruju znatne u{tede na godi{njojrazini, pa se na kraju investicija u sistematski pregledvi{estruko opravda“, napominje dr. [piranovi}.

U sklopu sistematskog pregleda r adi se EKG, ultrazvukabdomena, prostate, dojke, pregled vida, ergometrija(ekg pod optere}enjem), te kompletna laboratorijskadijagnostika krvi i urina.

„Od ve}ih poduzetnika koji su prepoznali va`nostza{tite zdravlja svojih zaposlenika istaknuo bih Be-netton, osje~ke fakultete, srednje {kole, a sve je vi{e i

onih manjih koji traè tu uslugu. Osim poduzetnika,sistematski pregled koriste i sporta{i, te svi oni koji

èle preventivom ~uvati svoje zdravlje“, dodaje [pira-novi}.

Ovoj se lije~ni~koj ekipi pridruùju i kardiolog Miro-slav [ram, te reumatolog i alergolog Vi{nja Prus, ~imese zaokruùje i kompletira {iroka lepeza usluga kojePoliklinika Medicus nudi svojim pacijentima.

„Radno vrijeme poliklinike je od 7 do 14 sati svako -dnevno, ali kako nam je èlja pruìti pacijentimanajbolje, po prethnodnom je dogovoru sve pregledemogu}e obaviti u onim terminima koji im odgova-raju“, zaklju~uje dr. Terzi}.■

www.mirakul.h

KONTAKTPoliklinika Medicusd.o.o.Fra A. K. Mio{i}a 13(pored kolodvora)Tel:031 204 009,031 204 013Fax:031 204 014

Ako ste ikad bili bolesni ili vam je trebao hitanlije~ni~ki pregled, velika je vjerojatnost da ste se uvje-rili u upitnu u~inkovitost sustava javnog zdravstva.Sve ve}a potreba za zdravstvenom njegom u toj jemjeri napunila ~ekaonice bolnica da je dolazak na redza pojedini pregled postao ne{to poput i{~ekivanja Go-dota. Kako bi se taj trend okrenuo, a pravovremenalije~ni~ka pa`nju pruìla onima kojima je potrebna,svoja je vrata 3. oùjka ove godine otvorila PoliklinikaMedicus. Na ~elu te ustanove, koja je sestrinska tvr-tka Medicine rada, nalazi se dr. med. Dragan Terzić,spec. medicine rada, a oko sebe je okupio respektabilnitim dugogodi{njih stru~njaka na pojedinim medicin-skim podru~jima kako bi svojim b udu}im pacijentimapruìo vrhunsku uslugu.

„Uz dosada{nje usluge Medicine rada, preventivne isveobuhvatne dijagnostike, sada u Poliklinici Medicusvr{imo usluge lije~enja temeljenog na osnovama ku-rativne, tj. interne medicine, gdje dajemo usluge vi{esupspecijalisti~kih struka. @elja nam je pacijentima,

bilo da se radi o grupama, tvrtkama ili pojedincima,kojima je potreban sistematski pregled ili lije~enje,ponuditi brzu i kvalitetnu uslugu, na jednome mjestu,u ugodnome ambijentu, pruènu od strane vrhunskihstru~njaka“, isti~e dr. med. Dragan Terzi}, ravnateljPoliklinike Medicus.

Lije~ni~ki Dream TeamVrhunsku uslugu mogu pruìti samo vrhunskistru~njaci. Kako bi Medicus doista bio u mogu}nostiopravdati takva o~ekivanja, dr. Terzi} je u manirivrhunskih reprezentativnih izbornika uz sebe okupiopravi lije~ni~ki Dream Team. O kome se radi?

vovremena dijagno-i tretman odre|enihbolesti koje je siste-

matskim pregledommogu}e otkriti pa

kasnije i eliminirati,poduzetnicima bitnokra}uje vrijeme koje

njihovi zaposlenicitro{e na bolovanja,

me ostvaruju znatneu{tede na godi{noj

azini, pa se na krajunvesticija u sistema-ki pregled vi{estruko

opravda.

r. med. Dragan Terzi},ravnatelj Poliklinike

Medicus d.o.o.

[to sve nudi Poliklinika Medicus?

INTERNISTI^KA AMBULANTA• Cjeloviti internisti~ki pregled• Prijeoperacijski pregled

KARDIOLO[KA OBRADA• Pregled kardiologa• EKG• Ergometrija• Ultazvuk srca

DIJABETOLO[KA OBRADA• Lije~enje i pra}enje {e}erne bolesti• Lije~enje metaboli~kih bolesti i poreme}aja

ENDOKRINOLO[KA OBRADA• Pregled endokrinologa• Testiranje {titnja~e

• Lije~enje debljine• Konzultacije s nalazima

AMBULANTA ZA LIJEÊNJE OSTEOPOROZE• Odre|ivanje rizika• Denzitometrija

ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA• Ultrazvuk abdomena• Ultrazvuk prostate• Ultrazvuk dojke• Color dopller krvnih ìla• Ultrazvuk mi{i}a i zglobova

ALERGOLO[KA OBRADA• Specijalisti~ki pregled alergologa• Vo|enje terapije

Op}i sistematski, managerski, sportski i drugipreventivni preglediKompletna laboratorijska dijagnostika krvi i urina

Sponzorirani ~lanaponzorirani ~lanak

8/17/2019 BIZdirekt16_04_2008

9/31

Team building

Tim se moè stvarati u radnom okruènju, ali nema onoga koji nije poèlio namazati lice ratni~kimbojama i ja~ati me|uljudske odnose u {umi, s plasti~nom pu{kom u ruci. Tu su potrebu prepoznalebrojne turisti~ke agencije, a pojavile su se i one specijalizirane team building, s brojnim programima,na moru, kopnu ili u zraku.

U stanju smo pokriti svaki rizik uposlovanju

Koje su posebnosti Uniqa osiguranja i za{to bi se

klijenti za rje{avanje svojih potreba trebali obratiti

upravo vama?Uniqa osiguranje u potpunosti je okrenuto klijentimai pozitivnim pristupom tom odnosu neprestano do-kazuje kako dugoro~no èli ostati na ovom podru~ju.Ono {to na{i klijenti posebno cijene vrlo je brz rokisplate u slu~aju neèljenog doga|aja, te ~injenica dase ve}ina {teta ispla}uje po stvarnim ra~unima. Dokaz

je tomu apsolutno nepostojanje pritu`bi klijenata nana~in i visinu isplate {tete.

Koje proizvode i usluge moète ponuditi malim i sre-

dnjim poduzetnicima?Multirisk polica obrtnicima i malim poduzetnicimapruà mogu}nost da se osiguraju od svih potencijalnihrizika svoga poslovanja na jednostavan, transparentani njima razumljiv na~in. Poduzetnicima tako nastoji-mo pruìti sigurnost, omogu}iti im da se u potpunostiposvete svom poslovanju, a kada do {tetnog doga|ajado|e, omogu}avamo im da kroz tu fazu pro|u {to brè,

bez stresa i posljedica po njihov posao. U stanju smopokriti svaki rizik koji se moè pojaviti u poslovanjuneke tvrtke. Dodatno bih izdvojio i na{ novi proizvodkoji nosi naziv Nautima. Rije~ je o paketu osiguranjaza vlasnike jahta i brodica. Taj je paket jedinstveniproizvod na na{em trì{tu i pruà iznimno velik op-seg pokri}a za najrazli~itije predvi|ene {tete. Osim tihusluga Uniqa od pro{le godine nudi zdravstveno osi-guranje. Kako bismo omogu}ili klijentima adekvatnuzdravstvenu za{titu, partnerskim smo se ugovorompovezali s velikom mreòm ordinacija i lije~nika. Takoda na{i korisnici svoje zdravstvene potrebe mogu za-dovoljiti bez previ{e udaljavanja od vlastita doma. ■

ponzorirani ~lanak

Ono {to na{i klijenti posebno cijene vrlo su brz rok isplate u slu~aju neèljenog doga|aja, te ~injeni-ca da se ve}ina {teta ispla}uje po stvarnim ra~unima. Dokaz je tomu apsolutno nepostojanje pritu`biklijenata na na~in i visinu isplate {tete.

Draèn Pandì}, direktor regionalnog centra UNIQA osiguranja d.d. u Osijeku

Uniqa Group Austria vode}a je osigurateljna grupana austrijskom trì{tu i jedna od vode}ih osiguratelj-nih grupacija u srednjoj Europi. Iako relativno mla-da, nastala je spajanjem tvrtaka s preko 100 godinatradicije i do danas je svoje poslovanje pro{irila nadvadeset europskih zemalja, a odnedavno i na trì{teUjedinjenih Arapskih Emirata. Kako stoji u Slavoniji i{to nudi ovda{njim klijentima, poku{ali smo doznati urazgovoru s direktorom regionalnog centra u Osijeku,

Draènom Pandì}em.

Po ~emu je Slavonija specifi~na regija i kako Uniqa od-govara zahtjevima trì{ta u ovom dijelu Hrvatske?Za Slavoniju je zanimljivo to da se radi o dijelu Hrva-tske s najmanjim dohotkom. Zbog toga je i specifi~noda su upravo ovdje premije najmanje. No, ono {to jetako|er indikativan pokazatelj za jednu osiguratelj-nu ku}u jest to da se u Slavoniji najmanje ljudi baviosiguranjem. Ostao sam iznena|en kada sam vidio da

jedan Pazin ima vi{e profesionalno zaposlenih ljudi uosiguranju nego Vinkovci! To zna~i da ima prostora zanapredak. Kako bi taj napredak potaknula, Uniqa na-stoji biti prisutna u svakom dijelu Slavonije. Uz Osijekimamo poslovnice u @upanji, Slavonskom Brodu, a uplanu su dodatne u Vinkovcima, Poègi i Na{icama.Slavonski dio Uniqe prati cjelokupni rast poslovanja uHrvatskoj, koji unazad tri godine nadma{uje organskirast trì{ta.

Multirisk policaobrtnicima i malim

oduzetnicima pruàgu}nost da se osigu-u od svih potencijal-ih rizika svog poslo-

anja na jednostavan,ansparentan i njima

razumljiv na~in.

Kontinuirano primamo i obrazujemo mla-

de kadrove

Uniqa iznimnu pa`nju posve}uje svojim za-poslenicima. Djelatnicima Uniqe pruèna jemogu}nost konstantnog u~enja, usvajanja no-vih znanja. „Uniqa je uvijek otvorena mladimljudima, novim idejama i rje{enjima. Ukoliko seèlite razvijati u poticajnom okruènju, stjecatinove vje{tine i znanja te zara|ivati u skladu sa

svojim anga`manom, slobodno nam se javite“,dodaje Draèn Pandì}.

Pripremila: Bojana Zabrdac

8/17/2019 BIZdirekt16_04_2008

10/31

Motivacija. ̂ esto ~ujemo za taj pojam. Na~elno ga po-vezujemo s ljudskim pona{anjem, stanjem uma kojenas tjera na akciju. U poslovnom svijetu ona sve vi{edobiva na va`nosti. Ona je dio stvaranja uspje{nihzaposleni~kih timova koji su sposobni izvr{avati svezadatke i preskakati svakodnevne prepreke koje sepred njima pojavljuju. Motivacija ~ini razliku izme|upobjednika i gubitnika. Zato je jedan od glavnih za-dataka uspje{nog vo|e izna}i na~in da motivira svojeljude, da ih obu~i kako raditi zajedno i da na kraju svizajedno od toga protiraju. Stvaranje tima ili, popular-nije, team building, jedan je takav proces.

Kako se stvara tim?Znati funkcionirati kao dio tima, jedan je od glavnihzahtjeva koji danas poslodavci stavljaju pred svoje kan-didate za posao. Nije ni ~udo, jer vi{egodi{nja je prak-sa, ali i znanost, potvrdila da skupina ljudi koja djelujezajedni~ki generira ve}u produktivnost nego ista takva

skupina u kojoj svaki pojedinac djeluje zasebno. Kakoizgraditi takav tim? Kako natjerati ljude da rade zaje-dno? Team building nije rafting: potrpati ljude u gu-meni ~amac, pustiti ih na brzace i poslije kukom vaditiiz vode. Da bi se stvorio dobar tim potrebno je punovi{e. Tim se stvara svakog radnog dana. Evo nekolikoklju~nih smjernica na koje trebate obratiti pa`nju utom procesu.

KOMUNIKACIJA U~inkoviti se timovi stvaraju kad svaki pojedina~ni~lan skupine ima slobodu da kaè ono {to misli. Pro-ces odlu~ivanja mora biti zasnovan na dijalogu, a ne nadiktatorskom stilu. Kvalitetna komunikacija uklju~ujei vje{tinu aktivnog slu{anja. Svaki ~lan tima mora biti‘dobar slu{a~’, mora posjedovati sposobnost uvaàvanjami{ljenje drugih.

POVJERENJESvi kvalitetni timovi temelje se povjerenju. Svaki ~lantima mora mo}i u potpunosti vjerovati svakom dru-gom ~lanu tima kako bi dao sve od sebe pri izvr{avanjuzadataka i bio potpuno produktivan timski igra~.

JASNI CILJEVITim zahtijeva jasno denirane ciljeve prema kojima }e

usmjeravati strategiju svog djelovanja. Ciljevi morajubiti precizni, usugla{eni razgovorom me|u ~lanovimatima i imati odre|ena vremenska ograni~enja do kojihih se mora posti}i.

REVIZIJA CILJEVACiljevi sami po sebi nisu dovoljni ako se redovito ne~ine provjere napretka i pribliàvanja prema njima.Nekada }e nove informacije ili postupci utjecati nanjihovo izvr{avanje, pa je nu`na redovita unutarnjakontrola u koju su uklju~eni svi ~lanovi tima, kako bise utvrdio postignut napredak, problemi s kojima setim susre}e i po potrebi revidirali zacrtani ciljevi.

SURADNJA Svaki ~lan tima mora na}i na~in za suradnju sa svakimdrugim ~lanom tima. Osobna postignu}a uvijek }e

se dodatno isticati, ali ono {to gradi timski uspjeh jesuradnja, ne konkurencija me|u ~lanovima. Uz to,svaki ~lan mora osje}ati ~injenicu da igra va`nu ulo-gu u izvr{avanju zadataka i da je osobno odgovoran zasvoj dio posla. Osje}aj osobne odgovornosti tako|er jevaàn dio podjele timskog rada.

PROFESIONALIZAM Kada je u timu mnogo individualaca, uvijek }e se na}inetko s osobno{}u koja te{ko funkcionira s drugima.^lanovi tima moraju u svakom trenutku biti spremnistaviti razlike na stranu i raditi zajedno s ostalima napostizanju zadanog cilja.

RAZLIÎTOST [arolikost je prednost. Uvijek je dobro problem sa-gledati iz nekoliko kutova, dobiti razli~ite smjernice oistoj stvari i razviti nove ideje, ~isto iz postojanja vi{erazli~itih karaktera ili tipova osobnosti. ^lanovi timamoraju uvaàvati te osobne razli~itosti i po{tovativrijednost koju, kroz tu svoju razli~itost, svaki drugi~lan dodaje timskoj u~inkovitosti.

ENTUZIJAZAM Svi ~lanovi tima moraju usko~iti u proces s entuzijaz-mom. Taj osje}aj pomaè svakom ~lanu da se osje}adijelom “pokreta”.

JASNA PODJELA ODGOVORNOSTISvaki ~lan mora jasno razumjeti koja je njegova ulogaunutar tima i va`nost koju za ~itav tim ima obavljanjesvog dijela posla.

Mi bismo ipak na rafting!Uspje{ni su timovi danas osnova funkcioniranja ve-likih kompanija. Trì{te je brzo i velike tvrtke n emajuvremena ~ekati da se naredba za reakciju spusti prekogomile stuba s vrha do dna piramide. Uigrani timovistru~njaka za razli~ita podru~ja koji djeluju sinergijskimogu reagirati brzo, adekvatno i odlu~ivati o mnogimodlukama samostalno. Tvrtke koje imaju takve timove

ema broja Tema broja

www.mirakul.h

Timovi stru~njakaza razli~ita podru~ja

oji djeluju sinergijskimogu reagirati brzo,dekvatno i odlu~ivatio mnogim odlukama

samostalno.

uspje{ne su. One koje nemaju – ~ine sve da ih ustroje.

Naravno, tim se moè stvarati u radnom okruènju,ali nema onoga koji nije poèlio namazati liceratni~kim bojama i ja~ati me|uljudske odnose u {umi,s plasti~nom pu{kom u ruci. Tu su potrebu prepoznalebrojne turisti~ke agencije, a pojavile su se i one spe-cijalizirane za team building, s brojnim programima,na moru, kopnu ili u zraku. Oni se tako izvode naodredi{tima diljem Hrvatske, a oni s dubljim dèpomnerijetko potegnu i preko granice. Glavni je cilj takvihprograma kreiranje zdrave atmosfere koja se me|udjelatnicima tvrtke svakodnevno odraàva na profe-sionalnoj, poslovnoj i privatnoj razini. Ti su programiujedno i svojevrsna nagrada djelatnicima za rad i trud.Outdoor.hr, tvrtka koja se bavi organizacijom teambuilding programa svoju je ponudu podijelila u ~etiriglavne cjeline:

• Strate{ke igre• Pustolovna putovanja i izlete• Zabavne, gastronomske i relaksacijske programe• Stru~ne programe, seminare i kongrese.

STRATE[KE IGRERije~ je o programima koje hrvatski graditelji timovaiznimno vole. Oni se temelje na natjecanjima me|u

o je nastao team building

gi stru~njaci za~etke team buildinga vide u tzv. Hawthorne eksperimentu.a su izme|u 1924. i 1 930. godine provodili Elton Mayo i Fritz Roethiesberg uthorne pogonima tvrtke Western Electric iz Chicaga. Znanstvenici su napra-itav niz istraìvanja s ciljem da saznaju kako na radni u~inak djeluje fzi~ko

ènje radnika.

ksperiment su odabrane dvije radnice, koje su same sebi odabrale jo{ ~eti-radnice, te su njih {est zajedno radile u izolaciji, pod nadzorom prijateljskirojenog nadglednika, koji je s njima razvijao obostrano uvaàvanje. Pa`ljivoe obja{njavao promjene koje je uvodio i redovito traìo njihovo mi{ljenje teao njihove pritu`be. Unato~ pove}anju broja radnih sati i optere}enja, produk-

ost je radnica rasla. To je znanstvenike navelo na niz zaklju~aka me|u kojimati~u oni da grupa bitno utje~e na individualno pona{anje, da su grupni stan- u~inkoviti u uspostavljanju radnog u~inka i da je osje}aj sigurnosti va`niji za

i u~inak od novca. Time je pokrenuta lavina daljnjih istraìvanja na tu temu,vi su sustavni programi zabiljeèni u vojnim organizacijama, da bi ih kasnijezele i tvrtke.

Za team building programe tvrtke izdvajajdnevno od 500 do4.000 kuna po osobiza poticajno putovanod 1.000 do 15.000kuna po osobi.

8/17/2019 BIZdirekt16_04_2008

11/31

timovima, promi{ljanju, strate{kom planiranju i in-tenzivnoj komunikaciji. Stvaraju se timovi polaznikaprograma, te ih se stavlja u nesvakida{nje situacijeiznena|enja koje su podijeljene na razli~ite zadatke, za~ije se rje{avanje od njih traì kreativnost, inteligen-cija, znanje, zabava i razli~ite zi~ke aktivnosti. Ti suprogrami u neku ruku preslika Project managementa,gdje timovi na temelju zadanih situacija uz vremen-sko ograni~enje samostalno planiraju i provode svojezamisli kako bi {to bolje i {to u~inkovitije, u kontekstuigre i zabave koji vjerodostojno odraàva zakonitosti iodnose trì{nog okruènja, rije{ili pred njih postavlje-ne probleme. Na taj se na~in polaznike u~i osnovnimzakonitostima timske dinamike, a zna se da je najbolja{kola vlastito iskustvo.

PUSTOLOVNA PUTOVANJA I IZLETI Ova je skupina programa nadopuna strate{kim igra-ma. Ta putovanja imaju zabavni, ali istovremeno i

edukativni karakter. Sudionici posje}uju mjesta i

uklju~uju se u aktivnosti za koje nisu niti sanjali da }eih doìvjeti, bilo da se radi o izletima terenskim vozi-lima po Velebitu, Gorskom kotaru ili Istri, raftingu nanekolicini hrvatskih rijeka, posjeti nacionalnim parko-vima razli~itim sredstvima – terencima, brodovima ipje{ice...

ZABAVNI, GASTRONOMSKI I RELAKSACIJSKI PRO-GRAMINakon dobrih, ali iscrpljuju}ih tjelesnih aktivnosti,nema opu{tanja do veselja uz nu hranu i ve~ernju za-bavu. Zato je ovaj dio ponude zapravo zaokruìvanjeprva dva programa i dodavanje nog zavr{nog dodiraukupnom dojmu team buildinga koji pridonosi stva-ranju osje}aja zdrave me|uljudske i radne atmosfere.

STRU^NI PROGRAMI, SEMINARI I KONGRESI Iako su mnogima draè aktivnosti na otvorenom, pr-ljave ruke, mokra odje}a i osje}aj iscrpljenosti, tim se

moè graditi i na ovakvim doga |anjima.

[to je in?Otkad se pro{irio poslovnim krugovima, team building

je postao i ostao jedan od trendova na najboljem glasume|u djelatnicima. A trendova unutar team buildingagotovo da i nema. Ponuda je takva da je svaki teambuilding avantura za sebe. Ipak, u posljednje se vrijemeneke stvari spominju malo ~e{}e.

DRU[TVENO ODGOVORNI TEAM BUILDINGKorporativni zapad sve se vi{e okre}e ‘zelenom’razmi{ljanju. Ne zato {to ̀ eli, nego trì{te to od njegazahtijeva. Tako je i s team buildingom. Zato su na cije-ni programi gdje zaposlenici neke tvrtke kao aktivnostkojom }e graditi svoju povezanost istovremeno ~inene{to {to }e biti na korist {iroj dru{tvenoj zajednici.Primjerice, obnavljanje ne~ije ku}e, izgradnja pristupaza invalide, sadnja drve}a...

KULINARSKI TEAM BUILDINGPriprema, pozor, kuhaj! Po uzoru na TV emisiju, ku-

linarski team building postaje sve traènija roba.Kuhaju}i zajedno, poslovni suradnici dobivaju prilikuna poseban se na~in upoznati i povezati jedni s dru-gima. Po~inju s jednakim namirnicama, a pobje|ujeukusniji tim. Za polizati prste!

TIMSKO SLIKANJESpajanje umjetnosti i businessa. Iznimno interakti-vni team building doga|aj, koji spaja individualce iiz njih izvla~i strast, kreativnost i inovaciju, te isti~eva`nost zajedni~kog rada. Svaki sudionik stvara svojusliku koja je dio velike slike, koja se spaja po zavr{etkudoga|aja i otkriva {to se zapravo na njoj nalazi.

LET BALONOMSat vremena u zraku, uìvanje u panoramskom pogle-du na krivudave rijeke, obra|ena polja, obrise grada i

jedva vidljive ljude na zemlji. Sve }e vam to pruìti letbalonom, a neobi~ne osje}aje i nezaboravno iskustvomoète podijeliti s kolegama s posla.

CANYONINGZa one koji ne znaju {to predstavlja ovaj pojam, do-voljno je probati se prisjetiti fotograje biv{eg ministra

poljoprivrede ôbankovi}a i njegove rafting avanturekako bi im postalo malo jasnije o ~emu je rije~. Canyo-ning bi bio svojevrsni rafting – ali bez ~amca. Dobro,

ne ba{ u potpunosti, ali otprilike: putovanje kanjoni-ma upotrebljavaju}i razli~ite vje{tine poput penjanja,skakanja, spu{tanja uètom i plivanja.

PAINTBALLTko ne bi htio iritantnog kolegu s posla uni{titi rafa-lom kuglica s bojom? Nitko se ne javlja? Mo`da je i to

jedan od razloga za{to je ova verzija team buildinga jo{ uvijek jedna od najpopularnijih. No, bit te igre neleì u iìvljavanju na kolegama (da, ostaju masnice akose dobro nacilja), nego u shva}anju va`nosti suradnjes njima kako bi se pobijedila suparni~ka ekipa uz {tomanje `rtve.

POTRAGA ZA BLAGOMBlago je skriveno. Najbolji ga tim mora prona}i. Dabi u tome uspio, mora ~itati karte, de{ifrirati poruke,svladavati najrazli~itije prepreke. Potrage su detaljnoosmi{ljene i prilago|ene povijesti te speci~nostimamjesta i regije u kojoj smatrate da bi trebalo postoja-ti skrivena {krinja puna blaga. U posljednje vrijemetraga~i za blagom sve ~e{}e u svojim potragama ko-riste i glisere.

SNIMANJE KRAKOG FILMA Mo`da ne}ete u}i u konkurenciju za Oskara (mo`daza Zlatnu malinu), ali zamjena poslovnog okruènja

www.mirakul.h

ad se pro{irio poslo-m krugovima, teambuilding je postao i

tao jedan od trendo- na najboljem glasu

me|u djelatnicima. Aendova unutar teamuildinga gotovo da i

nema.

ncija Absolute Adventure predstavila svoje aktivnosti

izgledaju team building programi u organizaciji agencije Absolute Adven-moglo se provjeriti u prirodnom ambijentu Eko sela @umberak po~etkom

a mjeseca. Na prezentaciji uz prigodno druènje okupljenima je pruènau}nost da isprobaju roping poligon, zaigraju paintball na novom poligonu,

aju strjeli~arske i pra}karske vje{tine, te provjere znaju li jahati. Upravo su te,

|u ostalih aktivnosti koje nudi Absolute Adventure, ogledni primjeri kvalitet-eam building programa kojima je za cilj promovirati i u grupu ljudi ugraditist o va`nosti timskog rada.

vno, odmak od svakodnevnog radnog okruènja i priroda u kojoj se te ak-osti odvijaju, samo pridonose atraktivnosti takva na~ina pobolj{avanjauljudskih odnosa kao preduvjeta napretka tvrtke. Upravo se do tih rezultatazi koriste}i posebno osmi{ljene programe koji razvijaju sposobnosti pojedin-li i zajedni{tvo, te poti~u natjecateljski duh. Nakon iscrpna testiranja svih

u|enih programa, sudionici su posjetili obli`nji arheolo{ki park Budinjakazi{e iz bron~anog doba, te nekropolu iz doba antike u Bratelju. Iskustvo je

njeno degustacijom doma}eg sira i vina.

Nakon dobrih, aliiscrpljuju}ih tjele-snih aktivnosti, nemaopu{tanja do veselja nu hranu i ve~ernjuzabavu.

ema broja Tema broja

8/17/2019 BIZdirekt16_04_2008

12/31

ulogama scenarista, glavnog protagonista, sporedneuloge, snimatelja ili redatelja izgradit }e va{e timskesposobnosti i istovremeno vam dati kratki uvid u svijetsedme umjetnosti.

BIJEG S OTOKADa biste uspje{no pobjegli iz dobro ~uvanog zatvorana otoku, potrebno je izraditi zemljovide, otarasiti sestraàra, potkupiti ~uvare, deaktivirati alarm, sazna-ti karte minskih polja, uspavati pse ~uvare, prerezativisoko naponsku bodljikavu ìcu, organizirati ~amce igorivo za bijeg te jo{ mnogo drugih zadataka da bi, naposljetku, do{li do slobode!

REVOLUCIJAOtkrijte Che Guevaru u sebi! Oslobodite zarobljenikei izvedite revoluciju. Sami morate smisliti strategiju nabazi ponu|enih opcija i danog konteksta te svoj planprovesti u djelo. No plan na papiru i realizacija na tere-

nu nekada ne polaze èljenim tijekom. Osloba|anjemodre|enog broja zarobljenika igra tek po~inje – jo{ ihtreba prebaciti na slobodu i izvesti – revoluciju!

NAVIGOTimovi moraju me|usobno komunicirati i sura|ivatikako bi stigli do zajedni~kog cilja. Fizi~ki su odvojenite se tijekom programa nikad ne sretnu i ne znaju gdjese tko u kojem trenutku nalazi. Svaki tim dobiva tajneinformacije koje su potrebne drugom timu i obrnuto,te cjelokupni uspjeh misije ovisi o komunikaciji i po-

vjerenju izme|u timova.

POSLOVNA AVANTURAPustolovna utrka prilago|ena zi~kim mogu}nostimai vje{tinama djelatnika koja povezuje sportove kao {tosu planinarenje, penjanje, kajak, brdski bicikl i raf-ting. Sadràj i redoslijed disciplina ovisi o prirodnomokru`ju. Timovi u zadanom vremenu moraju zajednopro}i kroz zadane discipline i kon trolne to~ke. Timskirad, snalaènje u prirodi i planiranje opreme najva`nijesu komponente za uspjeh.

ETNO DANEdukativno zabavni program tematski vezan uzspeci~nu regiju, mjesto i godi{nje doba. Provedite dan

u berbi maslina u Dalmaciji, naran~a u dolini Neretve,gro`|a na padinama brjegova Zagorja ili gljiva u Istri.Obnovite poru{ene suhozide u Dalmatinskoj zagoriili pomognite u obnavljanju stare li~ke ku}e. Na kraju

dana slijedi i nagrada – Gastro tulum!

WELLNESSAko vas i sama pomisao na sve te zi~ke aktivnostiiscrpljuje, onda ste me|u onima koji najradije birajuwellness za svoje team building odredi{te. No, onmoè do}i i kao nagrada poslije cjelodnevnih progra-ma. Moète se tako relaksirati uz bazene, nsku sau -nu, jacuzzi, tursku kupelj, aroma terapiju ili uz masaèbilo kada i bilo gdje na pokretnom stol za masaù pabilo to i na – vrhu Velebita!■

ko vas i sama pomi-sao na sve te zi~keaktivnosti iscrpljuje,nda ste me|u onima

koji najradije birajullness za svoje teamlding odredi{te. No,on moè do}i i kao

grada poslije cjelod-nevnih programa.

ema broja

Podatci HANFE pokazuju da je imovina otvorenih investicijskih fondova s 30 milijarda kuna na po~etku godine dokraja velja~e pala na 23,8 milij arda kuna, a iako podatci za oùjak jo{ nisu na raspolaganju, dodatni pad vrijednostiburzovnih indeksa sigurno je pogurao vrijednost imovine na jo{ niè grane.

Pripremio: Kre{imir [imac

Investicijski fondovi

8/17/2019 BIZdirekt16_04_2008

13/31

Kriza na svjetskim nancijskim trì{tima pogodila jei hrvatske otvorene investicijske fondove. U prvom

je kvartalu ove godine smanjena vrijednost njihoveukupne imovine za otprilike 30 posto. Dodatno sutome pridonijeli i sitni i neiskusni ulaga~i koji su, upanici od dodatnog obezvrje|ivanja, po~eli povla~itiuloèni novac. Ali nervoza uzrokovana lo{im rezulta-tima osjetila se i me|u velikim igra~ima. Otvoreni in-vesticijskih fondovi kao jednog od krivca za negativantrend prokazali su mirovinske fondove, koji su svojimnavodnim povla~enjem velikih iznosa novca iz investi-cijskih fondova indirektno uzrokovali pad vrijednostivelikog broja dionica, kako bi ih sami kupili po niìmcijenama. Spominjale su se tako i Hanne packe “be -skrupuloznim” mirovincima, koji bi umjesto navodnoguno{enja pomutnje trì{tu trebali dati stabiliziraju}ukomponentu. Oglasili su se onda i mirovinci, koji susve te optu`be slo`no odbacili.

Jedan fond uga{enTrì{na panika imala je i jednu kolateralnu fondovsku`rtvu. Ugasio se fond Prospectus Global Equity, to~nijepripojen je Prospectusu JIE. Rije~ je o fondu koji jenakon duèg razdoblja lo{eg poslovanja pao pod pri-tiskom masovnog povla~enja ulaga~a iz njega, te zbogprisilne rasprodaje imovine tog fonda da bi se osigu-rao novac za isplatu bjeè}im ulaga~ima. Oni koji su

ostavili svoj ulog u njemu, satisfakciju mogu na}i u~injenici da je pripojen jednom od najprotabilnijihinvesticijskih fondova, ~iji }e udjeli~ari i sami postati.Ina~e, analiti~ari se slaù da je godina po~ela iznim-no lo{e za investicijske fondove te da nas ne bi trebalo~uditi jo{ poneko ga{enje pokojeg manjeg ili mo`danovoosnovanog fonda.

Mala škola fondova[to su fondovi?Investicijski fondovi su nancijske organizacije ili in-stitucionalni investitori koji prikupljaju sredstva svojihulagača, a potom ih ulažu u kratkoročne i dugoročneinvesticije, odnosno u različite nancijske oblike.

Koje vrste fondova postoje?Prema vrstama vrijednosnih papira u koje ulažu, fon-dove dijelimo na: novčane, obvezničke, mješovite idioničke fondove.

[to su udjeli?Cjelokupna imovina fonda podijeljena je na jednakedijelove - UDJELE. Svaki je udjel zapravo proporcio-nalni dio u ukupnoj imovini otvorenog investicijskogfonda. Vrijednost se udjela mijenja ovisno o promjenitečaja vrijednosnih papira koji su u portfel ju otvorenog

investicijskog fonda. Vrijednost udjela računa se tako

da se podijeli neto imovina fonda s ukupnim brojemudjela u opticaju na isti dan.

Kako odabrati u koji fond uložiti?Izbor fonda ovisi o cilju i spremnosti prihvaćanja osci-lacije vrijednosti uloga. Otvoreni investicijski fondovirazlikuju se po ulagačkoj politici i strukturi ulaganja(portfelja).Dioni~ki investicijski fondovi investiraju sredstvanajvećim dijelom u dionice. Oscilacije u vrijednostiuloga su najveće, a dugoročno imaju najveći prinos izato su primjereni za one kojima je najbitniji prinos ine smetaju ih oscilacije vrijednosti uloga.Obvezni~ki investicijski fondovi investiraju sredstvanajvećim dijelom u obveznice, koje su sigurnije, aliimaju manji prinos. Primjereni su za ulagatelje, koji-ma je važan stabilan i umjeren rast uloga bez većihoscilacija.Mješoviti investicijski fondovi investiraju podjednako

sredstva u dionice i obveznice. Preporučljivi su zaulagatelje, koji ne žele prevelike oscilacije vrijednostiuloga, no žele ipak veće prinose nego što ih pružajuobveznički fondovi.Nov~ani investicijski fondovi investiraju u vrijedno-sne papire s manjim tržišnim oscilacijama, nemajumogućnost naglog ostvarivanja velikog prinosa, alizato nude svojim ulagačima veću stabilnost prinosa.

Imovina fondova smanjena za vi{e od 6 milijarda kunaNo, medvje|e trì{te nije obeshrabrilo fondovsku in-dustriju. S radom, dodu{e ne ba{ uspje{nim, zapo~elo

je n ekoliko no vih investicijskih fondova, tako da ih je, prema podatcima HANFE, polovicom oùjka uHrvatskoj bilo ukupno 118. Analiti~ari smatraju dana trì{tu ima mjesta za jo{ fondova, pa se o~ekujedaljnja ekspanzija. Ovi koji trenutno posluju u 2008.godini nisu ostvarili impresivne rezultate. To je nakonvi{egodi{njeg rasta, slaù se analiti~ari, bila i o~ekivanareakcija trì{ta. Podatci HANFE pokazuju da je imo-vina otvorenih investicijskih fondova s 30 milijardakuna na po~etku godine do kraja velja~e pala na 23,8milijarda kuna, a iako podatci za oùjak jo{ nisu na ra-spolaganju, dodatni pad vrijednosti burzovnih indek-sa sigurno je pogurao vrijednost imovine na jo{ niègrane. Zanimljiv je podatak da se od tih vi{e od 6,2milijarde kuna smanjenja vrijednosti imovine, ~ak tri~etvrtine iznosa (od 4,7 do 6 milijarda kuna) odnosi -

lo na isplate udjela. Istovremeno, pove}ala se imovinasvih ~etiriju obveznih mirovinskih fondova u doma}imdionicama. Naravno, najve}e su gubitke od po~etkagodine zabiljeìle dvije dominantne skupine fondova– dioni~ki i mje{oviti. Njihove su minuse svojim bla-gim, ali konstantim usponom, amortizirali tek nov~anifondovi, jedini s porastom ukupne imovine – s tri i polna ~etiri milijarde kuna.

vesticijski fondovi

www.mirakul.h

Investicijski fondov

iti~ari se slaù da jedina po~ela iznimnolo{e za investicijskedove te da nas ne biebalo ~uditi ga{enje

pokojeg manjeg ili`da novoosnovanog

fonda.

Hrvatska je na praguNATO saveza, pregori s EU su nastavljenpoliti~ke prilike u regpolako se stabilizirajuSve bi to trebalo donti pozitivan pomak nanancijskim trì{timapa tako i u fondovskoindustriji.

On æe se baviti poslom

koji danas još ne postoji.

Osiguranje

nove generacije

Trg Ante Starèeviæa 5/1, HR - 31 000 Osijek tel. (031) 200 777 faks: (031) 215 715 • www.uniqa.hr ; ;

8/17/2019 BIZdirekt16_04_2008

14/31

Fond hrvatskih branitelja produljuje neizvjesnostBilo kakva reakcija burze, koja bi lansirala i vrijednostimovine fondova prema gore, nakon objave dobrih po-slovnih rezultata ve}ine tvrtaka, jednostavno je izosta-la. Jedan o razloga svakako je i neizvjesnost oko skorogpo~etka slobodnog raspolaganja ~lanova Fonda hrva-tskih branitelja svojim udjelima. U fondu se trenutnonalazi 700.000 dionica INE i 5.700.000 dionica T-HT-a,a vrijednost jednog udjela kre}e se oko 600 kuna. Ni-tko ne moè sa sigurno{}u predvidjeti koliko }e brani-telja u prvom naletu zatraìti isplatu, jer me|u onimakoji na to imaju pravo, mnogo je onih lo{ijeg imovin-skog stanja, koji }e teè pristati na opciju ~ekanja narast vrijednosti. Kako bi utjecala na mogu}i stampedona prodaju udjela, reagirala je i Vlada. Donijela je, nai-me, odluku prema kojoj }e svima onima koji zatraèprodaju udjela novac biti ispla}en tek nakon dva mje-seca i to po cijeni udjela koja }e vrijediti na 60. danod dana kada je podnesen zahtjev. Vjeruje se da }e tamjera donekle dati rezultat, jer prema sada{njem zako-nu, ako bi vi{e od 50 posto branitelja prodalo udjele,Fond bi se morao zatvoriti. Svoje pripreme z a ‘dan D’obavio je i sam Fond. Zakonski mu je omogu}eno dauz imovinu u novcu, depozitima i obveznicama diolikvidnosti osigura kroz repo poslove radi iskupa udje-la, do najvi{e 15 posto vrijednosti neto imovine. Sukla-dno tome, iz Fonda poru~uju kako raspolaù s oko 800milijuna kuna spremnih za potencijalne isplate, te dane}e biti potrebno rasp rodavati dionici T-HT-a kako binamirili one koji poèle prodati udjele. Brojka koju biFond bez ve}ih problem podnio mogla bi se kretati od100 do 120 tisu}a ~lanova. înjenici da se te udjele uovom trenutku doista ne isplati prodavati, u prilog idei podatak da bi u imovinu fonda do kraja godine tre-balo u}i jo{ i 7% dionica HEP-a, a u dogledno vrijemei dionice Hrvatskih po{ta, @eljeznica, [uma, Cesta teHrvatske radiotelevizije.

Stvari ipak nisu tako crneIako je situacija relativno nepovoljna, a svaka progno-za krajnje nezahvalna, svakoga se dana javlja sve vi{eanaliti~ara koji smatraju da se kriza trì{ta polakopribliàva svom dnu, te da }e te{ko potrajati duè.Razlog optimisti~nih predvi|anja dobri su rezultati -

nancijskih izvje{}a ve}ine tvrtaka koja su nedavno obz-nanjena javnosti. Hrvatska je na pragu NATO saveza,pregovori s EU su nastavljeni, a politi~ke prilike u regijipolako se stabiliziraju. Sve bi to trebalo donijeti poziti-van pomak na nancijskim trì{tima, pa tako i u fondo-vskoj industriji. Mnogi zato smatraju da je sada{nji tre-nutak zapravo dobar za ja~i ulazak u fondove. Globalnakriza, dodu{e, ne{to je drugo i zbog sve sloènijeg stanjana svjetskim trì{tima, te{ko je odrediti u kojoj }e mjeriutjecati na Hrvatsku, ali mnogi se nadaju da niti onane}e dugo potrajati. Ono ~emu se mnogi nadaju, arijetki optimisti usude prognozirati, jest da bi 2008. go-dina ipak mogla zavr{iti u nancijskom plusu. ■

vesticijski fondovi

cki: Mnogi su u{li privu~eni visokim prinosima, a sada bjeè

n od onih koji su svakodnevno zaokupljeni stanjem na trì{tu investicijskihova je i Mario Repecki s www.hrportfolio.com. Njegovi se stavovi u velikoji poklapaju s onima ve}ine drugih analiti~ara koji ovih dana vaù u kojemsmjeru trì{te moglo nastaviti kretati. Upitali smo ga za kratak komentar

utnih prilika.

i~ki, mje{oviti i obvezni~ki fondovi posljednjih su {est mjeseci uglavnom unom. Od po~etka godine niti jedan dioni~ki nije poslovao pozitivno. Koji suori na to utjecali?ti~ki sva svjetska trì{ta pogo|ena su krizom koja je inducirana gubitcima ucijskom sektoru koje je prouzro~ilo „pucanje“ trì{ta hipotekarnih zajmova

ì{tu SAD-a. Lokalno je najve}i problem nestabilna politi~ka situacija u regijija, Kosovo). Isto tako moramo biti svjesni da je iza nas razdoblje vrlo inten-

og rasta nakon kojega obi~no slijedi faza stabilizacije, {to se u ovom slu~ajuvorilo u prili~no o{tar pad radi ve} navedenih razloga.

oji li uop}e na~in da hrvatski fondovi zara|uju kada trì{te ide prema dolje?postoji, kako to da fond manageri nisu uspjeli prepoznati negativne trendoveuvati svoju imovinu?o su na{i fondovi (otvoreni) prili~no konzervativni u odnosu na sve mogu}ee fondova koji se javljaju na svjetskom trì{tu, oni uglavnom ulaù u klasi~ne

dnosne papire (dionice), a ne u neke instrumente trì{ta koji bi im omogu}ilid suprotan trì{tu. Fondovi imaju dugoro~nu strategiju ulaganja (posebno~ki i mje{oviti), te se to o~ekuje i od ulaga~a u fondove, {to zna~i da oni oda-

vrijednosne papire od kojih se o~ekuje rast u srednjoro~nom do dugoro~nom

oblju bez obzira na povremene padove koji se javljaju, a cilj im je ostvarenjevoljavaju}eg prosje~nog godi{njeg prinosa ({to zapravo zna~i da ako fond

uje dionicu XY po 100 kuna jer procjenjuje da bi kroz period od 5 godina mo-orasti na 300 kuna, njih ne zabrinjava to {to ona moè za 3 mjeseca pasti nauna).

to~ lo{im rezultatima, svakodnevno se pokre}u novi fondovi. Ima li mjestavatskoj za jo{ fondova, jer atmosfera je trenutno takva da mnogi u panicia~e svoje uloge iz fondova?e se trì{te tek razvija i sasvim }e se sigurno pojaviti jo{ ve}i broj fondova u Sloveniji se prodaje preko 200 fondova, a mnogo je manje trì{te). Mnogi

nici povla~e iz fondova zato jer zapravo nisu bili dovoljno svjesni svih aspeka-

vestiranja na trì{tu kapitala te su poneseni vrlo visokim prinosima u{li uo {to mo`da ne odgovara njihovu ulaga~kom prolu.

o }e se, prema va{im razmi{ljanima, razvijati pri~a s Fondom hrvatskih bra -a? Moè li on pogurati hrvatske burzovne indekse na jo{ niè grane i tako

tno smanjiti vrijednost udjela u pojedinim fondovima?enja su analiti~ara podijeljena. Od toga da bi ve}e isplate mogle stvoriti daljnji

sak na trì{te, do toga da ve}eg utjecaja ne}e biti jer su poduzete odre|enee koje bi kompenzirale taj pritisak (rok za isplatu je produljen na 60 dana).

v savjet moète dati gra|anima? Je li sad pravo vrijeme za ulazak u fondove ili

reporu~ujete da se jo{ malo strpe? Nazire li se kraj korekciji?o je u ovakvoj situaciji davati bilo kakve kratkoro~ne prognoze, ali s obziromeke pozitivne signale sa svjetskih trì{ta, vjerujem da bi nakon stabilizacijei~kih prilika u regiji trebali u}i u neko stabilnije razdoblje.

Interesantno }e biti narednih godina pratiti doga|anja na hrvatskom telekomunikacijskom trì{tu,po{to smjernice Europske unije govore o liberalizaciji kao preduvjetu za razvoj telekomunikacijskoga

trì{ta, {to se intenzivno poti~e od tijela EU zaduènih za taj sektor, uz istovremeno nastojanje da sekompletno europsko trì{te ujedini.

Pripremio: Slaven Klobu~ar

Telekomunikacije

8/17/2019 BIZdirekt16_04_2008

15/31

Broadband kao pojam gloriciran je na svakom koraku

kao pokreta~ gospodarskog razvoja. Na~elno je podrànod svih vlada, pa tako i na{e. No, on sam po sebi nedonosi gospodarski razvoj niti donosi u{tede u poslo-vanju svojim pukim postojanjem ili svojom “penetra-cijom” na trì{tu. Broadband donosi dodatnu zaradutelekomima, a sve donedavno glavni je pokreta~ nje-gova {irenja bila, na ̀ alost vlasnika autorskih sadràja,njegova tamnija strana u obliku razmjene autorskihdjela putem p2p (peer-to-peer) mreà vi{e nego {to jeto bila njegova primjena u poslovanju. Iako bi zlobnicirekli da taj “fuj Internet” donosi samo zlo i kaos, istina

je, kao i uvijek, negdje na sredini izme|u lo{ega i do-broga, u nekoj sivoj zoni izme|u crnoga i bijeloga.

Jo{ uvijek kaskamo za EuropomTrenutna “penetracija” broadbanda, tj. {irokopoja-snog Interneta u Hrvatskoj, procjenjuje se na manjeod 10%. O~ekivanja Vlade streme tome da se taj broj

popne do otprilike 12% ili oko 500.000 korisnika uslu-ge {irokopojasnog Interneta do kraja 2008. godine. Ta

penetracija na nivou Europe iznosi u prosjeku 24%, no

uz vrlo velike razlike izme|u zemalja ~lanica. Najza-

stupljenija tehnologija je DSL koji je u relativno kra-tkom roku postao jako popularan uglavnom zbog svojecijene, kao i zbog ~injenice da koristi ve} postoje}uinfrastrukturu bakrenih parica kako bi do{ao do kori-snika, dok sve ostale broadband tehnologije kao {to suFTTx (optika), HSDPA (mobiteli) ili WiMax uzimajupuno manji udio trì{ta, uglavnom zbog svoje, jo{uvijek ne{to vi{e cijene.

Broadband je samo platforma kvalitetnim poslovnim

rje{enjimaDa bi broadband postao doista pokreta~em gospodar-stva, nije dovoljno da samo postoji, ve} je potrebnoprona}i na~ine kako ga iskoristiti u poslovanju. Osimsamog postojanja, potrebne su i usluge i po slovni mo-deli koji }e ostvariti u{tede, ali i otvoriti nove poslov-ne mogu}nosti kako bi gospoda rstvo od cijele te pri~eimalo i stvarnu korist. Nije dovoljno re}i da je rad odku}e u{teda za neku tvrtku, ve} je potrebno ponudi-ti toj tvrtki kompletno rje{enje koje mora ujedno bitii jednostavno za implementaciju, ali u isto vrijeme i

jeftino, pouzdano i prije svega sigurno. Nije dovoljnopisati o prednostima npr. VoIP-a, potrebno je tvrtkiponuditi kompletno rje{enje od virtualnih centrala, IPtelefona kao i programa koji omogu}uju upotrebu do-

dijeljenog ksnog ili mobilnog broja s bilo kojeg mje -sta na svijetu s kojega se moè spojiti na Internet.

Videokonferencije su mo`da privla~ne kada se sretnuu nekom prospektu ili zamijete na lmu, ali kolikou{tede one stvarno donose i koliko su jednostavne zakori{tenje? Edukacija putem Interneta ili intraneta,razmjena znanja unutar tvrtke, komunikacija, internewikipedije i sve druge ~ari modernog komuniciranjaunutar tvrtke koja, zahvaljuju}i sve pristupa~nijemi sve prisutnijem broadbandu, sada moè povezati isvoje najmanje poslovne jedinice ra{trkane po zem-lji ili po cijelom svijetu, sasvim }e sigurno donijeti i

u{tede i pove}anje produktivnosti te ubrzati poslo-vanje. No, netko to sve mora i ugraditi u poslovanjetvrtke da bi se to i dogodilo. Nova generacija poduzet-nika to shva}a. I zato je danas mogu}e vidjeti strjelo-vite uspone u poslovnom s vijetu. Formula je jednosta-vna: potrebno je prihvatiti tehnologiju i iskoristiti judo maksimuma.

VoIP i WiMAX - za{to ih jo{ uvijek ~ekamo?Iako najavljivani kao izvrsne alternative ksnoj telefo-niji i DSL-u koje }e svojim ulaskom promijeniti svijeti donijeti niè cijene telefoniranja i jeftiniji broadband,VoIP (Voice over IP) i WiMAX jo{ uvijek nas ne uvo-de u obe}anu internetsku zemlju. Razloga ima vi{e, aliglavni su u tome da je DSL i sam postao jeftiniji, dokse cijena WiMAX-a sa sada{njom opremom i njenimcijenama te{ko moè smatrati povoljnom alternativom.Sve jeftiniji pristup Internetu preko mreà mobilnihoperatora puno se brè probija iz jednostavnog razloga

{to penetracija mobilne telefonije probija ~ak i grani-cu od 100% i na svijetu trenutno postoji 3 milijardekorisnika mobilnih telefona. Neki idu toliko dalekoda WiMAX kao tehnologiju progla{avaju potpunimproma{ajem. WiMAX se ipak polako uvla~i kao jed-na od tehnologija beì~nog povezivanja i mo`da ne}enapraviti nikakav bum na broadband trì{tu, no vrlo

je vjerojatno da }emo ga sve ~e{}e vi|ati kao jednu odalternativnih metoda spajanja na Internet.

Sa VoIP-om je pri~a malo druga~ija, ali i puno kom-pliciranija. Sam VoIP (Voice over IP) postao je main-stream, mada toga ljudi naj~e{}e i nisu svjesni. Sampojam preno{enja glasa preko Internet Protokolane{to je {to se koristi u svim mreàma nove genera-cije. IP telefonija u{la je u velik broj tvrtaka i svojomeksibilno{}u, prenosivo{}u i prije svega ~injenicomda kad jednom imate IP mreù telefona, za razgovoreizme|u njih ne pla}ate ba{ ni{ta, bez obzira nalaze lise va{i telefoni u istoj zgradi, gradu, zemlji ili su narazli~itim kontinentima. VoIP je postala usluga kojusvaka tvrtka jednostavno treba. Bez obzira radi li se okupnji vlastitih sustava ili se implementacija prepustinekom od operatora, ona donosi skoro trenutne u{tede,ali i eksibilnost u komuniciranju jer se vrlo lako in-

tegrira u druge komunikacijske sustave kao {to suemail, fax, instant messaging i sli~no. S druge strane,VoIP je postao i glavna tehnologija prijenosa govorasvih operatera, tako da ljudi koriste VoIP kao tehno-logiju pomalo i nesvjesni da kod ku}e imaju “obi~antelefon”. No to je VoIP kao tehnologija, ono {to ljudio~ekuju je VoIP kao usluga vrlo jeftinog ili besplatnogtelefoniranja, makar se radilo samo o telefoniranjuunutar jedne mreè. Ukoliko se radi o mreì jednogoperatera, to je ve} ogromna u{teda, a ako taj operaterima nekoliko stotina tisu}a korisnika broadbanda kojimogu besplatno telefonirati, onda to postaje zanimlji-vo za korisnike.

elekomunikacije

IP telefonija u{la jeu velik broj tvrtaka iojom eksibilno{}u,prenosivo{}u i prije

svega ~injenicom dakad jednom imate IPeù telefona, za raz-vore izme|u njih nea}ate ba{ ni{ta, bezzira nalaze li se va{ilefoni u istoj zgradi,radu, zemlji ili su na~itim kontinentima.

Sloìte sami svoj VoIP server

VoIP, to~nije SIP protokol, postao je toliko ra{iren i kori{ten da je odavno iza{auskog kruga tehni~ki naprednih korisnika pa tako danas svatko uz malo volje i vmena moè potpuno besplatno pokrenuti vlastiti VoIP server. Za ono {to su nekradile male ku}ne centrale i spajale jednu ili vi{e “vanjskih” telefonskih linija na vtelefona unutar tvrtke ili ku}anstva, danas moè svatko napraviti s IP telefonima

koriste VoIP providere kao “vanjske” linije. Za{to pla}ati telefonske kanale (linije)

se sve ionako moè “provu}i” preko Interneta, a unutar tvrtke korisitit IP telefonekoje nije potrebno preslagivati kabliranje kod svakog preseljenja.

Jedan od takvih jednostavnih i besplatnih servera jest (3cx http://www.3cx.com/) moète bez ve}ih problema i potpuno besplatno instalirati kao interni PBX, kojuredno funkcionirati unutar va{e mreè na bilo kojem Windows XP ra~unalu. Nvno, da bi mogli koristiti takav jedan server bit }e vam potreban i program pomokojeg moète ostvarivati VoIP pozive preko va{eg servera (http://www.3cx.com/VO

voip-phone.html), ali i korisni~ki ra~un kod nekog VoIP providera kako bi taj korisn

ra~un mogli koristiti kao “vanjsku” liniju. Za testiranje }e vam sasvim dobro do}i bkoji VoIP provider koji vam omogu}uje pozivanje fiksnih i mobilnih telefona.

Telekomunikacij

www.mirakul.h

edlog novog Zakona izazvao ̀ estoke reakcije alternativnih teleko-

ikacijskih operatera

nativni telekom operateri u objavi za medije navode kako su ogor~eni prijedlo-

novog Zakona o telekomunikacijama koji unaza|uje liberalizaciju trì{ta zaeklih sedam godina. Pet alternativnih telekom operatera, Amis, B.net, H1 Te-m, Metronet i Optima Telekom u zajedni~koj objavi za medije izjasnilo se kako

edlog novog Zakona umjesto uvo|enja reda i ravnopravne trì{ne utakmiceatno cementira monopolisti~ku poziciju T-HT-a, {to }e svim novim tvrtkamase ve} godinama sustavno trude pozitivno poslovati na trì{tu i pritom kori-ma nuditi usluge po znatno povoljnijim cijenama, onemogu}iti normalan rastvoj“, stoji u priop}enju.

dni~ko mi{ljenje ovih pet operatera jest kako se Hrvatskoj oduzima vlasni{tvoavnim dobrima te se isto daje na ekskluzivno kori{tenje i upravljanje stranoji koje je suprotno hrvatskim zakonima, a prema{uje vrijednost od milijardu “Osim {to }e jedna od posljedica biti daljnje osnaìvanje pozicije ionako do-

antnog T-HT-a, ovim se potpuno obeshrabruje ionako slaba{an interes ino-nih ulaga~a, ali i onemogu}uje postoje}e tvrtke na trì{tu da dalje investirajufrastrukturu i nove usluge”, smatraju alternativni operateri. Jo{ isti~u kako

vljanje DTK mreòm mora biti povjereno tvrtki koja nema izravnog interesa uenju telekomunikacijskih usluga krajnjim korisnicima.

ovni portal Business.hr objavio je odgovor T-HT-a u kojem se navodi da je~no, kako tvrde u HT-u, da se prijedlogom Zakona kori{tenje infrastruktureisklju~ivo T-HT-u: infrastrukturu }e mo}i koristiti svi operateri, ali }e nakna-

morati pla}ati onome tko ju je izgradio, sukladno pravilima HAT-a. S drugene, onaj tko je infrastrukturu izgradio, bit }e duàn pla}ati vlasniku ili upravi-nekretnine naknadu za kori{tenje zemlje gdje infrastruktura prolazi. “Drugimma, uvodi se red i poku{ava se stati na kraj bezakonju. Stoga je krajnje neoz-

o i zlonamjerno tvrditi da se oduzima vlasni{tvo nad javnim dobrima Republici

tskoj, a isto se daje na ekskluzivno kori{tenje ‘stranoj tvrtki’”, kako priop}enje|uje T-HT.

8/17/2019 BIZdirekt16_04_2008

16/31

S mobitela na VoIP pa dalje u svijet – naravno, besplatnoKada se kombiniraju beì~ne mreè unutar tvrtke iVoIP server kao {to je, primjerice, 3cx, sljede}i se korakname}e sam po sebi. Umjesto skupih razgovora kojeomogu}uje va{ mobilni op erator, va{ pametni telefonnudi vam mogu}nost da ga koristite i za jeftinije pozi-ve preko VoIP korisni~kog ra~una, a uz kori{tenje WiFimreè za spajanje na Internet umjesto skupih i ne ba{tako kvalitetnih mobilnih opci ja (npr. GPRS) takvi raz-govori }e biti skoro potpuno besplatni.

Jedna od takvih aplikacija koja se bez ve}ih problemai potpuno besplatno moè instalirati na va{ pametnimobitel je Frring! (www.fring.com) koji }e vam, osimtelefoniranja, preko Interneta omogu}iti komunikaciju

jo{ nekim popularnim komunikacijskim servisima kao{to su Skype, MSN Messenger, ICQ, Google Talk, SIP,Twitter, AIM i Yahoo.

Mail i web hosting Osim samog broadbanda, razvoju gospodarstva pogo-duju i prate}e tehnologije koje se, makar postoje skorood kada i Internet, {irenjem broadbanda mijenjaju i po-staju jo{ zanimljivije te njihova primjena donosi ve}epogodnosti u poslovanju. Kori{tenje e-maila i posje-dovanje web stranica stara je vijest i svaka tvrtka kojaimalo drì do sebe posjeduje barem toliko, mail i web,

kao dokaz svoje prisutnosti na Internetu. No, broad-band i njegovo sve ve}e kori{tenje postavljaju novestandarde. Dok je nekad bilo sasvim dovoljno negdjena Internetu posjedovati bilo kakvu HTML stranicukoja je bila tek ne{to vi{e od male reklamne bro{ureproizvoda tvrtke s kontakt telefonima i adresom tvr-tke, danas to vi{e nije dovoljno. U moru informacijakoje se nalaze na Internetu potencijalnim kupcima po-staje sve teè prona}i traèno, a kada i prona|u to {totraè u obliku web stranice neke tvrtke, o~ekuju od tihstranica puno vi{e od {turih informacija o proizvodimai kontakt adrese. Same stranice postaju du}ani, slu`beza korisnike, pomo} u rje{avanju problema pa ~ak imjesto na kojemu ljudi raspravljaju o proizvodima iuslugama tvrtke. Sve to zahtijeva puno vi{e od stati~nestranice-bro{ure; zahtijeva pregr{t alata jednostavnihza kori{tenje i po mogu}nosti besplat nih, tj. uklju~enihu cijenu web hostinga.

Svaki web hosting koji imalo drì do sebe osimmogu}nosti postavljanja stranice i primanja i slanjamailova, svojim korisnicima omogu}uje i aktiviranjeve} gotovih paketa koji uklju~uju sve {to bi neka tvr-tka mogla poèljeti, od web du}ana, preko foruma, blo-gova, kompletnih i gotovih portala, sustava za brigu okupcima, pa ~ak i programe za vo|enje projekata, sve jenadohvat ruke i za po~etak kori{tenja dovoljno je neko-

elekomunikacije

o zbog ~ega je IPTVnteresantan su VoD,NPVR i TimeShiftingukratko mogu}nostajmljivanja lmova,

mogu}nost snimanjaograma bez potrebe

videorekorderom, ali

mogu}nost gledanjaTV programa “una-

g”, tj. mogu}nost dapogleda emisija koja

je ve} pro{la.

LENOVO THINKPAD X300

Ultratanko prijenosno ra~unaloLenovo je predstavio svoje dugoi{~ekivano prijeno-sno ra~unalo ThinkPad X300, dizajnirano za naj-zahtjevnije korisnike koji su neprestano u pokretu.

TinkPad X300 najtanji je i najlak{i potpuno oprem-ljen prijenosnik u svojoj klasi: njegova debljina iz-nosi 1,85 cm, a teì svega 1,33 kg. Konstruiran odnajnovijih karbonskih i staklenih vlakana, ThinkPadX300 za{ti}en je od vanjskih utjecaja i padova. Ko-

risnicima je na raspolaganju vi{e mogu}nosti pove-zivanja koje uklju~uje modele WLAN, WWAN, GBEthernet i modem. 13,3-in~ni zaslon visoke rezolu-cije s pozadinskim LED-osvjetljenjem omogu}ujesvjetliju i energetski u~inkovitiju izvedbu u odnosuna LCD-monitore, a standardnoj opremi pripada iintegrirani ~ita~ otiska prsta za maksimalnu za{titupohranjenih podatka.

Ure|aj je na hrvatskom trì{tu dostupan od 20.oùjka, a po~etna cijena iznosi 19,990 kuna

8/17/2019 BIZdirekt16_04_2008

17/31

liko klikova mi{em. Danas doista ne postoji nikakavrazlog da bilo koja tvrtka nema stranicu koja sadr`i sveono {to bi moglo p rivu}i ljude, ali im i pru`iti sve {too~ekuju. No istina je da je relativno mali broj tvrtakakoje u potpunosti iskori{tavaju sve mogu}nosti svoghosting paketa, bez obzira {to su sve to ionako ve} pla-tili. Tehnologija je tu i ~eka, treba ju samo primijeniti.Kao i s broadbandom, tehnologija sama po sebi ne}edonijeti razvoj, ona je samo alat, a na tvrtkama je dataj alat i iskoriste.

Triple play – double payUpravo je VoIP taj tre}i dio u famoznom “Triple-Playu” koji obuhva}a telefon+Internet+televiziju.TriplePlay sam po sebi ne donosi ni{ta novo. I telefoni televiziju i Internet ve} smo vidjeli. TriplePlay jedno-stavno stavlja te tri stvari u jedan paket po cjenovnojlogici koja izgleda otprilike kao 1+1+1=2,5. Operatori,suo~eni sa sve manjim zaradama u ksnoj telefonijidjelomi~no zbog pada cijena, a djelomi~no zbog sveve}eg kori{tenja mobilne telefonije, smanjenja brojaminuta koje korisnici mjese~no tro{e na razgovore i spadom cijena pristupa Internetu, odlu~ili su objedini-ti ponudu. Tako su u cijeli paket ubacili jo{ i IPTV pologici da sve tri stvari zajedno korisnika ko{taju manjenego da uzima svaku stvar posebno, a operateru donosipove}anu zaradu koju ostvaruje preko jedne parice.

Prvi operater koji je krenuo u TripelPlay vode bio jeVodatel sa svojom uslugom koja je objedinjavala ~ak

i pristup Internetu preko optike FTTH. No, oni sunakon {to ih je kupio Metronet skoro potpuno prestaliuvoditi TriplePlay, {to je posljedica nancijskih pro-blema u kojima se na{ao sam Met

Documents

BIZdirekt16_04_2008