111
SVEUČILIŠTE U RIJECI MEDICINSKI FAKULTET POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTIČKI STUDIJ «BIOMEDICINA RAZVOJNE DOBI» Rijeka, rujan 2006.

«BIOMEDICINA RAZVOJNE DOBI» - medri.uniri.hr · PDF fileanemija, Rh inkopatibilitet, deficit K ­vitamina, grupni inkopatibilitet ... Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski

Embed Size (px)

Citation preview

SVEUČILIŠTE U RIJECI

MEDICINSKI FAKULTET

POSLIJEDIPLOMSKI

SPECIJALISTIČKI STUDIJ

«BIOMEDICINA RAZVOJNEDOBI»

Rijeka, rujan 2006.

2

Sveučilište u Rijeci

Medicinski fakultet

Braće Branchetta 20

51000 Rijeka

za nositelja:

Prof.dr.sc. Anđelka Radojčić Badovinac,

prodekanica za poslijediplomske studije i

trajnu medicinsku izobrazbu

E­mail: [email protected]

Tel: 051 651 111

Fax: 051 675 806

http://www.medri.hr

voditelj studija:

Prof.dr.sc. Vladimir Ahel

Katedra za pedijatriju

E­mail: [email protected]­com.hr

3

SADRŽAJ

1. UVOD .............................................................................................................................. 4

2. OPĆI DIO ........................................................................................................................ 5

2.1. Naziv studija ........................................................................................................................... 5

2.2. Nositelj studija i izvođač studija ............................................................................................ 5

2.3. Trajanje studija ....................................................................................................................... 5

2.4. Uvjeti upisa na studij .............................................................................................................. 5

2.5. Kompetencije koje polaznik stječe završetkom studija .......................................................... 5

2.6. Akademski naziv koji se stječe završetkom studija ............................................................... 5

3. OPIS PROGRAMA ................................................................................................................ 6

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta ....................................................................................... 6

3.2. Opis svakog predmeta ............................................................................................................ 8

3.3. Struktura studija, ritam studiranja i obveze polaznika ..........................................................37

3.4. Popis predmeta koje polaznik može izabrati s drugih poslijediplomskih studija ................ 38

3.5. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova .............................................................................. 38

3.6. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku ..................................................... 39

3.7. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja

na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij ....................................................... 40

3.8. Uvjeti pod kojima polaznik stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu

studijskog programa, kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja ............................................... 40

3.9. Način završetka studija ......................................................................................................... 40

3.10. Maksimalna duljina razdoblja od početka do završetka studiranja ...................................... 40

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA ........................................................................................ 41

4.1. Mjesta realizacije studijskog programa ................................................................................ 41

4.2. Podaci o prostoru i opremi predviđenima za izvođenje studija ........................................... 41

4.3. Imena nastavnika i suradnika ............................................................................................... 42

4.4. Podaci o svakom angažiranom nastavniku ........................................................................... 44

4.5. Popis radilišta ..................................................................................................................... 108

4.6. Popis suradnika, potencijalnih studijskih savjetnika, mentora, voditelja završnog rada ... 109

4.7. Optimalan broj studenata ................................................................................................... 109

4.8. Procjena troškova studija po polazniku .............................................................................. 109

4.9. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa ................................. 109

4

PRIJEDLOG POSLIJEDIPLOMSKOG SPECIJALISTIČKOG

STUDIJSKOG PROGRAMA «BIOMEDICINA RAZVOJNE DOBI»

1. UVOD

Razlozi pokretanja studija

Studij se pokreće iz razloga što u okvirima Kliničkog Bolničkog Centra Rijeka kao krovne

medicinske ustanove u regiji, specijalističko školovanje pohađaju specijalizanti koji se školuju

za potrebe KBC­a Rijeka, te za niz drugih državnih i privatnih zdravstvenih ustanova. Kako bi

liječnici specijalisti odškolovani u okvirima KBC­a Rijeka kao nastavne baze Medicinskog

fakulteta u Rijeci po završetku specijalizacije imali saznanja o mogućnostima suvremene

medicine, neophodno je da se u okviru poslijediplomskog specijalističkog studija upoznaju sa

suvremenim znanstvenim spoznajama, kako bi ih na što prihvatljiviji način inkorporirali u

kliničku praksu. Ovakvi oblici studija usporedivi su sa sličnim programima koji se provode u

okviru teoretske nastave na visokim medicinskim učilištima u Europi.

Dosadašnja iskustva predlagača

Poslijediplomski stručni studij u sličnom obliku održavan je na Medicinskom fakultetu u

Rijeci pred nekoliko godina. U skladu sa Zakonom o specijalizaciji i Zakonom o visokom

obrazovanju 1995. godine dobivena je dopusnica Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu.

Ovaj studij trebao bi predstavljati prošireni i izmijenjeni oblik tog studija.

Otvorenost studija prema pokretljivosti polaznika

Obzirom na postojanje sličnih studijskih programa u zemlji i susjednim zemljama program

ovog studija mogao bi omogućiti pokretljivost studenata osobito u okvirima elektivnih

predmeta, gdje bi se moglo organizirati da studenti s drugih fakulteta pohađaju nastavu iz

nekih predmeta na ovom studiju, kao i priznati našim studentima da dio elektivnih predmeta

prema želji slušaju u drugim visokoškolskim ustanovama. Osim toga, studenti

poslijediplomskih specijalističkih studija mogu izabrati neke od predmeta studija «Interna

medicina», «Obiteljska medicina» i «Menadžment u zdravstvu». Struktura studija uvelike

ovisi o zakonski propisanim zahtjevima specijalizacije i u teoretskoj pripremi specijalizanata

malo je mogućnosti uvođenja dodatnih sadržaja. Studij je koncentriran na stjecanje teoretskih

znanja najviših znanstvenih spoznaja primjenjivih u struci.

5

2. OPĆI DIO

2.1. Naziv studija: Poslijediplomski specijalistički studij «Biomedicina razvojne dobi».

2.2. Nositelj studija i izvođač studija: Medicinski Fakultet Sveučilišta u Rijeci, Katedra za

pedijatriju.

2.3. Trajanje studija: jednogodišnji studij čija će se nastava odvijati u dijelu radnog

vremena u tri trimestra po oko 20 ECTS bodova. Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti,

specijalizanti pored stručnog rada na klinici imaju i obvezu teoretske stručne nastave. Iz

tog razloga, studij je organiziran u dijelu radnog vremena.

2.4. Uvjeti upisa na studij: završen Medicinski fakultet, pohađanje specijalizacije iz

pedijatrije. Studij je otvoren i za druge studente s motivacijom i željom da završe

poslijediplomski specijalistički studij iako nemaju dekret o specijalizaciji.

2.5. Kompetencije koje polaznik stječe završetkom studija: student završetkom ovog

studija stječe kompetencije da s teoretskom podlogom uspijeva što kvalitetnije pristupati

pedijatrijskom pacijentu, te da u okviru studija svlada znanja i vještine nužne za klinički

rad na nivou općeg pedijatra. Specifične kompetencije odnose se na pojedine kolegije u

smislu stjecanja znanstvenih i stručnih spoznaja određenog područja.

2.6. Akademski naziv koji se stječe završetkom studija: nakon završetka studija i

specijalizacije polaznik će steći stručni naziv specijaliste pedijatrije, a studij će mu

omogućiti da kroz nastavu apsolvira teoretski dio. Završetkom studija ne stječe se naziv

specijaliste, jer je medicinska specijalizacija regulirana drugim zakonom i za stjecanje

zvanja student je obvezan završiti i druge dijelove obrazovanja i položiti specijalistički

ispit. Osim diplome o završenom poslijediplomskom specijalističkom studiju polaznik

ne stječe poseban akademski naziv.

3. OPIS PROGRAMA

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta

SATI RB

KOD

PREDMETA NAZIV PREDMETA NOSITELJ PREDMETA P S V UKUPNO

ECTS

I SEMESTAR

1. BRD01 Biološke osnove medicine razvojne dobi Prof.dr.sc. Vladimir Ahel 4 6 10 2

2. BRD02 Neonatologija Doc.dr.sc. Ivan Zubović 8 12 20 4

3. BRD03 Metabolizam i prehrana Doc.dr.sc. Ivan Zubović 6 9 15 3

4. BRD04 Pedijatrijska nefrologija Doc.dr.sc. Mirna Šubat ­ Dežulović 8 12 20 4

5. BRD05 Pedijatrijska hematologija i onkologija Prof.dr.sc. Jelena Roganović 6 9 15 3

6. Izborni predmet / predmeti

UKUPNO I SEMESTAR

II SEMESTAR

7. BRD06 Pedijatrijska kardiologija Prof.dr.sc. Vladimir Ahel 6 9 15 3

8. BRD07 Reumatizam i bolesti vezivnog tkiva Prof.dr.sc. Vojko Rožmanić 9 6 15 3

9. BRD08 Pedijatrijska neurologija Prof.dr.sc. Ela Paučić ­ Kirinčić 8 12 20 4

10. BRD09 Pedijatrijska alergologija Prof.dr.sc. Vojko Rožmanić 9 6 15 3

11. BRD10 Imunologija razvojne dobi Doc.dr.sc. Srđan Banac 9 6 15 3

12. Izborni predmet / predmeti

UKUPNO II SEMESTAR

7

III SEMESTAR

13. BRD11 Pedijatrijska pulmologija Prof.dr.sc. Vladimir Ahel 8 12 20 4

14. BRD12 Pedijatrijska gastroenterologija Prof.dr.sc. Mladen Peršić 12 8 20 4

15. BRD13 Pedijatrijska endokrinologija Prof.dr.sc. Miroslav Dumić 6 9 15 3

16. BRD14 Osnove kliničke genetike Prof.dr.sc. Miljenko Kapović 8 2 10 2

17. BRD15 Urgentna medicina razvojne dobi Doc.dr.sc. Sandro Dessardo 6 9 15 3

18. Izborni predmet / predmeti

UKUPNO III SEMESTAR

IZBORNI PREDMETI

19. BRD16 Sociološki, legislativni i javno­zdravstveni

aspekti medicine razvojne dobi

Prof.dr.sc. Josip Grgurić 6 6 3 15 3

20. BRD17 Pedijatrijska infektologija Prof.dr.sc. Nada Brnčić 6 9 15 3

21. BRD18 Medicinski problemi adolescencije Prof.dr.sc. Ela Paučić ­ Kirinčić 4 6 10 2

22. BRD19 Izabrana poglavlja iz pedijatrijske

radiologije

Prof.dr.sc. Damir Miletić 4 6 10 2

23. BRD20 Granična područja pedijatrije Doc.dr.sc. Antun Sasso 4 6 10 2

3.2. Opis svakog predmeta

Kod kolegija BRD01 Naziv kolegija BIOLOŠKE OSNOVE MEDICINE RAZVOJNE

DOBI Opći podaci Studijski program Poslijediplomski specijalistički studij

«Biomedicina razvojne dobi» Godina I

Ime nositelja kolegija prof.dr.sc. Vladimir Ahel Suradnici Miljenko Kapović, Ela Paučić­Kirinčić Status kolegija Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar Predavanja 4 Seminari 6 Vježbe

Broj sati

Ukupno 10 ECTS koeficijent opterećenja studenta 2 Obrazloženje Ciljevi kolegija Povijesni osvrt. Upoznavanje polaznika sa anatomskim i funkcionalnim čimbenicima razvoja, ontogenezom i filogenezom, općim komponentama razvoja i razvojem pojedinih funkcija, somatskim rastom, psihomotornim razvojem, razvojem koštanog sistema, spolnim razvojem, sekularnom akceleracijom i puerikulturom. Korespodentnost i korelativnost programa Program je korespodentan i korelativan s ostalim kolegijima. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) Polaznik će nakon odslušane nastave biti u stanju: usvojiti saznanja o fenomenu rasta i razvoja, prepoznati i primjeniti mogućnosti boničke i vanbolničke mreže zdravstvenih ustanova, savladati specifičnosti liječenja dječje populacije. Okvirni sadržaj kolegija Uvodna razmatranja. Rast i razvoj. Građa i funkcija stanice. Biogenetika. Osnovi antropologije i populacijske biologije. Patofiziologija termoregulacije. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja Predavanja Seminari i

radionice Vježbe Samostalni

zadaci Multimedija i

Internet Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska

nastava Komentari Obveze studenata Redovito pohađanje svih oblika nastave. Aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Praćenje i ocjenjivanje studenata, način polaganja ispita Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

9

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Komentari Obvezna literatura 1. R.E. Behrman: Nelson Textbook of Pediatrics. W.B.Saunders, Philadelphia­London,

1996. 2. G.H.Lowrey: Growth and Development of Children. Year Book, Publishers, Chicago­

London, 1978. 3. Lj. Zergollern: Pedijatrija, Vol I­II, Naprijed, Zagreb, 1994. Izborna literatura Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Pismena anketa nakon cjelokupne odslušane nastave. Evaluacija ankete i po potrebi revizija programa.

Kod kolegija BRD02 Naziv kolegija NEONATOLOGIJA Opći podaci Studijski program Poslijediplomski specijalistički studij

«Biomedicina razvojne dobi» Godina I

Ime nositelja kolegija doc.dr.sc. Ivan Zubović Suradnici Oleg Petrović, Jadranka Franulović, Irena Slavić, Vojko Rožmanić,

Vladimir Ahel, Sandro Dessardo Status kolegija Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar Predavanja 8 Seminari 12 Vježbe

Broj sati

Ukupno 20 ECTS koeficijent opterećenja studenta 4 Obrazloženje Ciljevi kolegija Upoznavanje pristupnika sa nadzorom djeteta u trudnoći, čimbenicima rizika u perinatalnome razdoblju, te fiziologiji i patologiji najčešćih stanja u novorođenačkoj dobi. Korespodentnost i korelativnost programa Program je sukladan drugim programima perinatologije koji se izvode na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, i većini medicinskih fakulteta u Europi. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) Znanja: Zdravo novorođenče i nedonošče: prilagodba ekstrauterinim uvjetima života, fiziološke i kliničke osobitosti novorođenčeta, opskrba vorođenčeta neposredno po rođenju, podioba novorođenčeta prema gestacijskoj dobi i tjelesnoj težini, mortalitet novorođenčadi, njega i prehrana zdravog novorođenčeta. Specifična novorođenačka patofiziologija: hipotermija, sindrom respiracijskih teškoća, bronhopulmonalna displazija, retinopatija prematurusa, aspiracijska pneumonija, pneumotoraks, apnea, apnoične atake, porođajna trauma (kefalhematom, pareza brahijalnoga pleksusa, fraktura klavikule, humerusa), intrakranijsko krvarenje, hipoksičko­ishemijska encefalopatija, neonatalne konvulzije, nekrotični enterokolitis, novorođenačka žutica, teška novorođenačka žutica / icterus nuclearis, anemija, Rh inkopatibilitet, deficit K­vitamina, grupni inkopatibilitet, konjunktivitis, infekcije

10

(rubella, varicella, herpes simpleks, hepatitis­C, CMV, toksoplazmoza, sifilis, gonoreja, AIDS, bolesti uzrokovane listerijom ili streptokokom), upale pupka / pupkovine, pneumonija, sepsa / meningitis u novorođnačkoj dobi, kožne promjene u novorođenčeta, metabolički poremećaji (hipoglikemija, hipokalcemija, hipomagnezemija, piridoksin...), dijete dijabetične majke, sindrom iznenadne dojenačke smrti. Vještine: Primarna reanimacija po porodu, procjena indeksa vitalnosti (Apgar), procjena stupnja donešenosti, (prematurus, dismaturus i sl.), procjena respiracijskog poremećaja, (Silvermann), podvezivanje, presjecanje i daljnji, postupak s pupkovinom, procjena veličine, oblika i nekoj posebnih, obilježja fontanela, procjena neurološkog statusa novorođenčeta (primitivni refleksi), tehnika dojenja (prirodna prehrana), hranjenje na bočicu, priprema dohrane (dvovrsna i umjetna prehrana), pregled kukova, mjerenje aksilarne i rektalne temperature, tehnika rashlađivanja febrilnoga djeteta, uzimanje uzoraka za analize (obrisak nosa, ždrijela, anusa...), postavljanje nazogastrične sonde, kateterizacija mokraćnog mjehura, primjena lijekova supkutano, intrakutano, intramuskularno, intravenski i intraosalno, postavljanje intravenske infuzije. Okvirni sadržaj kolegija Suvremeni nadzor u trudnoći. Čimbenici rizika u perinatalnome razdoblju.Definicija i karakteristike prijevremeno rođenog djeteta. Fiziologija novorođenačke dobi. Kožne promjene u novorođenačkoj dobi. Patološka bilirubinemija novorođenčeta. Novorođenačka sepsa i meningitis. Hipoksičko­ishemijska encefalopatija. Neurosonografija. Rano otkrivanje urođenih srčanih griješaka. Kazuistički testovi iz perinatologije. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja Predavanja Seminari i

radionice Vježbe Samostalni

zadaci Multimedija i

Internet Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska

nastava Komentari Obveze studenata Redovita nazočnost svim oblicima nastave, položen kolokvij. Praćenje i ocjenjivanje studenata, način polaganja ispita Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Komentari Obvezna literatura 1. Duško Mardešić: Pedijatrija 2. Nelson: Textbook of pediatrics (Behrman, Kliegman, Arvin) Izborna literatura Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Nadzor aktivnog učešća tijekom predavanja, aktivno učešće pri pregledu novorođenčeta, polaganje kolokvija.

11

Kod kolegija BRD03 Naziv kolegija METABOLIZAM I PREHRANA Opći podaci Studijski program Poslijediplomski specijalistički studij

«Biomedicina razvojne dobi» Godina I

Ime nositelja kolegija doc.dr.sc. Ivan Zubović Suradnici Jadranka Varljen, Jasminka Rupčić, Mladen Peršić, Ela Paučić ­

Kirinčić, Robert Domitrović Status kolegija Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar Predavanja 6 Seminari 9 Vježbe

Broj sati

Ukupno 15 ECTS koeficijent opterećenja studenta 3 Obrazloženje Ciljevi kolegija Upoznati polaznike studija sa temeljnim znanstvenim osnovama metabolizma i prehrane od rođenja do adolescentne dobi, prikazane na principima fiziologijske osnove. Uz navedeno biti će prikazana i klinička patologija na principima patofiziologijske osnove bolesti. Nasljedne metaboličke bolesti pripadaju skupini monogenskih nasljednih bolesti, zato je pravodobna i točna dijagnoza važna ne samo za bolesno dijete već i za čitavu obitelj, a katkada i širu rodbinu. S druge strane, ako se pravodobno dijagnosticiraju, veliki ih se broj može uspješno liječiti. Zbog svega toga pravodobna dijagnoza nasljednih metaboličkih bolesti vrlo je važan segment zdravstvene zaštite uopće, a osobito dječje dobi. Pravilno genetsko informiranje izuzetno je važan i nezaobilazan dio zbrinjavanja obitelji pogođenih nasljednih nasljednim metaboličkim bolestima. Zdrava prehrana je osnova svekolike brige za djecu i jednako je važan cilj svake obitelji, ali i zdravstvene djelatnosti. Poznavanje osnova prehrane važno je ne samo radi zaštite zdravlja pojedinog djeteta nego radi ukupne ljudske populacije. Rastuća spoznaja o povezanosti današnje prehrane s pojavom nekoh bolesti u kasnijoj životnoj dobi (koronarne bolesti, hipertenzija, dijabetes i karcinom) zahtjeva daljnja istraživanja i preventivnu aktivnost već u najranijoj životnoj dobi. Korespodentnost i korelativnost programa Program je sukladan drugim programima perinatologije koji se izvode na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i većini medicinskih fakulteta u Europi. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) Cilj je kolegija da svim zainteresiranim polaznicima upotpuni i proširi znanje na ona područja pedijatrije kojima se ne bave svakodnevno ili koja nisu dovoljno obrađena u našoj medicinskoj literaturi, te osposobljavanje za samostalnost u svakodnevnom radu. Okvirni sadržaj kolegija Osnove molekulske bolesti. Metabolizam vode i elektrolita u djece. Održavanje acidobazne ravnoteže. Nasljedne metaboličke bolesti (što su nasljedne metaboličke bolesti, važnost prepoznavanja, kako doći do dijagnoze, zbrinjavanje vitalno ugroženog djeteta, liječenje, otkrivanje prenosioca nasljednih metaboličkih bolesti). Hrana i hranjive tvari. Prirodna ishrana novorođenčeta i dojenčeta. Prehrana predškolskog i školskog djeteta. Procjena stanja uhranjenosti. Hipovitaminoze. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja

12

Predavanja Seminari i radionice

Vježbe Samostalni zadaci

Multimedija i Internet

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska nastava

Komentari Za nastavu će se koristiti prostor i oprema Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, koji raspolaže potrbnom opremom i prostorom za izvođenje nastave poslijediplomskog studija. Praktični dio nastave će se izvoditi u Klinici za pedijatriju «Kantrida» ­ KBC Rijeka. Težište baciti na algoritam prepoznavanja i liječenja metaboličkih bolesti, kao i značaj pravilne prehrane od rođenja do adolescentne dobi. Obveze studenata Redovita nazočnost svim oblicima nastave. Angažiranost i aktivno učešće u nastavi osobito u vježbama i seminarima. Položen kolokvij. Praćenje i ocjenjivanje studenata, način polaganja ispita Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Komentari Obvezna literatura 1. Avroy Fanaroff: Neonatal­perinatal medicine, Mosby, Year Book, 1992. 2. Nelson Textbook of Pediatrics, R.E. Behrman , ed. WB. Saunders, Philadelphia ­ London,

1996. 3. Lj. Zergollern: Pedijatrija, Vol I, Vol II, Naprijed, Zagreb, 1994. 4. Duško Mardešić: Pedijatrija Izborna literatura Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Razgovor sa polaznicima uz anketni upitnik na kraju kolegija.

Kod kolegija BRD04 Naziv kolegija PEDIJATRIJSKA NEFROLOGIJA Opći podaci Studijski program Poslijediplomski specijalistički studij

«Biomedicina razvojne dobi» Godina I

Ime nositelja kolegija doc.dr.sc. Mirna Šubat ­ Dežulović Suradnici Nives Jonjić, Mira Ćuk, Zvonko Puretić, Sanja Flajšman ­ Raspor,

Harry Nikolić Status kolegija Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar Predavanja 8 Seminari 12 Vježbe

Broj sati

Ukupno 20 ECTS koeficijent opterećenja studenta 4 Obrazloženje

13

Ciljevi kolegija Osnovni ciljevi kolegija su upoznavanje liječnika medicine s osnovama pedijatrijske nefrologije i najčešćim oboljenjima bubrega i mokraćnih organa. Uz osnove iz embriologije i patofiziologije bubrega, polaznike treba upoznati sa osnovama dijagnostike najčešćih bolesti mokraćnih organa kao što su urinarne infekcije, hematurija, glomerulonefritis, nefrotski sindrom i zatajenje bubrega. Upoznavanje sa postupnikom za svako oboljenje obuhvaća uz dijagnostičke pretrage i mogućnosti liječenja, posebice kongenitalnih anomalija mokraćnih organa, funkcionalnih poremećaja mokrenja, urolitijaze, hipertenzije i nadomjesnog liječenja zbog zatajenja funkcije bubrega (hemodijaliza, peritonejska dijaliza, transplantacija bubrega). Korespodentnost i korelativnost programa Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) Stjecanje znanja o dijagnostičkim postupnicima kod određenih bolesti mokraćnog sustava kod djece (načini prikupljanja urina, mikroskopski pregled sedimenta urina, interpretacija testova funkcije bubrega, poznavanje slikovnih metoda za dijagnostiku kongenitalnih anomalija i upalnih stanja bubrega). To se odnosi i na prenatalno otkrivene anomalije urotrakta koja treba odgovarajuće zbrinuti po rođenju djeteta. Nadalje, određeno znanje je potrebno i za bolesti glomerula (glomerulonefritis): uz imunoserološke testove, poznavanje indikacija za biopsiju bubrega i usvajanje osnovnih pojmova za razumjevanje patohistoloških promjena. U sklopu funkcionalnih poremećaja mokrenja polaznici se moraju upoznati sa osnovama liječenja neurogenog mjehura (čista intermitentna kateterizacija). Okvirni sadržaj kolegija Embriogeneza i kongenitalne anomalije bubrega i urotrakta. Patofiziologija bubrega i razumjevanje dijagnostičkih testova funkcije bubrega. Urinarna infekcija i otkrivanje rizičnih čimbenika trajnog oštećenja bubrega (ožiljčenje). Vezikoureteralni refluks i mogućnosti liječenja. Obstrukcijske anomalije prenatalno otkrivanje i postnatalno zbrinjavanje. Hematurija i glomerulonefritis. Nefrotski sindrom. Tubulopatije i urolitijaza. Hipertenzija – mogućnosti liječenja. Zatajenje bubrega i nadomjesno liječenje (peritonejska dijaliza, hemodijaliza, transplantacija bubrega). Način izvođenja nastave i usvajanje znanja Predavanja Seminari i

radionice Vježbe Samostalni

zadaci Multimedija i

Internet Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska

nastava Komentari U usvajanju postupnika za pojedine dijagnoze upoznati polaznike sa osnovnim metodama ultrazvučne, radiološke (MCUG, IVU) i radionuklidne dijagnostike bolesti mokraćnih organa. Obveze studenata Prisustvovanje predavanjima, seminarima, aktivno uključivanje u nastavu putem kazuističkih prikaza i / ili seminarskog rada. Praćenje i ocjenjivanje studenata, način polaganja ispita Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Komentari Obvezna literatura 1. Nelson WA, Behrman RE, Kliegman RM, Arvin AM. Nelson's Textbook of Pediatrics,

W.B. Saunders comp., 2000.

14

2. Batinić D. Bolesti bubrega i mokraćnih organa, Medicinska knjiga, Zagreb 1994. Izborna literatura Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Anketiranje polaznika na kraju tečaja.

Kod kolegija BRD05 Naziv kolegija PEDIJATRIJSKA HEMATOLOGIJA I

ONKOLOGIJA Opći podaci Studijski program Poslijediplomski specijalistički studij

«Biomedicina razvojne dobi» Godina I

Ime nositelja kolegija prof.dr.sc. Jelena Roganović Suradnici Angelo Rosolen, Anđelka Radojčić Badovinac, Ines Mrakovčić ­

Šutić, Gianni Bisogno Status kolegija Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar Predavanja 6 Seminari 9 Vježbe

Broj sati

Ukupno 15 ECTS koeficijent opterećenja studenta 3 Obrazloženje Ciljevi kolegija Polaznik će spoznati specifičnosti razvoja krvotvornog sustava u djece, najčešće hematološke bolesti u djece, hematološke manifestacije sistemskih bolesti, molekularnu osnovu pedijatrijske neoplazme, najčešće pedijatrijske neoplazme i suvremeni multimodalni pristup liječenja malignih bolesti. Korespodentnost i korelativnost programa Program je korespondentan i korelativan s ostalim kolegijima. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) Polaznik će nakon odslušane nastave biti u stanju: dijagnosticirati najčešće krvne bolesti u djece, liječiti anemije uslijed manjka željeza i reaktivne upale limfnih čvorova, primarno opskrbiti dijete s poremećajem zgrušavanja krvi, postaviti sumnju na malignu bolest u djeteta i pravovremeno uputiti na bolničku obradu i liječenje, surađivati s pedijatrijskim hemato­ onkologom u liječenju i praćenju djeteta s hematolosko­onkološkom bolesti. Okvirni sadržaj kolegija Biologija hematopoeze. Insuficijencija koštane srži. Dijagnostički pristup djetetu s anemijom. Poremećaji produkcije eritrocita. Hemolitiče anemije. Poremećaji hemoglobina. Klinički i laboratorijski pristup djetetu s krvarenjem. Poremećaji hemostaze (Bolesti trombocita, Hemofilije i von Willebrand­ova bolest). Limfadenopatije. Molekularna osnova pedijatrijske neoplazme. Akutne leukemije. Non­Hodgkin limfom. Morbus Hodgkin. Solidni tumori (tumori središnjeg živčanog sustava, neuroblastom, nefroblastom, sarkomi mekih tkiva, tumori kosti). Limfohistiocitni poremećaji. Infekcije u djece s malignom bolesti. Transfuzijska terapija u djece. Transplantacija perifernih matičnih stanica i koštane srži u djece. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja

15

Predavanja Seminari i radionice

Vježbe Samostalni zadaci

Multimedija i Internet

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska nastava

Komentari Obveze studenata Redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Izraditi i izložiti seminarski rad. Praćenje i ocjenjivanje studenata, način polaganja ispita Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Komentari Završna ocjena je rezultat ukupnog učinka studenta u realizaciji njegovih obveza. Obvezna literatura 1. Behrman RE, Kliegman RM, Jenson HB: Nelson Texbook of Pediatrics. Saunders,

Philadelphia, Pennsylvania, 2004 (17. izdanje). ISBN 0­7216­9556­6 Izborna literatura 1. Nathan DG, Ginsburg D, Orkin SH, Look AT: Nathan's and Oski's Hematology of

Infancy and Childhood. W.B. Saunders Company, Philadelphia, Pennsylvania, 2003. ISBN 0­7216­9317­2

2. Pizzo PA, Poplack DG: Principles and Practice of Pediatric Oncology. Lippincot Williams & Wilkins, Philadelphia, Pennsylvania, 2002. ISBN 0­7817­2658­1

3. Blume KG, Forman SJ, Appelbaum FR: Thomas' Hematopetic Cell Transplantation. Blackwell Publishing Ltd, Malden, Massachussets, 2004. ISBN 1­4051­1256­5

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Pismena anketa nakon cjelokupne odslušane nastave i polaganja ispita. Evaluacija ankete i po potrebi revizija programa.

Kod kolegija BRD06 Naziv kolegija PEDIJATRIJSKA KARDIOLOGIJA Opći podaci Studijski program Poslijediplomski specijalistički studij

«Biomedicina razvojne dobi» Godina I

Ime nositelja kolegija prof.dr.sc. Vladimir Ahel Suradnici Vojko Rožmanić, Sandro Dessardo, Neven Čače Status kolegija Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar Predavanja 6 Seminari 9 Vježbe

Broj sati

Ukupno 15 ECTS koeficijent opterećenja studenta 3 Obrazloženje

16

Ciljevi kolegija Upoznavanje pristupnika sa anatomskim i funkcionalnim razvojem kardiovaskularnog sustava, prirođenim srčanim greškama sa lijevo ­ desnim i desno ­ lijevim shuntom, transpozicijom, valvularnom i vaskularnom lezijom, aritmijama, reumatskom groznicom i reumatskim bolestima srca. Korespodentnost i korelativnost programa Program je korespodentan i korelativan s ostalim kolegijima. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) Polaznik će nakon odslušane nastave biti u stanju: prepoznati i rano dijagnosticirati prirođene srčane greške, usvojiti algoritam pretraga u otkrivanju prirođenih srčanih grešaka, usvojiti principe liječenja najčešćih dizritmija, primjeniti adekvatne mjere liječenja u arestu srca i srčanoj insuficijenciji, ostvariti suradnju pedijatra­kardiologa i pedijatra u vanbolničkom sustavu. Okvirni sadržaj kolegija Pedijatrijska kardiologija danas. Rana dijagnostika urođenih srčanih grešaka. Ultrazvučna dijagnostika urođenih srčanih grešaka. Liječenje najčešćih dizritmija u djece. Invazivna dijagnostika urođenih srčanih grešaka. Intervencijska kardiologija u urođenih srčanih grešaka. Srčana insuficijencija i principi liječenja. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja Predavanja Seminari i

radionice Vježbe Samostalni

zadaci Multimedija i

Internet Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska

nastava Komentari Obveze studenata Redovito pohađanje svih oblika nastave. Aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Praćenje i ocjenjivanje studenata, način polaganja ispita Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Komentari Obvezna literatura 1. L. Adams, I Emmanuloides: Moss' heart disease in infants, childrena and adolescent. 4th

edition. Mosby Comp. London Philadelphia, 1993. 2. E. Keck: Pedijatrijska kardiologija. Školska knjiga, Zagreb, 1994. 3. Pediatric cardiology. Springer International., 1994. Izborna literatura Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Pismena anketa nakon cjelokupne odslušane nastave. Evaluacija ankete i po potrebi revizija programa.

17

Kod kolegija BRD07 Naziv kolegija REUMATIZAM I BOLESTI VEZIVNOG TKIVA Opći podaci Studijski program Poslijediplomski specijalistički studij

«Biomedicina razvojne dobi» Godina I

Ime nositelja kolegija prof.dr.sc. Vojko Rožmanić Suradnici Vladimir Ahel, Mirna Šubat ­ Dežulović, Srđan Banac, Neven Čače Status kolegija Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar Predavanja 9 Seminari 6 Vježbe

Broj sati

Ukupno 15 ECTS koeficijent opterećenja studenta 3 Obrazloženje Ciljevi kolegija Osnovni cilj stručnog postdiplomskog studija u pedijatrijskoj reumatologiji je pobuditi interes za kliničku disciplinu koja obuhvaća upalne poremećaje kolagenog tkiva u djece. Proučiti nova saznanja o nastanku tih bolesti, kao i o utjecaju različitih čimbenika na rast i razvoj djece s bolestima kolagenog tkiva. Omogućiti studentima multidisciplinarni pristup otkrivanju i liječenju djece s reumatskim bolestima. Korespodentnost i korelativnost programa Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) Okvirni sadržaj kolegija Studenti se uvode u kolegij pedijatrijske reumatologije kroz predavanja i seminare: od povijesnih razmataranja, preko evolucije terminologije, prepoznavanja bolesti pa sve do novih saznanja. Kolegij promovira multidisciplinarni pristup u otkrivanju i liječenju djece s reumatskim bolestima s ciljem poboljšanja prognoze. Uvodna razmatranja o reumatskim bolestima u djece. Imunološki sistem, medijatori i negnojna upala. Genetska ispitivanja. Sistemne karakteritstike reumatskih bolesti. Dijagnoza i liječenje djece s reumatskim bolestima. Sistemske kolagenoze. Artritis i infekcije. Vaskulitisi. Vještine: fizikalni pregled, analiza sinovijalne tekućine, histokompatibilnost, imunološki markeri i drugi laboratorijski nalazi, radiološki pristup (Rtg, sonografija, kompjuterizirana tomografija i magnetska rezonanca). Način izvođenja nastave i usvajanje znanja Predavanja Seminari i

radionice Vježbe Samostalni

zadaci Multimedija i

Internet Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska

nastava Komentari Obveze studenata Praćenje i ocjenjivanje studenata, način polaganja ispita Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

18

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Komentari Obvezna literatura 1. Malčić i sur. Reumatske bolesti dječje dobi. Školska knjiga Zagreb, 1994. Izborna literatura Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe

Kod kolegija BRD08 Naziv kolegija PEDIJATRIJSKA NEUROLOGIJA Opći podaci Studijski program Poslijediplomski specijalistički studij

«Biomedicina razvojne dobi» Godina I

Ime nositelja kolegija prof.dr.sc. Ela Paučić ­ Kirinčić Suradnici Antun Sasso, Igor Prpić Status kolegija Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar Predavanja 8 Seminari 12 Vježbe

Broj sati

Ukupno 20 ECTS koeficijent opterećenja studenta 4 Obrazloženje Ciljevi kolegija Nakon završetka kolegija iz pedijatrijske neurologije student bi trebao znati: prepoznati i dijagnosticirati najučestalije neurološke bolesti razvojne dobi (epileptičke sindrome razvojne dobi, neuroro­rizične čimbenike i neurorazvojne poremećaje, neuromuskularne bolesti, prepoznati osnovne znakove i simptome u djeteta s glavoboljom). Korespodentnost i korelativnost programa Program je prilagođen ostalim kolegijima. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) Studenti bi trebao usvojiti i razumjeti anatomiju i psihologiju normalnog i patološkog neurološkog razvoja. Također, naučiti tehniku i osobitosti neurološkog pregleda te usvojiti metodologiju praćenja neurološkog razvoja djeteta, posebice u one djece s određenim rizičnim čimbenicima. Nadalje, upoznati razvojne anomalije CNS­a, osnove kliničke neurofiziologije, kliničku klasifikacije epilepsija i epileptičkih sindroma. Okvirni sadržaj kolegija Kolegij uključuje edukaciju i kliničke metode prepoznavanja cerebralne paralize, multikonzilijarni pristup djetetu s ovom bolešću obzirom na brojne pridružene smetnje te praktičke demonstracije habuilitacionog tretmana na Odjelu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Upoznavanje s neuromuskularnim bolestima u dječjoj dobi te sticanje osnovnih znanja iz neurofizioloških tehnika i pretraga kojima se služimo u dijagnostici ovih bolesti. Zatim, upoznati se s problemom glavobolje u dječjoj dobi, obzirom na učestalost, najčešće uzroke, kliničku sliku i terapijske mogućnosti. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja

19

Predavanja Seminari i radionice

Vježbe Samostalni zadaci

Multimedija i Internet

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska nastava

Komentari Obveze studenata Prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavnom programu. Usvojiti osnovna praktička znanja u neurološkom pregledu djeteta , a također i pristupu djetetu s neurološkom bolesti. Praćenje i ocjenjivanje studenata, način polaganja ispita Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Komentari Konačni uspjeh studenta procijeniti će se na osnovu aktivnosti studenta za vrijeme kolegija i usmenom provjerom znanja. Obvezna literatura 1. Nelson Textbook of Pediatrics. Saunders, Philadeplhia, Pensylvania 2004. ISBN O­7216­

9556­6 Izborna literatura 1. Sweiman and Ashwal Pediatric Neurology (principles and Practice), Mosby, Inc.St.

Louis, Mmissouri 63146, ISBN o­8151­3097­X 2. Roger, Dravet, Bureau, Dreifuss, Wolf: Epileptic syndromes in Infansy, Chaldhood and

Adolescece, John libbely and commpani, ISBN O­86196­046­7 Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Studenti će biti anketirani o kvaliteti i uspješnosti izvedbe kolegija, uključujući mogućnost revizije programa prema sugestijama polaznika kolegija.

Kod kolegija BRD09 Naziv kolegija PEDIJATRIJSKA ALERGOLOGIJA Opći podaci Studijski program Poslijediplomski specijalistički studij

«Biomedicina razvojne dobi» Godina I

Ime nositelja kolegija prof.dr.sc. Vojko Rožmanić Suradnici Vladimir Ahel, Ivan Zubović, Srđan Banac, Neven Čače Status kolegija Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar Predavanja 9 Seminari 6 Vježbe

Broj sati

Ukupno 15 ECTS koeficijent opterećenja studenta 3 Obrazloženje

20

Ciljevi kolegija Osnovni cilj stručnog poslijediplomskog studija dječje alerologije je pobuditi interes studenata za prevenciju, dijagnostiku i liječenju djece s alergijskim bolestima. Omogućiti pristup najnovijim saznanjima (evidence­based medicine) s ciljem otkrivanja i liječnja djece s aleregijskim bolestima. Pokazati neohodne vještine koje se koriste u dijagnozi i liječenju djece s alergijskim bolestima. Korespodentnost i korelativnost programa Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) Okvirni sadržaj kolegija Studenti se uvode u kolegij pedijatrijske alergologije kroz predavanja i seminare: od povijesnih razmataranja, do dijagnostičkih i terapeutskih postupaka. Osnovi pedijatrijske alergologije. Imunologija atopije. Dijagnostička i liječenje atopijskih bolesti. Prevencija alergijskih bolesti. Alergijski rinitis. Atopijski dermatitis. Astma. Urtikarija. Alergija na lijekove. Vještine: anamneza i fizikalni pregled djeteta s alergijskim bolestima. Prick test, imunološki testovi. Spirometrija. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja Predavanja Seminari i

radionice Vježbe Samostalni

zadaci Multimedija i

Internet Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska

nastava Komentari Obveze studenata Praćenje i ocjenjivanje studenata, način polaganja ispita Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Komentari Obvezna literatura 1. Mardešić D. Pedijatrija, Školska knjiga, 2000. Izborna literatura Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe

Kod kolegija BRD10 Naziv kolegija IMUNOLOGIJA RAZVOJNE DOBI Opći podaci Studijski program Poslijediplomski specijalistički studij

«Biomedicina razvojne dobi» Godina I

Ime nositelja kolegija doc.dr.sc. Srđan Banac Suradnici Stipan Jonjić, Miljenko Kapović, Jelena Roganović, Mladen Peršić Status kolegija Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar Predavanja 9 Seminari 6

Broj sati

Vježbe

21

Ukupno 15 ECTS koeficijent opterećenja studenta 3 Obrazloženje Ciljevi kolegija Upoznati polaznika s temeljnim znanjima kliničke imunologije razvojne dobi koja može praktično primijeniti u svom svakodnevnom radu s djecom bez obzira na razinu zdravstvene zaštite na kojoj djeluje. Upoznati principe evaluacije djeteta sa suspektnim poremećajem imunosti. Osim dijagnostičkog pristupa, upoznati i terapijske mogućnosti u kontroli imunodeficijentnih stanja. Korespodentnost i korelativnost programa Program je porespondentan sa sličnim poslijediplomskim studijima u organizaciji Klinike za dječje bolesti u Zagrebu (Dječja bolnica u Klaićevoj) i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) Uzimanje ciljanih anamnestičkih podataka u djeteta suspektnog za imunodeficijentno stanje. Postavljanje sumnje na poremećaj imunosti u djeteta. Prepoznavanje osobitosti nalaza kliničkog pregleda u imunodeficijentnog djeteta. Određivanje osnovnih laboratorijskih pretraga u djeteta suspektnog na imunodeficijentno stanje i njihovo interpretiranje. Okvirni sadržaj kolegija Temeljni imunološki pojmovi, razvoj i funkcija imunološkog sustava. Genetska kontrola imunološkog odgovora s osvrtom na etiologiju primarnih imunodeficijencija na molekularnoj razini. Važnost i međusobno nadopunjavanje pojedinih obrambenih mehanizama prirođene i stečene imunosti u ovisnosti o glavnim tipovima infektivnih patogena. Imunoreaktivnost organizma na pojedine tipove antigena u ovisnosti o dobi djeteta i kliničke reperkusije. Problem učestalih infekcija u dječjoj dobi. Postavljanje kliničke sumnje na poremećaj imunosti u djeteta. Pregled primarnih imunodeficijencija i skupni pregled njihovih kliničkih karakteristika. Pregled sekundarnih imunodeficijencija. Leukopenija i leukocitoza. Maligne bolesti i autoimune manifestacije kao posljedica imunološkog deficita. Evaluacija funkcije imunološkog sustava djeteta. Terapijski pristup imunodeficijentnom djetetu. Primjena humanih imunoglobulina u djece u svrhu suspstitucijske terapije ili u svrhu postizanja imunomodulacijskog efekta. Osnovni principi i klinička primjena imunosupresije. Transplantacijska imunologija i GvH reakcija. Cijepljenje djece i razvoj novih cjepiva. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja Predavanja Seminari i

radionice Vježbe Samostalni

zadaci Multimedija i

Internet Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska

nastava Komentari Glavni način izvođenja nastave podrazumijevat će predavanja i seminare, ali polaznici će dobiti i samostalne zadatke u obliku prikaza slučajeva uz mogućnost konzultacije. Obveze studenata Studenti su dužni prisustvovati predavanjima, seminarima i radionicama. Za seminare dužni su unaprijed se pripremiti kako bi se mogla primjenjivati metodologija nastave u malim grupama. Trebat će pripremiti jedan prikaz slučaja iz bolničke dokumentacije. Obvezni su pristupiti pismenom i usmenom ispitu.

Praćenje i ocjenjivanje studenata, način polaganja ispita Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

22

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Komentari Studenti će uvijek biti ocjenjivani ocjenom 1­5, bez obzira na način provjere znanja. Obvezna literatura 1. Buckley RH, Boxer LA, Johnston BR, Robertson KA. The immunologic system and

disorders (Part XIII). U: Behrman RE, Kliegman RM, Jenson HB, ur. Nelson textbook of pediatrics, 17.izd. Philadelphia: Saunders, 2004; 681­742.

2. Fleisher TA, Ballow M. Primary immune deficiencies: presentation, diagnosis, and management. Pediatric Clinics of North America 2000; 47 (No 6).

Izborna literatura 1. Wahn U. Evaluation of the child with suspected primary immunodeficiency. Pediatr

Allergy Immunol 1995;6:71­9. 2. Tangsinmankong N, Bahna SL, Good RA. The immunologic workup of the child

suspected of immunodeficiency. Ann Allergy Asthma Immunol 2001;87:362­70. 3. Conley ME, Stiehm ER. Immunodeficiency disorders: general consideration. U: Stiehm

ER, ur. Immunologic disorders in infants and children, 4. izd. Philadelphia: Saunders, 1996;201­52.

4. Sorensen RU, Moore C. Immunology in the pediatrician's office. Pediatr Clin N Am 1994;41:691­714.

5. Pacheco SE, Shearer WT. Laboratory aspects of immunology. Pediatr Clin N Am 1994;41:623­55.

6. Finocchi A, Angelini F, Chini L, Di Cesare S, Cancrini C, Rossi P, Moschese V. Evaluation of the relevance of humoral immunodeficiencies in a pediatric population affected by recurrent infections. Pediatr Allergy Immunol 2002;13:443­7.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Studenti će nakon svakog oblika provođenja nastave odgovoriti na upitnik ­ anketu kojom će ocjenjivati predavača i njegovu uspješnost u prenošenju informacija, njihove stručne i znanstvene vrijednosti i recentnosti. Dobiveni rezultati služiti će za poboljšanje kvalitete i uspješnosti nastave, i ostvarivanje zacrtanih ciljeva kolegija.

Kod kolegija BRD11 Naziv kolegija PEDIJATRIJSKA PULMOLOGIJA Opći podaci Studijski program Poslijediplomski specijalistički studij

«Biomedicina razvojne dobi» Godina II

Ime nositelja kolegija prof.dr.sc. Vladimir Ahel Suradnici Srđan Banac, Vojko Rožmanić, Ivan Zubović Status kolegija Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar Predavanja 8 Seminari 12 Vježbe

Broj sati

Ukupno 20 ECTS koeficijent opterećenja studenta 4

23

Obrazloženje Ciljevi kolegija Upoznati pristupnike sa patofiziologijom bronhalne astme dječje dobi, terapijom astmatskog statusa, obstruktivnim bronhitisom, TBC pluća dječje dobi, mukoviscidozom, bronhološkom dijagnostikom, funkcionalnim ispitivanjem pluća. Korespodentnost i korelativnost programa Program je korespodentan i korelativan s ostalim kolegijima. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) Polaznik će nakon odslušane nastave biti u stanju: prepoznati najčešća infektivna oboljenja dišnih putova, usvojiti principe liječenja Krup sindroma, savladati dijagnostičke i terapeutske algoritme astme dječje dobi, poznavati mogućnosti intenzivne terapije respirtornih oboljenja dječje dobi. Okvirni sadržaj kolegija Sindrom krupa u djece. Bronhiolitis. Bronhalna astma ­ akutno i kronično liječenje. Mukoviscidoza. Principi liječenja penumonija u djece. Bronhološka dijagnostika. Intenzivna terapija respiratornih oboljenja u djece. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja Predavanja Seminari i

radionice Vježbe Samostalni

zadaci Multimedija i

Internet Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska

nastava Komentari Obveze studenata Redovito pohađanje svih oblika nastave. Aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Praćenje i ocjenjivanje studenata, način polaganja ispita Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Komentari Obvezna literatura 1. E. Kending, V.Chernik: Disorders of the respiratory tract in children. Saunders Comp.,

London, 1998. 2. R.E. Behrman: Nelson Textbook of Pediatrics W.B. Saunders, Philadelphia ­ London,

2004. Izborna literatura Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Pismena anketa nakon cjelokupne odslušane nastave. Evaluacija ankete i po potrebi revizija programa.

Kod kolegija BRD12 Naziv kolegija PEDIJATRIJSKA GASTROENTEROLOGIJA Opći podaci Studijski program Poslijediplomski specijalistički studij

«Biomedicina razvojne dobi» Godina II

Ime nositelja kolegija prof.dr.sc. Mladen Peršić

24

Suradnici Dušica Mičetić ­ Turk, Sanja Kolaček, Davor Štimac, Irena Slavić, Goran Palčevski, Harry Nikolić

Status kolegija Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar Predavanja 12 Seminari 8 Vježbe

Broj sati

Ukupno 20 ECTS koeficijent opterećenja studenta 4 Obrazloženje Ciljevi kolegija Upoznati liječnika medicine s osnovama gastroenterologije, hepatologije i prehrane dječje dobi. Razlučiti što je uloga liječnika primarne prakse (specijalist pedijatar ili liječnik medicine rada), a što je uloga liječnika subspecijalista gastroenterologa. Upoznavanje s dijagnostičkim pretragama u gastroenterologiji (endoskopija, manometrija, biopsija...), algoritmima najčešćih bolesti probavnog sustava u djece, te sa specifičnostima gastroenterološkjih bolesti dječje dobi (kongenitalnim anomalijama probavnog sustava, imunološkim osnovama probavnog sustava i njegovim razvojem, patofiziologija i dijagnostika malapsorpcija, kroničnih upalnih bolesti crijeva, funkcionalnim poremećajima). Upoznati s hitnoćama probavnog sustava u djece. Korespodentnost i korelativnost programa Program je korespondentan i korelativan s ostalim kolegijima. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) Polaznik će nakon odslušane nastave moći dijagnosticirati najčešće bolesti probavnog sustava u djece do potvrdnih subspecijalističkih pretraga, pratiti i liječiti kronične bolesnike s bolestima probavnog sustava s posebnim znanjem o eventualnim komplikacijama i prvoj pomoći istih, započeti i provoditi posebne oblike prehrane u različitih bolesti probavnog sustava, adekvatno pristupiti najčešćim hitnoćama vezanih uz bolesti probavnog sustava u djece i adolescenata. Okvirni sadržaj kolegija Ontogeneza probavnog sustava s posebnim osvrtom na imunološki sustava. Kongenitalne anomalije probavnog sustava. Sindrom malapsorpcije s naglaskom na cističnu fibrozu gušterače i glutensku enteropatiju. Ulkusna bolest u djece. Kronična upalna bolest ­ osobitosti dječje dobi. Funkcionalne bolesti probavnogh sustava (opstipacija, pseudoopstrukcije...). Bolesti jetre. Bolesti gušterače. Specifičnosti prehrane kao terapijske mogućnosti. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja Predavanja Seminari i

radionice Vježbe Samostalni

zadaci Multimedija i

Internet Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska

nastava Komentari Obveze studenata Redovita aktivna prisutnost na svim oblicima nastave, izraditi i izložiti seminarski rad. Praćenje i ocjenjivanje studenata, način polaganja ispita Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

25

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Komentari Završna ocijena biti će rezultat gore zadanih komponenti sudjelovanja u nastavi. Obvezna literatura 1. Raić F, Votava Raić A, i sur. Pedijatrijska gastroenterologija. Medicinska biblioteka,

Zagreb, 2002. 2. Vucelić B i sur. Gastroenterologija i hepatologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2002. 3. Nelson WA, Behrman RE, Kliegman RM, Arvin AM. Nelson's Textbook of Pediatrics,

W.B.Saunders comp., 2000. Izborna literatura Prigodno ovisno o izabranom seminarskom radu i / ili seminaru. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Pismena anketa, prigodne usmene ili pismene sugestije i preporuke sudionika tijekom nastave.

Kod kolegija BRD13 Naziv kolegija PEDIJATRIJSKA ENDOKRINOLOGIJA Opći podaci Studijski program Poslijediplomski specijalistički studij

«Biomedicina razvojne dobi» Godina II

Ime nositelja kolegija prof.dr.sc. Miroslav Dumić Suradnici Katarina Cvijović, Srećko Severinski, Mladen Peršić, Inge Vlašić ­

Cicvarić, Jelena Roganović, Mirna Šubat ­ Dežulović, Senija Čekada

Status kolegija Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar Predavanja 6 Seminari 9 Vježbe

Broj sati

Ukupno 15 ECTS koeficijent opterećenja studenta 3 Obrazloženje Ciljevi kolegija Izložiti polaznicima osnove pedijatrijske endokrinologije i dijabetologije, s naročitim osvrtom na najčešću kazuistiku kao što su: šečerna bolest u dječjoj dobi, zaostao rast, poremećaji puberteta, struma štitne žlijezde i poremećaji funkcije štitne žlijezde, te preuhranjenost. Upoznavanje sa dinamičkim testovima u endokrinologiji, te algoritmima pretraga najčešćih endokrinoloških poremećaja. Upoznati sa hitnočama u pedijatrijskoj endokrinologiji (dijabetička ketoacidoza, hipoglikemija, adrenalna insuficijencija, tireotoksična kriza). Korespodentnost i korelativnost programa Program je korespodentan i korelativan s ostaliim kolegijima. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) Po odslušanoj nastavi polaznik će steći slijedeća znanja i vještine: dijagnosticirati najčešće bolesti u pedijatrijskoj endokrinologiji do potvrdnih subspecijalističkih pretraga. Pratiti neke kronične bolesnike. Znati postupati pri «endokrinološkim hitnoćama». Okvirni sadržaj kolegija Niski rast. Poremećaji puberteta. Amenoreje. Endokrini tumori. Kongenitalna hipotireoza.

26

Struma štitne žlijezde. Šećerna bolest tip 1. Kongenitalna adrenalna hiperplazija. Preuhranjenost u dječjoj dobi. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja Predavanja Seminari i

radionice Vježbe Samostalni

zadaci Multimedija i

Internet Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska

nastava Komentari Obveze studenata Uredno pohađati sve oblike nastave, izrada seminarskog rada. Praćenje i ocjenjivanje studenata, način polaganja ispita Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Komentari Obvezna literatura 1. Nelsons Textbook of Pediatrics W.B. Saunders comp. 2004. 2. Z. Hochberg: Practical Algorithms in Pediatric Endocrinology Izborna literatura U konzultaciji sa voditeljem studija, putem interneta. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Anonimna anketa i ostale sugestije polaznika studija.

Kod kolegija BRD14 Naziv kolegija OSNOVE KLINIČKE GENETIKE Opći podaci Studijski program Poslijediplomski specijalistički studij

«Biomedicina razvojne dobi» Godina II

Ime nositelja kolegija prof.dr.sc. Miljenko Kapović Suradnici Anđelka Radojčić Badovinac, Bojana Brajenović ­ Milić, Smiljana

Ristić, Alena Buretić ­ Tomljanović Status kolegija Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar Predavanja 8 Seminari 2 Vježbe

Broj sati

Ukupno 10 ECTS koeficijent opterećenja studenta 2 Obrazloženje

27

Ciljevi kolegija Cilj kolegija je specijalizantima pedijatrije ukazati na moguće sumnje i dijagnostiku genetskih bolesti te specifičnosti anamneze kada postoji sumnja na nasljedne bolesti u obitelji. Također, studenti će savladati pravila nasljeđivanja i kroz seminare obraditi najčešće kromosomske aberacije u humanoj populaciji. Korespodentnost i korelativnost programa U specijalističkoj pedijatrijskoj izobrazbi zemalja zapadne Europe postoji specijalizacija orjentirana isključivo kliničkoj genetici. Kod nas glavninu posla genetskog informiranja i savjetovanja obavljaju liječnici pedijatri, te je nužno u njihovo stručno usavršavanje uvrstiti i ovakve sadržaje. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) Okvirni sadržaj kolegija Pojam i podjela genetike, Organogeneza, normogeneza i teratogeneza, malformacije. Genom, gen, kromosom. Genopatije, kromosomopatije. Dominantne i recesivne molekularne bolesti. Kariotip, kariogram, aberacije kromosoma, prenatalni screening. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja Predavanja Seminari i

radionice Vježbe Samostalni

zadaci Multimedija i

Internet Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska

nastava Komentari Obveze studenata Pored obaveznog pohađanja nastave, studenti će dobiti u zadatak prezentirati jedan od najčešćih genetskih aberacija u humanoj populaciji, te odgovoriti kolegama na postavljena pitanja. Praćenje i ocjenjivanje studenata, način polaganja ispita Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Komentari Obvezna literatura 1. Lj. Zergollern­Čupak i sur.: Humana genetika, Medicinska naklada, Zagreb, 1994. Izborna literatura Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Po završetku kolegija studenti će ispuniti anketu o kvaliteti, inovativnosti, sadržaju kolegija, te ocijeniti sadržaje i predavače.

Kod kolegija BRD15 Naziv kolegija URGENTNA MEDICINA RAZVOJNE DOBI Opći podaci Studijski program Poslijediplomski specijalistički studij

«Biomedicina razvojne dobi» Godina II

Ime nositelja kolegija doc.dr.sc. Sandro Dessardo Suradnici Vojko Rožmanić, Neven Frleta, Kristina Lah – Tomulić, Milivoj

Novak, Julije Meštrović

28

Status kolegija Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar Predavanja 6 Seminari 9 Vježbe

Broj sati

Ukupno 15 ECTS koeficijent opterećenja studenta 3 Obrazloženje Ciljevi kolegija Upoznati pristupnike sa doktrinom kardiopulmonalne reanimacije i specifičnostima u dječjoj dobi. Na modelima detalno uvježbati reanimaciju novorođenčeta, dojenčeta i maloga djeteta. Savladati algoritme rješavanja asistolije, ventrikulske fibrilacije i elektromehaničke disocijacije. Savladati uspostavljanje endovaskularne komunikacije. Savladati patofiziologiju i liječenje sindroma šoka. Savladati postupak u akutnih otrovanja u djece, kao i smrzavanja, utapljanja i električkog udara. Upoznati sa organizacijom i metodama intenzivnoga liječenja djece, te medikolegalnim aspektima liječenja teškoga bolesnika. Korespodentnost i korelativnost programa Program je sukladan drugim programima iz urgentne medicine u dječjoj dobi koji se izvode na Medicinskim fakultetima u Zagrebu, Splitu i Osijeku, te medicinskim fakultetima u Europi. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) Procjena zdravstvenoga stanja teško bolesnog djeteta. Organizacija hitne službe u pedijatriji. Osnove kardiopulmionalne reanimacije. Kada prekinuri ili odustati od oživljavanja. Otrovanja. Utapanje. Opekline. Pothlađivanje. Električki udar. Sindrom šoka. Liječenje bola. Etičke dileme u intenzivnoj medicini. Okvirni sadržaj kolegija Reanimacija u dječjoj dobi: Dijagnostika zastoja disanja i rada srca. Osobitosti reanimacijskoga postupka u novorođenačkoj, dojenačkoj i ranoj dječjoj dobi. Patofiziologija i liječenje sindroma šoka. Primjena plazma­ekspandera i vazoaktivnih lijekova. Smrzavanje, utapljanje i električki udar. Prepoznavanje i liječenje akutnih otrovanja. Onove intenzivne terapije u dječjoj dobi. «Regionalizacija» jedinica intenzivnoga liječenja. Normativi prostora, opreme i osoblja. Organizacija jedinice intenzivne terapije. Higijenski režim u jedinici intenzivne terapije. Etičke dileme u intenzivnoj medicini. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja Predavanja Seminari i

radionice Vježbe Samostalni

zadaci Multimedija i

Internet Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska

nastava Komentari Težište baciti na algoritme u liječenju hitnih stanja u dječjoj dobi. Na modelima praktički dobro uvježbati postupke reanimacije, te endovaskularnoga pristupa. Obveze studenata Angažiranost i aktivno učešće u predavanjima, osobito u vježbama na modelima. Polaganje pismenog i usmenog djela kolokvija. Praćenje i ocjenjivanje studenata, način polaganja ispita Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

29

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Komentari Obvezna literatura 1. Guidelines for Cardiopulmonary Ressuscitation and Emergency Cardiac Care, JAMA,

288 (16),2171­2238, 1992. 2. Advisory Statement of the International Liaison Committee on Ressuscitation, Circulation

95:2172, 1997. 3. Tahirović, H.F. i sur. Klinička toksikologija u pedijatriji Izborna literatura Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Nadzor aktivnoga učešća tijekom predavanja, aktivno učešće u vježbama reanimacije, uspjeh na pismenom i usmenom dijelu ispita.

Kod kolegija BRD16 Naziv kolegija SOCIOLOŠKI, LEGISLATIVNI I JAVNO ­

ZDRAVSTVENI ASPEKTI MEDICINE RAZVOJNE DOBI

Opći podaci Studijski program Poslijediplomski specijalistički studij

«Biomedicina razvojne dobi» Godina

Ime nositelja kolegija prof.dr.sc. Josip Grgurić Suradnici Goran Palčevski, Inge Vlašić ­ Cicvarić, Alenka Valerjev Status kolegija Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar Predavanja 6 Seminari 6 Vježbe 3

Broj sati

Ukupno 15 ECTS koeficijent opterećenja studenta 3 Obrazloženje Ciljevi kolegija Suvremeni koncept zdravstvene zaštite djece temelji se na holističkom pristupu , što znači da pored nasljednih čimenika na zdravlje djeteta i djeluju i okolišni čimbenici; demografski; ekološki; obrazovni i socijalni uvjeti. Polaznici studija nakon završenog studija u stanju sa da pokreću programe za promicanje zdravlja djece u okviru svog tima, ali i u lokalnoj zajednici. Korespodentnost i korelativnost programa Program je korespondentan s odgovarajućim kolegijima na poslijediplomskom specijalističkom studiju iz pedijatrije koji se provode na pedijatrijskoj Klinici u Zagrebu (Klaićeva) i na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) Suvremeni koncept zdravstvene zaštite djece temelji se na holističkom pristupu, što znači da pored nasljednih čimenika na zdravlje djeteta i djeluju i okolišni čimbenici; demografski; ekološki; obrazovni i socijalni uvjeti. Polaznici studija nakon završenog studija u stanju sa da pokreću programe za promicanje zdravlja djece u okviru svog tima, ali i u lokalnoj zajednici. Okvirni sadržaj kolegija

30

Stanje djece u svijetu i u našoj zemlji. Vitalno statistički pokazatelji. Demografski trendovi. Pokazatelji zdravstvenog stanja majki i djece u nas. Prioriteti u zdravstvenoj zaštiti djece. Konvencija o pravima djece. Legislacija u prilog djece. Etički problemi u zdravstvenoj zaštiti djece. Strategije međunarodnih organizacija u riješavanju najznačajnijih problema djece (SZO, UNICEF). Okolina i dijete. Potrebe djece. Urbanizacija i dijete. Preventivni modeli u riješavanju zdravstvenih problema djece. Primarna, sekundarna i tercijarna zaštita djece. Interdisciplinarni i intersektorski način rješavanja glavnih javnozdravstvenih problema djece Oblici zdravstvene zaštite djece. Problemi vezani uz hospitalizaciju djece. Opći principi komunikacije. Komunikacija s djecom, roditeljima i zdravstvenim djelatnicima. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja Predavanja Seminari i

radionice Vježbe Samostalni

zadaci Multimedija i

Internet Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska

nastava Komentari Obveze studenata Pohađanje i aktivan pristup nastavi. Polaganje završnog ispita (praktični, usmeni i pismeni). Praćenje i ocjenjivanje studenata, način polaganja ispita Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Komentari Obvezna literatura 1. Levine M, Cavey W, Cracker A. Developmental ­ Behavioral Pediatrics, Philadelphia,

WB Saunders, 2000. 2. Grgurić J, Švel I. Socijalna pedijatrija. u Zergollern Lj. i sur. (ur.) Pedijatrija. Naprijed,

Zagreb 1994. 3. Konvencija o pravima djece. Hrvatsko izdanje, UNICEF, Zagreb, 1998. 4. Švel I, Grgurić J. Zdravstvena zaštita djece. Školska knjiga, Zagreb, 1997. 5. Prioritetne aktivnosti za dobrobit djece od 2003­2005. Vijeće za djecu Vlade RH, Zagreb,

2003. Izborna literatura 1. Grgurić J; Mejaški­Bošnjak V. (ur.) Rani razvoj djeteta ­ predpostavka zdravlja odraslih.

Medix 2004;10 (suppl) Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Procjena u tijeku nastave, vođenje evidencije o obavljenoj nastavi i usvojenim vještinama. Anketa o kvaliteti nastave i nastavnika, koja se analizira na razini specijalističkog studija i Fakulteta.

Kod kolegija BRD17 Naziv kolegija PEDIJATRIJSKA INFEKTOLOGIJA Opći podaci Studijski program Poslijediplomski specijalistički studij

«Biomedicina razvojne dobi» Godina

Ime nositelja kolegija prof.dr.sc. Nada Brnčić

31

Suradnici Ivica Pavić Status kolegija Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar Predavanja 6 Seminari 9 Vježbe

Broj sati

Ukupno 15 ECTS koeficijent opterećenja studenta 3 Obrazloženje Ciljevi kolegija Osigurati studentu stjecanje neophodnog znanja iz područja pediatrijske infektologije te ga osposobiti za rješavanje problema iz kliničke infektologije. Sadržajem i oblikom izvođenja nastave primarno se teži ponuditi studentima uvid u mogućnosti integracije znanja iz prethodnih nastavnih kolegija inherentnih predmetnom području i kliničke infektološke znanosti. Navedenim se pristupom naposlijetku omogućuje razumijevanju cjelovitog procesa dijagnoze i liječenja zaraznih bolesti te uvid u značaj, mjesto i ulogu njegovih pojednih dijelova u kojima neposredno sudjeluju i pedijatri. Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija korespondentan je s odgovarajućim kolegijem u sklopu Poslijediplomskog specijalističkog studija iz pedijatrije koji se provodi na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) Infektološki pristup malom djetetu. Analiza dobivenih podataka, anamnestičkih i fizikalnih. Analiza laboratorijskih nalaza. Sažimanje i sineteza prolema. Plan dijagnostičkih pretraga i terapijskih postupaka. Praktički pristup bolesniku kod kojeg se sumnja na infektivnu bolest. Osobitosti anamnestičkih podataka kod infektološkog bolesnika, s posebnim osvrtom na uzimanje epidemiološke anamneze. Klinički pristup bolesnicima: s infekcijom središnjeg živčanog sustava, s infekcijom probavnog sustava, s osipnom bolešću, s nejasnim febrilnim stanjem. Klinička obrada bolesnika sa sindromom ikterusa. Interpretacija i značaj biokemijskih i seroloških nalaza kod sy virusnog hepatitisa. Klinička obrada bolesnika sa tropskim bolestima. Uzimanje guste kapi i perifernog razmaza na malariju. Klinička obrada bolesnika sa HIV bolesti. Pravilna interpretacija serološke dijagnostike. Osobitosti neurološkog pregleda u infektološkog bolesnika s posebnim osvrtom na ispitivanje meningealnih znakova. Laboratorijska analiza likvora. Indikacije za uzimanje hemokultura, njihov transport te interpretacija mikrobioloških nalaza. Tipična obilježja pojedninih gastrointestinalih sindroma. Interpretacija i značaj pojedninih mikrobioloških i citoloških nalaza stolice u virusnih, bakterijskih, gljivičnih i parazitarnih bolesti gastrointestinalnog trakta. Značaj sanitarnog nadzora kliconoša. Okvirni sadržaj kolegija Etiologija, patologija, patogeneza, klinička evaluacija infektoloških entiteta, diferencijalna dijagnoza, dijagnostika, osnovni principi terapije i profilakse infektivnih bolesti. Pristup infektološkom bolesniku. Osobitosti anamneze te važnost epidemiološke anamneze. Gastrointestinalne infekcije i trovanja hranom: salmoneloze, trbušni tifus, otrovanja hranom uzrokovana drugim bakterijama, botulizam, infekcije uzrovane E. coli, Campylobacter jejuni, Yersiniom enterocoliticom, virusne dijarealne bolesti, putnička dijareja. Protozoarne bolesti, helmintijaze: malarija, lišmenijaza, toksoplazmoza, trihineloza. Akutni i kronični virusni hepatitisi: hepatitis A, akutni i kronični B hepatitis, Akutni i kronični C hepatitis, hepatitis D, hepatitis E, hepatitis G. Neuroinfekcije: sindrom gnojnih meningitisa, sindrom seroznih

32

meningitisa i meningoencefalitisa. HIV bolest. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja Predavanja Seminari i

radionice Vježbe Samostalni

zadaci Multimedija i

Internet Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska

nastava Komentari Obveze studenata Studenti su obvezni prisustvovati svim oblicima izvođenja nastave te redovito tijekom cijelog nastavnog razdoblja iskazivati sposobnost praktične primjene usvojenih znanja. Obvezni su pristupiti pismenom i usmenom ispitu. Praćenje i ocjenjivanje studenata, način polaganja ispita Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Komentari Obvezna literatura 1. Mandell GL, Bennett JE, Dolin R. Priciples and Practise of Infectious Diseases, Fifth

edition, Churchill Livingston. Izborna literatura Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Vrednovanje kvalitete nastave provoditi će se kvatificiranim upitnicima pomoću kojih će studenti ocjenjivati uspješnost izvedbe pojedinih predavača, kao i cjelokupni kolegij u smislu ostvarenih očekivanja i ciljeva istog.

Kod kolegija BRD18 Naziv kolegija MEDICINSKI PROBLEMI ADOLESCENCIJE Opći podaci Studijski program Poslijediplomski specijalistički studij

«Biomedicina razvojne dobi» Godina

Ime nositelja kolegija prof.dr.sc. Ela Paučić ­ Kirinčić Suradnici Mirna Šubat ­ Dežulović, Mirjana Graovac, Inge Vlašić ­ Cicvarić,

Srećko Severinski, Irena Slavić Status kolegija Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar Predavanja 4 Seminari 6 Vježbe

Broj sati

Ukupno 10 ECTS koeficijent opterećenja studenta 2 Obrazloženje

33

Ciljevi kolegija Adolescencija je period intenzivnih tjelesnih i psihosocijalnih promjena, s uobičajenim početkom u drugom desetljeću života. Tjelesne promjene variraju od pojedinca do pojedinca, u širokom rasponu intenziteta i trajanja. Neophodno je za zdravstvenog djelatnika da razumije ove promjene i zna razlučiti normalne varijacije u rastu od nenormalnih. Tijekom kolegija raspravlja se o normalnom rastu i psihosocijalnom razvoju adolescenta te problemima sa egzacerbacijom u adolescenciji (samoubojstvo, poteškoće u školi, prevalencija spolnog ponašanja teenagera, spolno prenosive bolesti, korištenje opojnih droga). Korespodentnost i korelativnost programa Ovaj program je korespondentan sa drugim kolegijima. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) Po završetku ovog kolegija student bi trebao biti osposobljen: razlučiti normalne varijacije u tjelesnim i psihosocijalnim promjenama u adolescenciji, razumjeti promjene u pubertetu, koje predstavljaju čudo prirode i svjedočanstvo čuda humoralnog sustava, biti upoznat sa širinom varijacija normalnog, poznavati rizične faktore za srčane bolesti te hiperlipidemiju, poznavati ciljeve liječenja epilepsije, uključujući postavljanje dijagnoze, evaluaciju, liječenje uzroka, medikamentno liječenje idiopatske epilepsije, prepoznavanje i zbrinjavanje brojnih pridruženih psihosocijalnih problema. Okvirni sadržaj kolegija Prevalencija i incidencija tjelesnog rasta i razvoja. Psihosocijalni razvoj u normalnih adolescenata i liječenje adolescentske “krize”. Epileptički napadi u adolescenata te modaliteti liječenja. Organizacija i metodologija praćenja adolescenata sa rizikom za hipertenziju. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja Predavanja Seminari i

radionice Vježbe Samostalni

zadaci Multimedija i

Internet Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska

nastava Komentari Obveze studenata Aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima, samostalan prikaz slučaja. Praćenje i ocjenjivanje studenata, način polaganja ispita Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Komentari Konačna ocjena kolegija rezultat je ukupne aktivnosti studenta. Obvezna literatura 1. Nelson Textbook of Pediatrics. Saunders, Philadelphia, Pennsylvania, 2004. ISBN O­

7216­9556­6. Izborna literatura Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Nakon završetka kolegija, studenti će ispuniti evaluacijsku anketu. Program kolegija može biti revidiran.

34

Kod kolegija BRD19 Naziv kolegija IZABRANA POGLAVLJA IZ PEDIJATRIJSKE

RADIOLOGIJE Opći podaci Studijski program Poslijediplomski specijalistički studij

«Biomedicina razvojne dobi» Godina

Ime nositelja kolegija prof.dr. Damir Miletić Suradnici Goran Roić, Giordano Šaina, Mirko Balić Status kolegija Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar Predavanja 4 Seminari 6 Vježbe

Broj sati

Ukupno 10 ECTS koeficijent opterećenja studenta 2 Obrazloženje Ciljevi kolegija Cilj kolegija je upoznati studenta sa temeljnim radiološkim metodama slikovne dijagnostike u pedijatriji. Naglasak je na algoritmu pretraga koji jamči najučinkovitiji i najbrži put do uspostave dijagnoze uz izbjegavanje izlaganja djeteta ionizirajućem zračenju, kad god je to moguće. Korespodentnost i korelativnost programa Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) Primjena slikovne radiološke dijagnostike u pedijatrijskoj kliničkoj praksi. Algoritam slikovne dijagnostike prema uputnoj dijagnozi, odnosno kliničkoj sumnji. Razlučivanje neophodnih pretraga od dopunskih koje nemaju utjecaja na konačnu dijagnozu i terapiju u određenim kliničkim sindromima, ali poskupljuju medicinsku dijagnostiku. Radiografija skeletnih regija koje se najčešće snimaju u kliničkoj praksi, torakalnih organa, abdomena i zdjelice. Dijaskopija probavne cijevi. Ultrazvučna dijagnostika vrata, trbuha i mekih tkiva ekstremiteta. Dopler sonografija krvnih žila. Kompjutorska tomografija mozga, orbita, paranazalnih sinusa, ždrijela i grkljana, toraksa, abdomena, zdjelice i ekstremiteta. Magnetska rezonacija živčane osovine, hipofize, abdomena, zdjelice, kukova, koljena, ramena i kralježnice prema regijama. Angiografija neinvazivnim tehnikama (CTA i MRA) i kateterizacijom krvnih žila. Intervencijski postupci u radiologiji. Okvirni sadržaj kolegija Uvodno predavanje ­ specifičnosti pedijatrijske radiologije i rada sa djecom. Dijagnostika probavnog sustava u dječjoj dobi. Dijagnostika dišnog sustava u dječjoj dobi. Dijagnostika urogenitalnog sustava u dječjoj dobi. Dijagnostika središnjeg živčanog sustava u dječjoj dobi. Dijagnostika muskuloskeletnog sustava u dječjoj dobi. Dijagnostika trbušnih i zdjeličnih organa u dječjoj dobi. Dijagnostika hitnih stanja dječje dobi. Algoritam dijagnostičkih slikovnih metoda u dječjoj dobi (rtg, ultrazvuk, CT, MRI). Načela i postupci zaštite pacijenata u dječjoj dobi. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja Predavanja Seminari i

radionice Vježbe Samostalni

zadaci Multimedija i

Internet Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska

nastava Komentari

35

Nastavne teme su prilagođene najčešćim patološkim stanjima u pedijatriji kod kojih je radiološka dijagnostika neizostavna. Obveze studenata Za ostvarenje temeljnih ciljeva kolegija, student neizostavno mora nazočiti nastavi, a opravdani izostanak mora nadoknaditi. Izostanak sa predavanja ili seminara je potrebno opravdati, a moguć je u opsegu propisanom Statutom Fakulteta. Praćenje i ocjenjivanje studenata, način polaganja ispita Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Komentari Obvezna literatura 1. Hebrang A, Lovrenčić M. Radiologija. Medicinska naklada, Zagreb, 2001. Izborna literatura Nastavni CD – materijal. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Izvedba programa se prati putem anonimne ankete o kvaliteti organizacije nastave, sadržaju predmeta, radu predavača i voditelja seminara. Ocjenjuju se korisnost predavanja iz perspektive studenta, nastavni sadržaj, pripremljenost nastavnika, jasnoća izlaganja, količina novih sadržaja i kvaliteta prezentacije. Administrativno se uspoređuje nastavni plan i njegovo izvršenje. Analizira se prisustvovanje studenata predavanjima i seminarima te najčešći razlozi izostanaka.

Kod kolegija BRD20 Naziv kolegija GRANIČNA PODRUČJA PEDIJATRIJE Opći podaci Studijski program Poslijediplomski specijalistički studij

«Biomedicina razvojne dobi» Godina

Ime nositelja kolegija doc.dr.sc. Antun Sasso Suradnici Mitja Velepič, Damir Kovačević, Harry Nikolić, Aleksandar Stošić Status kolegija Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar Predavanja 4 Seminari 6 Vježbe

Broj sati

Ukupno 10 ECTS koeficijent opterećenja studenta 2 Obrazloženje Ciljevi kolegija Upoznati studente sa graničnim područjima pedijatrije: dječjom kirurgijom, dječjom otorinolaringologijom, dječjom ortopedijom i dječjom oftalmologijom. Korespodentnost i korelativnost programa Kao poslijediplomski studij Socijalne pedijatrije (Klaićeva bolnica, Zagreb). Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina)

36

Savladavanje sadržaja predmeta studenti će usvojiti znanja potrebna za praćenje i usvajanje sadržaja predmeta uže discipline. Opisati kliničku sliku ileusa u dječjoj dobi, imenovati prepoznati i opisati dijagnostičke metode za postavljanje dijagnoze, upoznati se sa metodama kirurškog liječenja spomenutih bolest. Upoznati se sa dijagnostikom retrolentalne fibroplazije i mogućnostima terapije. Upoznati se sa problematikom displazije kuka u dječjoj dobi i sa dijagnostičkim postupcima praćenje razvoja lokomotoprnog sustava te najčešćim poremećajima u razvoju te mogućnostima korekcije određenih deformiteta. Okvirni sadržaj kolegija Multidisciplinarnost medicine razvojne dobi. Izabrana poglavlja iz dječje kirurgije, dječje otorinolaringologije, dječje oftalmologije i dječje ortopedije. Prikazati najčešća stanja gdje je potrebna suradnja navedenih specijalnosti sa pedijatrima sa ciljem što uspješnije dijagnostike i liječenja određenih stanja. U dječjoj kirurgiji je to problem ileusa u dječjoj dobi, problem abdominalnih kolika, hitna stanja u dječjoj kirurgiji itd. U otorinolaringologiji je to problem dijagnostike i liječenja sinusitisa, sekretornog otitisa, rascjepa nepca i usnice, implantacija kohlearnih implantata itd. U oftalmologiji je to problem retrolentalne fibroplazije, kongenitalne katarakte, ambliopije i strabizma. U dječjoj ortopediji je to problem dispalzije kuka, problem skolioza i anomalije stopala. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja Predavanja Seminari i

radionice Vježbe Samostalni

zadaci Multimedija i

Internet Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska

nastava Komentari Obveze studenata Prisustvovanje predavanjima i polaganje ispita. Praćenje i ocjenjivanje studenata, način polaganja ispita Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Komentari Obvezna literatura 1. E. E. Behrman: Nelson's texbook of pediatrics, W.B. Saunders, Philadelphia ­ London

1996. 2. I. Bradić (u M. Velisavljev, D. Korać, M.Juretić: Klinička pedijatrija) Dječja kirurgija i

ortopedija str. 1320­70, Med. knjiga, Beograd ­ Zagreb, D. Mardešić: Pedijatrija, Školska knjiga, 1991.

Izborna literatura 1. Š. Vučkov, A. Kvesić: Izabrana poglavlja iz dječje kirurgije, Sveučilište u Rijeci,

Sveučilište u Mostaru, 2005. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Anketa, razgovor s polaznicima.

37

3.3. Struktura studija, ritam studiranja i obveze polaznika

U tablici su prikazani obvezni i izborni predmeti s raspodjelom sati neposrednog nastavnog

kontakta s polaznicima, i ECTS bodovi prema godini i semestru studiranja:

UKUPNO

ZIMSKI

SEMESTAR (I, III)

LJETNI

SEMESTAR (II) RB KOD PREDMETA

SATI ECTS

GOD

SATI ECTS SATI ECTS

I SEMESTAR

1. BRD01 10 2 1 10 2

2. BRD02 20 4 1 20 4

3. BRD03 15 3 1 15 3

4. BRD04 20 4 1 20 4

5. BRD05 15 3 1 15 3

6. Izborni predmet / predmeti

UKUPNO I SEMESTAR 80 16 80 16

II SEMESTAR

7. BRD06 15 3 1 15 3

8. BRD07 15 3 1 15 3

9. BRD08 20 4 1 20 4

10. BRD09 15 3 1 15 3

11. BRD10 15 3 1 15 3

12. Izborni predmet / predmeti

UKUPNO II SEMESTAR 80 16 80 16

III SEMESTAR

13. BRD11 20 4 2 20 4

14. BRD12 20 4 2 20 4

15. BRD13 15 3 2 15 3

16. BRD14 10 2 2 10 2

17. BRD15 15 3 2 15 3

18. Izborni predmet / predmeti

UKUPNO III SEMESTAR 80 16 80 16

IZBORNI PREDMETI

19. BRD16 15 3 15 3

20. BRD17 15 3 15 3

21. BRD18 10 2 10 2

22. BRD19 10 2 10 2

23. BRD20 10 2 10 2

38

U I, II i III semestru student upisuje obvezne predmete te jedan ili dva izborna predmeta po

izboru do ukupne bodovne vrijednosti 18 – 22 ECTS­a. U dogovoru s mentorom i voditeljem

studija polaznik može prijaviti 4 ECTS­a izbornih sadržaja drugih poslijediplomskih studija

do ukupnog opterećenja 20 ECTS­a po semestru. Ukupno opterećenje studenta je 60 ECTS­a

tijekom studija.

Osnovni uvjeti upisa ovog studija su: završen Medicinski fakultet ­ Studij opće medicine,

završen pripravnički staž i položen stručni (državni) ispit. Posebni uvjeti upisa polaznika za

pojedine semestre ili za pojedini kolegij ili skupinu kolegija, nisu predviđeni.

3.4. Popis predmeta koje polaznik može izabrati s drugih poslijediplomskih studija

Polaznici poslijediplomskog specijalističkog studija Biomedicina razvojne dobi mogu izabrati

izborne predmete sa drugih poslijediplomskih specijalističkih studija našeg Fakulteta. Za sada

su to izborni predmeti iz poslijediplomskih specijalističkih studija Obiteljska medicina i

Menadžment u zdravstvu. Po završetku prijedloga studijskih programa poslijediplomskih

specijalističkih studija iz drugih područja medicine studenti će, također, moći upisati neki od

ponuđenih izbornih predmeta. U dogovoru s mentorom te voditeljem studija i uz odobrenje

Povjerenstva za poslijediplomske studije, izborne kolegije mogu pohađati i na drugim

sveučilištima.

3.5. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Povjerenstvo poslijediplomskog specijalističkog studija Biomedicina razvojne dobi, na čelu sa

voditeljem studija, može studentu polazniku odobriti prijenos ECTS bodova s drugih studija

na Sveučilištu ili drugim visokim učilištima po kriteriju da jedan radni tjedan, odnosno 40 sati

opterećenja studenta, iznosi 1,5 ECTS bod. U direktnoj nastavi to iznosi 15 – 25 kontakt sati,

ovisno da li se radi o satima predavanja, seminara ili vježbi.

39

3.6. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

KOD

PREDMETA NAZIV PREDMETA NOSITELJ PREDMETA NASTAVA NA

ENGLESKOM JEZIKU

BRD01 Biološke osnove medicine razvojne dobi Prof.dr.sc. Vladimir Ahel NE

BRD02 Neonatologija Doc.dr.sc. Ivan Zubović NE

BRD03 Metabolizam i prehrana Doc.dr.sc. Ivan Zubović NE

BRD04 Pedijatrijska nefrologija Doc.dr.sc. Mirna Šubat ­

Dežulović

DA

BRD05 Pedijatrijska hematologija i onkologija Prof.dr.sc. Jelena Roganović DA

BRD06 Pedijatrijska kardiologija Prof.dr.sc. Vladimir Ahel DA

BRD07 Reumatizam i bolesti vezivnog tkiva Prof.dr.sc. Vojko Rožmanić DA

BRD08 Pedijatrijska neurologija Prof.dr.sc. Ela Paučić ­

Kirinčić

DA

BRD09 Pedijatrijska alergologija Prof.dr.sc. Vojko Rožmanić DA

BRD10 Imunologija razvojne dobi Doc.dr.sc. Srđan Banac DA

BRD11 Pedijatrijska pulmologija Prof.dr.sc. Vladimir Ahel DA

BRD12 Pedijatrijska gastroenterologija Prof.dr.sc. Mladen Peršić DA

BRD13 Pedijatrijska endokrinologija Prof.dr.sc. Miroslav Dumić DA

BRD14 Osnove kliničke genetike Prof.dr.sc. Miljenko Kapović DA

BRD15 Urgentna medicina razvojne dobi Doc.dr.sc. Sandro Dessardo DA

BRD16 Sociološki, legislativni i javno­

zdravstveni aspekti medicine razvojne

dobi

Prof.dr.sc. Josip Grgurić NE

BRD17 Pedijatrijska infektologija Prof.dr.sc. Nada Brnčić DA

BRD18 Medicinski problemi adolescencije Prof.dr.sc. Ela Paučić ­

Kirinčić

NE

BRD19 Izabrana poglavlja iz pedijatrijske

radiologije

Prof.dr.sc. Damir Miletić DA

BRD20 Granična područja pedijatrije Doc.dr.sc. Antun Sasso DA

40

3.7. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na

jednom studijskom programu mogu nastaviti studij

Pošto su obveze studijskog programa regulirane i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, student koji

izgubi status studenta, prema Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci i Pravilniku o

studijima Medicinskog fakulteta, obvezan je ponovo upisati obvezne predmete. Studentu se

mogu priznati izborni predmeti, ovisno o broju opterećenja izbornih ECTS bodova.

3.8. Uvjeti pod kojima polaznik stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu

studijskog programa, kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja

Polazniku studija može se izdati certifikat ili potvrda o stjecanju ECTS bodova kao dijelu

cjeloživotnog obrazovanja za onoliko studijskog opterećenja i predmeta koje je položio i

stekao pravo na upisivanje ECTS bodova. Diplomu o završenom studiju student može dobiti

samo po završetku cjelokupnog studijskog programa.

3.9. Način završetka studija

U studijskom programu poslijediplomskog specijalističkog studija Biomedicina razvojne dobi

nije predviđena izrada završnog ­ diplomskog rada.

3.10. Maksimalna duljina razdoblja od početka do završetka studiranja

Student je obvezan završiti i položiti sve ispite u dvije akademske godine. Studijski program

traje jednu i pol akademsku godinu, dakle, do kraja slijedeće akademske godine, student mora

položiti i završiti sve svoje obveze, što je sukladno Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci.

41

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

4.1. Mjesta realizacije studijskog programa

Svi oblici nastave ovog poslijediplomskog specijalističkog studijskog programa «Biomedicina

razvojne dobi» izvoditi će se prvenstveno na Klinici za pedijatriju ­ lokalitet «Kantrida»

KBC­a Rijeka te na lokalitetima:

1. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

2. Klinički bolnički centar Rijeka

3. Dom zdravlja Primorsko – goranske županije

4. Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko – goranske županije.

4.2. Podaci o prostoru i opremi predviđenima za izvođenje studija

Za izvođenje programa studija na raspolagnju su dvije predavaonice. Manja predavaonica sa

30 sjedećih mjesta i veća predavaonica sa više od stotinu sjedećih mjesta. Obje predavaonice

opremljene su svim potrebnim suvremenim audio­vizualnim nastavnim pomagalima.

Seminarska dvorana bolnice «Kantrida» također je opremljena za sve vidove suvremene

nastave.

Nastavni raspoloživi prostor

U glavnoj zgradi, zgradi Zavoda za patologiju i patološku anatomiju, Zavodu za sudsku

medicinu i zgradi Studija stomatologije

­ predavaonice i učionice 982,00 m 2

­ vježbaonice 1.083,55 m 2

­ laboratoriji 986,68 m 2

­ knjižnice 496,60 m 2

­ vivarij 257,60 m 2

­ muzej 29,20 m 2

___________________________________________________________________________

Ukupno: 3.835,63 m 2

42

Nastavne baze

­ predavaonice i učionice 1.091,40 m 2

­ vježbaonice 282,40 m 2

­ ordinacije – PZZ 609,05 m 2

­ prostori za fizikalnu terapiju 182,70 m 2

­ knjižnice 258,60 m 2

___________________________________________________________________________

Ukupno: 2.424,15 m 2

Sveukupno: 6.259,78 m 2

Medicinski fakultet ima 9 predavaonica, Vijećnicu, informatičku učionicu, praktikume (9) po

predkliničkim zavodima, kompletno opremljene za izvođenje svih oblika nastave. Tehničke

mogućnosti dozvoljavaju i telekonferncijske radionice – učenje na daljinu.

4.3. Imena nastavnika i suradnika

KOD

PREDMETA NAZIV PREDMETA NOSITELJ PREDMETA SURADNICI

BRD01 Biološke osnove medicine

razvojne dobi

Prof.dr.sc. Vladimir Ahel M. Kapović, E. Paučić

­ Kirinčić

BRD02 Neonatologija Doc.dr.sc. Ivan Zubović O. Petrović, J.

Franulović, I. Slavić,

V. Rožmanić, V. Ahel,

S. Dessardo

BRD03 Metabolizam i prehrana Doc.dr.sc. Ivan Zubović J. Varljen, J. Rupčić,

M. Peršić, E. Paučić –

Kirinčić, R.

Domitrović

BRD04 Pedijatrijska nefrologija Doc.dr.sc. Mirna Šubat ­

Dežulović

N. Jonjić, M. Ćuk, Z.

Puretić, S. Flajšman –

Raspor, H. Nikolić

BRD05 Pedijatrijska hematologija i Prof.dr.sc. Jelena Roganović A. Rosolen, A.

43

onkologija Radojčić Badovinac, I.

Mrakovčić – Šutić, G.

Bisogno

BRD06 Pedijatrijska kardiologija Prof.dr.sc. Vladimir Ahel V. Rožmanić, S.

Dessardo, N. Čače

BRD07 Reumatizam i bolesti vezivnog

tkiva

Prof.dr.sc. Vojko Rožmanić V. Ahel, M. Šubat –

Dežulović, S. Banac,

N. Čače

BRD08 Pedijatrijska neurologija Prof.dr.sc. Ela Paučić ­ Kirinčić A. Sasso, I. Prpić

BRD09 Pedijatrijska alergologija Prof.dr.sc. Vojko Rožmanić V. Ahel, I. Zubović, S.

Banac, N. Čače

BRD10 Imunologija razvojne dobi Doc.dr.sc. Srđan Banac S. Jonjić, M. Kapović,

J. Roganović, M.

Peršić

BRD11 Pedijatrijska pulmologija Prof.dr.sc. Vladimir Ahel S. Banac, V.

Rožmanić, I. Zubović

BRD12 Pedijatrijska gastroenterologija Prof.dr.sc. Mladen Peršić D. Mičetić – Turk, S.

Kolaček, D. Štimac, I.

Slavić, G. Palčevski,

H. Nikolić

BRD13 Pedijatrijska endokrinologija Prof.dr.sc. Miroslav Dumić K. Cvijović, S.

Severinski, M. Peršić,

I. Vlašić – Cicvarić, J.

Roganović, M. Šubat –

Dežulović, S. Čekada

BRD14 Osnove kliničke genetike Prof.dr.sc. Miljenko Kapović A. Radojčić

Badovinac, B.

Brajenović ­ Milić, S.

Ristić, A. Buretić ­

Tomljanović

BRD15 Urgentna medicina razvojne dobi Doc.dr.sc. Sandro Dessardo V. Rožmanić, N.

Frleta, K. Lah –

Tomulić, M. Novak, J.

Meštrović

BRD16 Sociološki, legislativni i javno­

zdravstveni aspekti medicine

razvojne dobi

Prof.dr.sc. Josip Grgurić G. Palčevski, I. Vlašić

– Cicvarić, A.

Valerjev

BRD17 Pedijatrijska infektologija Prof.dr.sc. Nada Brnčić I. Pavić

44

BRD18 Medicinski problemi

adolescencije

Prof.dr.sc. Ela Paučić ­ Kirinčić M. Šubat – Dežulović,

M. Graovac, I. Vlašić

– Cicvarić, S.

Severinski, I. Slavić

BRD19 Izabrana poglavlja iz

pedijatrijske radiologije

Prof.dr.sc. Damir Miletić G. Roić, G. Šaina, M.

Balić

BRD20 Granična područja pedijatrije Doc.dr.sc. Antun Sasso M. Velepič, D.

Kovačević, H. Nikolić,

A. Stošić

4.4. Podaci o svakom angažiranom nastavniku

Ime i prezime Vladimir Ahel E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr Ustanova KBC Rijeka, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje redoviti profesor Datum zadnjeg izbora u zvanje lipanj 2002. Kratki životopis Rođen 23.02.1946., Sušak. 1964 ­ 1971. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci 1972. zaposlenje u Klinici za dječje bolesti "Kantrida" 1976. Specijalistički ispit iz pedijatrije 1975. ­ 1977. postdiplomska nastava u Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Zagreb. 1978. magistarski rad "Elektroradiografske promjene prije i poslije operacije u djece s prirođenim srčanim greškama" 1985. doktorska disertacija "Prognostičko značenje ranih postoperativnih komplikacija u djece operirane zbog prirođenih srčanih grešaka" 1978. stručno usavršavanje iz bronhološke dijagnostike 1984, 1985, 1987. stručno usavršavanju iz pedijatrijske kardiologije u Hospital for Sick Children Great Ormond Street u Londonu i u Texas Heart Institute u Houstonu. 1982. znanstveni asistent 1986. znanstveni suradnik 1987. docent 1996. izvanredni profesor 2002. redoviti profesor Recenzent knjige KECK: KARDIOLOGIE (Neugeborene, Sauglige Kinder), prijevod prof.dr. V. Sabadi i sur. (1994.). Voditelj projekta «Ispitivanje atopijskih bolesti u djece» odobrenog od Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, broj 0062009. Objavljena 109 stručna i znanstvena rada i nastavna teksta. 1999. predstojnik Klinike za pedijatriju "Kantrida" Kliničkog bolničkog centra Rijeka, pročelnik Katedre za pedijatriju Medicinskog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave

45

1. Ahel V, Čače N, Dessardo S, Žagar D, Rožmanić V. Transkatetersko zatvaranje defekta interatrijskoga septuma. Pedijatrijska kardiologija – odabrana poglavlja 2. dio, ur. Ivan Malčić i sur., Medicinska naklada Zagreb, 2003., str. 227­229.

2. Ahel V, Severinski S, Vukas D, Rožmanić V. PRIMARY BRONHOMALACIA AND PATENT DUCTUS ARTERIOSUS. Texas Heart Institute Journal 1999;26:215­218.

3. Rožmanić V, Ahel V, Rožmanić J. ASTHMA AND GASTROESOPHAGEAL REFLUX IN A GIRL WITH URTICARIA PIGMENTOSA. Pediatrics International 2000;42:568­569.

4. Rožmanić V, Ahel V, Dessardo S, Flajšman­Raspor S, Franulović J, Gazdik M. SONOGRAPHIC DETECTION OF MULTIPLE BRAIN ABSCESSES IN A NEWBORN WITH IgA DEFICIENCY. Journal fo Clinical Ultrasound 2001; 29:1­3.

5. Roganović J, Smokvina M, Ahel V, Šaina G, Mavrinac B, Jonjić N. INTRAABDOMINAL LYMPHANGIOMA – CASE REPORT. Klinische Pädiatrie 2001;213­347­349.

6. Ahel V, Kilvain S, Rožmanić V, Taylor JFN, Vukas D. RIGHT ATRIAL REDUCTION FOR TACHYARRHYTHMIAS IN EBSTEIN'S ANOMALY IN INFANCY. Texas Heart Institute Journal 2001;28(4):297­300.

7. Peršić M, Dessardo S, Šubat­Dežulović M, Ahel V, Rožmanić V. DOWN SYNDROME AND CHRON'S DISEASE: AN ECTREMELY RARE ASSOCIATION. Pediatrics International 2001;43:519­522.

8. Rožmanić V, Kilvain S, Ahel V, Banac S, Gazdik M. PULMONARY TUBERCULOSIS WITH GALLBLADDER INVOLVEMENT: A REVIEW AND CASE REPORT. Pediatrics International 2001;43:511­513.

9. Roganović J, Radojčić Badovinac A, Ahel V. INCREASED PREVALENCE OF MINOR ANOMALIES IN CHILDREN WITH HEMATOLOGIS MALIGNANCIES. Medical & Pediatric Oncology 2002;38(2):128­130.

10. Ahel V, Banac S, Rožmanić V, Vukas D, Dreščik I, Ahel V jr. Aortopexy and bronchopexy for the management of severe tracheomalacia and bronchomalacia. Pediatrics International 2003;45:104­106.

11. Gazdik M, Rožmanić V, Šaina G, Zubović I, Ahel V, Dessardo S. Neonatal status epilepticus caused by subarachnoidal content of total parenteral nutrition regimen. Pediatrics International 2003;45:345­346.

12. Banac S, Lah Tomulić K, Ahel V, Rožmanić V, Šimundic N, Zubović S, Milardović A, Topić J. Prevalence of asthma and ellergic disease in croatian children in increasing. Survey study. CMJ 2004;45:721­726.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Voditelj predmeta PEDIJATRIJA na dodiplomskom studiju Opća medicina. Voditelj studija MEDICINA RAZVOJNE DOBI u okviru poslijediplomske nastave na Medicinskom fakultetu u Rijeci – voditelj kolegija iz Bioloških osnova, Pedijatrijske pulmlogije i Pedijatrjske kardiologije. Suradnik u predmetu PEDIJATRIJA I ZDRAVSTVENA NJEGA DJETETA u okviru Stručnoag studija sestrinstva. Predavač predmeta PEDIJATRIJA na studije Stomatologije. Predavač na poslijediplomskom studiju KLINIČKA PATOFIZIOLOGIJA – Medicinski fakultet u Rijeci. Voditelj kolegija u okviru poslijediplomskih tečajeva i seminara. Vođenje velikog broja diplomskih radova, osam magistarska i pet doktorska rada. Uvođenje trajne izobrazbe liječnika kroz poslijediplomski tečaj “Hitno i intenzivno liječenje u dječjoj dobi” – do sada održana 4 tečaja. Autor Skripte iz pedijatrijske pulmologije, Rijeka 1984. Autor više nastavnih članaka.

Ime i prezime Miljenko Kapović E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr Ustanova Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

46

Zvanje redoviti profesor, trajno zvanje Datum zadnjeg izbora u zvanje 16. listopada 2002. Kratki životopis Od 1991. do 1993. godine bio je član najuže Uprave fakulteta i obnašao funkciju pomoćnika dekana za opće poslove. Od 1992. godine, izabran je za Pročelnika Katedre / Zavoda za biologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Od 2003. obnaša funkciju dekana Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Voditelj je kolegija Biologija i medicinska genetika za studente medicine, te Citologija s genetikom za studente šestog stupnja smjera medicinsko­laboratorijskih inženjera. Vodi i tri izborna predmeta za studije sedmih stupnjeva, i to: Smrt prije rođenja, Pomorska medicina i Biologija stanice. U poslijediplomskoj nastavi organizira i vodi kolegij Biologija reprodukcije za studente znanstvenog studija iz područja Biomedicine, dok je iz područja Kliničke patofiziologije vodio kolegije Hipenergoze i Poremećaji funkcije supcelularnih struktura. U kategoriji znanstvenih studija sudjeluje u nastavi kolegija Metodologija znanstvenog rada, odnosno, Znanost o znanosti. U okviru stručne poslijediplomske izobrazbe predaje u kolegijima Medicinska genetika, Humana genetika, te Osnovi kliničke genetike. U periodu od 1979. do 1992. godine bio je uključen u niz istraživačkih projekata iz područja imunologije reprodukcije. Danas organizira, vodi ili sudjeluje u radu više projekata. Glavni je istraživač projekta “Indukcija MFO u riba Kvarnerskog zaljeva” (006210) odobrenog od Ministarstva znanosti RH. Suradnik je na međunarodnom projektu “Genetski čimbenici u multiploj sklerozi” koji se izvodi zajedno s Klinikom za neurologiju pod vodstvom prof. dr. Juraja Sepčića te sa slovenske strane s Klinikom za humanu genetiku iz Ljubljane pod vodstvom doc. dr. Boruta Peterlina. Sa šibenskom županijom ugovoren je projekt “Ispitivanje morskih organizama šibenskog akvatorija”, a godinama se izvodi znanstveno istraživanje “Utjecaj L.C. DINA Omišalj na okoliš”. Konačno, surađuje i na nacionalno razvojnom projektu “Unaprijeđenje zdravlja pomoraca Hrvatske”. Kao rezultat ovog rada proizišle su, ili su u fazi izrade, nekoliko magistarskih radnji i četiri doktorske disertacije, kao i desetak diplomskih radova. Kao savjetnik aktivno sudjeluje u realizaciji slijedećih projekata: hrvatsko­slovenski projekt "Genetski čimbenici u multiploj sklerozi" (2003­2004 god.), zatim "Genetski čimbenici u multiploj sklerozi (0062016) (2002­2004) čiji je nositelj doc.dr.sc. Smiljana Ristić i projekt "Biokemijski test probira za Downov sindrom i oštećenje neuralne cijevi (0062017) (2002­2004) kojeg vodi prof.dr.sc. B.Brajenović­Milić. Do sada je objavio 39 znanstvenih i stručnih radova, od kojih su 24 u kategoriji radova objavljenih u CC. Bio je koautorom u desetak nastavnih tekstova u udžbenicima i skriptama te u prijevodu dvaju udžbenika iz fiziologije i molekularne biologije. Svoje radove prezentirao je na pedesetak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. U dvadesetak prigoda bio je članom znanstvenih ili programskih odbora znanstvenih skupova. Član je većeg broja znanstvenih i stručnih društava. Hrvatskog društva biologa, Hrvatskog društva fiziologa, Hrvatskog imunološkog društva, Društva za humanu genetiku, Hrvatskog društva za pomorsku, podvodnu i hiperbaričnu medicinu, International Society for Immunology of Reproduction ­ ISIR, te Alps­Adria Society for Immunology of Reproduction ­ AASIR. Od 1999. godine član je Matičnog povjerenstva za područje biomedicine i zdravstva ­ polje temeljnih medicinskih znanosti, kliničkih medicinskih znanosti, javnog zdravstva i zdravstvene zaštite, stomatologije i farmacije. Nadalje, član je Povjerenstva za izdavačku djelatnost te član Odbora za dodjelu državnih nagrada iz područja biomedicine i zdravstva pri Ministarstvu znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Konačno, u sastavu je Upravnog vijeća bolnice "Vuk Vrhovac" u Zagrebu i KBC Rijeka. Konačno, član je Zdravstvenog nacionalnog vijeća pri Ministarstvu zdravstva RH. Održao je niz pozvanih javnih stručno­znanstvenih predavanja, bio je članom mnogih znanstvenih i programskih odbora znanstvenih skupova itd. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. The effect of a Compulsory Curriculum on Ethical Attitudes of Medical Students. B.

47

Brajenović­Milić, S. Ristić, J. Kern,S. Vuletić, S. Ostojić and M.Kapović; Coll. Antropol. 24:47­52, 2000.

2. Chromosome Studies in Patients with Defective Reproductive Success. Radojčić Badovinac, A., Buretić­Tomljanović, A., Starčević, N., Kapović, M., Vlastelić, I., Randić, Lj.; Am. J. Reprod. Immunol. 44:279­283, 2000.

3. The Influence of Smoking and Parity on Serum Markers for Down's Syndrome Screening. Tišlarić, D., Brajenović­Milić, B., Ristić, S., Latin, V., Žuvić­Butorac, M., Bačić, J., Petek, M., Kapović, M.; Fetal Diagn Ther 17:17­21, 2002.

4. HLA Class I and Class II Polymorphism in the Population of Rijeka, Croatia. Crnić­ Martinović, M., Vujaklija­Stipanović, K., Ristić, S., Fućak. M., Kapović, M., Weiner, M., Sepčić, J.; Coll. Antropol.26:69­75,2002.

5. Lipid Classes and Fatty Acid Composition of Diplodus vulgaris and Conger conger originating from the Adriatic Sea. Varljen, J., Šulić, S., Brmalj, J., Batičić, L., Obersnel, V., Kapović, M.; Food Technology and Biotechnology, Vol. 41, no.2, pp. 149­156, 2003.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave

Ime i prezime Ela Paučić ­ Kirinčić E­mail [email protected]­com.hr Web stranice www.medri.hr Ustanova Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje izvanredni profesor Datum zadnjeg izbora u zvanje 2005. Kratki životopis Rođena u Zagrebu 22. svibnja 1943. Osnovnu školu i gimnaziju pohađala je u Rijeci gdje je upisala i Medicinski fakultet 1962/63., a promovirana je 27. travnja 1968. Zbog uspjeha tijekom studija nagređena je od Rektora Sveučilišta u Zagrebu. Od 1969. radi na Klinici za dječje bolesti "Kantrida" u Rijeci, prvo kao liječnik volonter, kasnije kao odjelni liječnik. Pohađala je poslijediplomski studij pri Školi narodnog zdravlja "Andrija Štapar" Medicinskog fakulteta u Zagrebu 1973/74. i položila propisane ispite, te stekla sva prava koja joj po propisima pripadaju. Prva iskustva u nastavnom radu sa studentima počela je stjecati tijekom studija kao demonstrator u Zavodu za anatomiju, a kasnije u Zavodu za mikrobiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Od 1969. zaposlena je na Klinici za Pedijatriju kliničkog bolničkog centra u Rijeci Specijalistički ispit iz Pedijatrije položila je 18.11.1974. pred ispitnom komisijom Republičkog sekretarijata za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu SR Hrvatske u Zagrebu. Od 1970. radi na Odjelu dječje neurologije; posljednjih 25 godina kao Pročelnica navedenog odjela. Doktorsku diseraciju s naslovom: "Parcijalne kompleksne epilepsije dječje dobi" (evolutivno­prognostički aspekti) obranila je 21. prosinca 1992. Kontinuirano je publicirala stručne i znanstvene radove iz područja neuropedijatrije. Objavila je stotinjak znanstvenih i stručnih radova i aktivno sudjelovala na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, te održala niz pozvanih predavanja iz pedijatrijske subspecijalističke struke­neuropedijatrije. 1999. izabrana je u znanstveno­nastavno zvanje docenta za predmet PEDIJATRIJE, znanstveno područje biomedicine i zdravstva, znanstveno polje kliničkih medicinskih znanosti na Katedri za pedijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci na vrijeme od 5 godina. Predavač je u dodiplomskoj nastavi iz predmeta Pedijatrija za studente medicine, stomatologije, i više medicinske sestre, više fizioterapeute, inžinjere medicinske radiologije i diplomirane sanitarne inžinjere; te na Poslijediplomskom studiju iz "Kliničke patofiziologije, smjer Medicina razvojne dobi" i "Specijalizacija opće medicine". Aktivno je sudjelovala u radu stručno znanstvenih Simpozija i Kongresa. U nekoliko je navrata bila moderator kongresnih tema iz dječje neurologije. Mentor je

48

magistarskog rada (Benigna epilepsija s okcipitalnim paroksizmima ­ dr.Dinko Vitezić). U više navrata član za ocjenu i obranu magistarskih i doktorskog rada. Mentor je doktorskog rada I. Prpića: Spektarna analaiza elektroencefalograma i evociranih moždanih potencijala rizične djece. Sudjelovala je na znanstveno istraživačkom projektu "Primarana, sekundarna i tercijarna prevencija razvojnih poremećaja središnjeg živčanog sustava" i na projektu "Prirodni tijek razvojnih poremećaja središnjeg živćanog sustava". Od 2002. voditeljica je projekta "Epidemiologija epilepsija razvojne dobi" prihvaćenog od Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, br. 0062027. Član je Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog pedijatrijskog društva, Društva za puerikulturu ­ Rijeka, Hrvatskog neurološkog društva HLZ, Društa za EEG i neurofiziologiju HLZ, International league aginst epilepsy. Obnaša dužnost glavne tajnice Hrvatskog društva za dječju neurologiju od 1991., a od 1998. predsjednice Društva. Aktivno je sudjelovala na poslijediplomskim tečajevima iz pedijatrije, uglavnom iz područja dječje neurologije. Pri "Hrvatskoj pedijatrijskoj školi" bila je višekratno pozivana kao predavač iz područja dječje neurologije, tečaju trajnog usavršavanja u Osijeku, te u četiri navrata kao pozvani predavač iz farmakoterapije epilepsije (Zagreb 2000, 01, 02, 03.). Bila je voditeljica poslijediplomskog tečaja "Urgentna stanja u dječjoj neurologiji" (u kojem je i sama sudejlovala 2004.) koji se tradicionalno održava u Rijeci, Klinika za dječje bolesti "Kantrida" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Voditelj je obvezatnog izbornog predmeta "Pedijatrijska neurologija" na Studiju medicine, te elektivnog predmeta "Medicinski problemi adolescencije" uz obvezatni kolegij "Pedijatrijska neurologija" na poslijediplomskom studiju. Rješenjem Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi od 6.12.2004. Odjel dječje neurologije sa pročelnicom Odjela (Paučić Kirinčić) određuje se "Referentnim centrom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za epilepsije i konvulzivne bolesti razvojne dobi". Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Prpić I, Korotaj Z, Vlašić­Cicvarić I, Paučić­Kirinčić E, Valerijev A, Tomac V.Teachers’

opinions about capabilitates and behaviour of children with epilepsy. Epilepsy and Behavior Vol 4, April 2003;142­145

2. Barisic N, Muller J.S, Paučić­Kirinčić E, Gazdik M,Lah­TomulićK, Pertl J, Sertić J, Zurak N,Lochmuller H, Abicht A: Clinical variability of CMS­EA (congenital myasthenic syndrome with episodic apnea) due to indentical CHAT mutation in two infant, 2005;9(1):7­ 12

3. M. Gazdik, E. Paučić­Kirinčić, M. Križ. Benigni epileptički sindrom dječje dobi; Paediatr Croat 2002;465 (Sup1);183­186

4. I. Prpić, O. Mladinov, E. Paučić­Kirinčić, I. Vlašić­ Cicvarić, A. Sasso, Z. Modrušan­ Mozetić: Glavobolje djece – kliničke dijagnostičke osobitosti: Paediatr Croat 2002; 46 (Supl 1) 199­205

5. O. Mladinov, I. Prpić, E. Paučić­Kirinčić, I. Vlašić­Cicvarić, A. Sasso, Z. Modrušan­Mozetić: Liječenje glavobolja djece; Pediatr Croat; 2002(Supl 1): 207­210

6. E. Paučić­Kirinčić. Dijagnostičko­ klinički pristup djetetu s konvulzijama u febrilitetu; Paedriatr Croat 2002;46 (Supl 3):52­55

7. Z. Modrušan­Mozetić, M.Križ, E Paučić­Kirinčić, A. Sasso, I. Prpić, I. Vlašić­Cicvarić: Registar rizičnog novorođenčeta; Pediatr Croat 2002;465(Supl 1) 143­150

8. E. Paučić­ Kirinčić, I. Prpić, A. Sasso, M.Gazdik, Z. Modrušan­Mozetić, V. Vlahović­ Palčevski. Antiepileptički lijekovi u liječenju epilepsija i epileptičkih sindroma razvojne dobi; Pediatr Croat 2002; 465 Sup 1; 187­191

9. E. Paučić­Kirinčić, S. Surijan, I. Prpić, I. Klarić, A. Sasso, Z. Modrušan­Mozetič. Epidemiološka analiza pojavnosti febrilnhih konvulzija u razdoblju od 1991.­ 2000. godine liječenih u Klinici za pedijatriju “Kantrida –Rijeka” Paediatr Croat 2002;46(Supl 3):61­62

10. J. Roganović, I.Prpić, E. Paučić­Kirinčić, I. Klarić. Kvantitativne promjene leukocita periferne krvi u djece s febrilnim konvulzijama. Paediatr Croat 2002,46 (Supl 3):64­65

49

11. Paučić­Kirinčić E, Prpić I. Znaci i simptomi korištenja sredstava ovisnosti. Pediatr Croat 2003;47:191­197.

12. Modrušan­Mozetič Z, Prpić I, Sindičić­Šimundić N, Cicvarić­Vlašić I, Paučić­Kirinčić E. The neurological and cognitive outcome of extremely low (ELBL) and very low birthweight (VLBW) infant at two and four years of age. Paediatr Croat 2003;47:57­60.

13. Modrušan­Mozetič Z, Križ M, Paučić­Kirinčić E, Sasso A, Prpić I, Vlašić­Cicvarić I. Risk registry of at­risk infants. Pediatr Croat 2003;47:91­100.

14. Paučić­Kirinčić E, Prpić I, Sasso A; Gazdik M, Modrušan Mozetič Z, Vlahović­Palčevski V.: Antiepileptički lijekovi u liječenju epilepsija i epileptičkih sindroma razvojne dobi, Paediatr.Croat vol 46, suppl 1 177­191 2002.

15. Gazdik M; Paučić­Kirinčić E, Brusić S: Novorođenačke konvulzije, Paediatr.Croat vol 48, suppl 1: 24­28,2004.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Poglavlje u knjizi 1. Gazdik M, Križ M, Paučić­Kirinčić E. Klinički i patogenetski aspekti oštećenja mozga u

perinatalnoj dobi u: Rano oštećenje mozga­cerebralna paraliza, M. Križ; A. Mikloušić; M. Gazdik; ur. ITRO "August Cesarec", Zagreb, 1988., ISBN 86­393­0116­6, str.54­64.

2. Modrušan­Mozetič Z; Vlašić­Cicvarić I; Korotaj Z; Paučić­Kirinčić E; Prpić I. Procjena kvalitete života s cerebralnom paralizom u:Planiranje boljeg života za odrasle osobe s cerebralnom paralizom, M. Pospiš, ur. Pula 2004.

Autorstvo i suautorstvo skripti 1. Križ M, Paučić­Kirinčić E, Gazdik M. Skripta iz pedijatrijske neurologije, 1978. 2. Križ M, Paučić­Kirinčić E. Kronične bolesti živčanog sustava uzrokovane virusima. Skripta

iz infektologije, 1980. 3. Paučić­Kirinčić E. Principi suvremenog liječenja epilepsie dječje dobi, Skripta za liječnike

"Proljetna pedijatrijska škola", 1985. 4. Paučić­Kirinčić E. Konvulzivni poremećaj u djetinjstvu, Skripta za medicinske sestre

"Proljetna pedijatrijska škola", 1985. 5. Paučić­Kirinčić E. Epileptički sindromi adolescentne dobi Stručni seminar Pedijatrijske

sekcije Hrvatskog udruženja medicinskih sestara, Zagreb, 1997. 6. E. Paučić ­ Kirinčić, A. Sasso, I. Prpić, Z. Modrušan­ Mozetić: Mjesto i uloga novih

antiepileptičkih lijekova u liječenju epilepsija razvojne dobi. Pedijatrijski tečaj –skripta, Osijek 1999.

7. E. Paučić­Kirinčić i suradnici. Urgentna stanja u dječjoj neurologiji. Poslijediplomski tečaj trajne izobrazbe, 28.studenog 2003. Rijeka.

Mentor magistarskog rada 1. Dinko Vitezić: Benigna epilepsija s okcipitalnim paroksizmima (1992.) Mentor doktorskog rada 1. Igor Prpić: Spektralna analiza elektroencefalograma i evociranih moždanih potencijala kod

rizične djece (1998.g.) Dodiplomska nastava Elektivni predmet: Adolescentna medicina tijekom studija opće medicine; Studenti medicine (predavanja, vježbe, seminari); Studenti stomatologije (predavanja iz dječje neurologije); Studenti Visoke škole za sanitarne inženjere (predavanja iz dječje neurologije); Studenti za inženjere medicinske radiologije (predavanja iz dječje neurologije); Studenti više medicinske škole (predavanja iz dječje neurologije). Poslijediplomska nastava Voditelj kolegija medicine adolescentne dobi u okviru poslijediplomskog studija patofiziologije smjer "Medicina razvojne dobi". Predavač u kolegiju "Klinička pedijatrija".

50

Ime i prezime Ivan Zubović E­mail [email protected]­com.hr Web stranice www.medri.hr Ustanova Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje docent Datum zadnjeg izbora u zvanje 1. prosinca 2003. Kratki životopis Rođen 5. srpnja 1944. godine u Pagu. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje završio u Rijeci. Godine 1970. završio Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (stekao zvanje doktora sveukupne medicine). 1977. diploma o završenom poslijediplomskom studiju škole “Andrija Štampar”. 1980. položio specijalistički ispit iz pedijatrije. 1991. postao magistar medicinskih znanosti. 2000. godine – doktorat znanosti. 2003. izabran u znanstveno­nastavno zvanje docent za predmet Pedijatrija. Nakon završenog obveznog pripravničkog staža, zaposlio se u Centru za kućne posjete i prijevoz bolesnika Rijeka (1972.­1975.), nakon toga zaposlen u KBC­u Rijeka u klinici za pedijatriju “Kantrida”. Sada je pročelnik Odjela neonatologije i postintenzivne njege, a na Fakultetu aktivno sudjeluje u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. I. Zubović, V. Rožmanić, V. Ahel, S. Banac: Manifold significance of serum eosinophil

cationic protein in asthmatic children. Acta med. Croatica 2002;56:53­56 2. I. Zubović, V. Rožmanić, V. Ahel, S. Banac: Provjera uspješnosti liječenja mjerenjem razine

eozinofilnog kationskog proteina (ECP) u serumu djece s astmom. Paedatr Croat 2003;47:145­148

3. I. Zubović, V. Ahel, V. Rožmanić, S. Banac: Prirođene anomalije traheobronhalnog stabla. Paedatr Croat 2001;45(Supl 1):63­68

4. I. Zubović, V. Ahel, V. Rožmanić, M. Gazdik: Intenzivna terapija respiratornih oboljenja u djece. Narodne Novine 1990;381­388

5. M. Gazdik, M. Peršić, I. Zubović: Parenteralna nadoknada elektrolita, oligoelemenata i vitamina. Gynecol Perinatol 1998;8(Supl 1):121­124

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Aktivno sudjelovanje u dodiplomskoj nastavi (predavanja, seminari, vježbe) iz pedijatrije za studente medicine, stomatologije, diplomiranih sanitarnih unženjera i više medicinske sestre na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Predavanja, vježbe i seminari u poslijediplomskom studiju “Biomedicina razvojne dobi”. Suautor u više internih skripti. Pozvani predavač na Kongresu pedijatara Hrvatske i Proljetnoj pedijatrijskoj školi – Split. Voditelj seminarskog rada studenata na poslijediplomskom studiju “Biomedicina”, Split. Voditelj seminarskog rada studenata na poslijediplomskom studiju “Biomedicina”.

Ime i prezime Oleg Petrović E­mail oleg@kbc­rijeka.hr Web stranice www.medri.hr Ustanova Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje prof.dr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 25. svibnja 2004. Kratki životopis Rođen je 10. ožujka 1959. u Kninu. Osnovnu školu završio je u Novom Vinodolskom, a gimnaziju u Crikvenici 1977. Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci diplomirao je 19. listopada 1982. Tijekom studija bio je demonstrator na Zavodu za anatomiju (dvije godine) i

51

Zavodu za patologiju i patološku anatomiju (tri godine). Nakon jednogodišnjeg obveznog staža položio je stručni ispit 28. listopada 1983. u Rijeci. Po reguliranju vojne obveze radio je u Domu zdravlja "Dr. I. Benić" u Crikvenici nepune tri godine. Završio je poslijediplomski studij iz "Opće kliničke patofiziologije", a magistarski rad obranio u ožujku 1987. Na Kliniku za ginekologiju i porodništvo Medicinskog fakulteta u Rijeci, na radno mjesto mlađeg istraživača i specijalizanta iz ginekologije i opstetricije, primljen je 1. kolovoza 1987. i time započinje njegova uspješna karijera znanstvenika, stručnjaka i nastavnika Medicinskog fakulteta. Znanstvenim asistenom postaje 1989., 1993. asistentom i, kasnije, višim asistentom za predmet Ginekologija i opstetricija. Doktorsku disertaciju obranio je 1992. Kao djelatnik Medicinskog fakulteta, a u okviru pružanja humanitarne pomoći i kadrovske potpore zdravstvenim ustanovama hrvatske zajednice Herceg­Bosne boravio je u svojstvu specijaliste­ginekologa u Hrvatskoj bolnici "Dr Fra Mato Nikolić" u Novoj Biloj tijekom 1995., 1996. i 1997. Odlukom Povjerenstva za utvrđivanje statusa Hrvatskih branitelja od 23. svibnja 1997. priznat mu je status Hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Znanstveno­nastavno zvanje sveučilišnog docenta stekao je 2. svibnja 1996. nakon nastupnog predavanja s naslovom "BIOFIZIKALNI PROFIL FETUSA". Kao specijalist ginekologije i opstetricije, radi na Perinatološkom odjelu Klinike za ginekologiju i porodništvo Kliničkog bolničkog centra u Rijeci, gdje od 1. siječnja 1998. obnaša funkciju pročelnika Odsjeka za patologiju trudnoće. U svibnju 2000. stekao je znanstveno­nastavno zvanje sveučilišnog izvanrednog profesora. Od svibnja 2002. službeno obnaša funkciju pročelnika Odjela za perinatologiju. Član je brojnih domaćih i stranih stručnih i znanstvenih društava, aktivno sudjeluje u nekoliko znanstvenih projekata, aktivan je učesnik brojnih domaćih i stranih stručnih i znanstvenih skupova, aktivno sudjeluje u nastavi i brojnim povjerenstvima Medicinskog fakulteta i KBC. 25. svibnja 2004. stekao je znanstveno­nastavno zvanje redoviti profesor. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Petrović O. Postpartalna hitna stanja. U: Hitna stanja u ginekologiji i porodništvu. Ur: Đelmiš

i sur.; Medicinska naklada, Zagreb, 2003; str. 231­242 2. Vitezić D, Petrović O. Primjena antiepileptika u trudnoći. U. Đelmiš J i sur (Ur): Lijekovi u

trudnoći i laktaciji. Grafing, Zagreb 2003; str. 75­84 3. Petrović O. Biofizikalni profil fetusa. U: Ginekologija i perinatologija. Ur: Kurjak A i

Đelmiš J.; Znanstvena biblioteka Tonimir, Varaždinske Toplice, 2003. str 350­359 4. Brajenović­Milić B, Vraneković J, Petrović O. Prenatalna dijagnostika – naša iskustva.

Medicina 2004; 42(4) 276­280 5. Brajenović­Milić B, Tišlarić D, Žuvić­Butorac M, Bačić J, Petrović O, Ristić S, Mimica M,

Kapović M: Elevated second­trimester free beta­hCG as an isolated finding and pregnancy outcomes. Fetal Diagn Ther 2004; 19:483­487

6. Smiljan Severinski N, Mamula O, Petrović O: Neonatal outcome in discordandt eutrophic twins: Twin growth. Int J Gyn Obs 2004; 86: 16­21

7. Lončarek K, Petrović O, Brajac I: Myopia and operative delivery in Croatia Int J Gynecol Obstet 2004; 85:287­288

8. Petrović O:Gestacijska trofoblastna bolest i bolest štitnjače.U: Bolesti štitnjače u trudnoći. Ur.Đelmiš J. i sur; Denona, Zagreb 2004. str. 147­166

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Dr.med. od 19.10.1982. Specijalist iz ginekologije i opstetricije od 24.05.1995. Mr.sc. od 1987. Asistent od 1989. Doktor znanosti od 24.07.1992. Sudjelovanje u nastavi i prije 1989. kada je izabran za asistenta. Aktivno sudjelovanje na domaćim i međunarodnim stručnim i znanstvenim skupovima.

52

Ime i prezime Jadranka Franulović E­mail pedijatrija@kbc­rijeka.hr Web stranice www.medri.hr Ustanova Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje izvanredni profesor Datum zadnjeg izbora u zvanje 1996. Kratki životopis Rođena je 26. rujna 1936. u Dubrovniku. Sedmogodišnju školu i gimnaziju pohađala u Rijeci gdje je i maturirala 1955.g. Medicinski fakultet upisala u Zagrebu 1955./56., a diplomirala 1961. Od 1963. radi u Dječjoj bolnici “Kantrida”. Specijalistički ispit iz pedijatrije položila u Zagrebu 1967. Poslijediplomski studij iz Kliničke patofiziologije završila u Rijeci na Medicinskom fakultetu, a stupanj magistra znanosti iz područja medicine stekla 1977. Dokrotsku disertaciju obranila 1982. u Medicinskom fakultetu u Rijeci. Od 1975. šef je Odjela za puerikulturu, bolesti metabolizma i kliničku genetiku. Godine 1985. izabrana je za docenta na Katedri za pedijatriju. Učestvovala u edukaciji liječnika, u nastavi za studente medicine i stomatologije kao i u poslijediplomskoj nastavi. Voditelj je kolegija “Pedijatrija” za studente stomatologije kao i za više medicinske sestre. Na poslijediplomskom studiju vodila kolegij Metabolizam i prehrana. Sudjelovala aktivno u projektu “Problemi rasta djece i omladine”. Voditelj je zadatka bila u projektu 1.08.06.02.04 “Primarne, sekundarne i tercijarne prevencije razvojnih poremećaja centralnog nervnog sistema”. Voditelj projekta 3.01.161 “Detekcija alergijskih oboljenja određivanjem IgE u krvi novorođenčadi. Naziv primariusa stekla 1978. Za izvanrednog profesora na Medicinskom fakultetu u Rijeci izabrana 1996. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Franulović J, Rožmanić V, Fučkar Ž, Ferluga D, Čekada S. Congenital nephrotic syndrome of

the finish type: ultrasonographic features and confirmation by ultrasonically guided biopsy. Zdrav Vestn 1990;59:75­76.

2. Prpić I, Čekada S, Franulović J. MOHR syndrome (orofacial­digital syndrome II) – a familial case with different phenotypic findings. Clinical Genetics 1995;48:304­307.

3. Franulović J. Infantilni hidrocefalus. Paediatria Croat 1994;38:163­168. Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Nositelj dvaju kolegija na dodiplomskom i jednog na poslijediplomskim studijima. Voditelj velikog broja diplomskih i magistarskih radova. U više navrata nagrađivana za svoj rad sa strane Sveučilišta u Rijeci i HLZ­a.

Ime i prezime Irena Slavić E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr Ustanova Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje dr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 1. ožujka 2003. Kratki životopis Rođena 1966. u Rijeci, diplomirala na Medicinskom fakultetu u Rijeci, smjer Opća medicina 1989. Završila dva poslijediplomska studija: Klinička patofiziologija (1994) i Medicina razvojne dobi (1999). Magistarski rad obranjen 1994, a doktorska disertacija 2003. Radila u Domu zdravlja Opatija, sada na Katedru za pedijatriju Medicinskog fakulteta u Rijeci kao viši asistent i Klinici za pedijatriju „Kantrida“ KBC Rijeka kao odjelni liječnik. Specijalizirala pedijatriju 1999. Stručno se usavršavala u zemlji i inozemstvu. Članica Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog pedijatrijskog društva, Slovenskog društva za gastroenterologiju i prehranu, Europskog društva za

53

pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu, te tajnica Hrvatskog društva za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Franulović J, Barbarić I. Utapanje. Paediatr Croat 1996; 40(Suppl.2):161­3 2. Franulović J, Barbarić I. Poremećaji nastali utjecajem topline. Paediatr Croat 1996;

40(Suppl.2): 153­5 3. Peršić M, Barbarić I. Gastrointestinalne manifestacije primarnih imunodeficijencija. Paediatr

Croat 1998; 42(Suppl.1); 55­60 4. Peršić M, Barbarić I, Ahel V, Rožmanić V. Gastrointestinalne manifestacije sekundarnih

imunodeficijencija. Paediatr Croat 1998; 42(Suppl.1); 61­5 5. Slavić I. Preventivom protiv hepatitisa u dječjoj dobi. Vaše zdravlje, listopad 2001; 90­1 6. Šubat Dežulović M, Slavić I, Rožmanić V, Peršić M, Međimurec B, Šćukanec Špoljar M.

Drug­induced acute tubulointestitial nephritis: a case with elevated urinary cadmium. Pediatr Nephrol 2002; 17: 382­5 (CC)

7. Troselj­Vukic B, Poljak I, Milotic I, Slavic I, Nikolic N, Morovic M. Efficacy of pefloxacin in the treatment of patients with acute infectious diarrhoea. Clin Drug Invest 2003; 23(9): 591­6 (CC)

8. Slavić I. Stanje uhranjenosti djece primljene na Odsjek za gastroenterologiju Klinike za dječje bolesti „Kantrida“, KBC Rijeka. Medicina 2003; 42(39): 253­9

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Urednica skripte: “Akutni proljev: trenutna saznanja i nepoznanice na početku tisućljeća”, Rijeka, 2005. Stručna usavršavanja: 2000. Nestlé Nutrition Workshop Pediatric Program; Infant Formula: Closer to the Reference; Sardinija, Italija 2001. ESPGHAN Summer School Croatia & Slovenia, Zagreb 2001. Eight Clinical Course of European Society of Parenteral and Enteral Nutrition (ESPEN), Zagreb 2002. Salzburg­Philadelphia Seminar in Pediatric Gastroenterology, Salzburg, Austrija 2003. ESPGHAN Summer School: Methodology in Paediatric Nutrition Research, Universidad de Granada, Centro Mediterraneo, Almunecar, Španjolska 2004. Hepatology ESPGHAN Summer School, Sao Miguel Island, Azores, Portugal 2004. ESPEN Advanced Course of Parenteral and Enteral Nutrition, Maastricht, Nizozemska 2005. Dept. of Gastroenterology, Hepathology and Nutrition, Cincinnati Children's Hospital Medical Center, Cincinnati, Ohio, USA

Ime i prezime Vojko Rožmanić E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr Ustanova Medicinski fakultet Sveučilšta u Rijeci Zvanje prof.dr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 16. srpnja 2002. Kratki životopis Rođen: 6. svibnja 1950. u Kostreni. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Rijeci. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci upisao 1969. godine te na istom diplomirao u siječnju 1975. godine. 1977. primljen u Dom zdravlja Kočevje na radno mjesto liječnika opće prakse, a nakon dva mjeseca u Dječju bolnicu za alergijske bolesti u Velom Lošinju gdje je dvije godine proveo kao liječnik sekundarac na dječjem odjelu. 1979. započinje specijalistički staž iz pedijatrije na Klinici za dječje bolesti KBC Rijeka gdje je u travnju 1983. položio specijalistički ispit. U rujnu 1983.

54

primljen u KBC Rijeka na mjesto odjelnog liječnika Jedinice intenzivne terapije Klinike za dječje bolesti. 1993. postavljen za šefa dojenačkog odsjek (odsjek za metabolizam). Od 1996. radi na Odjelu za kardiopulmologiju gdje je 1999. izabran za pročelnika odjela. Ministarstvo zdravstva Hrvatske 1999. dodijelilo je pulmološkom odjelu naziv referentnog centra. Od 1981. do 1983. pohađao postdiplomsku nastavu iz Zaštite majke i djece na Medicinskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je 1985. obranio magistarski rad "Epidemiološki pokazatelji otrovanja u dječjoj populaciji primorsko­goranske regije". U prosincu 1996. godine obranio doktorsku disertaciju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci s naslovom “Kontinuirani ezofagealni pH monitoring u djece s kroničnim bolestima dišnih putova”. Do sada je publicirao više od 100 znanstvena i stručna rada, dva poglavlja u knjizi, dva poglavlja u znanstvenoj monografiji i četiri poglavla u nastavnim skriptama. U više navrata aktivno sudjelovao sa znanstveno stručnim radovima na međunarodnim, nacionalnim te drugim skupovima. Od 1988. aktivno sudjeluje u nekoliko znanstveno istraživačkih projekata (o djeci ometenoj u razvoju, te epidemiologiji atopijskih bolesti u djece). Od kolovoza 2002. voditelj je projekta pod naslovom “Kvaliteta života djece oboljele od atopijskih bolesti (0062008) odobrenog od Ministarstva znanosti i tehnologije Hrvatske. Znanstveno vijeće Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 1992. izabralo ga je u znanstvenog asistenta, 1997. u višeg asistenta, 1998. u znastveno nastavno zvanje docent, a 2002. u znanstveno zvanje izvanredni profesor. Odlukom Ministarstva za zdravstvo 1995. dodijeljen mu je naslov primarijus, a 1998 naslov subspecijalist iz područja dječje alergologije i imunologije. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Rožmanić V, Ahel V, Dessardo S, Flajšman­Raspor S, Franulović J, Gazdik M.

SONOGRAPHIC DETECTION OF MULTIPLE BRAIN ABSCESSES IN A NEWBORN WITH IgA DEFICIENCY. Journal fo Clinical Ultrasound 2001; 29:1­3.

2. Ahel V, Kilvain S, Rožmanić V, Taylor JFN, Vukas D. RIGHT ATRIAL REDUCTION FOR TACHYARRHYTHMIAS IN EBSTEIN'S ANOMALY IN INFANCY. Texas Heart Institute Journal 2001;28(4):297­300.

3. Peršić M, Dessardo S, Šubat­Dežulović M, Ahel V, Rožmanić V. DOWN SYNDROME AND CHRON'S DISEASE: AN ECTREMELY RARE ASSOCIATION. Pediatrics International 2001;43:519­522.

4. Rožmanić V, Kilvain S, Ahel V, Banac S, Gazdik M. PULMONARY TUBERCULOSIS WITH GALLBLADDER INVOLVEMENT: A REVIEW AND CASE REPORT. Pediatrics International 2001;43:511­513.

5. Rozmanic V, Velepic M, Ahel V, Bonifacic D. PROLONGED ESOPHAGEAL PH MONITORING IN THE EVALUATION OF GASTROESOPHAGEAL REFLUX IN CHILDREN WITH CHRONIC TUBOTYMPANAL DISORDERS. JPGN 2002;34:278­280

6. Šubat­Dežulović Mirna, Slavić I, Rožmanić V, Peršić M, Medjimurec B, Šćukanac­Špoljar M. DRUG­INDUCED ACUTE TUBULOINTERSTITIAL NEPHRITIS:A CASE WITH ELEVATED URINARY CADMIUM. Pediatr Nephrol 2002;17:382­385

7. Ahel V, Banac S, Rožmanić V, Vukas D, Dreščik I, Ahel V Jr. AORTOPEXY AMND BRONCHOPEXY FOR THE MANAGEMENT OF SEVERE TRACHEOMALACIA AND BRONCHOMALACIA. Pediatrics International 2003;45:104­106

8. Gazdik M, Rožmanić V, Šaina G, Zubović I, Ahel V, Dessardo S. NEONATAL STATUS EPILEPTICUS CAUSED BY SUBAROCHOIDAL CONTENT OF TOTAL PERENTERAL NUTRITION REGIMENT.Pediatrics International 2003;45:345­346

9. Velepic MM, Velepic MS, Starcević R, Manestar D, Rožmanić V. GASTROESOPHAGEAL REFLUX AND SEQUELAE OF CHRONIC TUBOTYMPANAL DISORDERS IN CHILDREN. Acta Oto­Laryngologica 2004; 914:917

10. Banac S, Lah Tomulić K, Ahel V, Rožmanić V, Šimundić N, Zubović S, Milardović A, Topić J. PREVALENCE OF ASTHMA AND ALLERGIC DISEASE IN CROATIAN CHILDREN IN INCREASING:SURVEY STUDY. CMJ 2004;45:721.726

55

11. Zubović I, Rožmanić V, Ahel V, Banac S. MANIFOLD SIGNIFICANCE OF SERUM EOSINOPHIL CATIONIC PROTEIN IN ASTHMATIC CHILDREN. . Acta Med Croat 2002; 56:53­56 Index:IM,EM i dr.

12. Banac S, Ahrl V, Rožmanić V, Gazdik M, Šaina G, Mavrinac B. PRIROĐENA DIJAFRAGMALNA HERNIJA U VEĆE DJECE. Acta Med Croat 2004; 58:225­228. Index:IM,EM i dr.

13. Šaina G, Rožmanić V,Ahel V. VRIJEDNOST RADIOLOŠKIH METODA U DIJAGNOSTICI PLUĆNIH OBOLJENJA U DJECE. Pediatr Croatica 2001; 45(Supl 1):35­ 9. Index:EM i dr.

14. Banac S, Ahel V, Rožmanić V. DIJAGNOSTIKA I LIJEČENJE KRUP SINDROMA U DJECE. Pediatr Croatica 2001; 45(Supl 1):45­51. Index:EM i dr.

15. Rožmanić V, Ahel V, Banac S. PNEUMONIJE DJEČJE DOBI. Pediatr Croatica 2001; 45(Supl 1):53­8. Index:EM i dr.

16. Zubović I, Ahel V, Rožmanić V, Banac S. PRIROĐENE ANOMALIJE TRAHEOBRONHALNOG STABLA. Pediatr Croatica 2001; 45(Supl 1):63­8. Index:EM i dr.

17. Ahel V, Rožmanić V, Banac S, Zubović I. ASTMA DJEČJE DOBI. Pediatr Croatica 2001; 45(Supl 1):69­74. Index:EM i dr.

18. Rožmanić V, Ahel V, Banac S. GASTROEZOFAGEALNI REFLUKS U DJECE S KRONIČNIM BOLESTIMA DIŠNIH PUTOVA. Pediatr Croatica 2001;45(Supl 1):99­105. Index:EM i dr.

19. Rožmanić V, Ahel V, Čače N. PRIMARNE KRONIČNE KARDIOMIOPATIJE. Pediatr Croatica 2003;47(Supl 1):55­60. Index:EM i dr

20. Ahel V, Rožmanić V, Čače N. MOGUĆNOSTI LIJEČENJA REUMATSKIH OBOLJENJA U DJEČJOJ DOBI. Pediatr Croatica 2003;47(Supl 1):55­60. Index:EM i dr

21. Zubović I, Rožmanić V, Ahel V, Banac S. PROVJERA USPJEŠNOSTI LIJEČENJA MJERENJEM RAZINE EOZINOFILNOG KATIONSKOG PROTEINA (ECP) U SERUMU DJECE S ASTMOM. Pediatr Croat 2003;47:145­148

22. Rožmanić V, Lah­Tomulić K, Gazdik M, Ahel V. SEPSA I MENINGITIS U NOVOROĐENČETA. Pediatr Croatica 2004;48(Supl 1):94­100 Index:EM i dr

23. Ahel V, Čače N, Dessardo S, Rožmanić V. ULOGA RANE DIJAGNOSTIKE U LIJEČENJU PRIROĐENIH SRČANIH GREŠAKA. Pediatr Croatica 2004;47(Supl 1):111­116 Index:EM i dr

24. Gazdik M, Rožmanić V, Ahel V, Vlašić­Cicvarić I. ETIČKI PROBLEMI U NEONATOLOGIJI. Pediatr Croatica 2004;48(Supl 1):117­120

25. Banac S, Ahel V, Rožmanić V, Čače N, Palčevski G. NAŠA ISKUSTVA S PRIMJENOM CEFEPIMA U LIJEČENJU HOSPITALIZIRANE DJECE S DOMICILNOM PNEUMONIJOM. . Medicina 2003; 39:17­20. Index:EM i dr.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Magistarski rad: Rožmanić V. EPIDEMIOLOŠKI POKAZATELJI OTROVANJA U DJEČJOJ POPULACIJI PRIMORSKO GORANSKE REGIJE. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1985. Doktorska disertacija: Rožmanić V. KONTINUIRANI EZOFAGEALNI PH MONITORING U DJECE S KRONIČNIM BOLESTIMA DIŠNIH PUTOVA. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 1996.

Ime i prezime Sandro Dessardo E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr

56

Ustanova Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje docent Datum zadnjeg izbora u zvanje 1. rujna 2006. Kratki životopis Rođen 25. travnja 1965. u Rijeci, osnovno i srednje obrazovanje te Medicinski fakultet završio u Rijeci, diplomirao 1989., magistarski rad obranio 1996., a doktorsku disertaciju 2003. Specijalizaciju iz pedijatrije obavio na Klinici za dječje bolesti KBC Rijeka, specijalistički ispit položio u srpnju 1997. Višekratno se educirao u području pedijatrijske i neonatalne intenzivne medicine (Trieste I – VI mj. 1994., Graz I – II mj. 1999., Massa I – VI mj. 2000.), dobitnik stipendije Alpe Adria 1993., stipendije AAF – IOD te stipendije PGŽ 1999. Aktivno sudjelovao na nacionalnim i međunarodnim stručnim skupovima s radovima iz područja neonatalne i pedijatrijske urgentne i intenzivne medicine. Od 1992. u radnom odnosu na Katedri za pedijatriju (liječnik na radu, mlađi asistent, asistent, viši asistent, docent), a od 1993. u radnom odnosu na Klinici za dječje bolesti KBC Rijeka (specijalizant, odjelni liječnik, od 2002. pročelnik Odjela intenzivne terapije Klinike). Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Gazdik M., Rozmanic V., Saina G., Zubovic I., Ahel V., Dessardo S. Neonatal status

epilepticus caused by subarachnoidal content of total parenteral nutrition regimen. [Journal Article] Pediatrics International. 45(3):345­6, 2003 Jun.

2. M. Novak, J. Meštrović, S. Dessardo, Z. Mandić, E. Juretić, M. Gazdik, B. Javorović, V. Benjak, B. Peter, G. Tešović, M. Cvitković, S. Galić. Etika u pedijatrijskoj / neonatalnoj intenzivnoj medicini. Pediatria Croatica, Vol.48, Suppl.2, 2004.

3. V. Rožmanić, V. Ahel, S. Dessardo. Šok sindrom u dječjoj dobi. Paediatria Croatica, Vol.40, Suppl. 2, 1996.

4. N. Sindičić­Šimundić, S. Dessardo, N. Čače, M. Gazdik. Severe methemoglobinemia due to transdermal intoxication with sodium nitrite. 24 th International Congress of Pediatrics, 2004, Cancun, Mexico (Book of Abstract)

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Aktivno sudjelovao u provođenju tečajeva iz ciklusa «Urgentna stanja u pedijatriji», 2001. – 2005. Od 2006. instruktor APLS­a (Advanced Pediatric Life Support), grupe ALSG (Advanced Life Support Group).

Ime i prezime Jadranka Varljen E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr Ustanova Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje prof.dr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 23. lipnja 2003. Kratki životopis Rođena 4. ožujka 1952. u Volosku, Opatija. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje završeno u Opatiji. Godine 1976. diploma Tehnološkog fakulteta – biotehnološki odjel, Sveučilišta u Zagrebu (diplomirani inženjer kemije). Godine 1982. magisterij, a 1988. doktorat znanosti, Prirodoslovno­matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu (struka kemija, smjer biokemija). Od 2003. godine redoviti profesor za predmete kemija i biokemija, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Od godine 1994. do 2001. voditelj, a od 2001. do 2003. prodekan Studija diplomiranih sanitarnih inženjera Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Nositelj kolegija “Poremećaji u metabolizmu ugljikohidrata” na poslijediplomskom znanstvenom studiju “Biomedicina”, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Od 1998. godine gostujući nastavnik i nositelj kolegija “Prehrana ­ izvor zdravlja i bolesti” na poslijediplomskom studiju Fakulteta za hotelski i turistički

57

menedžment Sveučilišta u Rijeci. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Varljen J., Batičić L., Sinčić­Modrić G., Obersnel V., Kapović M.: Composition and Seasonal

Variations of Fatty Acids of Diplodus vulgaris, L. from the Adriatic Sea, Journal of the American Oil Chemists’ Society (JAOCS) 81, 759­763, 2004

2. Varljen J., Šulić S., Brmalj J., Batičić L., Obersnel V., Kapović M.: Lipid Classes and Fatty Acid Composition of Diplodus vulgaris and Conger conger Originating from the Adriatic Sea, Food Technology and Biotechnology 41(2), 149­156, 2003

3. Eraković V., Župan G., Varljen J., Simonić A.: Pentylenetetrazol induced seizures and kindling: Changes in free fatty acids, superoxide dismutase and glutathione peroxidase activity, Neurochemistry International 42, 173­178, 2003

4. Eraković V., Župan G., Varljen J., Simonić A.: The influence of calcium channel blockers on the brain free fatty acid level and glutathione peroxidase activity in rats with lithium and pilocarpine – induced status epilepticus, Neurosci Res Comm 30(2), 111­119, 2002

5. Eraković V., Župan G., Varljen J., Laginja J., Simonić A.: Altered Activities of Rat Brain Metabolic Enzymes Caused by Pentylenetetrazol Kindling and Pentylenetetrazol – Induced Seizures, Epilepsy Research 43, 165­173, 2001

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Nositelj četiriju kolegija na dodiplomskom i dva na poslijediplomskim studijima. Vođenje velikog broja diplomskih radova, tri magistarska i tri doktorska rada; četiri studentska rada nagrađena nagradom Sveučilišta u Rijeci.

Ime i prezime Jasminka Rupčić E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr Ustanova Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje prof.dr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 6. prosinca 2004. Kratki životopis Diplomirala na Prirodoslovno­matematičkom fakultetu, kemijskom odjelu, Sveučilišta u Zagrebu. Zvanje magistra prirodnih znanosti iz područja kemije stekla na Sveučilištu u Zagrebu, a doktora prirodnih znanosti iz područja kemije na Prirodoslovno­matemematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 1974. godine započela s radom u Institutu za prirodoslovne i matematičke znanosti Sveučilišta u Rijeci. 1977. godine izabrana za asistenta u Zavodu za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. U zvanje docenta izabrana 1988. godine, izvanrednog profesora 1999. godine, a redovitog profesora 2004. godine. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. J.Rupčić, V.Marić: Isolation and chemical composition of the ceramide of the Candida

lipolytica yeast (1998) Chem. Phys. Lipids, 91, 153­161. (CC/SCI) 2. J.Rupčić, M.Mesarić, V.Marić: The influence of carbon source on the level and composition

of ceramides of the Candida lipolytica yeast (1998) Apol. Microbiol. Biotechnol. 50,583­588. (CC/SCI)

3. J.Rupčić, Č.Milin and V.Marić: Effect of growth phase on the content and compositon of ceramides of the hydrocarbon­assimilating yeast Candida lipolytica, (1999) System App. Microbiol. 22,486­491. (CC/SCI)

4. J.Rupčić, V.Marić: Cerebrosides of Candida lipolytica yeast (2004), Appl. Microbiol. Biotechnol. 64,416­420. (CC/SCI)

5. J.Rupčić, K.Georgiu and V.Marić: Isolation and characterization of cerebrosides of the hydrocarbon­assimilating yeast Yarrowia lipolytica (2004), J.Basic Microbiol. 44(2),114­121.

58

(CC/SCI) Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Autor jednog i suautor jednog udžbenika. Suautor četiri interne skripte. Voditelj većeg broja diplomskih radova, jednog magistrskog i jednog doktorskog rada. Nositelj kolegija na poslijediplomskom studiju.

Ime i prezime Mladen Peršić E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr Ustanova Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje prof.dr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 23. ožujka 2004. Kratki životopis Rođen 6. svibnja 1950. u Rijeci. 1974. završio Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Od 1976. radi na Klinici za dječje bolesti, KBC Rijeka. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio 1981. Magistarski rad "Značenje endoskopije i biopsije sluznice želuca u evaluaciji i dijagnozi recidivirajućih abdominalnih bolova u djece" uspješno obranio 1986. godine. 1993. obranio doktorsku disertaciju pod nazivom "Gastrointestinalni sekretorni imuni sustav u kroničnim poremećajima probavnog trakta u djece". 1994. godine izabran u znanstveno istraživačko zvanje znanstveni suradnik, a 1995. u znanstveno­nastavno zvanje docent na Katedri za pedijatriju Medicinskog falulteta Sveučilišta u Rijeci. 1995. godine dodijeljen mu je naslov Primarijus. 1996. godine status uže specijalnosti iz pedijatrijske gastroenterologije. 1999. izabran u znanstveno­ nastavno zvanje izvanredni profesor, a 2004. u znanstveno­nastavno zvanje redovni profesor na Katedri za pedijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Od 2002. voditelj je kolegija Pedijatrija na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a od 2003. voditelj kolegija «Celijakija bolest djece i odraslih» na Medicinskom fakultetu Sveučilišta «Josip Juraj Strossmayer« u Osijeku. Do sada je publicirao 126 stručna ili znanstvena rada (od kojih je 9 citirano u međunarodnim indeksima CC,SCI; u IM ili EM 29 te u ostalim indeksacijama 17, 22 kongresna priopćenja s međunarodnih skupova i 49 pisana priopćenja s domaćih skupova i Kongresa). Član je Izvršnog odbora Društva za gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu dječje dobi Hrvatske, od 1995. do 1999. dopredsjednik, a od 2004. i predsjednik. Osnivač i prvi predsjednik tijekom 1992. godine Društva za celijakiju podružnica Rijeka i tajnik Društva za mukoviscidozu Hrvatske, te osnivač i predsjednik Udruge za pomoć oboljelima od anoreksije i bulimije nervoze “Libella” u Rijeci. Član sam Izvršnog odbora Hrvatskog pedijatrijskog društva, te od 2003. član Povjerenstva za pedijatriju Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Peršić M, Milin Č, Varljen J, Verbanac D, Vukanović J. Intestinal mucosa alkaline

phosphatase in coeliac disease. Period biol 1992, 94; 121­126. (cit. 1x). 2. Peršić M, NL Browse, I Prpić. Intestinal lymphangiectasia and protein losing enteropathy

responding to small bowel resection. Arch Dis Child 1998;78:194­196 (letter to the editor). (cit. 3x)

3. Peršić M, Dessardo S, Šubat­Dežulović M,Ahel V, Rožmanić V. Down syndrome and Crohn's disease: An extremely rare association. Pediatrics International 2001; 43.(cit.1x)

4. Peršić M, Prpić I, Huebner A, Severinski S. Achalasia, Alacrima, Adrenal Insufficiency, and Autonomic Dysfuncion: Double A, Triple A, or Quaternary A Syndrome? J Pediatr Gastroenterol Nutr 2001. 33: 503­504. (cit 3x)

5. Šubat­Dežulović M., Slavić I, Rožmanić V, Peršić M, Medjimurac B, Ščukanec­Špoljar M. Drug induced acute tubulointerstitial nephritis: a case with eleveted urinary cadmium. Pediatr Nephrol 2002, 17:382­385. (cit 1x)

59

6. Jonjić N, Tomac I, Peršić M. Expression of class II MHC antigens in the epithelium of human gaster. Period Biol 1991;93:21­5.

7. Peršić M, Štimac T, Štimac D, Kovač D. Eosinophilic colitis: A rare entity. J Pediatr Gastroenterol Nutr 2001;32:325­326.

8. Peršić M, Dessardo S, Šubat­Dežulović M, Ahel V, Rožmanić V. Down syndrome and Crohn's disease: An extremely rare association. Pediatrics International 2001;43.

9. Prpić I, Heubhner A, Peršić M, Handschung K, Pavletić M. Triple A syndrome: genotype­ phenotype assessment. Clin Genet 2003;63:1­3.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Urednik poglavlja u knjizi: Gastroenterologija dječje dobi. Urednici.Raić F, Votava­Raić A. I sur. Medicinska knjiga, Zagreb 2002. Poglavlja: Imunologija probavnog trakta, Recidivirajući bolovi u trbuhu, Kronična upalna bolest crijeva. Urednik i suradnik u studentskim i medicinskim skriptama: 1. Peršić M. Razvoj probave ugljikohidrata i proteina u djece.U:Suvremeni aspekti u prehrani

dojenčadi i male djece ­ 1. znanstveni simpozij MAH i PLIVE Zagreb 1989.,37­49. 2. Peršić M. Umjetna prehrana: Stanje u nas ­ u Suvremeni stavovi u prehrani dojenčadi.

Med.Fak. Sveuč. u Zagrebu, 1995;37­40. 3. Peršić M. Imuni sustav probavnog trakta u djece. Hrvatska proljetna pedijatrijska škola (XV

seminar). Zbornik radova za medicinske sestre, 94­101. Split 1998. 4. Peršić M., Barbarić I. Gastrointestinalne manifestacije primarnih imunodeficijencija. Hrvatska

proljetna pedijatrijska škola (XV seminar). Zbornik radova za medicinske sestre, 102­107, Split 1998.

5. Kronične upalne bolesti crijeva u djece. 6. poslijediplomski tečaj trajnog usavršavanja lijhečnika iz područja dječje gastroenterologije i prehrane. Voditelji tečaja S. Kolaček, M. Peršić ­ ujedno i urednici skripte.

Urednik i gost urednik časopisa Medicina: 1985­1988. tajnik Uredništva, 1988­1990. zamjenik glavnog urednika, 1990­1992. glavni urednik. Gost Urednik: 1993. Supplement časopisa Paediatra Croatica (1. Kongres Pedijatara Hrvatske), 1997. Supplement časopisa Paediatria Croatica (Fifth paediatric Alps­Adriatic symposium), 2003. tematski broj časopisa Medicina (Uloga enteralne prehrane u medicini). Član Uredništva časopisa Paediatria Croatica.

Ime i prezime Robert Domitrović E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr Ustanova Medicinski faklutet Sveučilišta u Rijeci Zvanje docent Datum zadnjeg izbora u zvanje 1. srpnja 2002. Kratki životopis 1974­1982. Osmogodišnja škola "Ivan Rukavina Siđo"­ Sisak 1982­1986. C.U.O. "Vladimir Majder ­ Kurt"­Sisak 1987­1991. dodiplomsko obrazovanje: Farmaceutsko­biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu­ smjer medicinska biokemija, stečeno zvanje: dipl.ing. medicinske biokemije 1992­1996. poslijediplomsko obrazovanje: Prirodoslovno­matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, stečeno zvanje: magistar znanosti, znanstveno područje kemija, polje fizikalna kemija 1999. Farmaceutsko­biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, stečeno zvanje: doktor znanosti, znanstveno područje biomedicina i zdravstvo, polje farmacija Radno iskustvo 1991­1996. stručni suradnik na Zavodu za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

60

1996.­1999. asistent na Zavodu za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 1999.­2002. viši asistent na Zavodu za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 2002.­ docent na Zavodu za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Č.Milin, R.Domitrović, M.Tota, J.Giacometti, M.Ćuk, B.Radošević­Stašić, Z.Ciganj. Effect

of olive oil and corn oil enriched diets on the tissue mineral contetn in mice. Biol Trace Elem Res 82(2001) 201­210.

2. Č.Milin, M.Tota, R.Domitrović, J.Gaicometti, R.Pantović, M.Ćuk, I.Mrakovičćić­Šutić, H.Jakovac, B. Radošević­Stašić. Metal tissue kinetics in regenerating liver, thymus, spleen and submandibular gland after partial hepatectomy in mice. Biol Trace Elem. Res. 2005, u tisku.

3. R.Bomitrović, Č.Milin. Biokemija cinka. Biochemia Medica 10(1­2)(2000) 21. 4. R.Domitrović, Č.Milin,M.Benzan, A.Kasami. Regeneracija jetre. Biochemia Medica 11(1­

2)(2001)13. 5. R.Domitrović, Č.Milin, M.Tota, M.Ćuk, B.Radošević­Stašić, Z.Ciganj. Dietary fats and

tissue mineral concentration in the early phase of liver regeneration. Periodicum Biologorum 104(1) (2002)99.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Sudjelovanje u izvođenju nastave (vježbi, seminara i predavanja) iz biokemije za studente medicine, stomatologije i diplomiranih sanitarnih inženjera na Medicinskom fakultetu u Rijeci od 1991. godine Č.Milin, R.Domitrović, M.Tota, J.Laginja, D.Detel, J.Varljen, J.Rupčić. Priručnik za seminare i vježbve za studente opće medicine. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Zavod za kemiju i biokemiju, Rijeka, 2004.

Ime i prezime Mirna Šubat Dežulović E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr Ustanova KBC Rijeka, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje docent Datum zadnjeg izbora u zvanje 1. srpnja 2002. Kratki životopis Rođena: 3. svibnja 1949. u Rijeci. Osnovna škola, gimnazija i Medicinski fakultet u Rijeci. Tijekom studija demonstrator na Zavodu za anatomiju, diplomirala 1974. Zaposlenja i napredovanje u službi: 1974.­1975. obvezan pripravnički liječnički staž u Rijeci, položila stručni ispit 1975. 1975. primljena na specijalizaciju iz pedijatrije, Dječja bolnica Kantrida 1978­1979. poslijediplomski studij iz Socijalne pedijatrije u Zagrebu 1980. položila specijalistički ispit iz pedijatrije Od 1981. radim na Odjelu za pedijatrijsku Nefrologiju; pročelnik II odjela 1989., pročelnik Odsjeka za nefrologiju od 1999. do danas 1988. obranila Magistarski rad 1990. asistent na Katedri za pedijatriju, znanstveni asistent 1997., docent 2002. Od početka rada na Medicinskom fakultetu sudjelujem u svim oblicima dodiplomske i poslijediplomske nastave, mentor sam 6 diplomskih radova. 1997. obranila doktorat znanosti Od 1997. suradnik istraživač Znanstveno istraživačkog projekta br. 006222:" Morfološka i funkcijska ispitivanja bubrega radionuklidima"

61

1997. dobila naslov primarius, a 2004. priznat status uže specijalnosti iz pedijatrijske nefrologije Pedijatar­nefrolog i pročelnik Odsjeka za nefrologiju Klinike za pedijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Stručni, istraživački i znanstveni interes posvećen je pedijatrijskoj nefrologiji već duže od dva desetljeća. Uz trajno specijalističko usavršavanje u zemlji i inozemstvu tijekom proteklih godina, o tome svjedoče i teme magistarskog rada, doktorske disertacije i ukupno publiciranih 97 stručnih radova pretežno sa temama iz pedijatrijske nefrologije. Publicirano je i jedno poglavlje u knjizi, a bila je i suradnik na jednom projektu. Područje užeg interesa obuhvaća urinarne infekcije, kongenitalne anomalije urotrakta, glomerulonefritise i nefrotski sindrom, akutno i kronično zatajenje bubrega te arterijsku hipertenziju u djece. Vrijedno je istaknuti i brojna aktivna sudjelovanja na domaćim i inozemnim stručnim sastancima i znanstvenim skupovima iz područja pedijatrije i pedijatrijske nefrologije, pozvana predavanja te voditeljstvo tečaja iz Hitna stanja u pedijatrijskoj nefrologiji. Uz članstvo u Hrvatskom društvu za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, Hrvatskom društvu za pedijatrijsku nefrologiju, član je i u međunarodnim asocijacijama European Renal Association, European Society of Pediatric Nephrology i International Pediatric Nephrology Association. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Šubat­Dežulović M, Slavić I, Rožmanić V, Peršić M, Medjimurec B, Šćukanec­Špoljar M.

Drug induced acute tubulointerstital nephritis: a case with elevated urinary cadmium. Pediatr Nephrol 2002; 17: 382­385

2. Šubat–Dežulović M. Primarni vezikoureteralni refluks I refluksna nefropatija. Paediatr Croat 2002; 46 : 133­140

3. Šubat­Dežulović M. Radionuklidne pretrage u pedijatrijskoj nefrologiji. Paediatr Croat 2002; 46 (Supl 1): 51­58

4. Šubat­Dežulović M, Katalinic Franulovic J, Cekada K. Epidemiološke i kliničke osobitosti prve dokazane urinarne infekcije u djece. Pediatr Croat 1998; 42: 165­172

5. Šubat­Dežulović M, Šaina Giordano, Smokvina A. Renalna ultrasonografija – prva dijagnosticka pretraga u djece s dokazanom urinarnom infekcijom. Pediatr Croat 1998; 42: 139­144

6. Vučkov Š, Šubat­Dezulović M, Nikolic Harry. Odnos uspjesnosti lijecenja upale mokracnog sustava i nestanka promjena sluznice mjehura u djece i mladih s cistoskopskim nalazom cisticnog cistitisa. Liječ. Vjes. 1997; 119: 266­269

7. Šubat­Dežulović M, Peršić M, Šćukanec­Špoljar M. Renalne manifestacije, tijek i prognoza u djece s Schonlein­ Henochovim glomerulonefritisom. Liječ Vjesn 1996; 118 (Supl.2):26­ 29.

8. Šubat­Dežulović M, Peršić M, Flajšman­Raspor S. Lupusni nefritis u djece: rezultati terapije pulsnom primjenom ciklofosfamida. Liječ Vjes 1996; 118 (Supl.2):32­4.

9. Šubat­Dežulović M, Smokvina A, Buric A, Križ M. The value of dynamic renal scintigraphy 99mTc MAG3 in detection of focal renal lesions. Pediatr Nephrol 1997; 11: C54

10. Šubat­Dežulović M, Vuckov S, Rački V, Saina G, Flajsman­Raspor S, persic M, Nikolic H, Slavic I, Ahel V. Epidemiology and clinical features of childhood urolithiasis. Pediatric Nephrol (2002); 17 (8): C78

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Magistarski rad: ”Dugoročno praćenje ishoda akutnog poststreptokoknog glomerulonefritisa u djece praćene deset i više godina”, Zagreb, 1988. Doktorska disertacija: “Dijagnostičke metode u ranom otkrivanju anomalija i trajnih renalnih oštećenja u djece s urinarnom infekcijom", Rijeka, 1997. Poglavlje u knjizi: Šubat­Dežulović M, Šaina G. Urološki ultrazvuk u pedijatriji. U: Fučkar Ž, ur. Sonografija urogenitalnog sustava, 2.dio, Rijeka: Digital point, 2001: 337­391.

62

Ime i prezime Nives Jonjić E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr Ustanova Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje prof.dr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 11. veljače 2002. Kratki životopis Rođena: 17. siječnja 1953. u Rijeci 1971­1976. Studij opće medicine 1976­1977. Pripravnički staž u Rijeci, Livnu i Kupresu 1977­1978. Poslijediplomski studij iz Kliničke patofiziologije na Medicinskom fakultetu u Rijeci 1979. liječnik u Domu zdravlja u Kupresu 1979. asistent na Zavodu za anatomiju Medicinskog fakulteta u Rijeci 1984. magisterij znanosti, Medicinski fakultet u Rijeci 1987. doktor znanosti 1987. docent na Zavodu na anatomiju Medicinskog fakulteta u Rijeci 1990. znanstveno usavršavanje na Institutu "Mario Negri" u Milanu 1991. predstojnik katedre Zavoda za patologiju 1992. docent na Zavodu za patologiju 1996. specijalistički ispit iz patologije 1997. izvanredni profesor na Zavodu za patologiju Stručna usavršavanja: Diagnostic histopathology of soft tissue tumors, Conegliano Veneto, Italia 1992. 16. corso“Patologia Cutanea”, Sassari, Italia 1998. 4th International Course on Bone Marrow Biopsy Pathology, Athena, Grčka,1999. Course on Musculo­Skeletal Pathology, Bologna, Italia 1999. Hematopathology Tutorial Pécs, Hungary, 2001. 24 th Annual Course in Surgical Pathology of Neoplastic Diseases, Copenhagen, Danska, 2001 Članstva: Hrvatsko društvo patologa i sudskih medicinara, predsjednik društva od 2000. Udžbenici i priručnici: Poglavlje “Bolesti imunosnog sustava” u knjizi «Opća patologija» Jukić S, Damjanov I. Medicinska naklada, Zagreb 2002. Voditelj domaćeg projekta: 1992. "Imunosni mehanmizmi u kontroli tumorskog rasta" pod brojem 3­01­412 1996. "Angiogeneza kao prognostički faktor karcinoma" pod brojem 006211 2002. «Angiogeneza u malignim tumorima» pod brojem 0062060 Znanstveni radovi Citiranost prema SCI: više od 240 citata, 24 rada koji se citiraju u CC i 12 radova u drugim publikacijama. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Valković T, Dobrila F, Melato M, Sasso F, Rizzardi C, Jonjić N: Correlation between

vascular endothelial growth factor, angiogenesis and tumor associated macrophages in invasive ductal breast carcinoma. Virchows Archiv 2001.

2. Eminović­Behrem S, Trobonjača Z, Petrovečki M, Dobi­Babić R, Dujmović M, Jonjić N: Prognostic significance of DNA ploidy pattern and nucleolar organizer regions (AgNOR) in colorectal carcinoma. Croat Med J 41: 154­158, 2000.

3. Melato M, Sidari L, Rizzardi C, Kovač D, Štimac D, Baxa P, Jonjić N: Gastric epithelium proliferation in early Hp+ and Hp­ gastritis: a flow cytometry study. Anticancer Res 2001.

4. Roganović J, Smokvina M, Ahel V, Saina G, Mavrinac B, Jonjić N: Intra­abdominal lymphangioma – Case report. Klinische Pädiatrie 213: 1­3, 2001.

63

5. Zamolo G, Gruber F, Čabrijan L, Mičović V, Iternička Z, Jonjić N: Influence of tumor thickness and vascularity on survival in cutaneous melanoma. Acta Med Okayama 55: 289­ 293, 2001.

6. Jonjić N, Zamolo G, Štifter S, Fučkar D, Gruber F, Sasso F, Rizzardi C, Melato M. Cytomorphological variations,proliferation and angiogenesis in the prognosis of cutaneous melanoma. Clinical & Experimental Dermatology 2003;28(3):310­314

7. Batinac T, Zamolo G, Jonjić N, Gruber F, Načinović A, Seili­Bekafigo I, Čoklo M. Angioimmunoblastic lymphadenopathy with dysproteinemia following doxycycline administration. Tumori 2003; 89(1): 91­95.

8. Stemberga V, Dobi­Babic R, Bosnar A, Cuculic D, Fuckar D, Stifter S, Kusec R, Marusic­ Vrsalovic M, Jonjic N. Primary non­Hodgkin lymphoma of the humerus following traumatic injury: case report. Hematol Oncol. 2003;21 (3):109­14.

9. Batinac T, Zamolo G, Jonjić N, Gruber F, Petrovečki M. p53 Protein expression and cell proliferation in non­neoplastic and neoplastic proliferative skin diseases: Tumori 2004; 90 (1): 120­127.

10. Petković M, Muhvić D, Zamolo G, Jonjić N, Mustać E, Mrakovčić­Šutić E, Seili­ Bekafigo I. Metatarsal metastasis from transitional cell cancer of the urinary bladder. Coll. Antropol. 2004 (1); 337­341.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Poglavlje: Poremećaj imunosnog sustava, Jukić S, Damjanov I: Opća patologija. Medicinska naklada, Zagreb, 2002. Atlas iz patologije, Katedra za opću patologiju i patološku anatomiju. Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 2003.

Ime i prezime nositelja Mira Ćuk E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr Ustanova nositelja kolegija Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje nositelja kolegija redoviti profesor, trajno zvanje Datum zadnjeg izbora u zvanje 16. listopada 2002. Kratki životopis Rođena na Sušaku (Rijeka) 22. lipnja 1947. Gimnaziju "Mirko Lenac", te Medicinski fakultet završila u Rijeci. Tijekom studija vršila dužnost demonstratora na Zavodu za fiziologiju i imunologiju. Kao aktivni učesnik sudjelovala na XIV Stručnom kongresu studenata medicine i stomatologije Jugoslavije u Ohridu 1972. Jednogodišnji liječnički staž obavila u Kliničkoj bolnici "Braće dr. Sobol" u Rijeci. Istodobno obavljala dužnost honorarnog asistenta na Zavodu za fiziologiju i imunologiju. Stručni ispit položila 1978. Od 10. listopada 1976. do 1. ožujka 1977. radila kao liječnik na radu, a od 2. ožujka 1977. kao redovni asistent Zavoda za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci. Od listopada do prosinca 1979. uspješno sudjelovala na seminarima za pedagoško osposobljavanje, koji su se (u okviru društva nastavnika i suradnika) održavali na Pedagoškom fakultetu u Rijeci. Poslijediplomski studij iz Kliničke patofiziologije upisala u Rijeci 1975./76., a magistarski rad pod naslovom "Prenatalni i postnatalni prijenos faktora koji utječu na kompenzacijski rast bubrega u štakora" (mentor: prof. Biserka Radošević­ Stašić) obranila u ožujku 1983. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta "Vladimir Bakarić" u Rijeci. Tijekom 1978.­1980. sudjelovala u epidemiološkom istraživanju psihoza Primorske regije, u organizaciji Škole narodnog zdravlja "Dr. Andrija Štampar" u Zagrebu, a pod mentorstvom prof. Željka Jakšića (Škola narodnog zdravlja "Dr. Andrija Štampar") i prof. Slobodana Ćuka (KBC Rijeka, Klinika za neuropsihijatriju). Rezultati dobiveni u istraživanjima bili su prezentirani na međunarodnom kongresu socijalne psihijatrije u Zagrebu 1981. Tijekom 1980.

64

boravila na "Institute for intergative biomedical research" ­ Zurich, Švicarska, u grupi prof. Waltera Pierpaolia i prof. Giorga Maestronia gdje se uključila u istraživanja o problemima kontrole normalnog, kompenzacijskog te tumorskog rasta tkiva i organa. Tijekom 1983. i 1984. boravila je na Institutu "Ruđer Bošković" u Zagrebu, gdje je radila u grupi prof. Branka Vitalea, na problematici održavanja morfostaze organa i limfatičkog tkiva u uvjetima subletalnog ozračivanja životinja, što je ujedno bila i tema doktorske disertacije. U srpnju 1987. obranila doktorsku disertaciju pod naslovom "Interakcija procesa regeneracije jetrnjeg i limfohematopoetskog tkiva u subletalno ozračenih miševa" (mentori: prof. Biserka Radošević­ Stašić i prof. Branko Vitale) na Medicinskom fakultetu Sveučilišta "Vladimir Bakarić" u Rijeci. U znanstvenoistraživačko zvanje znanstveni suradnik izabrana 14. srpnja 1988. U znanstveno­ nastavno zvanje docent za predmete Fiziologija i imunologija, te Patološka fiziologija izabrana 1. veljače 1989. U znanstvenoistraživačko zvanje viši znanstveni suradnik izabrana 28. siječnja 1992. U znanstveno­nastavno zvanje izvanredni profesor izabrana 1. listopada 1992. U znanstveno­nastavno zvanje redovni profesor izabrana 14. listopada 1997. U znanstveno­nastavno trajno zvanje redoviti profesor izabrana 16. listopada 2002. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Giacometti J., Milin Č., Tota M., Ćuk M., Radošević­Stašić B., Mrković M. Changes in liver

polar lipid fatty acid composition after partial hepatectomy in mice. Proceedings of the 15 th IFCC­FESCC European Congress of Clinical Chemistry and Laboratory Medicine / IFCC­ FESCC­Euromedidlab '03 (ur.). Barcelona; Monduzzi Editore S.p.A. Bologna ­ Medimond Inc. 2003., p. 405­408.

2. Giacometti J., Milin Č., Tota M., Ćuk M., Radošević­Stašić B., Mrković M., Dobrila I. Lung lpolar lipid fatty acid composition in the mice after feeding different lipid supplemented diets. Proceedings of the 15 th IFCC­FESCC European Congress of Clinical Chemistry and Laboratory Medicine / IFCC­FESCC­Euromedidlab '03 (ur.). Barcelona; Monduzzi Editore S.p.A. Bologna ­ Medimond Inc. 2003., p. 409­412.

3. Milin Č, Domitrović R, Tota M, Giacometti J, Ćuk M, Radošević­Stašić B, Ciganj Z.: Effect of olive oil and corn oil enriched diets on the tissue mineral content in mice. Biological Trace Element Research vol. 82, p 201­210, 2001. (SCI, CC).

4. R. Domitrović, Č. Milin, M. Tota, M. Ćuk, B. Radošević Stašić, Z. Ciganj. Dietary fats and tissue mineral concentration in the early phase of liver regeneration, Periodicum Biologorum, 104: No 1, 99­101, 2002.(SCI, CC)

5. Varljen, J., Detel, D., Batičić, L., Eraković, V., Štrbo, N., Ćuk, M., Milin, Č. Age dependent activity of brush­border enzymes in BALB/c mice. Croatica Chemica Acta 78(3): 379­384., 2005. (SCI, CC)

6. Milin, Čedomila; Tota, Marin; Domitrović, Robert; Giacometti, Jasminka; Pantović, Radojka; Ćuk, Mira; Mrakovčić Šutić, Ines; Jakovac, Hrvoje; Radošević Stašić, Biserka: Metal tissue kinetics in regenerating liver, thymus, spleen and submandibular gland after partial hepatectomy in mice. Biological Trace Elements Research. 108, 2005; 225­243. (SCI, CC)

7. Milin, Čedomila; Tota, Marin; Domitrović, Robert; Pantović, Radojka; Giacometti, Jasminka; Ćuk, Mira; Mrakovčić Šutić, Ines; Jakovac, Hrvoje; Radošević Stašić, Biserka: Olive and corn­oil enriched diets as modulators of mineral content in submandubular gland during liver regeneration, Croatica Chemica Acta 78(3): 441­446.,2005. (SCI, CC)

8. Giacometti, J., Milin, Č., Tota, M., Ćuk, M., Radošević Stašić, B. Incorporation of fatty acids into tissue phospholipids in mice fed with diets rich in n­9 and n­6 fatty acids. Croatica Chemica Acta 78(3): 397­404., 2005. (SCI, CC)

9. Štefica Dvornik, Mira Ćuk, Sanjin Rački, Luka Zaputović. Serum zinc concentrations in maintenance hemodialysis patients. Coll Antropol. 30 (2006) 1: 315­319. (SCI, CC)

10. Ćuk M, Ćuk Đ, Matanić­Manestar M, Mamula O, Crnčević­Orlić Ž, Dvornik Š. Fiziološka svojstva i kliničko značenje angiotenzina II. Medicina 2000;36:45­54.

65

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Suautorstvo udžbenika 1. Ćuk, M., Stojanov­Polić, L.: Sustav renin­angiotenzin. Poglavlje 11., str. 354­359.

Patofiziologija (V. izdanje), Medicnska naklada, Zagreb, 2002. Prijevod udžbenika 1. Ćuk M.: Guyton: Medicinska fiziologija, Poglavlje 33: Otpornost organizma na infekciju: I.

Leukociti, granulociti, monocitno­makrofagni sustav i upala, Medicinska naklada, Zagreb 2003.

2. Ćuk M.: Guyton: Medicinska fiziologija, Poglavlje 34: Otpornost organizma na infekciju: II. Imunost i alergija, Medicinska naklada, Zagreb 2003.

3. Ćuk M.: Guyton: Medicinska fiziologija, Poglavlje 60: Autonomni živčani sustav; srž nadbubrežnih žlijezda, Medicinska naklada, Zagreb 2003.

4. Ćuk M.: Guyton: Medicinska fiziologija, Poglavlje 77: Hormoni kore nadbubrežnih žlijezda, Medicinska naklada, Zagreb 2003

5. Ćuk M.: Guyton: Medicinska fiziologija, Poglavlje 33: Otpornost organizma na infekciju: I. Leukociti, granulociti, monocitno­makrofagni sustav i upala, Medicinska naklada, Zagreb 2006.

6. Ćuk M.: Guyton: Medicinska fiziologija, Poglavlje 34: Otpornost organizma na infekciju: II. Imunost i alergija, Medicinska naklada, Zagreb, 2006.

7. Ćuk M.: Guyton: Medicinska fiziologija, Poglavlje 60: Autonomni živčani sustav i srž nadbubrežnih žlijezda, Medicinska naklada, Zagreb 2006.

8. Ćuk M.: Guyton: Medicinska fiziologija, Poglavlje 77: Hormoni kore nadbubrežnih žlijezda, Medicinska naklada, Zagreb, 2006.

Ime i prezime Zvonimir Puretić E­mail [email protected] Web stranice www.kbc­zagreb.hr Ustanova KBC Zagreb Zvanje mr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 7. studenog 1990. Kratki životopis

Rođen: 25. svibnja 1946. u Zagrebu. 1970. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1971. stručni ispit 1978/79. poslijediplomski studij biologije na PMF Zagreb 1984/86. poslijediplomski studij nefrologije MF Zagreb 1989. magistar medicinskih znanosti 1977. specijalizacija – pedijatrija 1985. subspecijalnost nefrologija 1988. primarijat 1997. subspecijalnost ultrazvuka abdominalnih organa 2004. subspecijalnost pedijatrijska nefrologija 1972­1982 sveučilišni asistent Stomatološkog fakulteta Zagreb od 1990 znanstveni asistent MF Zagreb 1983­2002 predavač dodiplomskog studija MF kolegija Urologija Predavač na poslijediplomskim studijima MF kontinuirano: Klinička pedijatrija, Nefrologija, Urologija, Neonatologija; Farmaceutsko­biokemijskog fakulteta: Nefro­farmakologija. Nacionalni koordinator (Key man) Registra Europskog društva za nefrologiju dijalizu i

66

transplantaciju (ERA­EDTA Registry) za Hrvatsku od 1989, a za djecu od 2002. Dopredsjednik Hrvatskog društva za dječju nefrologiju od 2001. 392 znanstvenih, stručnih i nastavnih radova, te edukacijskih tekstova (prvi autor u 135). Pročelnik Odjela za dijalizu djece Zavoda za dijalizu KBC Zagreb od 2002. Voditelj odsjeka za dijalizu djece Klinike za urologiju od 1983­2002. Pročelnik Centra za dijalizu Klinike za urologiju KBC Zagreb od 1992­2002. Član HLZ od 1970, Hrvatskog pedijatrijskog društva od 1971, Hrvatskog društva za dječju nefrologiju od 2001., Međunarodnog i Europskog društva za pedijatrijsku nefrologiju (ISPN i ESPN), Međunarodnog društva za pedijatrijsku transplantaciju (IPTA). Nagrada Ministarstva obrane RH 1998, Outstanding people of the 20th Century in Paediatric Nephrology, IBC 1999, Priznanje HLK 2000, Povelja HLZ 2005. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Kusec V, Smalcelj R, Puretic Z, Szekeres T : Interleukin­6, Transforming Growth Factor­

Beta 1, and bone markers after kidney transplantation. Calcified Tissue International 2004; 75: 1­6

2. Puretić Z. HCV+ davatelj transplantiranog bubrega. U: Prevencija i liječenje hepatitisa C u bolesnika na dijalizi i u bolesnika s transplantiranim bubregom (voditelji: Kes P, Slaviček J). Tečaj I kategorije stalnog medicinskog usavršavanja. Medicinski fakultet Zagreb. 2004; 1­4

3. Slaviček J, Puretić Z, Glavaš­Boras S,,Šmalcelj R, Barišić I, Vuković J, Šešo­Šimić Đ. Slaviček V, Humar I, Kes P.: Primoinfekcija citomegalovirusom nakon kombinirane kadaverične transplantacije jetre i bubrega. Acta Med Croatica; 57:87­90,2003.

4. Humar I, Slaviček J, Puretić Z, Kerhin­Brkljačić V, Mareković Z: Prospektivno istraživanje kroničnog odbacvivanja bubrežnog presatka posredovano MHC­reaktivnim aloantitijelima. Documenta Urologica. Zagreb: KZU MF, KBC Zagreb:5/6;13­16.2003.

5. Puretić Z.: Transplantacija bubrega: U: Interna medicina. Ur. Vrhovac B i sur.,III izdanje. Naklada Ljevak: Zagreb.1143­1147.2003.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave

Ime i prezime Sanja Flajšman ­ Raspor E­mail sanja.flajsman­[email protected]­com.hr Web stranice www.kbc­rijeka.hr Ustanova KBC Rijeka Zvanje mr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 2001. Kratki životopis Rođena je 14. rujna 1961. u Rijeci gdje je završila osnovnu i srednju školu. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci upisala je školske godine 1980./81. i diplomirala u ožujku 1987. Pripravnički staž obavila u Rijeci i položila Stručni ispit u lipnju 1988. U studenom 1988. zaposlila se u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, u Hitnoj medicinskoj službi, a od studenog 1992. radi kao liječnik u Klinici za pedijatriju Kantrida. U svibnju 1993. odobrena joj je specijalizacija iz pedijatrije, a specijalistički ispit položila je u lipnju 1997. Od tada radi kao liječnik na Odjelu za nefrologiju, gastroenterologiju i endokrinologiju, Odsjek nefrologija. Školske godine 1993./94. upisala je Poslijediplomski studij na Medicinskom fakultetu Rijeka iz Opće patofiziologije, smjer Medicina razvojne dobi. Magistarski rad “Značaj vrijednosti IgE u krvi pupkovine za razvoj alergije u prvim godinama života” obranila je u svibnju 2001. Tijekom rada u Klinici za pedijatriju prisustvovala je i aktivno sudjelovala na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. Aktivno je sudjelovala i u organizaciji međunarodnih i domaćih skupova održanih u Rijeci; I. kongres Hrvatskog pedijatrijskog društva, V. pedijatrijski simpozij Alpe­ Jadran, II. hrvatski simpozij o epilepsijama, stručni sastanci Hrvatskog pedijatrijskog društva –

67

Ogranak Rijeka. Sudjelovala je u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi, predavanjima iz područja dječje nefrologije i alergologije. Radila je kao suradnik u znanstvenom projektu Ispitivanje atopijskih bolesti u djece. Završila je tečaj ultrazvuka abdomena u sklopu edukacije u KBC Rijeka te dvotjednu edukaciju iz metoda nadomjesne bubrežne funkcije u KBC Rebro. Član je Hrvatske liječničke komore, Zbora liječnika Hrvatske, Hrvatskog pedijatrijskog društva, Hrvatskog društva za dječju nefrologiju te Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju. Za djelatnosti u stručnim društvima primila je 2000. “Zahvalnicu Hrvatskog liječničkog zbora”. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Šubat­Dežulović M, Peršić M, Flajšman­Raspor S. Lupusni nefritis u djece: Rezultati terapije

pulsnom primjenom ciklofosfamida. Liječ Vjesn 1994; Supl.2:32­4 2. Šubat­Dežulović M, Fučkar Ž, Flajšman­Raspor S, Mozetič V. Perkutana biopsija bubrega uz

kontrolu ultrazvukom u djece. Paediatr Croat 1996; Supl 1:65­6. 3. Šubat­Dežulović M, Ščukanec­Špoljar M, Slavić I, Flajšman­Raspor S, Rožmanić V. Akutni

hipersenzitivni tubulointersticijalni nefrfitis. Paediatr Croat 2000; Supl 1:53 4. Šubat­Dežulović M, Flajšman­Raspor S. Hipertenzija u bolesnika s transplantiranim

bubrfegom. Paediatr Croat 2000; Supl 3:51. 5. Šubat­Dežulović M, Flajšman­Raspor S, Đorđević G, Lončarek K. Syndroma Senior­Loken –

A Case Report. Abstracts XXXVIII Congress ERA – EDTA; 2001; 162 Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Rozmanic V, Ahel V, Dessardo S, Flajsman­Raspor S, Franulovic J, Gazdik M. sonographic detection of multiple brain abscesses in a newborn with IgA deficiency. J Clin Ultrasound 2001 2001 Oct;29(8):479­81. Magistarski rad: Značaj vrijednosti IgE u krvi pupkovine za razvoj alergije u prvim godinama života. Suradnik u projektu Ministarstva znanosti broj 006238: Ispitivanje atopijskih bolesti u djece; Voditelj: Prof. dr. sc. V. Ahel. Predavanja na Poslijediplomskom studiju iz Kliničke patofiziologije, smjer Medicina razvojne dobi, ak. god. 2000/01: Urinarne infekcije u djece, Kliničke manifestacije bolesti glomerula, Hipertenzija u djece. Međunarodni kongres o prehospitalnom postupku u ginekologiji, porodništvu i pedijatriji, Poreč 2004. – predavač. Poslijediplomski tečaj trajnog usavršavanja: Hitna stanja u pedijatrijskoj nefrologiji, Rijeka 2004. – predavač: Hemolitičko­uremički sindrom. Urolitijaza – urgentno stanje?

Ime i prezime Harry Nikolić E­mail hnikolic@kbc­rijeka.hr Web stranice www.kbc­rijeka.hr Ustanova KBC Rijeka Zvanje mr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 2005. Kratki životopis Rođen 5. listopada 1958. u Splitu. Diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 1984. Završio specijalizaciju iz dječje kirugije 1997. Magistrirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 2000. Izabran za asistenta na Katedri za kirurgiju u travnju 2005. Od 1996. sudjeluje u nastavi iz dječje kirurgije. Izabran za Predstojnika zavoda za dječju kirurgiju KBC Rijeka 2004. Boravio na stručnom usavršavanju u Klinik fur urologie der Universitat Wien 1997. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Vučkov Š, Nikolić H. Kvesić A, Bukvić N. Our experience in the tretment of the vesico ­

uretheral refluks with Lich­Gregoir antirefluks surgical prcedure Europ Journal of Pediatric Surgery 1999,9(1):33­36.

68

2. Vučkov Š, Peharda N, Glažar Jelenović Đ. Nikolić H. Pripada li Lich­Gregoirova antirefluksna metoda prošlosti? Liječ Vijesn 1996, 118:30­33

3. Vučkov Š, Šubat Dežćulović M, Nikolić H. Odnos uspješnosti liječenja upale mokračnog sustava i nastanka promjena sluznice mjehura u djece i mladih s cistoskopskim nalazom cističnog cistitisa Lij. Vijesn 1997, 119:266­269

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave

Ime i prezime Jelena Roganović E­mail [email protected] Web stranice Ustanova Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje prof.dr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 1. ožujka 2005. Kratki životopis Rođena 25. svibnja 1959. u Rijeci. Studij opće medicine upisala je pri Medicinskom fakultetu u Rijeci 1977. postigavši prvo mjesto na klasifikacijskom ispitu. Diplomirala je 1982. s prosjekom ocjena 4,6. Kao najboljem studentu Medicinskog fakulteta u Rijeci dodijeljena joj je Sveučilišna nagrada za akademsku 1982/1983 godinu. Završila je dva poslijediplomska studija: “Opća patofiziologija” (1984) i “Medicina razvojne dobi” (1989), položivši sve propisane ispite s izvrsnim uspjehom. Magistarski rad pod naslovom “Uloga kolinergijske neurotransmisije u hipotalamusu u regulaciji tjelesne temperature kod štakora” obranila je na Medicinskom fakultetu u Rijeci 1985., čime je stekla naslov magistra medicinskih znanosti. Od 1985. zaposlena je u Klinici za pedijatriju Kliničkog bolničkog centra u Rijeci, gdje u razdoblju od 1986. do 1990. specijalizira pedijatriju. Specijalistički ispit iz pedijatrije položila je u Rijeci 1990. Od 1990. radi na Odjelu za hematologiju i onkologiju Klinike za pedijatriju Kliničkog bolničkog centra u Rijeci. Od 1992­1996. sudjelovala je u istraživanjima znanstvenog projekta Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske «Citogenetska i molekularna istraživanja humanog fertiliteta» (broj 3­01­047). Od 1996. suradnica je u znanstvenom projektu “Genetska istraživanja plodnosti čovjeka” (broj 06208). Doktorsku disertaciju pod naslovom “Genetski čimbenici u onkogenezi razvojne dobi” obranila je 1997. na Medicinskom fakultetu u Rijeci. U travnju 2005. izabrana je za nastavnika u znanstveno­nastavnom zvanju izvanredni profesor na Katedri za pedijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Odlukom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske od 18. veljače 2003. priznat joj je naziv primarijus. Odlukom istog tijela od 29. svibnja 2003. priznat joj je status uže specijalnosti iz pedijatrijske onkologije. Član je Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog pedijatrijskog društva, Društva za puerikulturu Rijeka, Društva hematologa i transfuziologa Hrvatske, Nacionalne grupe za leukemije, limfome i nasljedne koagulopatije, International Society of Paediatric Oncology (SIOP), International Society of Haematology (ISH) – European and African Division, Associazione Italiana di Ematologia ed Oncologia Pediatrica (AIEOP), Gruppo Cooperativo Italiano – Sarcomi delle Parti Molli, te Intercontinental Childhood ITP Study Group (ICIS). Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Roganovic J: Rituximab treatment in refractory idiopathic thrombocytopenic purpura in

children. Eur J Pediatr. 2005; 164(5): 334. 2. Bisogno G, Roganovic J, Carli M, Scarzello G, Calderone M, Faggin R, Perilongo G:

Primary intracranial fibrosarcoma. Childs Nerv Syst. 2002; 18(11): 648­51. 3. Roganovic J, Radojcic­Badovinac A, Ahel V: Increased prevalence of minor anomalies in

children with hematologic malignancies. Med Pediatr Oncol. 2002; 38(2): 128­30. 4. Roganovic J, Smokvina M, Ahel V, Saina G, Mavrinac B, Jonjic N: Intra­abdominal

69

lymphangioma. Klin Padiatr. 2001; 213(6): 347­9. 5. Roganovic J, Radojcic­Badovinac A: Increased general predisposition to cancer but not to

specific neoplasms of the hematopoietic system in children with hematological neoplasms: a hypothesis. Acta Haematol. 2000; 103(3): 172­4.

6. Bisogno G, Roganovich J, Sotti G, Ninfo V, di Montezemolo LC, Donfrancesco A, Mascarin M, Carli M: Desmoplastic small round cell tumour in children and adolescents. Med Pediatr Oncol. 2000; 34(5): 338­42.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Voditelj međunarodnog znanstvenog projekta «Genetic factors in leukemia and lymphoma». Za projekt je dodijeljena znanstvena stipendija Sveučilišta u Padovi za akademsku 1997/1998. godinu. Suradnica u dva znanstvena projekta Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Uvodjenje izbornog predmeta «Maligne bolesti u djece» ­ Medicinski fakultet Sveucilista u Rijeci, Studij medicine ­ IX. semestar (30 sati) od akademske 2001/2002. godine. Stručna usavršavanja: 1. Zavod za hematologiju i onkologiju Klinike za pedijatriju Šalata KBC Zagreb Medicinski

fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 15.5. – 15.7.1995. 2. Laboratorij za citologiju i hematologiju Klinike za unutarnje bolesti KB “Merkur” Zagreb,

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 18.9. – 14.10.1995. 3. Klinika za dječje bolesti Zagreb, Odjel za onkologiju, Zagreb, 16.10.­4.11.1995. 4. Klinični center Ljubljana, SPS Pediatrična klinika, Služba za onkologijo in hematologijo,

Ljubljana, 11.12. – 22.12.1995. 5. University of California Los Angeles (UCLA) School of Medicine, Harbor­UCLA Medical

Center, Department of Pediatrics, Division of Haematology and Oncology, Los Angeles, 23.4. – 9.5.1996.

6. Centro di Onco­Ematologia, Istituto di Clinica Pediatrica, Università degli Studi di Trieste, Trieste, 2.6. – 27­6­1997.

7. Dipartimento di Scienze Oncologiche e Chirurgiche ­ Sezione di Oncologia, Università degli Studi di Padova, Padova, 1.9.1997. – 1.6.1998.

8. Clinica di Oncoematologia Pediatrica, Dipartimento di Pediatria dell'Università di Padova, Padova, 1.11.1997. – 1.6.1998.

9. Cincinnati Children's Hospital Medical Center, 24.2.2005.

Ime i prezime Angelo Rosolen E­mail [email protected] Web stranice www.pediatria.unipd.it/staff/rosolen Ustanova University of Padua, Italy Zvanje Senior staff assistant Datum zadnjeg izbora u zvanje 2000. Kratki životopis Rođen 27. ožujka 1959., Colle Umberto, Italija 1984. Medicinski fakultet Padova, Italija 1988. specijalizacija – pedijatrija, Padova, Italija Nagrade: "Glaxo città di Verona" 1985; “Young Investigator” A.I.R.C. 1991­93, projekt “MYC gene family in neuroendocrine tumors of childhood”. Članstva: Italian Association of Pediatric Hematology and Oncology, International Study of Pediatric ALCL. Zaposlenje: Department of Pediatric Hematology and Oncology, University of Padua, Padua, Italy. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave

70

1. Bonvini P, An W­G, Rosolen A, Nguyen P, Trepel J, de Herreros AG, Dunach M, Neckers LM. Geldanamycin abrogates ErbB2 association with proteasome­resistant ­ catenin in melanoma cells, increases ­ catenin­E­cadherin association, and decreases ­ catenin sensitive transcription. Cancer Res 2001; 61: 1671­1677

2. Dalerba P, Frascella E, Macino B, Mandruzzato S, Zambon A, Rosolen A, Carli M, Ninfo V, Zanovello P. Mage, Bage and Gage gene expression in human rhabdomyosarcomas. Int J Cancer 2001; 93: 85­90

3. Zanardo V, Magarotto M, Rosolen A . Neonatal leukemoid reaction and early development of bronchopulmonary dysplasia in a very low­birth­weight infant. Fetal Diagn Ther 2001; 16: 150­152

4. Toffolatti L, Frascella E, Ninfo V, Gambini C, Forni M, Carli M, Rosolen A. MYCN expression in human rhabdomyosarcoma cell lines and tumor samples. J Pathol 2002; 196(4): 450­458

5. Bonvini P, Gastaldi T, Falini B, Rosolen A. NPM­ALK, a novel HSP90­client tyrosine kinase: down­regulation of NPM­ALK expression and tyrosine phosphorylation in ALK+ CD30+ lymphoma cells, by the HSP90 antagonist 17­allylamino, 17­ demethoxygeldanamycin. Cancer Res 2002; 62(5): 1559­1566

6. Moretti A, Borriello A, Monno F, Criscuolo M, Rosolen A , Esposito G, Dello Iacovo R, Della Ragione F, Iolascon A. Cell division cycle control in embryonal and alveolar rhabdomyosarcoma. Eur J Cancer 2002; 38: 2290­2299

7. Mussolin L, Basso K, Pillon M, d’Amore ES, Lombardi A, Luzzatto L, Zanesco L, Rosolen A. Prospective analysis of minimal bone marrow infiltration in pediatric Burkitt’s lymphomas by long­distance polymerase chain reaction for t(8;14)(q24;q32).Leukemia 2003; 17(3):585­9

8. Pession A, Tonelli R, Canderan G, Bendandi M, Rosolen A , Basso K, Basso G, Locatelli F, Zabalegui N, Paolucci G. Non­radiolabelled PCR consensus primers and automatic sequencing enable rapid identification of tumor­specific VH CDR3 in aggressive B­cell malignancies. Leukemia Lymphoma 2003 ; 44 (9): 1597­1601

9. Croci S, Landuzzi L, Astolfi A, Nicoletti G, Rosolen A, Sartori F, Follo MY, Oliver N, DeGiovanni C, Nanni P, Lollini PL. Inhibition of connective tissue growth factor (CTGF/CCN2) expression decreases the survival and myogenic differentiation of human rhabdomyosarcoma cells. Cancer Res 2004; 64 : 1730­36

10. Bonvini P, Dalla Rosa H, Vignes N, Rosolen A. Ubiquitination aand proteasomal degradation of nucleophosmin­anaplastic lymphoma kinase induced by 17­AAG : role of the cochaperone protein CHIP. Cancer Res 2004, 64: 3256­64

11. Pillon M, Di Tullio MT, Garaventa A, Cesaro S, Putti MC, Favre C, Lippi A, Surico G, Di Cataldo A, D’Amore E, Zanesco L, Rosolen A. Long­term results of the first Italian Association of Pediatric Hematology and Oncology Protocol for the treatment of pediatric B­ cell non­Hodgkin lymphoma (AIEOP LNH92). Cancer 2004 ; 101(2): 385­394

12. Te Kronnie G, Timeus F, Rinaldi A, Crescenzo N, Spinelli M, Rosolen A, Ricotti E, Basso G. Imatinib mesylate (STI571) ineterference with growth of neuroectodermal tumour cell lines does not critically involve c­Kit inhibition. Int J Mol Med 2004 ; 14 : 373­382

13. Bison G, Rosolen A, Carli M. Interferon alpha for alveolar soft part sarcoma. Ped Blood Cancer 2005; 44(7): 687­8

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave

Ime i prezime Anđelka Radojčić Badovinac E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr

71

Ustanova Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje prof.dr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 2001. Kratki životopis Rođena: 28. kolovoza 1958. u Ogulinu. 1983. diploma Medicinskog fakulteta Rijeka, smjer Opća medicina 1983.­1984. obvezni stručni staž u KBC Rijeka 1984.­1985. liječnik na radu, mladi istraživač, stipendista SIZa V u Zavodu za biologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci 1985.­1987. asistent u istom Zavodu 1984.­1986. Poslijediplomski studij Klinička patofiziologija, smjer Klinička imunologija, Medicinski fakultet, Rijeka 1985.­1987. Poslijediplomski studij Medicinska genetika, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1987. magistar znanosti, “Citogenetska i imunološka analiza obitelji s Robertsonovim translokacijom” 1990. doktorat znanosti, “Sekvencioniranje i ekspresija gena za klasu I antigena glavnog sustava tkivne srodnosti placente štakora” 1991. docent, znanstveni suradnik na Zavodu za Biologiju, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 1995. Odjel za planiranje obitelji, Klinika za ginekologiju i porodištvo, KBC Rijeka 1997. izanredni profesor, viši znanstveni suradnik na Zavodu za Biologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 2001. redoviti profesor, znanstveni savjetnik na Zavodu za Biologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Znanstveno usavršavanje: 1985. studijski boravak u Centro per la promozione e lo sviluppo di studi e richerce in biofisica e biologia moleculare, Duino, Italy;Course: "Transcription and RNA Processing in Eucaryotes" 1987.­1990. Postdoktorsko usavršavanje u Department of Pathology, School of Medicine, University of Pittsburgh, USA Zanimanje: redoviti profesor na Zavodu za Biologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prodekan za poslijedplomske studije prodekan studija Organizacije, planiranja i upravljanja u zdravstvu zamjenik dekana Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci voditelj Laboratorija za metode potpomognute oplodnje Klinike za ginekologiju i porodištvo, KBC Rijeka Mentorstvo: diplomski rad (2), magistarski rad (5), doktorska disertacija (2). Članstva: Hrvatsko liječničko društvo – Sekcija za humanu genetiku, Hrvatska liječnička komora, Hrvatsko Imunološko Društvo, Iternational Society for Imunology of Reproduction (ISIR), Alps Adria Society for Imunology of Reproduction (AASIR)­ član osnivač i blagajnik udruženja, European Society for Imunology of Reproduction, ESHRE (European Society of Human Reproduction and Embriology), ECA (European Cytogeneticists Association). Znanstveni i stručni interes: Imunogenetika reprodukcije, Citogenetski i genetski poremećaji humane reprodukcije, Tehnologija asistirane reprodukcije. Znanstveni radovi: 24 rada, 10 radova objavljenih u publikacijama koje citira Current Contens, 7 SCI, 7 ostalih. 15 znanstvenih radova, recenziranih, objavljenih u zborniku radova s međunarodnog znanstvenog skupa i 11 na domaćim znanstvenim skupovima. Citiranost: 65 citata. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Radojčić Badovinac, Anđelka; Buretić­Tomljanović, Alena; Starčević, Nada; Kapović

Miljenko; Vlastelić, Ivica; Randić, Ljiljana. 2000. Chromosome Studies in Patients with

72

Defective Reproductive Success. // American Journal of Reproductive Immunology. 44; 279­ 283.

2. Roganović, Jelena; Radojčić Badovinac, Anđelka. 2000. Increased General Predisposition to Cancer but Not to Specific Neoplasms of the Hematopoietic System in Children with Hematological Neoplasms: A Hypothesis. Acta Haematologica; 103: 172­174.

3. Roganović, Jelena, Radojcic Badovinac Anđelka, Ahel Vladimir.2002. Increased prevalence of major anomalies in children with hematologic malignancies.Med Pediatr Oncol; 38: 128­130.

4. Veljko Flego, Anđelka Radojčić Badovinac, Vika Pleše, Miljenko Kapović, Zlata beg­Zec, Luka Zaputović 2003. Malignancy risk in Patient with Neurofibromatosis and Autosomal Dominant Polycystic Kidney Disease. CMJ (4)44: 485­488.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Mentorstva: diplomski rad (2), magistarski rad (5), doktorska disertacija (3). Voditelj kolegija poslijediplomskog studija "Biomedicina" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci: Humana genetika, Molekulska biologija, Metode molekulske biologije. Voditelj kolegija poslijediplomskog studija Klinička imunologija Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci: Molekularna izučavanja MHC gena. Dodiplomaska nastava: voditelj izbornog predmeta za studente Opće medicine "Sve je zapisano u genima", voditelj kolegija Humana biologija s genetikom za studente Stomatologije, sudjelovanje u svim oblicima nastave iz predmeta Biologija i medicinska genetika, Biologija i Citologija s citogenetikom za studente Opće medicine, Diplomirane sanitarne inženjere i Više medicinske laborante Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Ime i prezime Ines Mrakovčić ­ Šutić E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr Ustanova Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje docent Datum zadnjeg izbora u zvanje 2003. Kratki životopis 1968­1976. osnovna škola u Rijeci 1976­1980. "CUO za kadrove u obrazovanju i kulturi", smjer: biologija­kemija­fizika 1980­1986. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci 1986­1987.Pripravnički staž u Domu zdravlja, Rijeka ( 23.09.1987.položen državni ispit). 1986.­1988. Poslijediplomski znanstveni studij iz "Opće kliničke patofiziologije" na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 1986. doktor medicine, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci 1987. Zavod za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 1991­1998. stručni suradnik na Zavodu za fiziologiju i imunologiju 1998. asistent 2002. viši asistent 2003. docent 17. srpnja 1992. magistar znanosti, područje biomedicine, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci 23. svibnja 2002. doktorat znanosti, područje biomedicine, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci. 1985. nagrada za najbolji studentski rad, Sveučilište u Rijeci 2001. nagrada za najbolji poster na 39. Europskom toksikološkom kongresu (Istanbul­Turska) 2001. nagrada za najbolji poster na Prvom kongresu Hrvatskog onkološkog društva (Zagreb) Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Mrakovčić­Šutić, I., Radošević­Stašić, B., Šimin, M., Rukavina, D.: Augmentation of

Cytotoxic Activities of Splenic and Hepatic Mononuclear Lymphoid Cells by Peptidoglycan

73

Monomer linked with Zinc. Mediators of inflamation 2002;11:129­35. 2. Mrakovčić­Šutić, I., Šimin, M., Radić D., Rukavina D., Radošević­Stašić, B.: Syngeneic

Pregnancy Induces Overexpression of Natural Killer T Cells in Maternal Liver. Scandinavian Journal of Immunology 2003;58:358­366.

3. Petkovic M., Muhvic D., Zamolo G., Jonjic N., Mustac E., Mrakovcic­Sutic I., Seili­Bekafigo I. : Metatarsal metastasis from transitional cell cancer of the urinary bladder. Coll Antropol. 2004 Jun;28(1):337­41.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave 1. Ines Mrakovčić Šutić: Protektivni učinci peptidoglikana i indometacina u

imunosuprimiranih miševa. Magistarski rad, Medicinski fakultet, Rijeka, 1992. 2. Ines Mrakovčić Šutić: Uloga jetrenih limfatičkih stanica u eksperimentalnim autoimunim

bolestima. Doktorat znanosti, Medicinski fakultet, Rijeka, 2002.

Ime i prezime Gianni Bisogno E­mail [email protected] Web stranice www.pediatria.unipd.it Ustanova University of Padua, Italy Zvanje instructor Datum zadnjeg izbora u zvanje 2001. Kratki životopis 1988. Medicinski fakultet Sveučilišta u Padovi, Italija 1992. specijalizacija – pedijatrija 1996. doktorat znanosti Od 1998. radi u Unit of Oncohematology at Padua Od 1996. koordinator ­ AIEOP (Italian Society of Hematology and Oncology) Zaposlenje: Department of Pediatric Hematology and Oncology, University of Padua, Italy. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Bisogno G, Spiller M, Scarzello G, Cecchetto G, Mascarin M, Indolfi P, Ferrari A, Carli M.

Secondary leiomyosarcomas: A Report of 4 Cases. Pediatr Hematol Oncol. 2005 Mar;22(2):181­7.

2. Bisogno G, Ferrari A, Bergeron C, Scagnellato A, Prete A, Alaggio R, Casanova M, D'Angelo P, Di Cataldo A, Carli M. The IVADo regimen­­a pilot study with ifosfamide, vincristine, actinomycin D, and doxorubicin in children with metastatic soft tissue sarcoma: a pilot study of behalf of the European pediatric Soft tissue sarcoma Study Group. Cancer. 2005 Apr 15;103(8):1719­24.

3. Bisogno G, Rosolen A, Carli M. Interferon alpha for alveolar soft part sarcoma. Pediatr Blood Cancer. 2005 Jun 15;44(7):687­8.

4. Bisogno G, Sotti G, Nowicki Y, Ferrari A, Garaventa A, Zanetti I, Favre C, Schiavetti A, Tamaro P, Carli M. Soft tissue sarcoma as a second malignant neoplasm in the pediatric age group. Cancer. 2004 Apr 15;100(8):1758­65.

5. Bisogno G, Roganovic J, Carli M, Scarzello G, Calderone M, Faggin R, Perilongo G. Primary intracranial fibrosarcoma. Childs Nerv Syst. 2002 Nov;18(11):648­51.

6. Bisogno G, Carli M, Stevens M, Oberlin O, Treuner J, Scarzello G, Colombatti R, De Zen L, Pinkerton CR. Intensive chemotherapy for children and young adults with metastatic primitive neuroectodermal tumors of the soft tissue. Bone Marrow Transplant. 2002 Sep;30(5):297­302.

7. Bisogno G, Pilz T, Perilongo G, Ferrari A, Harms D, Ninfo V, Treuner J, Carli M. Undifferentiated sarcoma of the liver in childhood: a curable disease. Cancer. 2002 Jan 1;94(1):252­7.

74

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave

Ime i prezime Neven Čače E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr Ustanova KBC Rijeka, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje mr.sc., asistent Datum zadnjeg izbora u zvanje Kratki životopis Rođen 11. veljače 1963. u Šibeniku. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Rijeci. Dodiplomski studij Opće medicine upisao 1982. i završio 1988. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Od 1993. do 1995. pohađao Poslijediplomski studij iz medicinskih znanosti: Medicina razvojne dobi, na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Od 1992. zaposlen u Kliničkom bolničkom centru Rijeka na Klinici za pedijatriju. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio 1999. Magistrirao 2003. Objavio više znanstvenih i stručnih radova i jedno poglavlje u knjizi. Sudjelovao na brojnim domaćim i međunarodnim kongresima. Aktivni je član Hrvatskog pedijatrijskog društva, Hrvatskog društva za dječju kardiologiju i reumatologiju, Hrvatskog društva za pedijatrijsku pulmologiju te Hrvatske liječničke komore. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Ahel V, Čače N, Dessardo S, Žagar D, Rožmanić V. Transkatetersko zatvaranje defekta

interatrijskog septuma. U: Malčić I i sur. Pedijatrijska kardiologija – odabrana poglavlja II dio. Zagreb, Medicinska naklada, 2003; str 227­233.

2. Čače N, Brusich S, Dessardo S, Ahel J. CARDIOPULMONARY BYPASS IN A CHILD WITH HEREDITARY ANGIOEDEMA. Pediatr Int 2005; 47, 1­000

3. Ahel V, Banac S, Zubović I, Čače N. ULOGA BRONHOLOŠKE OBRADE U DJEČJOJ DOBI. Paediatr Croat 2001; 45: 31­3.

4. Rožmanić V, Ahel V, Čače N. PRIMARNE KRONIČNE KARDIOMIOPATIJE. Paediatr Croatica 2003;47(Supl 1):55­60.

5. Ahel V, Rožmanić V, Čače N. MOGUĆNOSTI LIJEČENJA REUMATSKIH OBOLJENJA U DJEČJOJ DOBI. Paediatr Croat 2003;47(Supl 1):55­60.

6. Ahel V, Čače N, Dessardo S, Rožmanić V. ULOGA RANE DIJAGNOSTIKE I LIJEČENJA PRIROĐENIH SRČANIH GREŠAKA. Paediatr Croat 2004; 48 (Supl 1): 111­16.

7. Banac S, Ahel V, Rožmanić V, Čače N, Palčevski G. NAŠA ISKUSTVA S PRIMJENOM CEFEPIMA U LIJEČENJU HOSPITALIZIRANE DJECE S DOMICILNOM PNEUMONIJOM. Medicina 2003; 39:17­20.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave

Ime i prezime Srđan Banac E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr Ustanova KBC Rijeka, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje docent Datum zadnjeg izbora u zvanje 19. studenog 2002. Kratki životopis Rođen je 1961. u Rijeci. Diplomirao 1987. na riječkom Medicinskom fakultetu na kojem je

75

također završio poslijediplomske studije iz Kliničke patofiziologije (1989­91) i Biomedicine razvojne dobi (1993­95). Nakon Dječje bolnice za alergijske bolesti u Velom Lošinju (1988­96), zaposlio se u KBC Rijeka, na Klinici za dječje bolesti, gdje je obavio specijalizaciju iz pedijatrije (1994­98). Naslove magistra (1992) i doktora znanosti (2001) stekao je na riječkom Medicinskom fakultetu na kojem djeluje kao docent (2002) na Katedri za pedijatriju. Pedijatrijska pulmologija i alergologija uže su mu područje rada. Stručno se usavršavao u inozemstvu u više navrata: Državni institut za dječju astmu i alergijske bolesti «Voksentoppen» u Oslu, Norveška (1991. i 1995), Poslijediplomski tečaj pedijatrijske fleksibilne bronhoskopije u Davosu, Švicarska (1999), Pulmološki odjel sveučilišne pedijatrijske klinike u Grazu, Austrija (2000) i Pulmološki odjel Cincinnati Childrens Hospital Medical Center u Cincinnatiju, SAD (2004). Autor je i koautor tridesetak članaka publiciranih u tercijarnim i sekundarnim publikacijama, aktivni je sudionik u nizu međunarodnih znanstveno­stručnih skupova, i član je European Respiratory Society. U sklopu HLZ ­ član je i aktualni predsjednik (2005) Hrvatskog društva za pedijatrijsku pulmologiju. Član je Upravnog odbora Hrvatskog pedijatrijskog društva (2005) i član je Hrvatskog društva za alergologiju i kliničku imunologiju.. Dobitnik je nagrade Hrvatskog pedijatrijskog društva «Ernst Mayerhofer» za najbolji rad objavljen u inozemnom časopisu (1998) i dobitnik je Zahvalnice HLZ za zasluge u radu Zbora, unapređenje medicinske struke, te za zdravstvenu i humanitarnu djelatnost (2000). Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Rožmanić V, Kilvain S, Ahel V, Banac S, Gazdik M. Pulmonary tuberculosis with

gallbladder involvment: a review and case report. Pediatrics International 2001; 43: 511­513. 2. Ahel V, Banac S, Rožmanić V, Vukas D, Dreščik I. Aortopexy and bronchopexy for the

management of severe tracheomalacia and bronchomalacia. Pediatrics International 2003; 45: 104­106.

3. Banac S, Lah Tomulić K, Ahel V, Rožmanić V, Šimundić N, Zubović S, Milardović A, Topić J. Prevalence of asthma and allergic diseases in Croatian children is increasing: Survey study. Croatian Medical Journal 2004; 45: 721­726.

4. Banac S. Ima li moje dijete poremećaj imunosti? Paediatria Croatica 2005; 49 (Supl 1): 31­ 38.

5. Banac S, Palčevski G, Rožmanić V, Ahel V. Inhalacijska primjena L­adrenalina u djece s krupom. Medicina 2005; 42(41): 242­245.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Tečaj «Umijeće medicinske nastave» u Zagrebu (2003).

Ime i prezime Antun Sasso E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr Ustanova KBC Rijeka, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje docent Datum zadnjeg izbora u zvanje 2001. Kratki životopis Rođen 10. svibnja 1950. u Splitu. Diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 1973. Specijalizciju iz pedijatrije započeo 1975. na Kljnici za pedijatriju KBC Rijeka. Završio specijalizaciju iz pedijatrije 1981. u Zagrebu. Od 1981. zaposlen na Odjelu dječje neurologije klinike za pedijatriju. Voditelj laboratorija za elektromiografiju od 1881. Uveo evocirane moždane potencijale (slušne, vidne i somatosenzorne) u neurološku dijagnostiku Klinike za pedijatriju. Pročelnik Odsjeka kliničke neurofiziologije Odjela za dječju neurologiju od 2001. Usmjereno se bavi dječjom neurologijom osobito epileptologijom, kliničkom neurofiziologijom i neuromuskularnim bolestima. Pohađao stručno usavršavanje u Zagrebu (Centar za

76

neuromuskularne bolesti), Beogradu (Institut na neurologiju djece i omladine), Ljubljani (Dječja klinika). Prisustvovao i aktivno sudjelovao na svjetskim kongresima dječje neurologije, kliničke neurofiziologije, evropskim i nacionalnim kongresima pedijatrije i neurologije, epileptološkim konresima u zemlji i svijetu, mediteranskim kongresima dječje neurologije i epileptologije. Pohađao tečejeve iz elektromiografije u Zagrebu i Milanu. Član Hrvatskog Društva za dječju neurologiju, Hrvatske Lige za borbu protiv epilepsije, Hrvatskog pedijatrijskog društva, Hrvatskog društva za kliničku genetiku, Talijanskog društva za neuropedijatriju. Asistent je na Katedri za pedijatriju od 1995, docent od 2001. Obavlja nastavu na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Voditelj dva kolegija na Stručnom studiju fizioterapije na Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (Pedijatrija i Specijalne teme u fizioterapiji). Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Velepič M, Bonifačić M, Luštica I, Sasso A, Cvjetkovic N: The role of electromyography in

the diagnosis of velopharyngeal insufficiency: Our experiences Acta Medica Okayama 1999,53(3): 127­131

2. N. Brncic, I. Visković, A. Sasso, I. Kraus, G. Zamolo: Salmonella infection ­ associated acute rhabdomyolysis Some pathogenic considerations Archivs of Medical Research 2002;33:313­ 15

3. M.S. Velepic, A. Sasso, M.M. Velepić, I. Luštica, R. Starcevic, D. Komljenovic: Combined anomalies of the palate in Mohr syndrome: Is preoperative electromyography of the palate useful? Journal of .Pediatric Surgery 2004;39:220­222

4. A. Sasso: Somatosenzorni evocirani potencijali u dijagnostici ranog oštečenja mozga, u ”Evocirani potencijali u dijagnostici ranog oštećenja mozga”, Akademija za razvojnu rehabilitaciju (pismeni materijali za tečaj održan 26.ožujka 1999. na Klinici za dječje bolesti Zagreb) str:17­32

5. A. Sasso, E. Paučić­Kirinčić, M. Gazdik: The value of somatosensory evoked potentials in early detecton of neuromotor impairment in newborns at risk Neurolog. Croat. 1999, 48(4): 181 –189

6. A. Sasso, E. Paučić­Kirinčić, M. Gazdik: Značenje somatosenzornih evociranih potencijala u predviđanju neuromotornog razvoja rizične novorođenčadi Neurol.Croat. 1999, 48 (4): 225­ 233

7. M. Gazdik, E. Paučić­Kirinčić, A. Sasso, I. Prpić, M. Križ: Epileptički status u djece Pediatr.Croatica 2000, 44(supl.3): 88­91

8. A.Sasso,J.Zec­Mikuličić, A.Stošić, I.Bajok:Prva iskustva sa primjenom botulinum toksina tipa A u djece sa cerebralnom paralizom Pediatr.Croatica 2002;46(Supl.1):169­171

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave

Ime i prezime Igor Prpić E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr Ustanova Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, KBC Rijeka Zvanje prof.dr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje travanj 2005. Kratki životopis 1987. Diplomirao studij medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 1992. Poslijediplomski studij "Klinička patofiziologija" na Medicinskom fakultetu u Rijeci 1992. Magisterij znanosti «Prediktori ranog ishoda traume glave u djece» 1992. Zaposlen na Odjelu dječje neurologije Klinike za pedijatriju "Kantrida", KBC Rijeka

77

1996. Poslijediplomski studij "Medicina razvojne dobi" na Medicinskom fakultetu u Rijeci 1997. Specijalistički ispit iz pedijatrije 1998. Doktorat znanosti «Spektralna analiza EEG­a i evociranih moždanih potencijala kod rizične djece» 2002. Pročelnik Odsjeka za neonatologiju Klinike za ginekologiju i porodništvo, KBC Rijeka 2002. prodekan za poslovne odnose Medicinskog fakulteta u Rijeci 2003. Poslijediplomski studij "Klinički management" na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. 2005. pročelnik Odjela za neonatologiju Klinike za ginekologiju i porodništvo KBC Rijeka Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Prpić I, Korotaj Z, Vlašić­Cicvarić I, Paučić­Kirinčić E, Valerijev A, Tomac V. Teachers’

opinions about capabilities and behavior of children with epilepsy. Epilepsy & Behaviour 2003;4(2):142­145.

2. Modrušan Mozetič Z, Križ M, Paučić­Kirinčić E, Sasso A, Prpić I, Cicvarić­Vlašić I. Risk registry of at­risk infants. Paediatr Croat 2003;47(2):91­100. (EM)

3. Prpić I, Huebner A, Peršić M, Handschug K, Pavletić M. Triple A syndrome:genotype­ phenotype assessment. Clinical Genetic 2003;63(5):415­417.

4. Peršić M, Prpić I, Huebner A, Severinski S. Achalasia, Alacrima, Adrenal insufficiency, and Autonomic dysfunction: Double A, Triple A, or Quaternary A Syndrome? Journal of Pediatric Gastroenterology & Nutrition 2001:33(4):503­504.

5. Križ M, Prpić I. Autoimune i postinfekcijske bolesti u pedijatrijskoj neurologiji. Paediatr Croat 1998; 42(Suppl. 1.):91­5. (pregled) (EM)

6. Modrušan­Mozetič Z, Prpić I, Križ M, Dujmović A, Paučić­Kirinčić E, Sasso A. “Fourteen years follow­up of extremely low birthweight (ELBW) infants – prevalence of cerebral palsy”, Modern methodes of the assessment of fetal and neonatal brain. Editors: A. Kurjak, G.C. Di Renzo, CIC Edizioni Internazionali, Rome, 1997. ISBN 88­7141­276­1, str. 152­155.

7. Prpić I, Čekada S, Franulović J. Mohr syndrome (oro­facial­digital syndrome II) ­ a familial case with different phenotypic findings. Clinical Genetics 1995; 48(6):304

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Voditelj izbornog kolegija Zlostavljanje i zanemarivanje djece i Menadžer u zdravstvu za studente Opće medicine i izbornog kolegija Menadžer u stomatologiji za studente Stomatologije Medicinskog fakulteta u Rijeci. Suradnik na kolegiju Pedijatrija za studente opće medicine. Suradnik na kolegijima Pedijatrijska gastroenterologija i Urgentna stanja u pedijatriji za studente Poslijediplomskog studija iz Kliničke patofiziologije, smjer Medicina razvojne dobi, Medicinskog fakulteta u Rijeci. Koautor skripte: Hitno i intenzivno liječenje u dječjoj dobi – Poslijediplomski tečaj – Urgentna stanja u dječjoj neurologiji“, Klinika i Katedra za pedijatriju, KBC Rijeka, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2003. Koautor skripte: Farmakoterapija epilepsija u djece ­ Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Klinika za dječje bolesti Zagreb, Tečaj stalnog usavršavanja iz obnove znanja, Zagreb, 2003. Koautor skripte: Hitno i intenzivno liječenje u dječjoj dobi – Poslijediplomski tečaj – 1. kardiopulmonalna reanimacija“, Klinika i Katedra za pedijatriju, KBC Rijeka, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2001. Mentor 1 magistarskog i 2 doktorska rada. Voditelj tečaja trajne medicinske izobrazbe pri Medicinskom fakultetu u Rijeci. (2000­2004). Urednik: stručno­znanstvenog časopisa HLZ, podružnica Rijeka: "Medicina". (2002­ sada). Voditelj znanstvenog projekta "Epilepsija i poremećaji učenja" (Projekt 0062021), Ministarstvo znanosti, tehnologije i športa Republike Hrvatske. Suradnik na projektu "Epidemiologija epilepsija razvojne dobi" (Projekt 0062027), Ministarstvo znanosti, tehnologije i športa Republike Hrvatske. Usavršavanja:

78

1. Pediatric neurology and development, The children hospital of Philadelphia ­ Salzburg­ Philadelphia seminars for physicians, ­ 15.­20. 12. 1996, Salzburg, Austria

2. Workshops at the 14 th International Cngress of EEG and Clinical Neurophysiology, Florence, August 24­30, 1997, Italy A. EEG computerized archives B. Cognitive Potentials

3. Teaching Course at the 5 th Congress of European Society from Clinical Neuropharmacology, Opatija may 17­21, 2000. A. From basic neuroscience to clinical neuropharmacology B. New therapeutic approches to Parkinson’s disease.

4. Ongoing research in to diagnosis and treatment of mild cognitive impairments, ­ Teaching coures – 12 th Meettting of the European Neurological Society, Berlin, Germany, June 2002.

5. Neurološke bolesti i trudnoća, Poslijediplomski tečaj trajnog usavršavanj liječnika prve kategorije, Zagreb 12­13. 12. 2002­ Sveučilište u Zagrebu­Medicinski fakultet u Zagrebu (2.2.ECTS)

6. Neonatal Neurology and Neuro­intensive care, IPOKRaTES Clinical seminar, May 26­28. 2003, Mainz, Germany

7. Curriculum of Excellence in Neonatology: Respiratory Disorders, IPOKRaTES Clinical seminar, June 16­18, 2003, Paris, France.

8. Veći broj pozvanih predavanja na međunarodnim školama, radionicama, kongresima .

Ime i prezime Stipan Jonjić E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr/~jstipan/ Ustanova Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje prof.dr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 23. travanj 1997. Kratki životopis 1971 ­ 1976. Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci 1979 ­ 1982. Poslijediplomski studij, Medicinski fakultet, Rijeka 1979 ­ 1986. Asistent, Zavod za fiziologiju i imunologiju, Medicinski fakultet, Rijeka 1982. Magisterij znanosti, Medicinski fakultet, Rijeka 1985. Doktorat znanosti, Medicinski fakultet, Rijeka 1986. Docent, Zavod za fiziologiju i imunologiju, Medicinski fakultet, Rijeka 1990. Izvanredni profesor, Medicinski fakultet, Rijeka 1992. Redoviti profesor, Medicinski fakultet, Rijeka 1996. Predstojnik Zavoda i Katedre za histologiju i embriologiju, Medicinski fakultet, Rijeka 1997. Reizbor u znanstveno­nastavno zvanje redoviti profesor, Medicinski fakultet, Rijeka 1997. Pročelnik Katedre za biologiju i medicinsku genetiku, Mediciniski fakultet Sveučilište u

Mostaru 1999­ 2003. Dekan Medicinskog fakulteta Rijeka Članstvo: Nacionalno znanstveno vijeće, Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu, Hrvatsko imunološko društvo – predsjednik od 2002. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Brune W, Hasan M, Krych M, Bubić I, Jonjić S, Koszinowski U.H: Secreted Virus – Encoded

Proteins Reflect Murine Cytomegalovirus productivity in Organs. Journal of Infectious Diseases. 184:1320­4, 2001.

2. Krmpotic A, Busch D, Bubic I, Gebhardt F, Hengel H, Hasan M, Scalzo A, Koszinowski U.H, Jonjic S: MCMV glycoprotein gp40 confers virus resistance to CD8+T cells and NK cells in vivo. Nature Immunology. 3:529­35, 2002.

3. Hasan M, Polic B, Bralic M, Jonjic S, Rajewsky K: Incomplete block of B cell development and immunoglobulin production in mice carrying the &mgr; MT mutation on the BALB/c

79

background. European Journal of immunology. 32:3463­3471, 2002. 4. Čičin­Šain L, Brune W, Bubic I, Jonjic S, Koszinowski U.H: Vaccination of mice with

bacteria carrying a cloned herpesvirus genome reconstituted in vivo. Journal of Virology. 77:8249­8255, 2003.

5. Krmpotić A, Bubic I, Polic B, Lucin P, Jonjić S: Pathogenesis of murine cytomegalovirus infection. Microbes and Infection. 5:1263­1277, 2003.

6. Bubić I, Wagner M, Krmpotic A, Saulig T, Kim S, Yokoyama W.M, Jonjić S, Koszinowski U.K: Gain­of­Virulence Caused by Loss of a Gene in Murine Cytomegalovirus. Journal of Virology. 78:7536­7544, 2004.

7. French A.R, Pingel J.T, Wagner M, Bubić I, Yang L, Kim S, Koszinowski, Jonjić S, Yokoyama W.M: Escape of mutant double­straned DNA virus from innate immune control. Immunity. 20:747­756, 2004.

8. Hasan M, Krmpotić A, Ruzsics Z, Bubić I, Lenac T, Halenius A, Loewendorf A, Messerle M, Hengel H, Jonjić S, Koszinowski U H: Selective down­regulation of the NKG2D ligand H60 by mouse cytomegalovirus m155 glycoprotein. Journal of Virology. 79(5):2920­2930, 2005.

9. Krmpotić A, Hasan M, Loewendorf A, Saulig T, Halenius A, Lenac T, Polić B, Bubić I, Kriegeskorte A, Pernjak ­ Pugel E, Messerle M, Hengel H, Busch D, Koszinowski U. H, Jonjić S: NK cell activation through the NKG2D ligand Mult­1 is selectively prevented by the glycoprotein encoded by mouse cytomegalovirus gene m145. Journal of Experimental Medicine. 201(2):211­220, 2005.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Kao asistent, a kasnije docent i profesor na Zavodu za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakuklteta Sveučilišta u Rijeci učestvovao je u svim vidovima nastave iz kolegija Fiziologija, Imunologija, Patofiziologija, za studente medicine i stomatologije kao i na više različitih kolegija na stručnim studijima koji se izvode na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Po prelasku na Zavod za histologiju i embriologiju organizira i vodi nastavu iz Histologije i embriologije te nekoliko izbornih kolegija (Kongenitalne virusne infekcije, Protuvirusna cjepiva) na dodiplomskim studijima te vodi nekoliko kolegija (Kultura stanica, Biologija viruse, Znanstvene publikacije) na poslijediplomskim studijima na Medicinskom fakultetu u Rijeci, Zagrebu, Osijeku, Splitu, Mostaru te na Prirodoslovno ­ matematičkom fakultetu u Zagrebu. Poglavlja u znanstvenoj knjizi: 1. Jonjić S: Prepoznavanje virusa. U: Imunološko prepoznavanje. Ur: Marušić M, JUMENA

Zagreb, 1990. 2. Jonjić S., Current Protocols in Immunology (eds. J. Coligan, A. Kruisbeek, D. Marguiles, E.

Shevach & W. Strober) 1.11.1 ­ 1.11.4 (John Wiley, New York; 2001) 3. Koszinowski U H, Reddehase M J, del Val M, Munch K, Messerle M, Volkmer H, Jonjić S:

Molecular analysis of the protective immune response to murine cytomegalovirus. Progress in Immunology vol.VII (Proc.of the 7 th Int. Con. Immunol., Berlin 1989.) pp.946­953.

4. Koszinowski U H, Jonjić S, Reddehase M J: Pathogenesis of virus­host interactions in vivo during CMV infection. Progress in Cytomegalovirus Research. Ur. Landini M P, Elsevier, pp. 277 ­ 292, 1991.

5. Jonjić S, Bubić I, Krmpotić A: Innate Immunity to Cytomegalovirus. Cytomegaloviruses: Pathogenesis, Molecular Biology and Infection Control. urednik: M.J. Reddehase, izdavač: Horizon Scientific Press, 2005.

6. Koszinowski UH, Jonjić S: Microbial Subversion of NK cell Function. Microbial subversion of the host Immune Response. Ur. Reddehase MJ, izdavač: Horizon Scientific Press, 2005.

Prijevodi: Molekularna biologija u medicini, Urednici: T.M. Cox. J.Sinclair, Urednici hrvatskog izdanja: S. Jonjić, P. Lučin, V. Crnek­Kunstelj i L. Traven. Medicinska naklada, Zagreb, 2000. Mentor većeg broja magistarskih radova (9) i doktorskih disertacija (9). 34 pozvana predavanja na međunarodnim školama, radionicama, kongresima (Izrael, Grčka, Njemačka, SAD, Španjolska,

80

Austrija, Franscuska, Slovenija, Hrvatska). Nagrade: Prva nagrada Sveučilišta u Rijeci za najbolji znanstveni rad studenata 1975., Nagrada grada Rijeke za znanstveni rad 1991., Državna nagrada "Ruđer Bošković" za znanstveni rad u području prirodnih znanosti 1993., Günther Weitzel Science Award 1994. (Liga za razvoj molekulske biologije i biotehnologije, Tübingen, Njemačka) 1994., Orden predsjednika Republike Hrvatske ­ Red Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića 1995., Godišnja nagrada Županije primorsko ­ goranske za znanstveni rad 2000., Godišnja nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za znanstvena dostignuća 2003. Voditelj / suradnik na 11 znanstvenih projekata međunarodnih ili odobrenih od Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, od toga tri aktivna: 1. Regulacija NK­staničnih receptora posredovana herpesvirusima (Projekt 0062004),

Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, 2002. 2. Antiviral Antibodies and CNS Infection with CMV – Fogarty International Research

Collaboration Award (FIRCA), National Institutes of Health, Bethesda (zajedno s Dr. Williamom J. Brittom, University of Alabama, Birmingham)

3. CNS Maldevelopment and Perinatal Infection (1 R01 HD044721­01), National Institutes of Health, Bethesda (zajedno s Dr. Williamom J. Brittom, University of Alabama, Birmingham), 2003.

Aktivno surađuje sa znanstvenicima u 15 svjetskih znanstvenih institucija: Prof. Dr. Ulrich Koszinowski, Max von Pettenkofer­Institut, München, Njemačka, Prof. Dr. William J. Britt, University of Alabama, Birmingham, SAD, Prof. Dr. Mathias Müller, Veterinary University of Vienna, Austrija, Prof. Dr. Hartmut Hengel, Heinrich­Heine­University Düsseldorf, Njemačka, Dr. Martin Messerle, Hannover Medical School, Njemačka, Dr. Wayne M. Yokoyama, Howard Hughes Medical Institute, Washington University Medical Center, St. Louis, MO, SAD, Dr. Dirk Busch, Technischen Universität München, Njemačka, Dr. Anthony A. Scalzo, University of Western Australia Nedlands, Western Australia, Australia, Dr. Francesco Colucci, The Babraham Institute, Cambridge, UK, Prof. Dr. Edward S. Mocarski, Stanford University School of Medicine, Stanford, SAD, Dr. Joanne Trgovcich, Ohio State University, Columbus, Ohio, SAD, Prof. Dr. Thomas Mertens, University of Ulm, Njemačka, Prof. Dr. Matthias Reddehase, University of Mainz, Germany.

Ime i prezime Dušanka Mičetić ­ Turk E­mail dm.turk@sb­mb.si, dusanka.micetic­turk@uni­mb.si Web stranice Ustanova Klinični oddelek za pediatrijo Splošne bolnišnice Maribor,

Slovenija Zvanje prof.dr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 19. lipnja 2001. Kratki životopis Rođena 13. veljače 1947. u Sisku. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci 1965–70. Dodiplomsko stručno usavršavanje: Odjel za torakalnu kirurgiju, Academisch Ziekenhuis, Gent, Belgija, 1970. Poslijediplomski studij: Zaštita majke i djeteta ­ škola Andrije Štampar, 1974 – 1975. Magisterij: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1980. Doktorska disertacija: Medicinski fakultet Sveučilišta u Ljubljani 1987. Specializacija: Pediatrija ­ Pediatrijska klinika Ljubljana, 1976. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. DETERMINATION of selenium in serum by FI­HG­AAS and calculation of dietary intake /

Fangshi Li, E. Rossipal, Dušanka Mičetić­Turk. ­ graf. prikazi. ­ Bibliografija: str. 209­210. V: Biological trace element research. ­ ISSN 0163­4984. ­ Vol. 73 (2000), str. 201­210. JCR

81

IF: 0.786; SE (250/310), biochemistry & molecular biology (77/89), endocrinology & metabolism (33/51), nutrition & dietetics

2. MATERNAL selenium status in Slovenia and its impact on the selenium concentration of umbilical cord serum and colostrum / D. Mičetić­Turk ... [et al.]. ­ Soavtorji: E. Rossipal, M. Krachler, F. Li. ­ Bibliografija: str. 524. V: European journal of clinical nutrition. ­ ISSN 0954­3007. ­ Vol. 54 (2000), str. 522­524. JCR IF: 2.171; SE (11/51), nutrition & dietetics

3. LACTOBACILLUS GG administered in oral rehydration solution to children with acute diarrhea : a multicenter European trial / Stefano Guandalini ... [et al.]. ­ Soavtorji: Licia Pensabene, Mona Abu Zikri, Jorge Amil Dias, Luigi Gobio Casali, Hans Hoekstra, Sanja Kolacek, Karin Massar, Dušanka Mičetić­Turk, Alexandra Papadopoulou, Jaime Salazar de Sousa, Bhupinder Sandhu, Hanna Szajewska, Zvi Weizman. ­ Bibliografija: str. 60. V: Journal of pediatric gastroenterology and nutrition. ­ ISSN 0277­2116. ­ Vol. 30, No. 1 (jan. 2000), str. 54­60. JCR IF: 1.58; SE (25/45), gastroenterology & hepatology (16/51), nutrition & dietetics (13/71), pediatrics

4. ULTRASONOGRAPHIC assessment of celiac disease in children: comparison with antiendomysium antibodies and histology / Dušanka Mičetić­Turk...[et al.]. ­ Zusammenfassung; Summary. ­ Bibliografija: str. 30­31. V: Wiener klinische Wochenschrift. Supplementum. ­ ISSN 0300­5178. ­ Jhrg. 113, suppl. 3 (2001), str. 27­31. JCR IF: 0.646; SE (59/112), medicine, general & internal

5. ORAL rehydration solution containing a mixture of non­digestible carbohydrates in the treatment of acute diarrhea: a multicenter randomized placebo controlled study on behalf of the ESPGHAN working group on intestinal infections / J. H. Hoekstra ... [et al.]. ­ Soavtorji: Hanna Szajewska, Mona Abu Zikri, Dušanka Mičetić­Turk, Zvi Weizman, Alexandra Papadopoulou, Alfredo Guarino, Jorge Amil Dias, B. Oostvogels. ­ Bibliografija: str. 244­ 245. V: Journal of pediatric gastroenterology and nutrition. ­ ISSN 0277­2116. ­ Vol. 39, No. 3 (2004), str. 239­245. JCR IF (2003): 1.402; SE (29/47), gastroenterology & hepatology (26/53), nutrition & dietetics (25/68), pediatrics

6. The PREVALENCE of celiac disease among family members of celiac disease patients / Jernej Dolinšek ... [et al.]. ­ Soavtorji: Darja Urlep, Kati Karell, Jukka Partanen and Dušanka Mičetić­Turk. ­ Bibliografija: str. 11­12. V: Wiener klinische Wochenschrift. Supplementum. ­ ISSN 0300­5178. ­ Jg. 116, suppl. 2 (2004), str. 8­12. JCR IF (2003): 0.774; SE (52/102), medicine, general & internal

7. USING neural networks for prediction of central venous pressure during open­heart surgery / Miljenko Križmarić ... [et al.]. ­ Soavtorji še: Peter Kokol, Mirt Kamenik, Dušanka Mičetić­ Turk. V: WSEAS Transactions on Computers. ­ ISSN 1109­2750. ­ Vol. 3, Iss. 6 (2004), str. 2124­2127.

8. TRANSIENT paroxysmal dystonia as a side­effect of cisapride / Peter Gradišnik, Katarina Bračič and Dušanka Mičetić­Turk. ­ Bibliografija: str. [104]. V: Wiener klinische Wochenschrift. Supplementum. ­ ISSN 0300­5178. ­ Jg. 116, suppl. 2 (2004), str. [104]. JCR IF (2003): 0.774; SE (52/102), medicine, general & internal

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave

Ime i prezime Sanja Kolaček E­mail [email protected] Web stranice www.mef.hr Ustanova Klinika za dječje bolesti Zagreb, Medicinski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu Zvanje prof.dr.sc.

82

Datum zadnjeg izbora u zvanje 28. ožujka 2000. Kratki životopis Rođena 23. svibnja 1957. Školovanje završila u Zagrebu, diplomirala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1981. Specijalizaciju iz pedijatrije završila 1989., usavršavanje u dječjoj gastroenterologiji obavila tijekom višemjesečnog boravka na dječjoj gastroenterologiji u Institute of Child Health u Birminghamu (mentori prof. Booth i prof McNeish) i u Akademskom medicinskom centru u Amsterdamu (mentori: G. Tytgat i J. Taminiau). 1997­ voditelj Referentnog centra za dječju gastroenterologiju i prehranu 1999­ specijalista uže specijalnosti dječje gastroenterologije 2000­ izvanredni profesor u dopunskom radnom odnosu na Katedri za pedijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 2003­ znanstvena savjetnica Ministarstva znanosti RH 2004­ predstojnica Klinike za pedijatriju Klinike za dječje bolesti Zagreb Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Medical Position paper. European Paediatric Task Force on Helicobacter pylori Consensus

Group. Helicobacter Pylori Infection in Children: A Consensus Statement. J Pediatr Gastroenterol Nutr 2000;207:13­17

2. Szajewska H, Hoekstra J, Sandhu BK, et al. Management of acute gastroenteritis in Europe and the impact of new recommendations: A multi­center study. J Pediatr Gastroenterol Nutr 2000;30:522­7

3. Guandalini S, pensabene L, Zikri M, et al. Lactobacillus GG administred in oral rehydration solution to children with acute diarrhoea: A multicenter European trial. J Pediatr Gastroenterol Nutr 2000;30:54­60

4. Kolaček S, Vranešić D. Potential benefits and hazards of using genetically modified foods in children. Current Studies in Biotechnology 2003;3:283­88.

5. Kolaček S, Mišak Z. Special Features of Inflammatory Bowel Disease in Children. Paediatr Croat 2004;48:107­111.

6. Kolaček S, Jadrešin O, Petković I, et al. Gluten­Free Diet Has a Beneficial Effect on Chromosome Instability in Lymphocytes of Children with Coeliac Disease. J Pediatr Gastroenterol Nutr 2004;38:177­180

7. IBD Working Group of ESPGAN. Medical Position Paper. Inflammatory Bowel Disease in Children and Adolescents: Recommendations for Diagnosis ­ The Porto Criteria. JPGN 2005;41:1­7

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Sandhu BK for the ESPGAN Working Group on Acute Diarrhoea. Practical Guidelines for the Management of Gastroenteritis in Children. JPGN 2001;33 (Supl2):S36­S39 Od 2002­2005. u okviru European Society for Paediatrc Gastroenterology & Nutrition bila zadužena za organizaciju nastave za područe srednje i istočne Europe.

Ime i prezime Davor Štimac E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr Ustanova Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje prof.dr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 1. rujna 2002. Kratki životopis Rođen 27. rujna 1962. u Rijeci. 1982­1987. Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, diplomirao 1987 1987­1988. Poslijediplomski studij: Klinička patofiziologija, Medicinski fakultet, Sveučilište u

83

Rijeci 1992­1996. Specijalizacija iz interne medicine, Klinički bolnički centar Rijeka 2001­2002. Poslijediplomski studij: Zdravstveni menadžment, Sveučilište u Zagrebu i London School of Economics Doktor medicine – 1987. Magistar znanosti – 1991. Specijalist interne medicine – 1996. Doktor znanosti – 1997. Docent – 1999. Izvanredni profesor – 2002. NAGRADE: Najbolji student na Medicinskom fakultetu u Rijeci 1987. Najbolji studentski znanstveni rad na Medicinskom fakultetu u Rijeci 1987. Nagrada mladom znanstveniku – na 4 th United Gastroenterology Week­Berlin 1996. Nagrada Hrvatskog liječničkog zbora za najbolji znanstveni rad iz područja kliničke medicine, 1999. RADNA MJESTA: Klinički bolnički centar Rijeka – Pripravnički staž 1987–1988 Global Marine Drilling Company (USA) – Opća praksa 1988 –1990 Dom zdravlja Rijeka –kardiološka jedinica 1990 – 91 Pomoćnik ravnatelja Kliničkog bolničkog centra Rijeka Pomoćnik predstojnika Klinike za internu medicinu – Pročelnik lokaliteta Rijeka Klinike za internu medicinu KBC­a Rijeka Pročelnik Odjela za gastroenterologiju Klinike za internu medicinu Zamjenik pročelnika Katedre za internu medicinu Članstvo: Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko gastroenterološko i hepatološko društvo – dopredsjednik, Hrvatsko društvo za debljinu – član Predsjedništva, Društvo za poboljšanje kvalitete u zdravstvu HLZ – član Predsjedništva, Svjetsko gastroenterološko društvo, Američko društvo za digestivnu endoskopiju (ASGE), Europsko društvo za istraživanje jetre (EASL). STUDIJSKI BORAVCI: Prof GL Da Broi, Zavod za gastroenterologiju, Sveučilišna bolnica Udine, (ožujak – srpanj1995.) – Stipendija Županije primorsko­goranske Prof J O`Grady, Institut za istraživanje jetre, King`s College Hospital, London, (travanj – svibanj 1997.) Prof R Naccarato, Zavod za gastroenterologiju, Sveučilišna bolnica Padova, Italija (veljača – lipanj 2000.) – Stipendija Ministarstva vanjskih poslova Republike Italije Prof. P. Vilmann – Edukacija EUS – Kopenhagen 2003. Dr. P. Arcidiacono, San Raffaele Hospital – Edukacija EUS – Milano 2004. POSLIJEDIPLOMSKI TEČAJEVI: Tečaj iz endoskopije za liječnike istočne Evrope ­ Miskolc (Mađarska), 1996 Deveti internacionalni tečaj intervencijske endoskopije ­ Toronto, 1996 Salzburg­Cornell seminar iz interne medicine i kardiologije ­ Salzburg, 1997 Šesti poslijediplomski tečaj iz hepatologije – Hepatobilijarna škola ­ Ljubljana, 1998 EFSUMB ­ Course in Doppler ­ Ljubljana ­ Basel ­ Bologna,1999 Menadžment u zdravstvu – Galillee College, Izrael 2001. Tečaj iz novih endoskopskih tehnika – New York 2004. Voditelj projekta pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH, broj 0062032 pod nazivom «Prognostički čimbenici u akutnom pankreatitisu». Popis relevantnih radova za izvođenje nastave

84

1. Duletić­Načinović A, Miletić B, Topljak­Polić D, Balen S, Štimac D. Massive subcutaneous bleeding as a first manifestation of chronic myeloid leukemia in chronic phase. Wien Klin Wochenschr 2004. 116/15­16: 523 (Current Contents)

2. Štimac D, Ružić A, Klobučar Majanović S.Croatian Experience with Sibutramine in the Treatment of Obesity – Multicenter Prospective Study. Coll. Antropol. 28 2004. 1:215­221 (Current Contents)

3. Štimac D, Milić S, Dobrila Dintinjana R, Kovač D, Ristić S.Androgenic/Anabolic Steroid­ Induced Toxic Hepatitis. J Clin Gastroenterol 2002; 35(4):350­352 (Current Contents)

4. Uravić M, Petrosić N, Depolo A, Tomse Z, Rubinić M, Dobrila­Dintinjana R, Štimac D. 10­ Jahres­Ergebnisse nach transhiataler Osophagektomie bei Osophaguskarzinomen, Zentralblatt Für Chirurgie 2002; 127:956­959 (Current Contents)

5. Uravić M, Depolo A, Dobrila­Dintinjana R, Kraus I, Petrošić N, Štimac D, Bačić G. Portosystemische Shuntanlage – ein Rücblick nach 20 Jahren. Zentralblatt Für Chirurgie 2002; 127:971­974 (Current Contents)

6. Peršić M, Štimac T, Štimac D, Kovač D. Eosinophilic colitis: a rare entity. Pediatr Gastroenterol Nutr 2001; 32(3):325­6 (Current Contents)

7. Včev A, Včeva A, Kurbel S, Takač B, Štimac D, Ivandić A, Ostojić R, Barbir A, Horvat D, Mihaljević S. Amoxycillin, clarithromycin and either sucralfate or pantoprazole for eradication of Helicobacter pylori in duodenal ulcer (a randomized controlled trial). Wien Klin Wochenschr 2001; 113/23­24: 939­41 (Current Contents)

8. Melato M, Sidari L, Rizzardi C, Kovač D, Štimac D, Baxa P, Jonjić N. Gastric epithelium proliferation in early Hp+ and Hp­ gastritis: a flow cytometry study. Anticancer Res 2001; 21: 1347­53 (Current Contents)

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Specijalist internist. Cjeloviti članci objavljeni u: Wiener Klinische Wochenschrift (2004, 2001), J. Clin. Gastroenterology 2002, Zentralblatt Chirurgie 2002, Pediatric Gastroenterology and Nutrition (2001), Anticancer Research (2001,1995), Alimentary Pharmacology and Therapeutics (1998,2000), Clinical Nutrition (2000), Archives of Virology (2000), Helicobacter (1999), Hepatogastroenterology (1998), Scandinavian Journal of Gastroenterology (1998), Journal of Clinical Ultrasound (1998), American Journal of Gastroenterology (1996) Italian Journal of Gastroenterology (1996). Više od 100 članaka i sažetaka objavljenih u drugim časopisima.

Ime i prezime Goran Palčevski E­mail [email protected]­com.hr Web stranice www.kbc­rijeka.hr Ustanova KBC Rijeka Zvanje dr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 2004. Kratki životopis Rođen 1960. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci završio 1985. 1993. stručno usavršavanje u Trstu, Italija, stipendija EULAR­a. 1994. magisterij znanosti. 1995. stekao zvanje Konzultant za mentalno zdravlje djece i adolescenata. 1996. položio specijalistički ispit iz pedijatrije. 2003. stručno usavršavanje Karolinska Institut, Stockholm, Švedska. 2004. doktrorat znanosti. Aktivno sudjelovao u dodiplomskoj nastavi u predmetu Pedijatrija, studij opće medicine, Medicinski fakultet u Rijeci; predavač u izvođenje elektivnog predmeta Maligne bolesti u djece (voditelj prof. dr. Jelena Roganović); predavač na studiju za VMS Medicnski fakultet u Rijeci. Do sada objevio tridesetak radova. Aktivno sudjelovao u radu domaćih i stranih kongresa. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave

85

1. Antibiotic utilization at the university hospital after introducing an antibiotic policy. V. Vlahović Palčevski, M. Morović, G. Palčevski. Europ J Clin Pharmacol 2000; 56:97­101

2. Antimicrobial utilisation and bacterial resistence at three different hospitals. V, Vlahović­ Palčevski, M, Morović, G, Palčevski, Lj, Betica – Radić. Europ J Epidemiol 2001; 17: 375­ 383.

3. Factors influencing animicrobial utilization at a university hospital during a period of 11 years. V. Vlahović­Palčevski, G. Palčevski, Z. Mavrić, I. Francetić. Int Jour Clin Pharmacol Therap 2003; 7: 287­ 293.

4. Utilization of antimicrobials in Rijeka (Croatia). V. Vlahovic­Palcevski, I. Francetic, G. Palcevski, V. Rosovic Bazijanac. Pharmacoepidemilogy and Drug safety 2004; (2): 105­110.

5. Antibiotic use profile at pediatric clinics in two transitional countries. G.Palčevski, V. Ahel, V. Vlahović­Palčevski, S. Ratchina, V. Rosović­Bazijanac, L. Averchenkova. Pharmacoepidemilogy and Drug safety 2004; 13(3): 181­185.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave

Ime i prezime Miroslav Dumić E­mail [email protected] Web stranice www.kbc­zagreb.hr Ustanova KBC Zagreb Zvanje redoviti profesor Datum zadnjeg izbora u zvanje 1987. Kratki životopis Rođen u Zagrebu 1946. 1970. diplomirao na Medicinskom fakultetu 1979. doktorirao 1980. Voditelj Zavoda za endokrinologiju i dijabetes Klinike za pedijatriju na Rebru, sada Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske 1984. ­ 1985. v.d. predstojnika Klinike za pedijatriju KBC­a 1985. ­ 1990. član Kolegijalno poslovodnog organa Klinike 1987. redoviti profesor Pedijatrije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1988. ­ 1992. Pročelnik Katedre za pedijatriju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2002. ponovno izabran na funkciju Pročelnika Katedre za pedijatriju 2004. ponovo izabran za Pročelnika Katedre za pedijatriju Bio je predavač i voditelj kolegija iz pedijatrijske endokrinologije i dijabetologije u raznim poslijediplomskim studijima i tečajevima, a 1990. organizirao je prvi poslijediplomski studij iz pedijatrijske endokrinologije, dijabetologije i metabolizma. Većina polaznika tog studija danas su voditelji endokrinološko­dijabetoloških odjela u svojim medicinskim centrima. Organizator je tečajeva koji se održavaju godišnje za liječnike i medicinske sestre iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji se bave pedijatrijskom endokrinologijom i dijabetesom. Osnivač je i predsjednik Društva za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetes pri Hrvatskom liječničkom zboru, te predsjednik Društva "Veliki za male sa šećernom bolesti". Kao "visiting professor" u niz navrata boravio je u New York Hospital Cornell Medical Center i razvio uspješnu suradnju s ovom institucijom, te nizom drugih centara u svijetu koje se bave pedijatrijskom endokrinologijom i dijabetologijom (Baltimor, London, München, Rim, Dresden), što je rezultiralo zajedničkim projektima i publikacijama. Znanstvene radove publicirao je u vodećim pedijatrijskim i endokrinološkim časopisima (oko 450 nezavisnih citata prema SCI), a citirani su i u svim relevantnim svjetskim udžbenicima adultne i pedijatrijske endokrinologije. Koautor je i autor poglavlja iz endokrinologije, dijabetesa i bolesti metabolizma u udžbenicima pedijatrije,

86

interne i patofiziologije. Bio je suradnik i voditelj niza domaćih znanstvenih projekata financiranih od Ministarstva znanosti RH. Sada je voditelj projekta "Bolesti nadububrežnih žlijezda u djece" Ministarstva znanosti i obrazovanja RH. Bio je voditelj kliničkog projekta "Prenatal diagnosis and therapy of congenital adrenal hyperplasia" financiranog od Fogarty Center u sklopu US­Croatian Technology Program, a sada je voditelj FIRCA (Fogarty International Research Collaboration Award) projekta "Androgen metabolism in children" financiranog od NIH (National Institut of Health), Bethesda. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Dumić M, Šimunić V, Ilić Forko J, Cvitanović M, Plavšić V, Janjanin N. and Ille J:

Extraovarian Steroid Cell Tumor Not Otherwise Specified as a Rare Cause of Virilization in Twelv Year Old Girl. Hormon Res 2001;55(5):254­257.

2. Dumić M, Cvitanović M, Šarić B, Špehar A. and Batinica S: Choanal Stenosis, Hypothelia, Deafness, Reccurrent Dacryocystitis, Neck Fistulas, Short Stature, and Microcephaly: Report of a Case. American Journal of Medical Genetics 2002; 113:295­297.

3. Maćešić M, Kaić Z, Dumančić J, Poje Z. and Dumić M: Occlusal Molar Surfaces in Females with Turner's Syndrome. Coll Antropol 2003; 2:761­768.

4. Dumić M, Ille J, Žunec R, Francetić I, Škrabić V, Janjanin N, Špehar A, Wei JQ, Wilson RC. and New MI: Nonclassic 21­Hydroxylase Deficiency in Croatia. Journal of Pediatric Endrocrinology&Metabolism 2004; 17: 157­164.

5. Dumić M, Špehar A. i Janjanin N: Debelo dijete. Paediatr Croat 2004; 48:3­8. 6. Dumić M, Janjanin N, Ille J, Žunec R, Špehar A, Zlopaša G, Francetić I, New MI: Pregnancy

outcomes in women with classical congenital adrenal hyperplasia due to 21­hydroxylase deficiency. J Pediatr Endocrinol Metab. 2005 Sep;18(9):887­95.

7. Zenker M, Mayerle J, Lerch MM, Tagariello A, Zerres K, Durie PR, Beier M, Hulskamp G, Guzman C, Rehder H, Beemer FA, Hamel B, Vanlieferinghen P, Gershoni­Baruch R, Vieira MW, Dumić M, Auslender R, Gil­da­Silva­Lopes VL, Steinlicht S, Rauh M, Shalev SA, Thiel C, Winterpacht A, Kwon YT, Varshavsky A, Reis A: Deficiency of UBR1, a ubiquitin ligase of the N­end rule pathway, causes pancreatic dysfunction, malformations and mental retardation (Johanson­Blizzard syndrome). Nat Genet. 2005 Dec;37(12):1345­50. Epub 2005 Nov 20.

8. Schneider KU, Marchini A, Sabherwal N, Roth R, Niesler B, Marttila T, Blaschke RJ, Lawson M, Dumić M, Rappold G: Alteration of DNA binding, dimerization, and nuclear translocation of SHOX homeodomain mutations identified in idiopathic short stature and Leri­Weill dyschondrosteosis. Hum Mutat. 2005 Jul;26(1):44­52.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Član: Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog pedijatrijskog društva, Hrvatskog društva za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetes, European Society for Pediatric Endocrinology (ESPE), International Society for Pediatric and Adolescent Diabetology (ISPAD), European Federation of Endocrine Society (EFES), Endocrine Society (ES), American Diabetes Association (ADA).

Ime i prezime Katarina Cvijović E­mail [email protected] Web stranice www.kbc­rijeka.hr Ustanova KBC Rijeka Zvanje Datum zadnjeg izbora u zvanje Kratki životopis Rođena: 20. siječnja 1943., Hercegnovi, Boka Kotorska. Osnovnu i srednju školu pohađala je u Rijeci, a 1961. upisala Medicinski Fakultet u Rijeci. Diplomirala je 1967., a nakon toga obavila

87

redoviti pripravnički staž u Rijeci. Od 1976. radi na Klinici za Pedijatriju KBC­a Rijeka, a iste je godine položila specijalistički ispit iz Pedijatrije, nakon obavljenog specijalističkog staža. Poslijediplomski studij Opće Medicine pohađala je na Medicinskom Fakultetu u Rijeci akademske godine 1979/80. te sve obaveze predviđene planom i programom studija završila u redovnom roku. Nakon položenog specijalističkog ispita radila je pet godina na dojenačkom odjelu, gdje je područje posebnog interesa bio metabolizam i poremećaji metabolizma. Od 1981. radi na Odsjeku za endokrinologiju i dijabetes u svojstvu pročelnice Odsjeka. Član je Hrvatskog pedijatrijskog društva za endokrinologiju i Hrvatskog društva za dijabetes, u okviru kojih redovno sudjeluje s predavanjima najmanje dva puta godišnje. Član je EASD­a (European Association of Diabetes), ADA­e(American Diabetes Association), a od 1988. KIGS­a (Kabi International Growth Study) kao jedini predstvanik Hrvatske u International Boardu, sa redovnim sastancima jednom godišnje. Sudjelovala je i na više stručnih i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu vezanih za endokrinologiju i dijabetes dječje dobi. Sudjelovala je u nekoliko međunarodnih kliničkih ispitivanja lijekova: ispitivanje LANTUS­a (dugodjelujućeg analoga inzulina), ispitivanje Detemira, također analoga inzulina produženog djelovanja, te Humalog­a, inzulina brzog djelovanja. U sklopu grupe Alpe.Adria Pediatric Endocrinology sudjelovala je u zajedničkim radovima i kliničkim studijama (Dijabetes i celijakija, te Dijabetes i Autoimuni thyroiditis). Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Factors Influencing longterm response to growth hormone in Children with

craniopharygioma in KIGS. Price, DA, Wilton P, Ranke MB with the members of KIGS internatonal board. Hom.Res. 1999.

2. Efficay and Safety of Growth Hormone Treatment in Children with Prior Craniopharyngioma: An Analysis of KIGS Database from 1988. to 1966. D.A. Price, P. Wilton, W. Cutfield, M.B. Ranke, C. Krzisnik, K. Cvijovic. Horm.res. 1998. 49:91­97

3. Growth Hormone and Gonadotropin –releasing Hormone agonist Therapy in Children­KIGS Experience. W. Cutfield, A. Lindberg and KIGS International Board. Biannual KIGS Report 2001, vol.18

4. The frequency of Hashimoto Thyroiditis in Children with type 1 Diabetes mellitus the Coastal region of Croatia. Cvijovic K., Severinski S., Milić N., Jakšić J., Škrabić V., Kačić Z. JPEMC, 2001. Supplement 1

5. Patološki Uzroci Debljine. K. Cvijović. Paediatr. Croat. 2004. 48:23­24 Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave

Ime i prezime Srećko Severinski E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr Ustanova KBC Rijeka, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje mr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 1. listopada 2001. Kratki životopis Rođen 1965. u Senju. Diplomirao na Medicinskom fakultetu u Rijeci, smjer Opća medicina 1991. 1993. zaposlio se pri Medicinskom fakultetu u Rijeci na Katedri za pedijatriju i u KBC Rijeka pri klinici za pedijatriju. Završio poslijediplomski studij Medicina razvojne dobi (1995). Magistarski rad pod nazivom «Gnojni meningits u dječjoj dobi – doprinos strategiji rane dijagnostike», obranjen 1997. Specijalistički ispit is pedijatrije položio 1998. Od tada radi na Klinici za pedijatriju Rijeka kao specijalist pedijatar pri odsjeku za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma. Stručno se usavršavao u zemlji i inozemstvu. Član Hrvatske lijeènièke komore,

88

Hrvatskog društva za pedijatrijsku endokrinologiju te Europskog društva za dijabetes. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Severinski, Gazdik, Rožmanić. Purulent Meningitis in Children ­ contribution to early

diagnostic. Paediatra Cro 1997 . 2. Ahel, Severinski. Croup sy. Paediatria Cro 1998. 3. Ahel, Severinski, Vukas, Rožmanić. Primary Bronchomalacia and Patent Ductus Arteriosus:

Simultaneus. Surgical Correction an Infant. Texas Heart Institute Journal 26: 3; 1999. 4. Peršić, Severinski, Slavić, Cvijović. Prevalencija celijakije u djece s inzulin ovisnom

šećernom bolešću. Paediatra Cro 44: 3; 2000. 5. Prpić, Peršić, Severinski. 2A, 3A, 4A Syndrom? Paediatria Cro 44: 3, 2000. 6. Peršić, Prpić, Huebner, Severinski. Achalasia, alacrimia, adrenal deficiency and autonomic

dysfunction; Double A, Triple A or Quaternary A sy? Journal of Pediatric Gastroenterology and Nutrition 33, 2001.

7. Smiljan, Mamula, Haller, Zoricic, Finderle, Severinski. Perinatal outcome in prepregnancy obese Women Fetal Diagnosis and Therapy 19: S1; 2004

8. Cvijović, Severinski, Milić, Jakšić, Škrabić, Kačić. Autoimmune Thyroid Disease in Children and Adolescents in Type 1 Diabetes Mellitus. Hormone Research; 62 (Suppl. 2 ), 2004.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave 2000. Studijski boravak pri endokrinološkom odjelu pedijatrijske Klinike u Tubingenu, Njemačka, pod vodstvom Prof. MB. Rankea 2001. Henning Andersen Eduction programme, Clinicial and experimental basis of Paediatric endocrinology 2004. Steno Diabetes Center; Course in practical Diabetology

Ime i prezime Inge Vlašić ­ Cicvarić E­mail [email protected] Web stranice www.kbc­rijeka.hr Ustanova KBC Rijeka Zvanje Mr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 1995. Kratki životopis Rođena u Rijeci 25.10.1961. 1980­1985 Pedagoški fakultet u Rijeci, diplomirani psiholog ­ profesor 1989­1991 Filozofski fakultet u Zagrebu, postdiplomski studij za specijalizaciju iz kliničke psihologije 1995 ­ magistar specijalista iz kliničke psihologije društvenih, humanističkih i teoloških znanosti 1987­1989 Društvo psihologa Hrvatske, Edukacija iz gestalt terapije 1993­1996 Medicinski fakultet u Zagrebu i Hrvatska udruga za dojenačku, dječju i adolescentnu psihijatriju, temeljna izobrazba iz zaštite mentalnog zdravlja dojenčadi,djece i adolescenata 1997­1999 Medicinski fakultet u Zagrebu i Hrvatska udruga za dojenačku, dječju i adolescentnu psihijatriju, izobrazba iz psihopatologije i psihodinamike djece i adolescenata, konzultant za psihodinamiku psihosocijalnih poremećaja djece i mladih od 1998. vanjski suradnik na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i mentor specijalističke prakse na poslijediplomskom studiju psihologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 2002. suradnik na projektima odobrenim od Ministarstva znanosti: Epilipsija i poremećaji učenja (0062021) i Kvaliteta života djece oboljele od atopijskih bolesti (0062008) 2004. imenovana od Hrvatske psihološke komore mentorom za psihologe vježbenike i članom Komisije za stručni ispit psihologa Popis relevantnih radova za izvođenje nastave

89

1. Prpić, Igor; Korotaj, Zrinka; Cicvarić­Vlašić, Inge; Paučić­Kirinčić, Ela; Valerjev, Alenka; Tomac, Vanja. Teachers's opinions about capabilities and behavior of children with epilepsy. // Epilepsy & Behavior. 4 (2003) , 2; 142­145

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Kongresna priopćenja: 1. Prpić, Igor; Vlašić­Cicvarić, Inge; Paučić­Kirinčić, Ela; Korotaj, Zrinka; Škarpa­Prpić,

Ingrid. Effect of lamotrigine and valproate treatment on cognitive functions in children with epilepsy // Book of Abstracts / Bernard Echenne (ur.). Montpelier, 2004. 12

2. Prpić, Igor; Vlašić­Cicvarić, Inge; Paučić­Kirinčić, Ela; Korotaj, Zrinka; Škarpa­Prpić, Ingrid. Cognitive function improving in children with epilepsy switched from valproate to lamotrigine. // 1. 5th European Congress on Epileptology, October 6­10, 2002, Madrid, Spain. Epilepsia 2002 ; 43(suppl 8): 184. 43 (2002) , suppl. 8; 184

3. Rožmanić, Vojko; Korotaj, Zrinka; Banac, Srđan; Zubović, Ivan; Vlašić, Inge; Ahel, Vladimir; Buzečan, Morena; Anić, Felina. Comorbidity of asthma and other allergic diseases and impairment of quality of life // Eur Respir J, Annual Congress 2005. Copenhagen, 2005.

4. Korotaj, Zrinka; Rožmanić, Vojko; Banac, Srđan; Zubović, Ivan; Vlašić, Inge; Ahel, Vladimir; Buzečan, Morena; Anić, Felina. Classification of asthma severity and health related quality of life in children­ are they comparable? // Eur Respir J Annual Congress 2005. Copenhaagen, European Respiratory Society, 2005.

Petnaestak godina održava predavanja u sklopu kolegija Pedijatrija za studente medicine, kao i na studiju za više medicinske sestre Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Sudjelovala je u predavanjima u nekoliko izbornih kolegija za studente medicine, kao i predavanjima u sklopu kolegija Klinička psihologija za studente psihologije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Održala predavanja na poslijediplomskom studiju Medicina razvojne dobi u organizaciji Katedre za pedijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Ime i prezime Senija Čekada E­mail [email protected]­com.hr Web stranice www.kbc­rijeka.hr Ustanova KBC Rijeka Zvanje mr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 1997. Kratki životopis Rođena u Zadru 4. prosinca 1947. Srednju školu pohađala u Rijeci. Medicinski Fakultet upisala 1966. u Rijeci, diplomirala 1972. Nakon toga obavila redoviti pripravnički staž u Rijeci. Od 1973. radi na Klinici za Pedijatriju KBC­a Rijeka. Nakon obavljenog specijalističkog staža položila specijalistički ispit iz pedijatrije 1979. Poslijediplomski studij pod nazivom «Zaštita majke i djeteta» pohađala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu akademske godine 1976/1977, te sve obaveze predviđene planom i programom studija završila u redovnom roku. Drugi poslijediplomski studij «Medicinska genetika» također odslušala te položila sve predviđene ispite na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u trajanju od prva dva semestra (akademska godina 1982/83.). 1987. upisala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci treći i četvrti semestar poslijediplomskog studija, te nakon položenih ispita stekla pravo prijave magistarskog rada. Magistarski rad «Utjecaj nasljeđa i stečenih faktora na učestalost anomalija urinarnog trakta» obranila na Medicinskom fakultetu u Rijeci 1997. Od 1980. radi na Dojenačkom odjelu Klinike za Pedijatriju KBC Rijeka. Uže područje stručnog i znanstvenog interesa je humana genetika. Sudjelovala na više stručnih i znanstvenih nacionalnih i međunarodnih skupova, te objavila nekoliko znanstvenih radova.

90

Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Partial trisomy 13q22­qter and monosomy 18q21­qter as a result of familial translocation. S.

Čekada, S. Kilvain, M. Brajenović­Milić, E. Kirinčić­Paučić, J. Franulović. Acta Paediatr. 88:675­8 1999.

2. Genotyping of alfa1­antitrypsin S and Z alleles. Irena Žuntar, Elizabeta Topić, Zvonimir Jurčić, Senija Čekada. Clin.Lab. 1998, 44:837­843

3. Acute hypertensive tubulointerstitial Nephritis­a contribution to etiology. M. Šubat­ Dežulović, I. Slavić, G. Đorđević, S. Čekada. Pediatric nephrology vol 14, Number 6, June 2000.

4. Neonatal Chlamydia Pneumonia. S. Čekada, J. Roganović, J. Franulović, P. Kesovija. Alergie, Ročnik 3, Supplementum 1, 2001.

5. Respiratory Distress in an Infant Caused by Mediastinal Teratoma. J. Roganović, S. Čekada, J. Franulović, Š. Vučkov, N.Jonjić. Alergie,Ročnik 3, Supplementum 1, 2001.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave

Ime i prezime Bojana Brajenović ­ Milić E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr Ustanova Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje prof.dr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 19. studenog 2002. Kratki životopis Rođena: 22. veljače 1957., Novo Mesto, Slovenija 1980. diplomirala na Prirodoslovno­matematičkom fakultetu, studij BIOLOGIJA, smjer inženjer i profesor 1986. stekla zvanje magistra medicinskih znanosti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, poslijediplomski studij Medicinska genetika 1995. stekla zvanje doktora biomedicinskih znanosti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 1983­1985. Centar za medicinsku genetiku, Klinika za dječje bolesti KBC­Rebro, Zagreb od 1986. Zavod za biologiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci Članstvo: Hrvatsko biološko društvo, Hrvatsko društvo za humanu genetiku, Slovensko društvo za humanu genetiku, European Cytogeneticists Association, European Society of Human Genetics, International Down′s Syndrome Screening Group. USAVRŠAVANJE 1998. Institut za genetiku Sveučilišta u Bariju, Italija 1995. Odjel za ginekologiju i opstetriciju Sveučilišne bolnice u Ženevi, Švicarska 1991. Grignano­Trieste: International school of medical genetics 1990. Dubrovnik: Recent adventages in human genetics Voditelj projekta: 0062017, Prenatalni test probira za Downov sindrom i oštećenje neuralne cijevi. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Brajenović­Milić B, Ristić S, Kapović M, Mojsović A, Medica I, Modrušan­Mozetić Z.

Incidence of Downs Syndrome in the Municipality of Rijeka and Istrian Region. Coll Antropol 1996; 20 (Suppl): 1­5

2. Brajenović­Milić B, Petrović O, Krašević M, Ristić S, Kapović M. Chromosomal Anomalies in Abnormal Human pregnancies. Fetal Diagn Ther 1998;13:187­191

3. Brajenović­Milić B, Tišlarić D, Bačić J, Paravić J, Slivar A, Kapović M, Košec V, Ristić S,

91

Rajhvajn S. Screening for Downs Syndrome and Neural Tube Defect in Croatia: A Regional Prospective Study. Fetal Diagn Ther 1998;13:367­371

4. Čekada S, Kilvain S, Brajenović­Milić B, Brečević L, Kirinčić­Paučić E, Franulović J. Partial trisomy 13q22­qter and monosomy 18q21­qter as a result of familial translocation. Acta Paediatr 1999;88:1­4

5. Tišlarić D, Brajenović­Milić B, Ristić S, Latin V, Žuvić­Butorac M, Bačić J, Petek M, Kapović M. The Influence of Smoking and Parity on Serum Markers for Downs Syndrome Screening. Fetal Diagn Ther 2002;17:17­21

6. Brajenović­Milić B, Tišlarić D, Žuvić­Butorac M, Bačić J, Petrović O, Ristić S, Mimica M, Kapović M. Elevated Second­trimester Free beta­hCG as an Isolated Finding and Pregnancy Outcomes. Fetal Diagn Ther 2004;19:6; 483­487

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Voditelj Laboratorija za citogenetiku Zavoda za biologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Ime i prezime Smiljana Ristić E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr Ustanova Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje prof.dr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 1. travnja 2004. Kratki životopis Rođena: 23. listopada 1958. 1978.­1985. Prirodoslovno­matematički fakultet u Beogradu, smjer biologija 1986.­1991. Poslijediplomski studij iz genetike, Prirodoslovno­matematički fakultet u Beogradu 1996. doktorat znanosti na Medicinskom fakultetu u Rijeci 1990. Dubrovnik: Recent advantages in human genetics (tečaj) 1991. Grignano­Trieste: International school of medical genetics 1993. stipendija Alpe Adria i boravak od tri mjeseca u Laboratoriju za molekularnu genetiku na Siciliji, Italija 1994.–1995. stipendija Univerziteta u Udinama­boravak godinu dana u Laboratoriju za molekularnu genetiku u Udinama, Italija Zaposlenja: 1987­1991 biolog na radu na Zavodu za biologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci 1992. asistent na Zavodu za biologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci 1997. viši asistent na Zavodu za biologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci 2000. docent na Zavodu za biologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci 2004. izvanredni profesor na Zavodu za biologiju i medicinsku genetiku Medicinskog fakulteta u Rijeci Članstva: Europsko društvo za humanu genetiku, Hrvatsko društvo za humanu genetiku, Hrvatsko antropološko društvo, Slovensko društvo za humanu genetiku. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Brajenović­Milić B, Ristić S, Kern J, Vuletić S, Ostojić S, Kapović M. The effect of compulsory

curriculum on ethical attitudes of medical students. Coll Antropol 2000; 24/1:47­52. 2. Tišlarić D, Brajenović­Milić B, Ristić S, Latin V, Žuvić­Butorac M, Bačić J, Petek M,

Kapović M. The influence of smoking and parity on serum markers for Down's syndrome screening. Fetal Diagn Ther 2002; 17: 17­21.

3. Crnić­Martinović M, Vujaklija­Stipanović K, Ristić S, Fućak M, Kapović M, Weiner M, Sepčić J. HLA Class I and Class II polymorphism in the population of Rijeka, Croatia. Coll

92

Antropol 2002; 26/1:69­75. 4. Štimac D, Milić S, Dobrila­Dintinjana R, Kovač D, Ristić S. Androgenic / Anabolic steroids­

induced toxic hepatitis. J Clin Gastroenterol 2002; 35/4:350­2. 5. Ristić S, Makuc J, Starčević N, Logar N, Brajenović­Milić B, Stepec S, Pleša I, Kapović M,

Milić S, Štimac D, Crnić­Martinović M, Peterlin B. Hemochromatosis gene mutations in Croatian and Slovenian populations. Clin Genet 2003; 64 (5): 444­6.

6. Buretić­Tomljanović A, Ristić S, Brajenović­Milić B, Ostojić S, Gombač E, Kapović M. Secular change in body height and cephalic index of Croatian medical students (University of Rijeka). Am J Phys Anthropol 2004; 123/1:91­6.

7. Brajenovic­Milić B, Tislarić D, Žuvić­Butorac M, Bačić J, Petrović O, Ristić S, Mimica M, Kapović M. Elevated second­trimester free beta­hCG as an isolated finding and pregnancy outcomes. Fetal Diagn Ther. 2004; 19 (6):483­7.

8. Lovrečić L, Ristić S, Brajenović B, Kapović M, Peterlin B. Human Y­specific STR haplotypes in the Western Croatian population sample. Forensic Sci Int. 2005;149 (2­3):257­ 61

9. Ristić S, Lovrečić L, Brajenović­Milić B, Starčević­ČizmarevićN, Šega Jazbec S, Sepčić J, Kapović M, Peterlin B. Mutations in the hemochromatosis gene (HFE) and multiple sclerosis Neuroscience letters (2005).

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Znanstveni interes iz medicinske genetike: voditelj znanstvenoistraživačkog projekta «Genetski čimbenici u multiploj sklerozi» (2002) i hrvatsko­slovenskog bilateralnog projekta istraživanja s istim naslovom (2002­2004), iskustvo kao predavač i mentor u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi, iskustvo u informatičkoj i ostalim edukacijskim tehnologijama.

Ime i prezime Alena Buretić ­ Tomljanović E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr Ustanova Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje docent Datum zadnjeg izbora u zvanje 1. prosinca 2003. Kratki životopis Alena Buretić­Tomljanović rođena je 1965. u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu završila je u Rijeci. Diplomirala je eksperimentalnu biologiju na Prirodoslovno­matematičkom fakultetu u Zagrebu 1988. Na istom fakultetu je magistrirala 1994. s temom iz humane genetike, a doktorirala je na Medicinskom fakultetu u Rijeci s temom iz istog područja. Alena Buretić­Tomljanović se znanstveno i stručno usavršavala u zemlji i inozemstvu (Course on Molecular Biology and Biophysics, Italija, 1989. i 1990.; Cytocell­Fluorescent In Situ Hybridization Workshop, Slovenija, 1997.; Citogenetska radionica, Zagreb, 1998.; Metodološki tečajevi u biologiji i medicini: DNA i RNA, pri Institutu «Ruđer Bošković» u Zagrebu, 2003.) Godine 1997. boravila je tri mjeseca na usavršavanju u Institutu za molekularnu genetiku Sveučilišta “Johannes Gutenberg” u Mainzu, Njemačka. Aktivno je sudjelovala na više znanstvenih skupova, a objavila je 9 znanstvenih radova, od kojih je 4 u časopisima citiranim u tercijarnim publikacijama. Sudjelovala je na projektu prof.dr. Anđelke Radojčić Badovinac: «Genetska istraživanja plodnosti čovjeka» (006208) u okviru kojega je godine 1997. bila voditelj poticajnog projekta za mlade istraživače pod nazivom “Uloga konstitutivnog heterokromatina u humanoj reprodukciji” (006237). Predmet znanstvenog interesa doc.dr.sc. Alene Buretić­Tomljanović je područje humane molekularne genetike i citogenetike. Član je više znanstvenih i strukovnih društava. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Buretić­Tomljanović, A., Radojčić Badovinac, A., Vlastelić, I., Randić, Lj.: Quantitative

93

Analysis of Constitutive Heterochromatin in Couples with Fetal Wastage. AJRI 38:201­204, 1997. (CC)

2. Radojčić Badovinac, A., Buretić­Tomljanović, A., Starčević, N., Kapović, M., Vlastelić, I., Randić, Lj.: Chromosome Studies in Patients with Defective Reproductive Success. AJRI 44:279­283, 2000. (CC)

3. Buretić­Tomljanović A., Vlastelić I., Randić Lj., Kapović M., Radojčić Badovinac A.: Mikrodelecije kromosoma Y u muškaraca smanjene reproduktivne sposobnosti. Medicina 42(40):281­285, 2004.

4. Radojčić, A., Buretić­Tomljanović, A., Vlastelić, I., Randić, Lj.: A possible autosomal dominant trait of familial recurrent spontaneous abortions and defective reproductive fitness. Regional Immunology 6:312­314, 1995.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Višegodišnje iskustvo u nastavi, znanstveni interes i rad na projektima iz područja genetike reprodukcije čovjeka (006208 i 006237).

Ime i prezime Neven Frleta E­mail [email protected]­com.hr Web stranice www.kbc­rijeka.hr Ustanova KBC Rijeka Zvanje dr.med. Datum zadnjeg izbora u zvanje Kratki životopis Neven Frleta, dr.med. rođen je 26. travnja 1970. u Puli. Osnovnu i srednju školu je završio u Rijeci te maturirao 1989. godine. Nakon odsluženja vojnog roka, upisuje studij medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci gdje je diplomirao 1997. Nakon jednogodišnjeg obveznog staža položio je stručni ispit 1998., a potom se zapošljava u Domu zdravlja Opatija na poslovima liječnika HMP te ambulantama primarne zdravstvene zaštite tijekom godine dana. 2000. zapošljava se u KBC Rijeka, a 1. rujna 2000. započinje sa specijalizacijom iz pedijatrije nakon čega uspješno polaže specijalistički ispit 7. prosinca 2004. Od prosinca 2004. zaposlen je kao liječnik specijalist pedijatrije u Jedinici intenzivnog liječenja djece. Sudjelovao je u organizaciji i realizaciji poslijediplomskih tečajeva urgentne medicine u pedijatriji koje organizira Klinika i katedra za pedijatriju KBC Rijeka svake godine, te uspješno pohađao tečaj “Advanced pediatric life support” koji se u Splitu održavao tijekom 2004. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. I.Zubović, J. Franulović, S.Čekada, N.Frleta “Kraniosinostoze ­ retrospektivni pregled 1987­

2000 u Klinici za dječje bolesti “Kantrida”. XXVI sastanak pedijatara Istre, Hrvatskog primorja, Like i Gorskog kotara, rujan 2001

2. M.Peršić, N.Frleta, I.Slavić, D. Kovač “Endoscopic and Histologic Findings of Gastric Mucosa in children with and without Helicobacter Pylori Infection”. Helicobacter 2003 vol 8 Number 4;

3. M.Peršić, J.Varljen, D.Detel, M.Pavletić, N.Frleta “Intestinal dipeptidyl peptidase IV (DPP IV/CD26) activity in the celiac disease”. Journal of pediatric gastroenterology and nutrition 2004 Vol 39 (supl 1)

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave

Ime i prezime Kristina Lah ­ Tomulić E­mail [email protected]

94

Web stranice www.kbc­rijeka.hr Ustanova KBC Rijeka Zvanje dr.med. Datum zadnjeg izbora u zvanje Kratki životopis Rođena u Rijeci 1. srpnja 1972. Osnovnu školu završila u Opatiji, a gimnaziju u Rijeci. Medicinski fakultet upisala u Rijeci 1991., diplomirala 1997. Stručni ispit položila u Zagrebu 1999. Od 2000. zaposlena u Klinici za pedijatriju KBC Rijeka. Specijalistički ispit iz pedijatrije položila 2005. u Rijeci i od tada radi u Jedinici intenzivnog liječenja djece. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Velepic MS, Saina G, Lah K, Velepic MM, Starcevic R, Pedisic D. Congenital laryngeal

cyst: one or two cysts? International Journal of Pediatric Otorynolaryngology, 2002. 2. Barisic N, Muller JS, Paucic­Kirincic E, Gazdik M, Lah­Tomulic K, Pertl A, Sertic J, Zurak

N, Lochmuller H, Abicht A. Clinical variability of CMS­EA due to identical CHAT mutations in two infants. European Journal of Pediatric neurology, Dec, 2004.

3. Banac S, Tomulic KL, Ahel V, Rozmanic V, Simundic N, Zubovic S, Milardovic A, Topic J. Prevalence of Asthma and Allergic Diseases in Croatian Children is increasing: Report of ISAAC, Dec, 2004.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave

Ime i prezime Milivoj Novak E­mail mnovak@kbc­zagreb.hr Web stranice www.kbc­zagreb.hr Ustanova Klinički bolnički centar Zagreb Zvanje naslovni asistent Datum zadnjeg izbora u zvanje Kratki životopis Rođen 28. kolovoza 1956. u Čakovcu, osnovnu školu, gimnaziju i Medicinski fakultet završio u Zagrebu. Specijalizacija iz pedijatrije na Klinici za pedijatriju KBC Zagreb 1990. Edukacija iz pedijatrijske i neonatalne intenzivne medicine u više inozemnih centara (Ljubljana, Memphis, Baltimore, Los Angeles, Atlanta, Boston, Vogtareuth). Aktivno sudjelovao na nizu kongresa u Hrvatskoj i inozemstvu. Autor više stručnih, znanstvenih i edukacijskih tekstova. Predavač na nekoliko poslijediplomskih tečajeva iz područja intenzivne medicine. Član izvršnog odbora Europskog udruženja za pediajtrijsku i neonatalnu intenzivnu medicinu. Popis relevantnih radova 1. M. Novak, J. Meštrović, S. Dessardo, Z. Mandić, E. Juretić, M. Gazdik, B. Javorović, V.

Benjak, B. Peter, G. Tešović, M. Cvitković, S. Galić. Pediatria Croatica, Vol.48, Suppl.2, 2004.

2. Novak M, Cvitković M, Galić S, Šarić D, Dorčić D. Fatal infant nasal seawater instillation. Acta Paediatr. 2006 Jun;95(6):751­2.

3. Slavicek J, Puretic Z, Novak M, Sarnavka V, Benjak V, Glavas­Boras S, Thune S. The role of plasma exchange in the treatment of severe forms of hemolytic­uremic syndrome in childhood. Artif Organs. 1995 Jun;19(6):506­10.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Međunarodni instruktor APLS­a, grupe ALSG.

95

Ime i prezime Julije Meštrović E­mail [email protected]­com.hr Web stranice Ustanova Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu Zvanje asistent Datum zadnjeg izbora u zvanje Kratki životopis Rođen u Splitu 10. srpnja 1959. Tu je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1984. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio 1994. Zaposlen na Klinici za dječje bolesti KB Split od 1989. Voditelj Jedinice intenzivnog liječenja djece. Magistrirao 1989. u Zagrebu, a doktorirao 2005. u Rijeci. Edukacija iz pedijatrijske intenzivne medicine u Jedinicama intenzivnog liječenja novorođenčadi i intenzivnog liječenja djece bolnica Agostino Gemelli i Bambino Gesu u Rimu 1996. i 1999. Nacionalni voditelj tečaja APLS za Hrvatsku. Popis relevantnih radova 1. Meštrović J, Kardum G, Polić B, Omazić A, Stričević L, Šustić A. Applicability of the

Australian and New Zealand Paediatric Intensive Care Registry diagnostic codes and Paediatric Index of Mortality 2 scoring system in a Croatian paediatric intensive care unit. Eur J Pediatr 2005; 164:783­4. (CC)

2. Meštrović J, Kardum G, Polić B, Meštrović M, Šustić A, Markić J, Krželj V. The influence of chronic health conditions on susceptibility to severe acute illness of children treated in PICU. Eur J Pediatr 2006; 165:526­529 (CC)

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Instruktor APLS­a (Advanced Pediatric Life Support), grupe ALSG (Advanced Life Support Group).

Ime i prezime Josip Grgurić E­mail [email protected] Web stranice www.mef.hr Ustanova Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za dječje

bolesti Zagreb Zvanje prof.dr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje Kratki životopis Postdiplomski tečaj iz javnog zdravstva na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, 1965­1966 Postdiplomski tečaj iz zaštite majki i djece na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, 1968­1969 Internacionalni tečaj iz socijalne pedijatrije u Parizu, 1970 Specijalizacija iz pedijatrije u Parizu (L'hopital des enfant malades­ Paris), 1969­ 1970 Specijalizacija iz pedijatrije u Klinici za dječje bolesti Zagreb, 1970­1972 Specijalistički ispiz iz pedijatrije u Zagrebu, 1972 Obranio magisterij na Sveučilištu u Zagrebu, 1973 Dvomjesečni tečaj iz pedijatrijske gastroenterologije Sveućilišne bolnice u Leidenu, 1995 Doktorska disertacija na Sveučilištu u Zagrebu, 1981 Promoviran u zvanje docenta pedijatrije Sveučilšta u Zagreb, 1982 Dvomjesečno usavršavanje iz gastroenterologije na 14. seminaru ranog otkrivanja karcinoma želuca i drugih gastrointestinalnih bolesti u Jutendo klinici Tokyo, 1982 Redovni profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1988 Seminar Svjetske zdravstvene organizacije o provođenju strategija u postupcima kod akutnih

96

respiracijskih i dijarealnih bolesti, Sofija, Bugarska, 1991 Tečaj UNICEF­a za promicanje dojenja, Prag, 1993 Seminar o multidisciplinarnom pristupu u razvoju djece, Chapel Hill, Sveučilište Sjeverne Karoline, 1994 Uspješno završio pripravnički staž za liječnike opće medicine u Kliničkoj bolnici Zagreb, 1963­ 1964 Kao liječnik opće medicine radio u Alžiru, 1964­1965 Liječnik (specijalizacija iz pedijatrije) u Dječjoj bolnici (bivši Institut za zaštitu majki i djece, Zagreb), 1967­1976 Voditelj Odjela za dječju gastroenterologiju u Dječjoj bolnici, 1976­1978 Ravnatelj Instituta za zaštitu majki i djece, Zagreb, 1978­1991 Predstojnik Klinike za dječje bolesti, Zagreb, 1993­2002 Istraživač u Dječjoj bolnici i redovni profesor pedijatrije Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2003­ Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Grgurić, Josip. 100 godina Hrvatske pedijatrije. // Paediatria Croatica. 48 (2004),1;3 2. Grgurić, Josip; Salihagić, A.; Zakanj, Zora; Paravina, Emil; Lipovac, Dubravka; Valpotić,

M.; Vidović, R; Šešo, K.; Dropuljić, Đ. Program "Za osmijeh djeteta u bolnici" ­ pet godina od početka akcije do prvih "Dječjih odjela ­ prijatelja djece". // Paediatria Croatica. 48 (2004), 2; 66

3. Grgurić, Josip; Wickerhauser Mayer, Teodora. Deklarativnost i stvarnost hrvatskog društva o djeci. // Paediatria Croatica. 48 (2004), 2; 5

4. Grgurić, Josip. 200 let razvoja pediatrije od bolezni do zdravja. // Slovenska pediatrija. 10 (2003); 43­9

5. Grgurić, Josip. Primarna zdravstvena zaštita djece u Hrvatskoj na početku 21. stoljeća. // Paediatria Croatica. 48 (2003), 1; 177­179

6. Grgurić, Josip; Zakanj, Zora. Etičke dileme u medicinskim istraživanjima na djeci. // Dijete i društvo. 5 (2003), 1; 49­58

7. Grgurić, Josip. Zdravlje djece na početku 21. stoljeća. // Dijete i društvo. 4 (2002.), 3­4; 247­ 253

8. Grgurić, Josip. Pedijatar ­ odvjetnik djeteta. // Paediatria Croatica. 46 (2002.), 3; 25­9 Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave 1. Grgurić, Josip; Marušić Della­Marina, Branka. "Iz prakse za praksu" ­ poslijediplomski tečaj

iz obnove znanja / Grgurić, Josip; Marušić Della­Marina, Branka (ur.). Zagreb: Grafika Hisson, 2004.

2. Grgurić, Josip. Rani razvoj djeteta­pretpostavka zdravlja odraslih / Grgurić, Josip (ur.). Zagreb: Klinika za dječje bolesti Zagreb, 2004.

Ime i prezime Alenka Valerjev E­mail Web stranice Ustanova Bolnička škola OŠ Kantrida Zvanje Profesor defektologije Datum zadnjeg izbora u zvanje 1984. Kratki životopis Rođena 12. kolovoza 1950. Diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, Fakultet za defektologiju – smjer poremećaji u ponašanju, mentalna retardacija i tjelesna invalidnost. Od 1974.­1992. radila na dijagnostici i prevenciji te socijalizcaiji osoba sa poremećajem u ponašanju i delikventnog ponašanja – Ministarstvo socijalne skrbi. Suradnik u znanstvenom projektu Ministarstva znanosti,

97

obrazovanja i športa: Epilepsije i poremećaji učenja, broj 0062021, glavni istraživač prof.dr.sc. Igor Prpić. Aktivno uključena predavanjima u dodiplomskoj nastavi u okviru nastave iz obvezatnih izbornih predmeta «Zlostavljanje i zanemarivanje djece» i «Adolescencija». Čaln Društva defektologa Republike Hrvatske i Društva defektooga Primorsko­goranske županije. Član Udruge za zaštitu djece od zlostavljanja i zanemarivanja grada Rijeke «TIĆ», te Udruge za pomoć oboljelima od anoreksije nervoze i bulimije nervoze «Libella» Rijeka. Dobitnik županijske nagrade za učitelja godine, 2002. Popis relevantnih radova 1. Prpić I, Korotaj Z, Vlašić­Cicvarić, Paučić­Kirinčić E, Valerijev A, Toamc V. Teacher's

opinions about capatibilities and behavior of children with epilepsy. Epilepsy & Behaviour 2003;4(2):142­145.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Kongresna priopćenja: 1. Prpić I, Korotaj Z, Pavelić M, Vlašić­Cicvarić I, Valerjev A. Attention deficit/hyperactivity

disorders in children with newly diagnosed epilepsy. International School of Neurological Siences, 14th Anual Symposium of the Child Neurology Section, «Neurobiology of ADHD», Venice, Italy, September 11, 2004.

2. Prpić I, Korotaj Z, Vlašić­Cicvarić I, Paučić­Kirinčić E, Valerjev A, Tomac V. Teachers and children with epilepsy. The 9th International Child Neurology Congress and the 7th Asian&Oceanian Congress of Child Neurology, Beijing, China, September 20­25, 2002. Brain&Development 2002;24(6):505.

3. Paučić­Kirinčić E, Prpić I, Križ M, Rakuljić M, Vlašić­Cicvarić I, Valerjev A, Cvjetović D. Psiho­socijalni problemi u ranoj adolescenciji. 2. Kongres hrvatskog pedijatrijskog društva, 10­13. travnja 1996, Dubrovnik, Paediatr Croat 1996;40(Suppl.15):55.

4. Vlašić­Cicvarić I, Valerjev A. Škola u bonici (organizacija i uloga škole na Klinici za dječje bolesti Kantrida), Prvi hrvatski kongres dječje i adolescentne psihijatrije, Zagreb, 22.­ 24.svibnja 1997.

5. Valerjev A, Paučić­Kirinčić E, Vlašić­Cicvarić I, Sasso A, Modrušan­Mozetič Z, Križ M. Škola u bonici – uloga u psihosocijalnoj adaptaciji učenika s epilepsijom, III Hrvatski simpozij o epilepsijama uz sudjelovanje međunarodnih stručnjaka, Stari Grad na Hvaru, 1.­3. listopada 1998. Abstracts Neurol Croat 47(suppl.2):36­37.

6. Prpić I, Korotaj Z, Toamca V, Vlašić­Cicvarić I, Dsbo J, Paučć­Kirinčić E, Valerjev A. Stavovi nastavnika prema učenicima s epilepsijom u osnovnim školama, III Hrvatski kongres školske i sveučilišne medicine s međunarodnim sudjelovanjem, Zagreb 5.­7. travnja 2001.

7. Vlašić­Cicvarić I, Korotaj Z, Frančula I, Prpić I, Palčevski G, Valerjev A. Stavovi djece o batinama». V Kongres Hrvatskog pedijatrijskog društva – Paediatri aCroatica 2002 Šibenik 2­5 listopad 2002. Paediatr Croat 2002;46(suppl. 3):33.

1986. stečeni certifikati psihoterapeuta ­ Teorija Izbora. 1988. autor rada Intenzivnog tretmana za rad sa djecom sa ADDH – poremećaji pažnje i koncentracije sa hiperaktivnošću (Valerjev, Vrabec Radović) Ministarstvo socijalne skrbi. Stručni rad na Kongresu pedagoga zaposlenih na pedijatrijskim odjelima – 2000. Stručna predavanja iz područja komunikacije za učitelje boničke škole Ljubljana.

Ime i prezime Nada Brnčić E­mail nada.brncic@ medri.hr Web stranice www.pfri.hr/nastavnik.php?id='P10' Ustanova KBC Rijeka, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje prof.dr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 1. veljače 2003.

98

Kratki životopis 1970­1976. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci 1983. položila specijalistički ispit iz infektologije na Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu 1987. završila prvu godinu poslijediplomskog studija iz Kliničke pedijatrije, KBC Rebro, na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1989. na poslijediplomskom studiju iz Kliničke patofiziologije obranila magistarski rad pod naslovom "Morbili prije i nakon uvođenja obavezne imunizacije u subregiji Rijeka" na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 1993. obranila doktorsku disertaciju pod naslovom "Hepatitis C virusna infekcija u rizičinim skupinama bolesnika" na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 1997. završila prvu godinu poslijediplomskog stručnog studija "Ultrazvuk u kliničkoj medicini – smjer: gastroenterologija i hepatologija" na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Brnčić N, Matić – Glažar Đ, Višković I, Gržetić M, Rački S. Acute renal failure complicating

nonfulminant hepatitis A in HLA­B 27 positive patient. Renal failure 2000;22 (5): 635­640. Index: CC, SCI, IM

2. Brnčić N, Prebilić­ Sever M, Crnić – Martinović M, Prebilić I. Severe autoimmune hemolitic anemia as a potentially fatal complication of EBV infectious mononucleosis. Int J Hematolog 2001;74:352­353. Index: CC, SCI, IM

3. Brnčić N, Višković I, Perić R, Đirlić A, Vitezić D, Cuculić D. Accidental plant poisoning with Colchicum autumnale: report of two cases. Croat Med J 2001;42:673­ 675. Index: CC, SCI, IM

4. Vojniković B, Brnčić N, Zamolo G, Budiselić R, Njirić S, Novak S. Severe trichinellosis cured with pulse doses of glucocorticoids. Coll Antropol 2001;25:131­135. Index : CC, SCI, IM.

5. N. Brnčić, I. Višković, A. Sasso, I. Kraus, G. Zamolo. Salmonella infection ­ associated acute rhabdomyolysis. Some pathogenic considerations. Arch Med Res 2002;33:313­15. Index : CC, SCI, IM.

6. Kraus I, Rubinić M, Uravić M, Brnčić N, Kraus D,Vojniković B. Congenital Choledochal cyst in adults – Comparative study. Collegium antropologicum. 26(Suppl S):103­108, 2002 Index: CC, SCI, IM

7. Kraus I, Rubinić M, Uravić M, Kovač D, Brnčić N, Kraus D, Vojniković B. Early cancer in congenital choledochal cyst. Collegium antropologicum 27 (2):677 ­ 683, 2003 Index: CC, SCI, IM

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave

Ime i prezime Ivica Pavić E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr Ustanova Medicinski fakultet Rijeka Zvanje prof.dr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 2006. Kratki životopis Rođen u Rijeci 8. siječnja godine 1963. 1982.­1987. Studij opće medicine na Medicinskom fakultetu (MF) Sveučilišta u Rijeci 1987. Obrana diplomskoga rada izrađenoga pod mentorstvom prof. dr. Juraja Sepčića. 1988. Obvezni pripravnički staž u Domu zdravlja Rijeka (završni ispit položen 1990.).

99

1989. Znanstveni novak u Zavodu za fiziologiju i imunologiju MF­a u Rijeci. 1989.­1991. Poslijediplomski studij iz Kliničke imunologije na MF­u u Rijeci 1991. Obrana magistarskog rada izrađenoga pod mentorstvom prof. dr. Stipana Jonjića. 1994. Asistent na Katedri za fiziologiju i imunologiju MF­a u Rijeci. U studenome mjesecu dobivena znanstveno­istraživačka stipendiju Zaklade Alexander von Humboldt. 1995. U ožujku započeo dvogodišnje postdoc usavršavanje u Virusološkom odjelu Mikrobiološkog instituta Sveučilišta u Ulmu, SR Njemačka kao Humboldtov stipendista. U svibnju mjesecu obrana doktorske disertacije u Rijeci, U studenome izabran za višega asistenta pri Katedri za fiziologiju i imunologiju MF u Rijeci. 1997. Od 1. travnja liječnik na specijalizaciji u Klinici za infektivne bolesti KBC Rijeka. 1999. Od 1. listopada viši asistent na Katedri za zarazne bolesti MF u Riijeci. 2000. Od prosinca dvomjesečna istraživačka stipendija Zaklade Alexander von Humboldt realizirana u Sveučilištu u Ulmu. 2001. U listopadu položen specijalistički ispit iz Infektologije u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu. 2001. Studeni: radni odnos na neodređeno vrijeme u Klinici za infektivne bolesti i febrilna stanja KBC Rijeka. 2002. docent na Katedri za zarazne bolesti MF u Rijeci 2002. pročelnik Katedre 2006. izvanredni profesor Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. A. Zimmermann, D. Michel, I. Pavić, W. Hampl, A. Luske, J. Neyts, E. De Clercq, and T.

Mertens. (1997). Phosphorylation of aciclovir, ganciclovir, penciclovir and S2242 by the cytomegalovirus UL97 protein: a quantitative analysis using recombinant vaccinia virus. Antiviral Res 36: 35­42. (SCI, CC)

2. I. Pavić, A. Hartmann, A. Zimmerman, D. Michel, W. Hampl, I. Schleyer, and T. Mertens. (1997). Flow cytometric analysis of herpes simplex virus type 1 susceptibility to acyclovir, ganciclovir, and foscarnet. Antimicrob Agents Chemother 41:2686­2692. (SCI, CC)

3. D. Michel, P. Schaarschmidt, K. Wunderlich, M. Heuschmid, L. Simoncini, D. Mühlberger, A. Zimmermann, I. Pavić, and T. Mertens. (1998). Functional regions of the human cytomegalovirus protein pUL97 involved in nuclear localization and phosphorylation of ganciclovir and pUL97 itself. J Gen Virol 79:2105­2112. (SCI, CC)

4. B. Polić, H. Hengel, A. Krmpotić, J.Trgovcich, I. Pavić, P. Lučin, S. Jonjić, UH Koszinowski. (1998). Hierarchical and redundant lymphocyte subset control precludes cytomegalovirus replication during latent infection. J Exp Med 188:1047­1054. (SCI, CC)

5. Milotić, I. Pavić, I. Maleta, B. Trošelj­Vukić, and F. Milotić. (2002). Modified Range of Alanine Aminotransferase is Insufficient for Screening of Hepatitis C virus infection in Hemodialysis Patients. Scand J Urol Nephrol 36: 447­449 (SCI, CC).

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Diploma doktora medicine. Specijalizacija iz infektologije. Magistarski rad 1991. Doktorska disertacija 1995. Završen seminar (60 sati) u okviru projekta «Aktivno učenje i kritičko mišljenje u visokoškolskoj nastavi» 2003.

Ime i prezime Mirjana Graovac E­mail [email protected]­com.hr Web stranice Ustanova KBC Rijeka, Klinika za psihijatriju Zvanje Dr.sc.

100

Datum zadnjeg izbora u zvanje 2003. Kratki životopis RADNO ISKUSTVO Od 1981. do danas, KBC Rijeka, Klinika za psihijatriju, specijalist psihijatar, subspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije, pročelnik Odsjeka za adolescente i obitelj, područje rada: dječja i adolescentna psihijatrija i psihoterapija. ŠKOLOVANJE Diplomirala 1981. Medicinski fakultet u Novom Sadu., specijalistički ispit 1990., magistrirala 1999., doktorirala 2003. Medicinski fakultet u Rijeci USAVRŠAVANJE: 1993­1999. Zagreb­Rijeka, Klinika za psihološku medicinu, područje: dječja i adolescentna psihijatrija i psihoterapija. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Graovac, M., Pernar, M., Moro, Lj., Frančišković, T., Petrić, D., Ružić, K., Girotto, I.:

Changes of Adolescents' Defence Mechanisms During the First Year of High School Education. Coll. Antropol. 30 (2006) 1: 315­319.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave 1. M. Graovac: Dob početka shizofrenije i hereditet. Magistarski rad. Rijeka: Medicinski

fakultet, 1999. 2. M. Graovac: Stilovi suočavanja sa stresom tijekom srednje faze adolescencije u

srednjoškolaca. Doktorska disertacija, Rijeka: Medicinski fakultet, 2003. Suradnik u nastavi na dodiplomskom studiju iz predmeta Medicinska psihologija. Suradnik u nastavi na dodiplomskom studiju iz predmeta Psihijatrija. Suradnik u nastavi na dodiplomskom studiju iz elektivnog predmeta Adolescencija – suvremene koncepcije odrastanja. Suradnik u nastavi na dodiplomskom studiju iz elektivnog predmeta Obitelj u zdravlju i bolesti.

Ime i prezime nositelja Damir Miletić E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr Ustanova nositelja kolegija Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje nositelja kolegija prof.dr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 1. prosinca 2004. Kratki životopis Rođen 1962. u Rijeci. Medicinski fakultet u Rijeci upisao listopada 1981. Na istom Fakultetu diplomirao 1986. s radom “Aktivacija limfatičkog sustava jednostranom nefrektomijom”. Taj je diplomski rad kao sastavni dio teme “Aktivacija limfatičkog sustava u tijeku kompenzacijskog rasta organa” nagrađen prvom nagradom za studentski rad 1986. Od 1989. zaposlen na Kliničkom zavodu za radiologiju KBC­a Rijeka kao liječnik na specijalizaciji iz radiologije. Specijalistički ispit iz radiologije položio 19. listopada 1995. i nastavio s radom na istom zavodu kao specijalist radiolog. Poslijediplomski studij iz Kliničke patofiziologije upisao studenog 1989., završio tijekom 1992. Magistarski rad s naslovom “Sonografija tupih povreda abdomena” obranio 1993. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Procjena renalne hemodinamike opstrukcijske i neopstrukcijske pijelokaliektazije duplex color Doppler sonografijom” obranio 27. svibnja 1996. U prosincu 1999. izabran u znanstveno­nastavno zvanje docent, 2004. u znanstveno­nastavno zvanje izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Od 2000. pročelnik Katedre za radiologiju i onkologiju s radioterapijom, od 2003. pročelnik Katedre za radiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Od siječnja 2001. predstojnik Kliničkog zavoda za radiologiju, Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave

101

1. Štimac D, Rubinić M, Lenac T, Kovač D, Včev A, Miletić D. Biochemical parameters in the early differentiation of the etiology of acute pancreatitis. Am J Gastroenterol 1996; 91(11): 2355­2359.

2. Miletić D, Fučkar Ž, Šustić A, Mozetič V, Smokvina A, Stančić M. Resistance and pulsatility indices in acute renal obstruction. J Clin Ultrasound 1998; 26(2):79­84.

3. Miletić D, Fučkar Ž, Šustić A, Mozetič V, Štimac D, Žauhar G. Sonographic measurement of absolute and relative renal length in adults. J Clin Ultrasound 1998; 26(4):185­189.

4. Šustić A, Mavrić Ž, Fučkar Ž, Miletić D, Mozetič V, Mlinarić B. Kidney length in postoperative acute renal failure. J Clin Ultrasound 1998; 26(5): 251­255.

5. Šustić A, Miletić D, Fučkar Ž, Mraović B, Dimec D, Mozetič V. Ultrasonography in the evaluation of hemoperitoneum in war casualties. Military Medicine 1999; 164(8):600­602.

6. Šestan B, Matovinović D, Nemec B, Gulan G, Miletić D. Undelayed femoral head ossification in Kniest dysplasia ­ Evolution of hip abnormalities, 30­year follow­up. West Indian Medical Journal 2003; 52(3):261­262.

7. Miletić D, Uravić M, Fučkar Ž, Glavaš R, Topljak­Polić D. Percutaneous drainage of abdominal fluid collections that require laparotomy or relaparotomy with ultrasound guidance. Radiol Oncol 2001; 35(3):167­73.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Kongresi: 1. Miletić D. Use of MR Cholangiography to Differentiate between Benign and Malignant

Biliary Obstruction. XXXII Annual Meeting of the Radiologists of the Alpe­ Adria Region. Graz 2003.

2. Miletić D. Pancreatic imaging ­ State of the Art. EUROSON. Zagreb, lipanj 2004. 3. Miletić D, Topljak­Polić D, Dimitrovski L, Mendrila I, Švalba B, Mazur­Grbac M.

Predoperacijska stereotaktična lokalizacija nepalpabilnih lezija dojki. III Kongres Hrvatskog društva radiologa. Split, 2002.

4. Franko A, Miletić D, Krstulja M. Atipični meningeomi. III Kongres Hrvatskog društva radiologa. Split, 2002.

Više od 10 godina sudjelovanja u nastavi iz radiologije. Voditelj kolegija RADIOLOGIJA na Studiju medicine od akademske god. 2000/01. Autor nekoliko poglavlja u knjigama: Željko Fučkar i suradnici; Sonografija urogenitalnog sustava: I dio, Rijeka: Digital point, 1998. V. poglavlje: RETROPERITONEUM (Gajić M, Fučkar Ž, Ivaniš N, Miletić D), str. 51­84 VI. poglavlje: BUBREZI (Fučkar Ž, Šustić A, Miletić D), str. 85­107 Željko Fučkar i suradnici; Sonografija urogenitalnog sustava: II dio. Rijeka: Digital point, 2000. I poglavlje; BUBREZI (Fučkar Ž, Šustić A, Miletić D, Čohar F, Dimec D) II. poglavlje; NADBUBREŽNA ŽLIJEZDA (Miletić D, Topljak­Polić D), str. 117­134 Josip Fajdić i suradnici; Suvremena dijagnostika bolesti dojke. Medicinska naklada, Zagreb, 2001. Specijalni dio, poglavlje VI. MAMOGRAFIJA (Miletić D, Brkljačić B). Str. 73­100.

Ime i prezime Goran Roić E­mail [email protected] Web stranice www.medri.hr Ustanova Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Zvanje docent Datum zadnjeg izbora u zvanje 23. studenog 2003. Kratki životopis Rođen u Zagrebu 29. prosinca 1961. 1987 Diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

102

1989 Započeo specijalistički staž iz radiologije /KB ”Sestre milosrdnice”, Zagreb 1989­90 Poslijediplomski studij “Radiologija” 1990­91 Poslijediplomski studij “Ultrazvuk u kliničkoj medicini” 1992 Specijalistički ispit iz radiologije 1992­93 Specijalist radiolog u Zavodu za med. dijagnostiku, Zagreb 1993 Specijalist radiolog u Klinici za dječje bolesti, Zagreb 1994 Voditelj Centra za ultrazvuk Klinike za dječje bolesti Zagreb 1996 Stalni sudski vještak medicinske struke /radiologija/ Županijskog Suda Zagrebu 1994 Obrana magistarskog rada 1997 Studijski boravak na radiološkom odjelu LKH Graz, Austrija 1998 Prihvaćena tema doktorske disertacije 1999 Dvomjesečni studijski boravak u LKH Salzburg 1999 Predsjednik Stručnog vijeća Klinike za dječje bolesti Zagreb 2000 Pročelnik Zavoda za radiologiju 2000 Tajnik Hrvatskog društva radiologa 2001 Obrana doktorske disertacije 2001 Redovni član evropskog društva pedijatrijskih radiologa /ESPR/ 2001 Promoviran u nastavno znanje višeg predavača na VZŠ u Zagrebu 2001 Član UO Hrvatskog Zavoda za zaštitu od zračenja 2001­02 Završio Studij managementa u zdravstvenom sustavu /LMHS/ 2003 Promoviran u znanstveno­nastavno znanje docent Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 2003 Promoviran u znanstveno­nastavno znanje docent na VZŠ u Zagrebu 2003 priznat naziv “Primarius” 2005 znanstveno zvanje znanstveni suradnik 2005 uži specijalist ­ ultrazvuk 2005 prvi dopredsjednik HLZ­a 2006 v.d. Pročelnik katedre za suvremenu radiologiju Zdr. veleučilišta u Zagrebu 2006 znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik /u postupku/ Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Ljubičić N, Kujundžić M, Roić G, Banić M, Čupić H, Doko M, Zovak M. Benign Epithelial

Gastric Polyps: Frequency, Localisation, and age and Sex Distribution. Coll. Antropol. 26 (2002) 1:55­60.

2. Roić G. Bahtijarević Z., Cvitković A. Acute appendicitis perforated into the bladder. Pediatr Radiol 2003 (33) 147­147.

3. Ljubičić N, Supanc V, Roić G, Sharma M. Efficacy and Safety of Propofol Sedation During Urgent Upper Gastrointestinal endoscopy ­ A Prospective study. Coll. Antropol. 27 (2003) 1.

4. Gogolja D, Višnjić S, Maldini B, Radešić Lj, Roić G, Žganjer M, Fattorini I. Laparascopic management of infantile hypertrofic pyloric stenosis. Acta Med. Croat. 2001;1(55):39­42.

5. Vrkljan M, Doko M, Bekić M, Vizner B, Zovak M, Rešetić J, Roić G, Bezlica M. Multiple endocrine neoplasia: Case report. Acta clin Croat 2001;40:209­214.

6. Roić G, Milić Ž. Hipertrofična stenoza pilorusa: radiologijska ili ultrazvučna dijagnostika. Pediatr Croat 2001;45:179­181.

7. Roić G, Gogolja D, Milić Ž, Fattorini I. Vrijednost ultrazvučne dijagnostike invagiacije u dječjoj dobi. Pediatr Croat 2001;5:47­51.

8. Ljubičić N, Kujundžić M, Banić M, Roić G. The role of Standard Videochromocolonoscopy in Distinguishing Adenomatous from Nonadenomatous Diminutive Colorectal Polyps. Acta Clin Croat 2001;40:197­201.

9. Roić G, Kopljar M, Ljubičić N et al. Sonography of the gastrointestinal tract in pediatric age: review. Acta clin Croat 2002;41(Suppl): 63­72.

103

10. Roić G, Gorić I. Imaging tumora središnjeg živčanog sustava u dječjoj dobi. Paediatr Croat 2004;48 (suppl 3):15­17.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave Skripta «Pojmovnik IT & RIS, Zagreb 2003. HDMIR, Zagreb 2003. Koautor prijevoda knjige «Pomoć u radiološkoj diferencijalnoj dijagnostici», Chapman S., Nakielny R. – prijevod (ed.) Nikola Gotovac, Kratis d.o.o. Sveta Nedjelja, 2005. Specijalist radiologije, uža specijalizacija ultrazvuk. Docent Visoke zdravstvene škole u Zagrebu. Pročelnik Zavoda za dječju radiologiju Klinike za dječje bolesti Zagreb.

Ime i prezime Giordano Šaina E­mail radiologija@kbc­rijeka.hr Web stranice www.kbc­rijeka.hr Ustanova KBC Rijeka Zvanje Datum zadnjeg izbora u zvanje Kratki životopis Rođen u Rijeci 20. veljače 1948. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Rijeci. Medicinski fakultet u Rijeci upisao 1966., diplomirao 1972. Nakon odsluženja vojnog roka i potom završenog pripravničkog staža radio godinu dana u hitnoj pomoći DZ Opatija. Specijalistički ispit iz radiologije položio 1979. u Kliničkom zavodu za radiologiju KBC Sestara milosrdnica u Zagrebu. Nakon toga stalno je zaposlen u KBC Rijeka na Kliničkom zavodu za radiologiju na Odsjeku dječje radiologije gdje obavlja dužnost Pročelnika Odsjeka dječje radiologjie zadnjih sedam godina. 1975. upisao i odslušao poslijediplomski studij iz Kliničke patofiziologije. 1989. prvi je uveo ultrazvuk abdomena, koštano­mišićnog sustava te malih organa kod djece u KBC Rijeka. 1993/94 sudjelovao u Domovinskom ratu, Ličko ratište kao radiolog u sklopu kirurškog tima. 2000. instaliran je CT u Odsjeku dječje radiologije te je tako dodatno unaprijeđena dječja radiološka dijagnostika. Do sada je publicirao kao autor i koautor tridesetak stručnih i znanstvenih radova u hrvatskim i međunarodnim publikacijama. Učestvovao je, najčešće kao predavač, u nekoliko desetaka znanstvenih ­ nacionalnih i međunarodnih znanstvenih skupova i kongresa. Pred ispunjenjem uvjeta za stjecanje primarijata. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. A.Smokvrina, S.Grbac Ivanković, N.Girotto, M.Šubat Dežulović, G.Šaina and M.Miletić

Barković. The Renal Parenchyma Evaluation: MAG 3 vs. DMSA, Coll. Antropol. 29 (2005) 2: 649­654

2. G.Šaina, V.Rožmanić, V.Ahel Vrijednost radioloških metoda u dijagnostici plućnih oboljenja u djece ­9. Pediatr Croat 2001; 45 (supl 1): 35

3. G.Šaina, M.Šubat­Dežulović, M.Balić. Značja radioloških metoda u dijagnostici kongenitalnih obstrucijskih anomalija urotrakta, Pediatr Croat, 2002

4. G.Šaina, M.Balić, M.Šubat­Dežulović, A.Smokvina. Procjena prirodjenih anomalija urotraka u dijagnostičim medodama oslikavanja, Medicina u tiskanju listopad 2006. God.

5. J.Roganović, M.Smokvina, V.Ahel, G.Saina, B.Marvrinac, N.Jonjic. Intra­abndominal Iymphangioma – Case Report , Clin Pediatr 2001; 213 347 – 394

6. Mitja S. Velepic, Giordano Saina, Kristina Lah, Marko M.Velepic, Radan Starcevic, Dijana Pedisic Congenital laryngeal cyst: one or two systs, International Journal od Pediatric Otorhinolayngology (2003) 67, 283­ 285

7. Miljen Gazdik, Vojko Rožmanić, Giordano Šaina, Ivan Zubović, Sandro Dessardo. Neonatal status epilepticus caused by subarachnoidal content of total parenteral nutrition regimen: Pediatrics International (2003) 45, 354­346

8. Srđan Banac, Vladimir Ahel, Vojko Rožmanić, Miljen Gazdik, Giordano Šaina, Branko

104

Mavrinac. Prirođena dijafragmalna hernija u veće djece, Acta Med Croatia, 58 (2004) 225­ 228.

9. G.Šaine, S.Banac, V.Rožmanić, H.Antić, M.Balić. Radiološke karakteristike netubekuloznih mikrobakterijskih bolesti plućam Medicina u tiskanju listopad 2006.

10. G.Šaina, D.Miletić, I. Holjar Erlić, M.Smokvina, N.Jonjić, A.Franko, S.Kukić Brusić. Pelvični eozinofilni granolom – radiološka dijagnostika i praćenje terapijskog Odgovora, Medicina u tiskanju 2006.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave

Ime i prezime Mirko Balić E­mail radiologija@kbc­rijeka.hr Web stranice www.kbc­rijeka.hr Ustanova KBC Rijeka Zvanje Datum zadnjeg izbora u zvanje Kratki životopis Rođen: 10. rujna 1960. godine u Rijeci. Oženjen, otac dvoje djece. Zaposlen u KBC Rijeka, na Kliničkom zavodu za radiologiju, gdje radi kao specijalist radiolog. U Rijeci je završio CUO za kadrove u zdravstvu 1979. godine. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci završio je 1989. godine. Pripravnički staž obavio je u KBC Rijeka 1989/90. godine. Specijalizaciju iz radiologije obavljao je od 1992. do 1996. godine kada je položio specijalistički ispit. Odslušao je Poslijediplomski studij iz Opće kliničke patofiziologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, gdje je položio sve ispite i trenutno piše magistarsku radnju. U KB Merkur, Zagreb, završio je Poslijediplomski tečaj iz vaskularnog ultrazvuka kao i tečaj iz ultrazvuka abdomena. Sudjelovao je na domaćim kongresima iz radiologije, kao predavač. Prisustvovao je Europskom kongresu iz radiologije u Beču 2004. godine, te u Zagrebu na Europskom ulatrazvučnom kongresu. Član je Hrvatske liječničke komore, te udruge Hrvatskih liječnika dragovoljaca Domovinskog rata 1990.­1992. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. G. Šaina, M. Šubat­Dežulović, M. Balić. Značja radioloških metoda u dijagnostici

kongenitalnih obstrucijskih anomalija urotrakta, Pediatr Croat, 2002 2. G. Šaina, M. Balić, M. Šubat­Dežulović, A. Smokvina. Procjena prirodjenih anomalija

urotraka u dijagnostičim medodama oslikavanja, Medicina u tiskanju listopad 2006. 3. G. Šaine, S. Banac, V. Rožmanić, H. Antić, M. Balić. Radiološke karakteristike

netubekuloznih mikrobakterijskih bolesti pluća, Medicin u tiskanju listopad 2006 Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave

Ime i prezime Mitja Velepič E­mail [email protected] Web stranice www.kbc­rijeka.hr Ustanova KBC Rijeka Zvanje prof.dr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 2004. Kratki životopis Rođen 1946. god.

105

1. riječka gimnazija 1971. završen studij medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 1972. započeta specijalizacija iz ORL na ORL odjelu opće bolnice u Novoj Gorici, Slovenija 1976. završena specijalizacija i položen specijalistički ispit na ORL klinici Kliničke bolnice "Sestre Milosrdnice" u Zagrebu 1978. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci završen poslijediplomski studij iz Kliničke patofiziologije i obranjen magistarski rad «Problemi liječenja sinusitisa u dječjoj dobi» 1993. obranjena doktorska disertacija «Uloga elektromiografije u dijagnostici i terapiji velofaringealne insuficjencije» 1995. viši asistent za predmet Otorinolaringologija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 1999. docent 2004. izvanredni professor Pročelnik odjela "Opća otorinolaringologija s dječjom zaštitom". Zamjenik pročelnika Klinike za otorinolaringologiju i cervikofacijalnu kirurgiju KBC Rijeka. Subspecijalist Plastične kirurgije. Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Velepic MM, Velepic MS, Starcevic R, Manestar D, Rozmanic V. Gastroesophageal reflux

and sequelae of chronic tubotympanal disorders in children. Acta Otolaryngol. 2004 Oct;124(8):914­7.

2. Cvjetkovic N, Velepic MS, Velepic MM, Komljenovic D, Zauhar G. The quantitative analysis of the vascularization following two basic auditory canal skin incisions. Coll Antropol. 2003 Jun;27(1):279­84.

3. Rozmanic V, Velepic M, Ahel V, Bonifacic D, Velepic M. Prolonged esophageal pH monitoring in the evaluation of gastroesophageal reflux in children with chronic tubotympanal disorders. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 2002 Mar;34(3):278­80.

4. Velepic M, Bonifacic M, Manestar D, Velepic M, Bonifacic D. Cartilage palisade tympanoplasty and diving. Otol Neurotol. 2001 Jul;22(4):430­2.

5. Velepic M, Rozmanic V, Velepic M, Bonifacic M. Gastroesophageal reflux, allergy and chronic tubotympanal disorders in children. Int J Pediatr Otorhinolaryngol. 2000 Oct 16;55(3):187­90.

6. Manestar D, Braut T, Velepic M. Topical ciprofloxacin in long­lasting otorrhea. Arch Otolaryngol Head Neck Surg. 1999 Feb;125(2):236.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave

Ime i prezime Damir Kovačević E­mail [email protected]­com.hr Web stranice www.kbc­rijeka.hr Ustanova KBC Rijeka Zvanje docent Datum zadnjeg izbora u zvanje 2003. Kratki životopis 1977.­82. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci 1985.­87. Poslijediplomski studij iz kliničke patofiziologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 1990. Pohađao “Ocular Trauma Course” u Antwerpenu, Belgija 1990. Suradnik u programu očne mikrokirurgije “Orbis” u sklopu WHO 1991. Položen specijalistički ispit na Klinici za oftalmologiju u Rijeci 1991.­92. Subspecijalizacija iz mikrokirurgije mrežnice na Midwest Eye Institute, Indiana,USA 1992.­94. Pohađao tečaj za pedagoško obrazovanje sveučilišnih nastavnika

106

1994. Participacija u “Vitreoretinal Surgery Program”, Methodist Hospital, USA 1994. Pohadjao kurs iz vitreoretinalne kirurgije u St. Gerhardo Hospital, Monza, Italija 1982. Doktor medicine, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci 1988. Magistar medicinskih znanosti, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci 2001. Doktor medicinskih znanosti, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci 2003. Znanstveno­nastavno zvanje docent za predmet oftalmologija, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci. 1983.­84. KBC Rijeka 1985. Dom zdravlja Poreč 1986.­91. KBC Rijeka 1991.­92. Midwest Eye Institute, Indiana, USA 1993­ KBC Rijeka 1996.­ Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci 1991. Priznanje za doprinos u radu Hrvatske liječničke komore ČLANSTVA 1988.­91. Udruženje oftalmologa Hrvatske 1991. Hrvatski liječnički zbor 1996. Hrvatska liječnička komora 1997. Komisija za stručni nazor liječničke komore 2002. Povjerenstvo ministarstva zdravstva za oftalmologiju Popis relevantnih radova za izvođenje nastave 1. Valković A, Kovačević D, Vojniković B, Frković A. Krioterapija u liječenju retinopatije

prematurusa. Medicina 2001; 36: 54­59. 2. Kovačević D, Bedenicki I.Complications of pneumatic retinopexy.Coll Antropol

2001;25:97­99. 3. Vojniković B, Njirić S, Bojić L , Kovačević D. Glaucoma pigmentatum primarium­

Pigmented glaucoma.Coll Antropol 2001;25:127­130. 4. Vojniković B, Butorac V, Valković A, Ragus M., Kovačević D. The use of echorule

ultrasonic A scan biometer “3M” for calculates IOL power in phakic and aphakic eyes.Chir Ophtal Cran Orofac Croat 1991; I : 47­55.

5. Vojniković B, Kovačević D, Ragus M. Nasljedje u glaukomskoj bolesti u važnost Dexamethason testa. Zbornik radova sa VIII Jugoslavenskog simpozija o glaukomu, Split, 1989:44­7.

6. Kovačević D. Silicone oil in the Vitreoretinal Surgery. Ind J Ophtalmol 1992; 6 :22­26. 7. Kovačević D.,Bedenicki I.:Complications of pneumatic retinopexy.Coll.Antropol. June 2001,

25(suppl):97­99 Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave 1. Kovačević D. Značenje sekvencijalnog odredjivanja C­reaktivnog proteina kod urinarne

infekcije u djece. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 1988. ( Magistarski rad ). 2. Kovačević D. Liječenje proliferativne dijabetične retinopatije fotokoagulacijom mrežnice

argonskim laserom.Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2001.(Doktorska disertacija). Sudjelovanje na skupovima i projektima 1. Kovačević D, Wilson D. The Management of Tractional Retinal Detachment. Alpe Adria

International Congress of Ophtalmology, Opatija, 1994. 2. Kovačević D,Valković A. Results of PRP in the Treatment of Early PDR. Alpe Adria

International Congress of Ophtalmology, Opatija, 1994. 3. Istraživački projekt: The Use of Phacoexcavator for Removing Cataract from The Dog,

Veterinarski fakultet u Indianapolisu, Indiana, USA, 1995. 4. Kovačević D, Lončarek K. ArgonLlaser Therapy of Ddiabetic Retinopathy in Adolescence.

Alpe Adria International Congress of Ophtalmology, Bled, 1996.

107

5. Kovačević D, Valković A. Long Term Results after Laser Ttreatment forPprolipherative Diabetic Retinopathy. The XXIV International Millenium Congress of Opthtalmology, Oct. 2000.

6. Kovačević D, Valković A. Small Incision Phaco Surgery in High Miopic Eyes with Continous Anterior Chamber Infusion. 4 th. Congress of Croatian Ophthalmological Society with international participation, Opatija, 2004.

7. Valković A, Kovačević D, Valković A. I. Loss of Useful Vision caused by Systemic Diseases in the County of Primorje and Gorski Kotar. 4th. Congress of Croatian Ophthalmological Society with international participation, Opatija, 2004.

8. Lončarek K, Kovačević D, Filipović T. Ocular Changes as the First Signs of Hematologic Disease: Review of Ten Cases.

9. Kovačević D, Valković A, Lončarek K. Phaco + PC IOL + PPV in Prolipherative Diabetic Rretinopathy with Cataract. 1st. International South East European Congress of Ophthalmology. Sarajevo, Bosna and Herzegovina, 2004.

10. Kovačević D, Lončarek K. ALFK for Retinal Tears­ Long Term Results. 28th Symposium of Ophthalmology of Slovenia and Croatia, Ljubljana, 2004.

11. Aktivni učesnik u multinacionalnom projektu (EURODIAB): Introduction to the clinical programme on the effects of Candesartan Cilexetil on diabetic retinopathy, 2001.

12. Voditelj medjunarodnog projekta: DIRECT­Diabetic and Retinopathy Candesartan Trials.

Ime i prezime Aleksandar Stošić E­mail Web stranice www.kbc­rijeka.hr Ustanova KBC Rijeka Zvanje mr.sc. Datum zadnjeg izbora u zvanje 2002. Kratki životopis Rođen u Rijeci 14. lipnja 1955. 1980. diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Kao student 3. godine, u koautorstvu, osvojio je drugu nagradu Sveučilišta u Rijeci za stručno­znanstveni rad. U veljači 1983. zaposlio se u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, najprije u Prijemnoj ambulanti Sušak, a od srpnja 1985. u Ortopedskoj bolnici Kraljevica. Specijalistički ispit iz ortopedije položio je u Zagrebu, 31. kolovoza 1990. Od tada radi na Odjelu dječje ortopedije Kantrida Klinike za kirurgiju KBC Rijeka, šef Odjela 1992­1994, 1998­. Poslijediplomski studij iz ortopedije Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu završio je 2002. obranom magistarskog rada pod naslovom: Značaj određivanja težišta tijela u bolesnika s idiopatskom skoliozom. Sudjelovao je na više stručno­znanstvenih kongresa i simpozija u zemlji i inozemstvu, a ko/autor je više stručno­znanstvenih djela u raznim časopisima u zemlji i inozemstvu: sudjelovanje posterom i prvi prikaz u Hrvatskoj uvođenja multikorektivnih Bebax® postola u liječenju prirođenih mana stopala u novorođenačkoj i dojenačkoj dobi; sudjelovanje kao koautor II. kongresu inovacija u neurokirurgiji (3­5.07.1997. u Berlinu) i prva nagrada za postersku prezentaciju (kao prvi koautor) na V. pedijatrijskom Alpe­Adria simpoziju, lipnja 1997. u Rijeci. Dosadašnja edukacija: 12 dana u nekoliko ortopedskih klinika u Nizozemskoj (1995) i dva puta po 6 tjedana (1996. i 1999) u Istituti ortopedici Rizzoli u Bologni (Italija). Član je Hrvatskog liječničkog zbora – bio član Upravnog odbora i delegat Podružnice Rijeka, UO Hrvatskog ortopedskog društva (u 3. sazivu), Hrvatskog udruženja ortopeda i traumatologa, Društva za dječju ortopediju HLZ, Društva za športsku medicinu Hrvatske, Udruge zdravstvenih djelatnika u športu – predsjednik, Gruppo di studio della scoliosi e delle patologie vertebrali (GSS) iz Italije (od 2002). Popis relevantnih radova za izvođenje nastave

108

1. Stančić, Marin F.; Eškinja, Neven; Stošić, Aleksandar. Anatomical Variations of the Median Nerve in the Carpal Tunnel. // International orthopaedics. vol. 19. 1995; 1:30­35.

2. Stančić, Marin F.; Eškinja, Neven; Bellinzona, M; Mićović, Vladimir; Stošić, Aleksandar; Tomljanović, Žarko. The role of interfascicular nerve grafting after gunshot wounds. A report of 44 cases. // International orthopaedics (SICOT) 1996; 20:87­91.

3. Stančić, Marin F.; Eškinja, Neven; Stošić, Aleksandar. Anatomical Variations of the Median Nerve in the Carpal Tunnel. // 1996 The Year Book of NEUROLOGY AND NEUROSURGERY®. St. Louis et. al.: Mosby; 1996.

4. Mićović, Vladimir; Stančić, Marin F.; Eškinja, Neven; Tomljanović, Žarko; Stošić, Aleksandar. Prognostic validity of different classifications in assesment of war inflicted nerve injury. // Acta med. Croatica, 50, 1996; 129­132.

Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave

4.5. Popis radilišta

Nastava studijskog programa odvijati će se na slijedećim katedrama:

1. Katedra za biologiju i medicinsku genetiku

2. Katedra za ginekologiju i opstetriciju

3. Katedra za internu medicinu

4. Katedra za kirurgiju

5. Katedra za medicinsku informatiku

6. Katedra za obiteljsku medicinu

7. Katedra za oftalmologiju

8. Katedra za onkologiju i radioterapiju

9. Katedra za opću patologiju i patološku anatomiju

10. Katedra za otorinolaringologiju

11. Katedra za pedijatriju

12. Katedra za radiologiju

13. Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju

14. Katedra za zarazne bolesti.

Osim u glavnoj zgradi predklinike Medicinskog fakulteta, nastava će se izvoditi u Dječjoj

bolnici Kantrida Kliničkog bolničkog centra Rijeka.

109

4.6. Popis suradnika, potencijalnih studijskih savjetnika, mentora, voditelja završnog

rada

Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti koji regulira specijalizacije, svaki student dobije mentora

specijalizacije. To može biti liječnik koji je u zvanju specijaliste pet ili više godine. Tako će

mentori studija ili specijalizacije biti prof.dr.sc. Vladimir Ahel, prof.dr.sc. Vojko Rožmanić i

prof.dr.sc. Ela Paučić ­ Kirinčić.

4.7. Optimalan broj studenata

Obzirom na broj nastavnika, opremu i prostor optimalan broj je 12 studenata po akademskoj

godini, a ne više od 20.

4.8. Procjena troškova studija po polazniku

Procjena koštanja studija je 14.000,00 kn po polazniku. Troškove studiranja snose polaznici

specijalizanti, kako troškove poslijediplomskog specijalističkog studija, tako i cjelokupne

specijalizacije. Studijski program Biomedicina razvojne dobi trebao bi se sam financirati iz

školarina, te nema dodatnih zahtjeva na ukupni proračun Sveučilišta.

4.9. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa

Pri Medicinskom fakultetu postoji Povjerenstvo za upravljanje i unapređenje kvalitete

studijskih programa i studiranja koje u sklopu akcijskog programa Sveučilišta u Rijeci

razrađuje metode praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa. Za kvalitetno

izvođenje nastave i unapređenje studijskog programa neposredno je odgovoran voditelj

poslijediplomskog specijalističkog studija, koji je po isteku akademske godine obvezan

prodekanu za poslijediplomske studije predati samoevaluacijsko izvješće. Neki od glavnih

elemenata izvješća su: broj upisanih studenata, postotak prolaznosti po predmetima, srednja

ocjena predmeta, razlozi uspjeha / neuspjeha prema mišljenju studenata i nastavnika, te mjere

za unapređenje.

110

Ostale metode praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa koje će biti

implementirane su dio razvoja sustavnog programa praćenja kvalitete nastavnih programa

Medicinskog fakulteta kao na bilo kojem preddiplomskom i diplomskom studiju.

Polaznici poslijediplomskog specijalističkog studija koji se odvija u sklopu edukacije iz

specijalizacije su visoko motivirani studenti čija izobrazba u specijalizaciji traje 3 ­ 5 godina.

Tradicionalno, svi završavaju poslijediplomske specijalističke studije uz vrlo visok prosjek

ocjena. Očekujemo u sklopu akcijskog plana Sveučilišta u Rijeci i rada Povjerenstva za

praćenje i kontrolu kvalitete Medicinskog fakulteta napredovanje i razvoj metoda i

instrumenata praćenja kvalitete studijskog programa. Povjerenstvo za praćenje i kontrolu

kvalitete izradilo je ankete za praćenje kvalitete nastavnika i nastave kolegija, koje se koriste

u svim oblicima nastave.

Jedno od dodatnih mjerila kvalitete Kliničke bolnice ili Kliničkog bolničkog centra kao naše

najveće nastavne baze je i broj klinika koje izvode specijalističku edukaciju i specijalističke

ispite. Stoga će pokretanje poslijediplomskog specijalističkog studija doprinijeti podizanju

kvalitete KBC­a.

Treba napomenuti da je glavnina stjecanja znanja i obrazovanje studenata poslijediplomskog

specijalističkog studija vezana uz svakodnevni puni angažman na Klinici za koji imaju

kontinuirane provjere znanja – kolokvije. Poslijediplomski specijalistički studij je pomoć u

teoretskom prikupljanju znanja u višegodišnjem stručnom usavršavanju.

111

Obveze nastavnika (opterećenje) u preddiplomskoj i diplomskoj nastavi

RB NASTAVNIK – NOSITELJ PREDMETA NA

POSLIJEDIPLOMSKOM SPECIJALISTIČKOM

STUDIJU BIOMEDICINA RAZVOJNE DOBI

PREDDIPLOMSKI I

DIPLOMSKI

STUDIJI

POSLIJEDIPLOMSKI

STUDIJI

UKUPNO

1. Prof.dr.sc. Vladimir Ahel 244 45 289

2. Prof.dr.sc. Josip Grgurić 0 15 15

3. Doc.dr.sc. Ivan Zubović 272 35 307

4. Doc.dr.sc. Mirna Šubat ­ Dežulović 300 20 320

5. Prof.dr.sc. Jelena Roganović 286 15 301

6. Prof.dr.sc. Vojko Rožmanić 300,3 30 330,3

7. Prof.dr.sc. Ela Paučić ­ Kirinčić 298 30 328

8. Doc.dr.sc. Srđan Banac 243 15 258

9. Prof.dr.sc. Nada Brnčić 243 15 258

10. Prof.dr.sc. Mladen Peršić 260 20 280

11. Prof.dr.sc. Miljenko Kapović 60 10 70

12. Doc.dr.sc. Sandro Dessardo 180 15 195

13. Prof.dr.sc. Damir Miletić 367,5 10 377,5

14. Doc.dr.sc. Antun Sasso 275 10 285

15. Prof.dr.sc. Miroslav Dumić 0 15 15