BIM PROJEKTIRANJE U ELEKTROTEHNICI

MILJAČKI DAMIR,

DIPL.ING.EL.

1. OPĆENITO O BIM-U1.1. ŠTO JE BIM?

BIM (ENG. BUILDING INFORMATION MODELING) JE IZGRADNJA DIGITALNOG

INTEGRIRANOG MODELA.

KRATICA BIM IMA NEKOLIKO ZNAČENJA:

■ BUILDING INFORMATION MODEL

■ BUILDING INFORMATION MODELING

■ BUILDING INFORMATION MANAGEMENT.

RASPRAVE O BIM-U TREBAJU SE ODNOSITI NA PRAKTIČNU PRIMJENU BIM MODELA. BIM

PRISTUP MOŽE SE PRIKAZATI U DVA SMJERA: KAO TEHNOLOGIJA I KAO

METODOLOGIJA. BIM KAO 'TEHNOLOGIJA' PREDSTAVLJA DIGITALNU REPREZENTACIJU

FIZIČKIH I FUNKCIJSKIH KARAKTERISTIKA GRAĐEVINE, A KAO ’METODOLOGIJA´

OMOGUĆUJE SURADNJU RAZLIČITIH SUDIONIKA U RAZLIČITIM FAZAMA ŽIVOTNOG

VIJEKA GRAĐEVINE.

U TOME POGLEDU, STRUČNA I ZNANSTVENA LITERATURA DEFINIRA BIM KAO:

PROCES U KOJEM RAZLIČITI SUDIONICI RADE ZAJEDNO, UČINKOVITO RAZMJENJUJU

INFORMACIJE TE SURAĐUJU NA STVARANJU UČINKOVITIJEG PROCESA GRADNJE ALI I

UČINKOVITIJIH GRAĐEVINA.

TEHNOLOGIJU KOJA OMOGUĆUJE KOORDINACIJU ILI KOMBINIRANJE RADA RAZLIČITIH

INTERESNIH SKUPINA U BIM MODEL. BIM MODEL JE TRODIMENZIONALAN (3D),

OBJEKTNO USMJEREN MODEL UNUTAR KOJEG SU INTEGRIRANE INFORMACIJE. TO JE

TRODIMENZIONALAN PRIKAZ GRAĐEVINE U KOJEM SE SVI DIJELOVI KOJI SAČINJAVAJU

GRAĐEVINU SMATRAJU BIM ELEMENTIMA TE SU MEĐUSOBNO POVEZANI. SVAKI OD TIH

ELEMENATA JEDINSTVEN JE I SADRŽI INFORMACIJE O SVOJOJ GEOMETRIJI I

SVOJSTVIMA. TAKAV PRISTUP OMOGUĆUJE ORGANIZACIJU VIRTUALNOG MODELA TE

POHRANU INFORMACIJA O ELEMENTIMA.

BIM – TEHNOLOGIJA STANDARD JE U VELIKOM BROJU ZEMALJA EU I SVIJETA –

U VELIKOJ JE EKSPANZIJI TE SU VLADE RAZVIJENIJIH DRŽAVA ZAKONSKI

REGULIRALE NJEGOVU IMPLEMENTACIJU; U VELIKOJ BRITANIJI OD 1.4.2016.

ZA SVE JAVNE INVESTICIJE OBAVEZNA JE PRIMJENA TZV. BIM LEVEL 2 NAČINA

RADA, A SLIČAN PRINCIP TAKOĐER UVODE FRANCUSKA I DANSKA.

U ŠVEDSKOJ I NORVEŠKOJ BIM TEHNOLOGIJU VEĆ GODINAMA KORISTE

JAVNOPRAVNA TIJELA I VELIKE GRAĐEVINSKE TVRTKE ZBOG OSTVARIVANJA

ZNATNIH UŠTEDA.

DIREKTIVOM 2014/24/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA, BIM JE

NAVEDEN KAO SMJER IZRADE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE KOJEM TREBAJU

TEŽITI SVE ZEMLJE ČLANICE EU TE ĆE SVE ČLANICE EU-A S VREMENOM

REGULIRATI SVOJU ZAKONSKU OSNOVU I U TOM POGLEDU.

U HRVATSKOJ, ODAKLE DOLAZIM, TEK SE OČEKUJE ZAKONSKA

IMPLEMENTACIJA BIM TEHNOLOGIJE SUKLADNO DIREKTIVI 2014/24/EU

EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA I TENDENCIJA JE ZAKONSKE REGULACIJE

KORIŠTENJA BIM-A KAO U RAZVIJENIJIM DRŽAVAMA EU, DOK ISTOVREMENO

NE POSTOJI HRVATSKI BIM STANDARD NI TRŽIŠNA KONKURENTNOST

LOKALNIH PROJEKTANTSKIH TVRTKI.

VAŽNO JE NAGLASITI DA BIM NIJE TERMIN KOJIM SE OZNAČAVA

TRODIMENZIONALNI MODEL GRAĐEVINE, VEĆ SE ON ODNOSI NA PROCES

IZRADE PROJEKATA I PROJEKTNE DOKUMENTACIJE. BIM PROCES, IZMEĐU

OSTALOG, PODRAZUMIJEVA IZRADU 3D INFORMACIJSKOG MODELA KOJI UZ

3D GEOMETRIJU SADRŽI I OSTALE PODATKE O GRAĐEVNIM ELEMENTIMA

(DEBLJINA, GUSTOĆA, FIZIKALNE KARAKTERISTIKE, POZICIJA ITD).

BIM OBUHVAĆA SVE SUDIONIKE U PROCESU GRAĐENJA: PROJEKTANTE,

INVESTITORE, UPRAVITELJE, IZVOĐAČE, PROIZVOĐAČE MATERIJALA ITD., A

KORIŠTENJEM BIM SUSTAVA KREIRANJE TEHNIČKE DOKUMENTACIJE JE

NEUSPOREDIVO BRŽE, TOČNIJE I AŽURNIJE OD KLASIČNOG 2D CRTANJA.

BIM JE PROCES KOJI POMIČE INDUSTRIJU U GRAĐEVINSKOM SEKTORU

PREMA POTPUNO SURADNIČKOM RADU S JASNIM I PREPOZNATLJIVIM

KLJUČNIM DOGAĐAJIMA, KOJI SE U OVOM PROCESU DEFINIRAJU U OBLIKU

BIM RAZVOJNIH RAZINA (ENG. LEVELS). TAJ RAZVOJNI PROCES ODREĐEN JE

MODELOM BIM ZRELOSTI TE OPISAN NA ČETIRI RAZVOJNE RAZINE (LEVELS 0,

1, 2, 3) S CILJEM DEFINIRANJA STANDARDA I PREPOZNAVANJA POTREBA ZA

OSTVARENJE POJEDINE RAZINE.

MODEL S ČETIRIMA RAZVOJNIM RAZINAMA PRIKAZAN JE NA SLJEDEĆOJ SLICI:

SLIKA : BEW-RICHARDS MODEL ZRELOSTI BIM-A

IZVOR: PREUZETO PAS 1192-3:2014

RAZINA 0 BIM: PREDSTAVLJA TRADICIONALAN NAČIN RADA UZ POMOĆ

KOJEG SU SE PROJEKTI I DRUGA TEHNIČKA DOKUMENTACIJA IZRAĐIVALI

U DVODIMENZIONALNOM OBLIKU, A KOMUNIKACIJA SE OSTVARIVALA

INFORMACIJAMA NA PAPIRU ILI ELEKTRONIČKIM PUTEM, ODNOSNO

KOMBINACIJOM OBAJU NAČINA.

RAZINA 1 BIM: PREDSTAVLJA RAZINU KOJA JE KOMBINACIJA 3D CAD-A ZA

KONCEPCIJU RADA I 2D ZA IZRADU PROJEKTA I TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

TIJEKOM PROCESA IZDAVANJA DOZVOLA. KOMUNIKACIJA I DIJELJENJE

PODATAKA PROVODI SE ELEKTRONIČKIM PUTEM U OKOLINE ZA RAZMJENU

PODATAKA (COMMON DATA ENVIRONMENT, CDE). NA TOJ SE RAZINI

TRENUTAČNO NALAZI VEĆINA ORGANIZACIJA, IAKO JOŠ NIJE DOSEGNUTA

RAZINA SURADNJE IZMEĐU RAZLIČITIH PROJEKTNIH DISCIPLINA I FAZA.

RAZINA 2 BIM: RAZINA NA KOJOJ SE PROVODI BIM SURADNJA. SVE

PROJEKTNE STRANE KORISTE SE VLASTITIM 3D MODELIMA I NE RADE

NUŽNO NA ISTOM, ZAJEDNIČKOM MODELU. KOMUNIKACIJA I

KOLABORACIJA MEĐU DISCIPLINAMA OSTVARUJE SE PREKO ZAJEDNIČKOG

FORMATA DATOTEKE TE JE TAJ ASPEKT SURADNJE KLJUČAN ZA OVU RAZINU.

SVAKA ORGANIZACIJA KOJA PRIMJENJUJE TAKAV FORMAT I NAČIN

SURADNJE U MOGUĆNOSTI JE KOMBINIRATI TE PODATKE S VLASTITIMA U

CILJU OBJEDINJENJA BIM MODELA TE PROVEDBE POTREBNIH PROVJERA

MODELA. NAGLASAK JE NA MOGUĆNOSTI BILO KOJEG SOFTVERA DA IZVEZE

SVOJ PROIZVOD U NEKI FORMAT DATOTEKE KOJI JE ZAJEDNIČKI

SURADNICIMA NA PROJEKTU. KORISTE SE SLJEDEĆI FORMATI: IFC (INDUSTRY

FOUNDATION CLASS) FORMAT ILI COBIE (CONSTRUCTION OPERATIONS

BUILDING INFORMATION EXCHANGE) TE DRUGI.

RAZINA 3 BIM: RAZINA KOJA SE JOŠ UVIJEK NE PRIMJENJUJE U SVIJETU I

TRENUTAČNO SE SMATRA VIZIONARSKOM. IDEJA OVE RAZINE JEST DA

PREZENTIRA KOMPLETNU KOLABORACIJU SVIH STRUKA UZ POMOĆ

ZAJEDNIČKOG MODELA PROJEKTA KOJI SE NALAZI NA CENTRALNOM

REPOZITORIJU. SVRHA OVOG SUSTAVA JEST DA SVE STRANE MOGU

PRISTUPITI MODELU I UREĐIVATI GA, A KAO PREDNOST ISTIČE SE UKLANJANJE

ZAVRŠNOG SLOJA RIZIKA KONFLIKTA INFORMACIJA. TAKOĐER, OVA RAZINA

POZNATA JE POD NAZIVOM OPEN BIM.

U BIM PRISTUPU I BIM MODELIMA JOŠ NIJE ISTRAŽENO KAKO RIJEŠITI

AUTORSKA PRAVA I OBVEZE, NO TI PROBLEMI TRENUTAČNO SE RJEŠAVAJU

UGOVORNIM DOKUMENTIMA I BIM PLANOVIMA IZVRŠENJA TE SOFTVERSKIM

RJEŠENJIMA KOJA SADRŽAVAJU OGRANIČENJA U UREĐIVANJU, PISANJU,

ODNOSNO PRISTUPU PODACIMA.

1.2. 4D, 5D, 6D I 7D

DOSADAŠNJA PRAKSA UČVRSTILA JE SPOZNAJU I SISTEM RADA U 2D CAD

PROJEKTIRANJU. S TEHNOLOŠKIM RAZVOJEM, CAD SE RAZVIO I U NOVOJ

DIMENZIJI TE JE STVOREN 3D CAD. DALJNJI NAPREDAK TEHNOLOGIJE

ZAMIJENIO JE CAD TEHNOLOGIJU BIM TEHNOLOGIJOM, ČIJA JE BAZA 3D

MODEL NA KOJI SE VEŽU I RAZVIJAJU DODATNE DIMENZIJE, POPUT VREMENA

(4D), TROŠKOVA (5D), ODRŽIVOSTI I POTROŠNJE ENERGIJE (6D) TE

UPRAVLJANJA I ODRŽAVANJA OBJEKTA (7D).

1.3. Što je BIM projekt?

BIM PROJEKT JE STANDARDNI PROJEKT NA KOJEM JE PRIMIJENJEN BIM PRISTUP,

ODNOSNO KOJI POSEBNU VAŽNOST DAJE RAZMJENI I ISKORIŠTAVANJU

TOČNIH I PRAVODOBNIH INFORMACIJA U SVIM FAZAMA PROJEKTA I MEĐU

SVIM PROJEKTNIM SURADNICIMA. U BIM PROJEKTU PROŽIMAJU SE NOVE

PROJEKTNE ULOGE, KAO ŠTO SU BIM MENADŽERI, BIM KOORDINATORI, BIM

INŽENJERI ; NOVI ALATI - BIM SOFTVERI ; NOVI PROCESI - BIM PROCESI TE BIM

KORISTI , A SVE KAKO BI SE OSIGURAO TOČAN, KONTINUIRAN, JASAN I

ODRŽIV PROJEKT.

1.4. Što je BIM element?

BIM MODELI STVORENI SU OD SKUPINE BIM ELEMENATA. BIM ELEMENTI

SU 2D I 3D GEOMETRIJSKA PREZENTACIJA FIZIČKIH ELEMENATA IZGRAĐENA

OKOLIŠA, KAO ŠTO SU NPR. VRATA, PROZORI, OPREMA, SPUŠTENI STROPOVI,

ZIDOVI, KABELI, RAZDJELNICE, METALNE POLICE, ZAŠTITNE CIJEVI, PODNE KUTIJE,

VATRODOJAVNI ELEMENTI ITD. S RAZVOJEM PROJEKTA BIM ELEMENTI POSTAJU

SVE KONKRETNIJI - RAZRAĐENIJI U SKLADU S OČEKIVANIM I CILJANIM

PERFORMANSAMA. UZ 2D I 3D GEOMETRIJU, BIM ELEMENTI MOGU

SADRŽAVATI VIZUALNE KARAKTERISTIKE (KAO PODRŠKA PROCESU

RENDERIRANJA I IZRADI FOTOREALISTIČNIH VIZUALIZACIJA I ANIMACIJA),

TEHNIČKE ZAHTJEVE I ZAHTJEVE ZA IZVOĐENJE, INFORMACIJE O PROIZVODU

(ŠIFRA PROIZVODA, PROIZVOĐAČ, CIJENA ITD.) TE MNOGE DRUGE

INFORMACIJE.

OPIS BENEFITA UVOĐENJA BIM-a

Promjene u radnom procesu• Projektanti se susreću s novom metodologijom projektiranja koja obuhvaća direktan rad u 3D modelu s znatnim brojem informacija,

uz kontinuiranu suradnju svih sudionika gradnje.

• Brža i točnija dokumentacija uz više vremena utrošenog na dizajnerskim/projektantskima

Uštede• Korištenjem BIM tehnologija i procesa očekuje se ostvarivanje znatnih ušteda u procesu gradnje kroz jeftiniju gradnju, manje grešaka na

gradilištu, izbjegavanje kolizija i sl.

• BIM metodologija doprinosi i Održivim projektima i većina održivih projekata rađenje uz provođenje velikog broja analiza BIM alatima

Dokumentacija

• Jednostavnije praćenje promjena na projektima svih sudionika gradnje

• Manje grešaka, točna dokumentacija u svakom trenutku

• Jednostavnije ishođenje dozvola

• Jednostavnije provođenje financijskih analiza

• Bolji FM, manji troškovi cjelokupnog životnog vijeka građevine

Ulaganja• Očekuju se znatna ulaganja u javne projekte kroz BIM

• Države i vlade svih članica EU potiču se da u prijelaznom periodu odrade što više projekata kroz BIM

• Veća konkurentnost na tržištu

2. INFORMACIJSKI MODEL

OSNOVNA IDEJA BIM-A JE BIM 3D MODEL GRAĐEVINE KOJI SADRŽI I SVE INFORMACIJE

O TOJ GRAĐEVINI.

PRVI PROJEKTI PONEKADA IZGLEDAJU TAKO DA MODEL POSLUŽI SAMO KAO OSNOVA

ZA PROJEKTNU DOKUMENTACIJU, ŠTO JE KORISNO ALI TO JOŠ UVIJEK NIJE BIM. BIM

POČINJE KADA UZ GEOMETRIJU MODEL SADRŽI I SVE INFORMACIJE KOJE SU

DOGOVORENE DA ĆE SE RAZMJENJIVATI NA PROJEKTU.

POSTAVLJA SE PITANJE DALI SVE INFORMACIJE NA PROJEKTU MOGU STATI U JEDAN

MODEL?

NA BIM PROJEKTIMA POSTOJI VIŠE MODELA. NO VAŽNO JE DA POSTOJI JEDAN -

ZAJEDNIČKI MODEL - GDJE SE SPAJAJU SVE POTREBNE INFORMACIJE VAŽNE ZA

DONOŠENJE ODLUKA I ORGANIZACIJU GRADNJE.

2.1. Potrebe za BEP

BIM JE PROCES ZAJEDNIČKOG KREIRANJA ZGRADE U DIGITALNOM OKRUŽENJU.

BIM PLAN IZVRŠENJA PROJEKTA – BEP (BUILDING EXECUTION PLAN), JE OSNOVNI

DOKUMENT KOJI DEFINIRA BIM STRATEGIJU I PROCESE KOJI SU POTREBNI ZA

USPJEŠNO ODVIJANJE I ZAVRŠETAK BIM PROJEKTA.

OVAJ DOKUMENT SADRŽI SLIJEDEĆE ELEMENTE:

· ZADUŽENJA

· ODGOVORNOSTI

· ZAHTJEVE I PROCESE

· DOBRU PRAKSU

· RELEVANTNE POSLOVNE PROCESE

· ZAHTJEVE ZA SOFTVER

BEP (BUILDING EXECUTION PLAN), ILI PLAN IZVRŠENJA SE KORISTI KAKO BI POJASNIO

I DEFINIRAO POJEDINE ZADATKE UNUTAR CJELOKUPNOG BIM PROCESA.

TO OMOGUĆAVA SUDIONICIMA DA SHVATE SVOJA ZADUŽENJA I ROKOVE, DA

SHVATE ZBOG ČEGA SU TI ZADACI NUŽNI ZA CJELOKUPNI USPJEH PROJEKTANTSKO

/ GRADITELJSKOG TIMA.

BEP KOORDINIRA SUDIONIKE U PROJEKTU U OSTVARIVANJU CILJEVA ZA USPJEH

PROJEKTA.

JEDNA OD PRVIH DEFINICIJA BEP DOKUMENTA SU NJEGOVI CILJEVI. NE TREBA SVAKI

PROJEKT TEŽITI BIM SAVRŠENSTVU, NAPROTIV NA POČETKU TREBA DEFINIRATI CILJEVE

I STVARNE ZAHTJEVE KOJE BIM NA POJEDINOM PROJEKTU TREBA ZADOVOLJITI.

UVOĐENJE PREVIŠE (NEPOTREBNIH) DETALJA MOŽE ZAKOMPLICIRATI PROJEKTIRANJE

I SNALAŽENJE U GOMILI INFORMACIJA ODUZIMAJUĆI NAM VRIJEME ZA BITNE

STVARI. CILJEVI MOGU PRIMJERICE BITI: KONTROLA KOLIZIJE IZMEĐU 3D ELEMENATA,

SURADNJA PROJEKTANATA U 3D SVIJETU, MODELIRANJE POSTOJEĆEG STANJA ZA

REKONSTRUKCIJE…

2.2. Svrha BEP dokumenta

OVAJ DOKUMENT KORISTITI SE KAO DODATAK OSTALIM STANDARDNIM

DOKUMENTIMA POTREBNIM ZA DEFINIRANJE I UGOVARANJE PROJEKTA, A NE

KAO NJIHOVA ZAMJENA. OVAJ DOKUMENT NE MOŽE BITI RAZLOG ZA BILO

KOJEG SUDIONIKA U PROJEKTU DA NE IZVRŠI OBAVEZE IZ UGOVORA.

BEP TREBAJU DOGOVORITI I PRIHVATITI SVI SUDIONICI NA BIM PROJEKTU KAKO

BI SE OSIGURALO EFIKASNO ODVIJANJE BIM PROJEKTA.

2.3. Kolaboracija

JEDNA OD GLAVNIH TEMA JE NAČIN SURADNJE RAZLIČITIH KORISNIKA BIM MODELA.KAKO ĆE

SE BIM MODEL DIJELITI IZMEĐU SUDIONIKA, DA LI ĆE TO BITI PUTEM DATOTEKA ILI PREKO NEKE

OD CLOUD PLATFORMI. KOLIKO ČESTO ĆE SE MODEL OSVJEŽAVATI I NADOPUNJAVATI NOVIM

PODACIMA? VRLO JE VAŽNO DA SVI SUDIONICI ZNAJU KADA ĆE DOBITI BIM MODEL

POJEDINOG SURADNIKA KAKO BI MOGAO PLANIRATI I ODRADITI SVOJE AKTIVNOSTI NA

VRIJEME.

DATOTEKE KOJE ĆE BITI KORIŠTENE ZA KOLABORACIJU I RAZMJENU INFORMACIJA TAKOĐER

TREBAJU BITI SPECIFICIRANE. TEŠKO ĆE SE NA NEKOM PROJEKTU PRONAĆI SAMO JEDNA

PLATFORMA, A POGOTOVO ĆE BITI RAZLIKA U VERZIJAMA SOFTVERA KOJEG KORISTE

POJEDINI PROJEKTANTI. SVE TO TREBA USUGLASITI I UNAPRIJED ISPROBATI KAKO BI SE

DONIJELA ISPRAVNA ODLUKA NA SAMOM POČETKU PROJEKTIRANJA.

MJESTO IZVRŠENJA POSLA POJEDINOG PROJEKTANTSKOG TIMA TAKOĐER MOŽE IMATI

ZNAČAJNU ULOGU. IDEALNO JE DA SE SVI NALAZE NA JEDNOM MJESTU, ALI VRLO MALO

VJEROJATNO.

TKO KONTROLIRA MODEL? NE ŽELIMO DA SE ZADACI PREKLAPAJU I DA SE ISTI ELEMENT

CRTA / MODELIRA OD STRANE VIŠE KORISNIKA JER SE TAKO GUBI VRIJEME I

KONZISTENTNOST SAMOG MODELA. TKO OD INVOLVIRANIH PROJEKTANATA SMIJE

VRŠITI PROMJENE NA ELEMENTIMA KOJI SU ZAJEDNIČKI? NA PRIMJER, PROMJENA

SNAGE KLIMA JEDINICE – INFORMACIJA TREBA BITI IDENTIČNA I U STROJARSKIM

PROJEKTIMA I U ELEKTROTEHNIČKIM PROJEKTIMA. STOGA TREBA JASNO DEFINIRATI

TKO JE DOGOVORAN I KAKO SE PROMJENE UNOSE U BIM MODEL.

DODATNU PAŽNJU TREBA POSVETITI PROVJERI MODELA I DOKUMENTACIJE I

OVJERAVANJU MODELA I DOKUMENTACIJE. TREBA DEFINIRATI JEDNU ILI VIŠE OSOBA

KOJE ĆE KOORDINIRATI I UPRAVLJATI INFORMACIJAMA.

DETALJNOST INFORMACIJA KOJA ĆE SE PROIZVODITI I DIJELITI JE BITNA, POGOTOVO

PLANIRA LI SE MODEL KORISTITI I ZA KREIRANJE PREFABRICIRANIH ELEMENATA, ILI ZA

KREIRANJE RADIONIČKE DOKUMENTACIJE. DETALJNOST SVAKOG POJEDINOG

NACRTA, ILI ELEMENTA SPECIFICIRANA JE U POSEBNOM LOD ”LEVEL OF

DEVELOPMENT” DOKUMENTU KOJI GOVORI O STUPNJU RAZRAĐENOSTI PROJEKTA ILI

POJEDINIH DIJELOVA.

2.4. Detekcija kolizije

SVAKA STRUKA ĆE ZA SEBE U SVOJOJ 3D BIM APLIKACIJI PROIZVODITI SVOJ

DIO PROJEKTA. U ODREĐENIM VREMENSKIM INTERVALIMA TI ĆE SE 3D BIM

MODELI OBJEDINITI KAKO BI SE SIMULIRAO NJIHOV STVARNI POLOŽAJ U

BUDUĆOJ ZGRADI. ŽELJA NAM JE SPRIJEČITI SUDARE TIH OBJEKATA U

VIRTUALNOM SVIJETU PRIJE NEGO LI TO SHVATIMO NA GRADILIŠTU. KOLIKO

ČESTO JE POTREBNO VRŠITI PROVJERU?

KOLIZIJE JE POTREBNO SPRIJEČITI, ALI KAKO DONIJETI ODLUKU KAKO ĆE

PONEKA KOLIZIJA BITI RIJEŠENA? TO JE ZADATAK ZA KOORDINACIJSKE

SASTANKE.

NARAVNO, NE TREBA SVAKU KOLIZIJU RJEŠAVATI, NEŠTO SE MOŽE I NA GRADILIŠTU

RIJEŠITI, NA PRIMJER BUŠENJE MANJIH OTVORA ZA ZAŠTITNE CIJEVI UMJESTO

IZVOĐENJA OTVORA PRILIKOM GRAĐENJA ODREĐENOG ELEMENTA.

I OVDJE SE POSTAVLJA PITANJE DETALJNOSTI MODELIRANJA, TREBA BITI MUDAR I

RAZBORIT DA SE PROJEKTANTI NE ZATRPAJU PRETJERANOM KOLIČINOM

INFORMACIJA, KOJE MOŽDA NISU POTREBNE BITI U 3D MODELU, A POGOTOVO IH

SE (MOŽDA) NE TREBA GLEDATI U SVJETLU PROVJERE KOLIZIJA. NA PRIMJER:

TREBAJU LI SE MODELIRATI NOSAČI METALNIH POLICA, ILI VISILICE ZA SPUŠTENE

SVJETILJKE?

2.5. Postojeće stanje

UKOLIKO SE RADI O INTERVENCIJI I REKONSTRUKCIJI POSTOJEĆE ZGRADE, ILI SE

MOŽDA NAŠ NOVI OBJEKT NASLANJA NA POSTOJEĆU SUSJEDNU ZGRADU TREBA

ODREDITI ODGOVARAJUĆI PRISTUP.

TREBA LI MODELIRATI I SPECIFICIRATI POSTOJEĆE INSTALACIJE U GRAĐEVINI? DO

KOJEG DETALJA?

PONOVO SE POSTAVLJA PITANJE O DETALJNOSTI TIH INFORMACIJA. SVAKAKO

ŽELIMO IMATI DOVOLJNO INFORMACIJA O POSTOJEĆEM OBJEKTU KAKO BISMO

NAŠ NOVI PROJEKT MOGLI ISPRAVNO PROJEKTIRATI.

ŽELIMO LI KORISTITI PODATKE O POSTOJEĆIM INSTALACIJAMA (DIJELA) OBJEKTA I

OSLONITI SE NA NJIHOVU TOČNOST KADA PROJEKTIRAMO SVOJ DIO? MOŽEMO LI

SE U NJIH POUZDATI? JESU LI DOVOLJNO TOČNE?

2.6. Faza koncepta i Idejni projekt

NEKI PROJEKTANTI TVRDE DA BIM NIJE POTREBAN U IDEJNOJ FAZI PROJEKTIRANJA,

DRUGI PAK INZISTIRAJU NA TOME DA JE BIM NUŽAN I U TOJ FAZI.

ŠTO SE BEP DOKUMENTA TIČE KRIVOG ODGOVORA NEMA, ALI JE POTREBNO DATI

ODGOVOR NA TO POSTAVLJENO PITANJE. MOŽDA SE MOŽE ZAPOČETI S

RASPOREDOM I PRIBLIŽNIM NAČINOM NAPAJANJA. TI SE PODACI MOGU IZVESTI U

NEKI DRUGI OBLIK, PRIMJERICE U EXCEL TABLICU TE SE MOGU KORISTITI PRILIKOM

DEFINIRANJA PROJEKTNOG ZADATKA PRIJE PRELASKA U SLJEDEĆU FAZU. KAO I U

OSTALIM PRIMJERIMA POTREBNO JE SPECIFICIRATI ŽELJENU DETALJNOST U KOJOJ

SE MODELIRAJU ELEMENTI ZA OVU RAZINU PROJEKTIRANJA. ŠTO ĆE SE OD TIH

INFORMACIJA PRENOSITI U SLJEDEĆU FAZU I NA KOJI NAČIN.

2.7. Glavni projekt

MOGU LI SE KORISTITI PODACI IZ RANIJE FAZE U KOJOJ SE RAZRAĐIVAO KONCEPT?

ŠTO SE OD POSTOJEĆIH INFORMACIJA MOŽE KORISTITI I NA KOJI NAČIN?

MOGU LI SE IDEJNE SKICE SKENIRATI, DIGITALIZIRATI I KORISTITI? DA LI ĆE TO

POBOLJŠATI KVALITETU NAŠEG PROJEKTIRANJA, ILI ĆEMO SAMO BESKORISNO

IZGUBITI VRIJEME PA JE PAMETNIJE KRENUTI OD POČETKA.

ZA NEKE STRUKE ĆE ODGOVOR MOŽDA BITI POTVRDAN, DOK ĆE ZA DRUGE

PROJEKTANTE BITI NEGATIVAN.

ODGOVOR JE SPECIFICIRAN U LOD DOKUMENTU.

2.8. Izvedbeni projekt

PRVO PITANJE KAO I KOD GLAVNOG PROJEKTA JE: KOLIKO OD PODATAKA

KREIRANIH U RANIJOJ FAZI MOŽEMO I TREBAMO KORISTITI ZA RAZRADU TRENUTNE

FAZE, TJ. U IZVEDBENOM PROJEKTU.

KOLIČINA INFORMACIJA U IZVEDBENOM PROJEKTU DRAMATIČNO SE POVEĆAVA PA

TREBAMO OBRATITI PAŽNJU I NA VELIČINU SAMOG BIM MODELA I NA NJEGOVU

UPRAVLJIVOST.

VELIKA KOLIČINA DETALJA NUŽNO ĆE USPORITI PROCES PROJEKTIRANJA I

ZAHTJEVI ZA RAČUNALA POSTAJU VEĆI. RAZBORITO TREBA ODLUČITI O KOLIČINI

DETALJA U POJEDINOJ FAZI PROJEKTIRANJA.

LOD JE I OVDJE KLJUČAN. DIO DOKUMENTACIJE MOŽE BITI PREPUŠTEN I

IZVOĐAČIMA.

2.9. Revizije projekta

VRLO VAŽNO JE DEFINIRATI KAKO ĆE SE UNOSITI PROMJENE TIJEKOM

PROJEKTIRANJA I GRAĐENJA OBJEKTA.

TREBA LI I U KOJOJ MJERI TREBA OSVJEŽAVATI POSTOJEĆI BIM MODEL? AKO TREBA

OSVJEŽITI MODEL – TKO JE OSOBA KOJA IMA TO ZADUŽENJE? RADI LI TO

PROJEKTANT IZVORNOG RJEŠENJA, JE LI DOŠLO DO PROMJENE USLIJED

SPECIFIČNE TEHNOLOGIJE IZVOĐAČA?

TKO SNOSI TROŠKOVE IMPLEMENTACIJE PROMJENA U BIM MODEL? DA LI ĆE BITI

DOVOLJNO POPRATITI IZMJENU SAMO U 2D DOKUMENTACIJI NA GRADILIŠTU?

2.10. Troškovnici i količine

BEP NARAVNO DEFINIRA I MOGUĆNOST KORIŠTENJA ČITANJA PODATAKA O

KOLIČINAMA IZ BIM MODELA.

POSTOJE SOFTVERI KOJI OMOGUĆUJU SPAJANJE TROŠKOVNIČKIH STAVAKA SA

ELEMENTIMA U BIM MODELU PA SE POSTAVLJA PITANJE IMAMO LI DOVOLJNO

DETALJAN BIM MODEL I ZA OVU SVRHU. U NEKIM SEGMENTIMA VJEROJATNO

IMAMO.

S DRUGE STRANE MNOGI DETALJI PREVIŠE SU SPECIFIČNI DA BI IH BILO SMISLENO

MODELIRATI I PRIKAZIVATI U BIM MODELU, PA TAKO I OVDJE VRIJEDI PRAVILO DA

SAGLEDATE VLASTITE MOGUĆNOSTI, MOGUĆNOSTI CIJELOG TIMA I DA DONESETE

ODLUKU O TOME KOJI ELEMENTI BIM PROJEKTA SE SMIJU KORISTITI ZA

AUTOMATSKO IZVLAČENJE KOLIČINA U SVRHU KREIRANJA TROŠKOVNIKA.

2.11. Koordinacijski sastanci

TKO JE ZADUŽEN ZA SAZIVANJE I PROVEDBU KOORDINACIJSKIH SASTANAKA?

JE LI TO JEDNA OSOBA, RADI LI SE JEDAN ZAJEDNIČKI KOORDINACIJSKI SASTANAK,

ILI SVAKA STRUKA ZA SEBE VODI SVOJE KOORDINACIJSKE SASTANKE?

JESU LI KOORDINACIJSKI SASTANCI PROJEKTANATA ODVOJENI OD

KOORDINACIJSKIH SASTANAKA IZVOĐAČA?

2.12. Tko piše BEP

NAJVJEROJATNIJE GLAVNI PROJEKTANT, NARAVNO UZ POMOĆ SURADNIKA I

PROJEKTANATA DRUGIH STRUKA.

IZVOĐAČ ĆE VJEROJATNO NAPRAVITI SVOJ BEP ZA SEBE I ZA SVOJE

PODIZVOĐAČE.

DAKLE, MOŽE BITI VIŠE BEP PLANOVA ZA ISTI OBJEKT, SVAKI SA SVOJIM

SPECIFIČNOSTIMA.

VAŽNO JE NAPRAVITI SUMARNI MASTER PLAN KOJI ĆE OBJEDINJAVATI SVE U ISTU

CJELINU.

2.13. Upravljanje i održavanje građevine

U KOM OBIMU SE PLANIRA UPOTREBA BIM MODELA I INFORMACIJA U SUSTAVU

ODRŽAVANJA ZGRADE ?

KADA ĆE MENADŽER ZA UPRAVLJANJE ZGRADOM DOBITI BIM MODEL NA

KORIŠTENJE? JE LI UKLJUČEN U RANIJOJ FAZI PROJEKTIRANJA?

SA STAJALIŠTA ODRŽAVANJA ČIM PRIJE SE OSOBE ZA ODRŽAVANJE UKLJUČE U

PROJEKTIRANJE TIM ĆE VIŠE UTJECAJA IMATI NA INFORMACIJE SADRŽANE U BIM

MODELU I NA ODLUKE KOJE VALJA DONIJETI ZA EFIKASNO UPRAVLJANJE

OBJEKTOM I OPTIMALIZACIJU TROŠKOVA KORIŠTENJA. SLUŽBE ODRŽAVANJA

MOGU SAGLEDATI BIM MODEL IZ SVOG ASPEKTA I PREDLOŽITI PROMJENE VEĆ U

FAZI PROJEKTIRANJA KAKO BI OLAKŠALE I POJEDNOSTAVILE PROCES

ODRŽAVANJA. TREBA IMATI NA UMU DA SE ZGRADA PUNO DULJE KORISTI NEGO

ŠTO SE GRADI I DA SKRIVENIH TROŠKOVA U ODRŽAVANJU MOŽE BITI JAKO PUNO.

PRIMJER BEP DOKUMENTA:

BIM Plan izvrsenja v_1.0.docx

3. LOD (LEVEL OF DEVELOPMENT) – STUPANJ RAZRAĐENOSTI PROJEKTA I STUPANJ DETALJNOSTI

3.1. Općenito o LOD

ŠTO JE ZAPRAVO LOD ILI STUPANJ RAZRAĐENOSTI PROJEKTA?

BIM PODRAZUMIJEVA UPRAVLJANJE S VRLO MNOGO PODATAKA

(OBJEKATA, MODELA, INFORMACIJA).

IZ TOG RAZLOGA POJAVIO SE LOD ILI STUPANJ RAZRAĐENOSTI PROJEKTA.

STOGA BISMO POJEDNOSTAVLJENO MOGLI REĆI DA JE LOD ILI STUPANJ

RAZRAĐENOSTI PROJEKTA MJERILO KOJU KOLIČINU PODATAKA

UGRAĐUJEMO U MODEL, NARAVNO, OVISNO O FAZI PROJEKTA.

LOD DAJE TOČNU RAZINU PODATAKA, PRETHODNO DOGOVORENU, OVISNO O

FAZI PROJEKTA. PRI TOME TREBA UZETI U OBZIR DA LOD NE PODRAZUMIJEVA

ISKLJUČIVO RAZINU TOČNOSTI GRAFIČKOG PRIKAZA, NITI MJERILO KOLIČINE, NITI

NUŽNO DRUGE INFORMACIJE POPUT MATERIJALA ILI PROIZVOĐAČA. SUDIONICI

GRADNJE NE MORAJU NUŽNO ZNATI SVE PODATKE O BIM ELEMENTU KOJI JE

UGRAĐEN U BIM PROJEKT.

PRIMJERICE, IZVOĐAČA NE ZANIMA KAKO IZGLEDA OPREMA KOJU MORA DOBAVITI,

ALI TREBA PODATKE O MODELU, PROIZVOĐAČU I KOLIČINU. PROJEKTANTI

INSTALACIJA NE TREBAJU NITI TE PODATKE, ALI TREBAJU ZNATI DIMENZIJE ISTOG I

EVENTUALNO POZICIJE PRIKLJUČAKA. INVESTITORA VJEROJATNO ZANIMA KAKO

IZGLEDA I KOJA JE CIJENA…

S OBZIROM NA NAVEDENO, PROJEKTANTI, SUDIONICI PROJEKTA, MORAJU ZNATI

KOLIKO ZAPRAVO INFORMACIJA MORAJU U ODREĐENOJ FAZI PROJEKTA

ISPORUČITI I NA KOJI NAČIN. UPRAVO TO DEFINIRA LOD ILI STUPANJ

RAZRAĐENOSTI PROJEKTA.

STUPANJ RAZRAĐENOSTI BIM MODELA POVEĆAVA SE KAKO SE PROJEKT RAZVIJA

PO SVOJIM FAZAMA, I ČESTO SE ZASNIVA NA POSTOJEĆIM INFORMACIJAMA KOJE

SE RAZVIJAJU IZ JEDNOSTAVNOG KONCEPTUALNOG MODELA DO DETALJNOG

IZVEDBENOG MODELA. U KONCEPTUALNOJ FAZI STUP ĆE BITI PRIKAZAN VRLO

SHEMATSKI S OSNOVNOM INFORMACIJOM („…OVDJE SE NALAZI STUP…“), STOL

VJEROJATNO NEĆE BITI PRIKAZAN, ILI ĆE BITI PRIKAZAN SHEMATSKI KAO I STUP BEZ

DALJNJIH INFORMACIJA.

U DALJNJIM FAZAMA ISTI ĆE BIM ELEMENT DOBITI SVE VIŠE INFORMACIJA (NPR.

TOČNE DIMENZIJE, MATERIJAL, ZA KABEL ĆE BITI DEFINIRANI TIP, ZA PODNU KUTIJU

PROIZVOĐAČ I SL.). NARAVNO, RAZLIČITI BIM ELEMENTI U PROJEKTIMA ĆE SE

RAZRAĐIVATI RAZLIČITIM BRZINAMA, A PODACI MOGU DOĆI OD RAZLIČITIH

SUDIONIKA PROJEKTA.

PRIMJER, NA TEMELJU RAZDJELNICE:

LOD 100 = OVDJE SE NALAZI RAZDJELNICA

LOD 200 = OVDJE SE NALAZI RAZDJELNICA MINIMALNIH DIMENZIJA

800X1000X250

LOD 300 = OVDJE SE NALAZI RAZDJELNICA MINIMALNIH DIMENZIJA

800X1000X250,METALNA,PUNA VRATA,IP44

LOD 400 = OVDJE SE NALAZI RAZDJELNICA MINIMALNIH DIMENZIJA

800X1000X250,METALNA,PUNA VRATA,IP44 , PROIZVOĐAČ, TIP

LOD 500 = OVDJE SE NALAZI RAZDJELNICA MINIMALNIH DIMENZIJA

800X1000X250,METALNA,PUNA VRATA,IP44 , PROIZVOĐAČ, TIP, DATUM NABAVE

BIM MODELI MOGU BITI VRLO KOMPLEKSNI I SADRŽAVATI VRLO MNOGO

PODATAKA. NEKI OD NJIH NISU NAM POTREBNI U ODREĐENIM FAZAMA PROJEKTA.

STOGA JE VRLO VAŽNO DA SE DEFINIRA LOD ILI STUPANJ RAZRAĐENOSTI

PROJEKTA.

STUPANJ RAZRAĐENOSTI NAM TAKOĐER DAJE PODATAK I KOLIKO SU INFORMACIJE

SADRŽANE U PROJEKTU POUZDANE. NARUČITELJ / INVESTITOR DEFINIRA STUPANJ

RAZRAĐENOSTI KOJI JE POTREBAN U INFORMACIJSKOM ZAHTJEVU INVESTITORA

(ENG. EMPLOYER’S INFORMATION REQUIREMENTS - EIR). INFORMACIJSKI ZAHTJEV

INVESTITORA, EIR, MOŽE SE DODATI BIM PROTOKOLU, ILI BITI DIO UGOVORA, ŠTO

DOSTAVU OBAVEZNIH INFORMACIJA ČINI UGOVORNOM OBVEZOM. SVAKAKO JE

POTREBNO DA SE LOD DEFINIRA PRILIKOM IZRADE BEP-A.

3.2. Kako se definira LOD

LOD SE OBIČNO DEFINIRA KROZ TABLIČNI PRIKAZ.

LOD JE NUŽNO DEFINIRATI PRILIKOM IZRADE BEP-A (BIM EXECUTION PLAN / BIM

PLAN IZVRŠENJA). TABLIČNI PRIKAZ LOD OBIČNO JE SASTAVNI DIO BEP-A.

S OBZIROM NA RAZLIČITE STUPNJEVE IMPLEMENTACIJE BIM-A U STRUCI,

PRIPREMLJENI SU OSNOVNI TABLIČNI LOD PRIKAZI KOJE JE POTREBNO ISPUNITI

PRILIKOM IZRADE BEP-A. ZA POČETAK IMPLEMENTACIJE ZBOG JEDNOSTAVNOSTI I

ZA PROJEKTE MANJEG OBIMA, PREPORUČA SE JEDNOSTAVNI TABLIČNI PRIKAZ. S

RAZVOJEM IMPLEMENTACIJE U UREDIMA, PREPORUČA SE DETALJNIJE RAZRADA I

ŠIRE SHVAĆANJE. SVAKAKO, KOD KOMPLEKSNIJIH PROJEKATA, BITI ĆE NUŽNO

JASNO DEFINIRATI ISPORUKE, I SVAKAKO JE NUŽNO DA SVI SUDIONICI SHVAĆAJU

OBAVEZE KOJE PROIZLAZE IZ ISTOG.

JEDNA OD OSNOVNIH SVRHA LOD TABLICA JE I DA NAM GOVORI KOJE SE

INFORMACIJE SA SIGURNOŠĆU U KOJOJ FAZI PROJEKTA MOGU KORISTITI.

MOŽEMO TO OPISATI I KAO MJEROM SIGURNOSTI INFORMACIJA.

PRIMJERICE, IAKO U FAZI PROJEKTA GDJE JE DEFINIRAN LOD 200, RAZDJELNICA

IMA UNESENE INFORMACIJE DO RAZINE LOD 500, SA SIGURNOŠĆU MOŽEMO

KORISTITI SAMO PODATKE DEFINIRANE LOD 200 RAZINOM.

I

LOD ILI STUPANJ RAZRAĐENOSTI PROJEKTA NARAVNO GOVORI I U KOJOJ JE

PROJEKT ZAPRAVO FAZI ŠTO SE DOVRŠENOSTI TIČE. JASNO JE DA JE ZA LOD 300

POTREBNO ZNATNO VIŠE VREMENA NEGO ZA LOD 100, ŠTO PRENESENO U NEKO

MJERILO ZNAČI DA BI LOD 100=20% , A LOD 500 = 100%. LOD 300 = 60%, ALI

PRI TOME TREBA SHVATITI DA NISU SVI ELEMENTI PROJEKTA PRI TOME ZAVRŠENI

60% VEĆ DA JE CJELOKUPAN PROJEKT ZAVRŠEN DO RAZINE 60% (PRIMJERICE,

STROJARSKE INSTALACIJE U TOM TRENU MOŽDA ĆE KROZ LOD TABLICU BITI

DEFINIRANE DO RAZINE 40%).

IZ SVEGA NAVEDENOG MOŽEMO LOD ILI STUPNJEVE RAZRAĐENOSTI PROJEKTA

POVEZATI SA TRADICIONALNIM FAZAMA PROJEKTA, DEFINIRANIM I ZAKONOM O

GRADNJI.

LOD 100 = KONCEPT, IDEJNO RJEŠENJE

LOD 200 = IDEJNI PROJEKT

LOD 300 = GLAVNI PROJEKT

LOD 400 = IZVEDBENI PROJEKT

LOD 500 = SNIMAK IZVEDENOG STANJA

LOD JE POVEZAN S FAZOM PROJEKTA, NO NARUČITELJ PROJEKTA MOŽE DEFINIRATI

RAZLIČITE STUPNJEVE RAZRAĐENOSTI RAZLIČITIH GRAĐEVINSKIH ELEMENATA ZA

POJEDINU FAZU PROJEKTA.

OSIM NAVEDENIH LOD-OVA, MOGU SE DEFINIRATI I MEĐUSTUPNJEVI NPR.:

LOD 290 = PRELIMINARNA POZICIJA REGALA NA STROPU

LOD 292 = PROVJERA FUNKCIONALNIH CJELINA NAPAJANJA

LOD 294 = PROVJERA PROTUPOŽARNE ZAŠTITE

LOD 300 = GLAVNI PROJEKT

U SVRHU DEFINIRANJA PROJEKTNOG ZADATKA I DINAMIKE RAZRADE PROJEKTA

IZRAĐUJE SE LOD TABLICA. LOD TABLICA JE DVODIMENZIONALNA MATRICA. U

LIJEVOM STUPCU NAVODIMO ELEKTROTEHNIČKE ELEMENTE, DOK U PRVOM REDU

FAZE ILI CILJEVE PROJEKTA. U DRUGOM REDU NAVODIMO STUPANJ

RAZRAĐENOSTI, PROJEKTANTA (MODEL, ELEMENT, AUTOR) I STUPANJ DETALJNOSTI.

3.4. Implementacija LOD na projektima - preporuke

KLJUČNA PREPORUKA JEST UPORABA POSTOJEĆIH STANDARDA ZA LOD.

RAZVOJ SPECIFIČNOG LOD STANDARDA OD NULE ZA SVAKI NOVI PROJEKT

TREBAO BI SE IZBJEGAVATI.

DALJNJE PREPORUKE:

1.DEFINIRAJTE GEOMETRIJU SVAKOG ELEMENTA MODELA ZA SVAKI IMENOVANI

LOD PREMA STANDARDU. BIMFORUM LOD SPECIFIKACIJA,

3.DEFINIRAJTE SADRŽAJ PODATAKA SVAKOG ELEMENTA MODELA ZA SVAKI

IMENOVANI LOD U ODNOSU NA STANDARD.

4.KORISTITE STANDARDNE LOD TABLICE

5.KORISTITE STANDARD ZA PROTOKOLE KOJE TREBA PROMATRATI TIM ČLANOVA

KADA SE ZAJEDNIČKI UPRAVLJA MODELOM NA PROJEKTU

6.DOKUMENTIRATI DOGOVORENE STANDARDE

4. KLASIFIKACIJESUSTAVI KLASIFIKACIJE SU HIJERARHIJSKI BROJČANI (UGLAVNOM, JER NEKI SADRŽE I

SLOVA) SUSTAVI KOJIMA SE POKUŠAVA S JEDINSTVENIM BROJEVIMA OPISATI SVE ŠTO

JE SADRŽANO I SVE ŠTO TREBA BITI OPISANO U BIM PROJEKTU I CIJELOM PROCESU

PROJEKTIRANJA I GRADNJE. KLASIFIKACIJA JE VEZANA UZ KATEGORIZACIJU,

ODNOSNO, KLASIFIKACIJA JE PROCES KATEGORIZACIJE KOJIM SU SVI OBJEKTI

PREPOZNATLJIVI, DIFERENCIRANI I RAZUMLJIVI.

MODEL IMA VRLO MNOGO PODATAKA, ALI SU ISTI KATEGORIZIRANI NA RAZLIČITE

NAČINE I TEŠKO IH JE TUMAČITI I KORISTITI.

BUDUĆI DA SE PODACI KORISTE UPRAVO ZA IZRADU TROŠKOVNIKA, PROCJENA

TROŠKOVA I SPECIFIKACIJE ELEMENTA UGRAĐENIH U PROJEKT, RAZLIČITO

KATEGORIZIRANI PROJEKTI I ELEMENTI MOGU IZAZVATI VRLO VELIKE GREŠKE,

ODNOSNO PODACI SU NEISKORISTIVI.

KAKO JE JEDNA OD OSNOVNIH IDEJA KLASIFIKACIJE UPRAVO UNIFORMNOST

PODATAKA PROIZLAZI DA JE POTREBNO KOD IZRADE BIM PROJEKTA ZAJEDNIČKI

DEFINIRATI KOJI ĆE SE SUSTAV KLASIFIKACIJE KORISTITI TE BI SVI SUDIONICI PROJEKTA

TREBALI KORISTITI ISTI SISTEM.

ZA GRAĐEVINSKOJ INDUSTRIJI I UPRAVLJANJU GRAĐEVINAMA, SUSTAVI KLASIFIKACIJA

OSIGURAVAJU RAZLIČITIM SUDIONICIMA RAZUMIJEVANJE ŠTO „NEŠTO“ U BIM

PROJEKTU JEST. TO „NEŠTO“ ŠTO JE KATEGORIZIRANO SISTEMIMA KLASIFIKACIJE MOŽE

BITI BILO ŠTO OD KOMPLEKSA I INFRASTRUKTURE (TURISTIČKA NASELJA, SVEUČILIŠNI

BOLNIČKI CENTRI, AUTOCESTE I TUNELI) SVE DO VRLO MALIH ELEMENATA (NAMJEŠTAJ,

RASVJETA, UTIČNICE I SL.) SUSTAVI KLASA ČESTO SU HIJERARHIJSKI GDJE SU GLAVNE

KLASE PODIJELJENE U PODRAZREDE DUBOKE RAZINE. TO NAM OMOGUĆAVA DA

BUDEMO VRLO SPECIFIČNI U KATEGORIZACIJI I ISTODOBNO BOLJE RAZUMIJEVANJE NA

VIŠIM RAZINAMA.

AKO SE KLASIFIKACIJA KORISTI DOSLJEDNO, LJUDI / SUDIONICI PROJEKTA ĆE

LAKŠE PRONAĆI INFORMACIJE. STROJEVI ĆE MOĆI RAZUMJETI ZNAČENJE

STRUKTURIRANIH PODATAKA.

KLASIFIKACIJA JE TAKOĐER VAŽNA ZA STANDARDIZACIJU. POMOĆI ĆE

VLASNICIMA PRIKUPITI PODATKE O TROŠKOVIMA.

TAKOĐER ĆE POMOĆI IZVOĐAČIMA I DOBAVLJAČIMA DA BEZ OBZIRA NA

PROJEKTANTA I PROJEKT VRLO JEDNOSTAVNO MOGU PROVESTI NABAVU I

DOBAVU, UZ POTPUNO RAZUMIJEVANJE ONOGA ŠTO TREBAJU NUDITI.

POSTOJE DVA NAJRAŠIRENIJA SUSTAVA KLASIFIKACIJE: OMNICLASS I UNICLASS.

POSTOJE I DRUGI SISTEMI KLASIFIKACIJE, ALI SU U MANJOJ MJERI ZASTUPLJENI.

KAO ŠTO JE REČENO, RAZLIKUJEMO OMNICLASS KOJI DOLAZI IZ SAD-A I UNICLASS

KOJI DOLAZI IZ UK-A. ISTI SU U OSNOVI VRLO SLIČNI. OBA SUSTAVA SASTOJE SE OD

VIŠE TABLICA (UNICLASS IH IMA 15, UNICLASS2015 IH IMA 11, OMNICLASS IH IMA 15)

KOJE NAM SLUŽE ZA ISPRAVNU KLASIFIKACIJU SVAKOG BIM ELEMENTA. KLASE SU

UGLAVNOM KOMBINACIJA NAZIVA KLASE (KRATKI OPIS / IME) I VRIJEDNOST KLASE

(KOD KOJI OPISUJE POZICIJU KLASE UNUTAR HIJERARHIJE). MOGUĆI SU I DODATNI

OPISI, A SVE KAKO BISMO JEDNOSTAVNIJE DONIJELI ODLUKU KOJU KLASU

PRIMIJENITI ODNOSNO KAKO BISMO MOGLI RAZUMJETI RAZLIKE IZMEĐU RAZLIČITIH

SISTEMA KLASIFIKACIJE.

SLIČNOST KLASIFIKACIJA VIDLJIVA JE IZ SLJEDEĆEG PRIMJERA:

PRIMJER IZ OMNICLASS TABLICE 23 - ELEMENTI:

23-35 13 11 STRUJNI TRANSFORMATORI

23-35 13 15 13 11 ENERGETSKI MREŽNI SUHI TRANSFORMATORI

23-35 15 00 ELEKTRIČNI MOTORI

23-35 23 21 UPS JEDINICE

PRIMJER IZ UNICLASS2015 TABLICE SS - SISTEMI:

SS_70_30_25_25 SUSTAV UZEMLJENJA I IZJEDNAČAVANJA POTENCIJALA

SS_70_30_35_40 SUSTAV VISOKONAPONSKIH DALEKOVODA

SS_70_80_25_70 SUSTAV RASVJETE AUTOCESTA

SS_70_80_33_88 SUSTAV RASVJETE POZORNICE TEATRA

SS_75_10_70_88 SUSTAV TELEVIZIJSKE DISTRIBUCIJE

5. RAZMJENA PODATAKA I FORMATI

OSNOVA BIM PROJEKTA JE EFIKASNA RAZMJENA I KORIŠTENJE INFORMACIJA.

INFORMACIJE SE U BIM PROJEKTIMA UGLAVNOM NALAZE U BIM MODELIMA PA JE

RAZMJENA MODELA KLJUČNA ZA PROVOĐENJE PROJEKTA. KAKO BI EFIKASNO

RAZMJENJIVALI INFORMACIJE MORAMO NA SVAKOM BIM PROJEKTU TREBAMO IZMEĐU

OSTALOGA DOGOVORITI:

➢ STANDARDE IMENOVANJA

➢ FORMATE DATOTEKA

➢ NAČIN RAZMJENE

➢ STRUKTURU PODATAKA

➢ PROCEDURE RAZMJENE

5.1. Standardi imenovanja

STANDARDI IMENOVANJA SU NUŽNI ZA USPJEŠNO KORIŠTENJE PODATAKA NA

PROJEKTU. POTREBNO JE DOGOVORITI STANDARDE IMENOVANJA ZA DATOTEKE,

MAPE I ELEMENATA UNUTAR DATOTEKA.

KAKO SE U SVAKOM BIM PROJEKTU POJAVLJUJE VELIKI BROJ DATOTEKA VAŽNO JE

JASNO RAZAZNATI ŠTO SVAKA OD NJIH SADRŽI. TU KLJUČNU ULOGU IMA

IMENOVANJE DATOTEKA. IMENOVANJE SE MOŽE DOGOVORITI OD PROJEKTA DO

PROJEKTA UNUTAR BEP-A ALI BILO BI KORISNO PRIDRŽAVATI SE NEKOG

UVRJEŽENOG STANDARDA.

PRIJEDLOG IMENOVANJA BIM DATOTEKA DAN JE U BEP.

5.2. Formati datoteka

U SVAKOM BIM PROJEKTU UOBIČAJENO JE DA POSTOJI VIŠE FORMATA DATOTEKA,

OVISNO O BIM SOFTVERSKIM ALATIMA KOJE KORISTE SUDIONICI NA PROJEKTU.

KOJE ĆE FORMATE KORISTITI SUDIONICI UNUTAR TIMOVA POJEDINIH STRUKA

DOBRO JE DEFINIRATI ALI NIJE KLJUČNO ZA PROVOĐENJE BIM PROJEKTA.

KLJUČNO ZA PROVOĐENJE PROJEKTA DEFINIRATI KOJI ĆE SE FORMATI KORISTITI ZA

RAZMJENU DATOTEKA I INFORMACIJA NA PROJEKTU.

OVISNO O ZAHTJEVIMA NARUČITELJA I MOGUĆNOSTIMA SUDIONIKA MOGUĆE JE

DEFINIRATI RAZLIČITE FORMATE DATOTEKA ZA ISPORUKU.

IZVORNI FORMATI BIM ALATA

TO SU FORMATI KOJI SE MOGU EDITIRATI SAMO U IZVORNOM BIM ALATU. OVI

ALATI SU POGODNI ZA RAZMJENU DATOTEKA UKOLIKO SVI SUDIONICI KORISTE

ISTE ILI KOMPATIBILNE ALATE. PREDNOSTI RAZMJENE U IZVORNIM FORMATIMA JE

ŠTO SU SVE INFORMACIJE SAČUVANE I MOGUĆE JE I NAKON RAZMJENE NASTAVITI

RAD NA MODELU. NISU PRIKLADNI ZA PROJEKTE GDJE SE KORISTI VIŠE RAZLIČITIH

BIM ALATA.

RVT - OVE JE AUTODESKOV FORMAT KOJI KORISTI AUTODESK REVIT. POJAVLJUJE SE

JOŠ I RFA FORMAT KOJI OZNAČAVA POJEDINI SASTAVNI ELEMENT REVIT MODELA

(REVIT FAMILIJU). VIŠEKORISNIČKI RAD IMPLEMENTIRAN JE UNUTAR SAMOG ALATA.

PLN - NATIVNI ARCHICAD FORMAT. ZA VIŠEKORISNIČKI RAD NA ISTOM MODELU

KORISTI SE APLIKACIJA BIM SERVER KOJA JE U BITI VELIKA BAZA PODATAKA I

OMOGUĆUJE PRISTUP MODELU IZ LOKALNE MREŽE ILI PUTEM INTERNETSKE VEZE.

ZA POTREBE ARHIVIRANJA PROJEKTI SE MOGU SPREMITI U PLA FORMAT, KOJI

SADRŽI I SVE KORIŠTENE BIBLIOTEKE OBJEKATA I SIMBOLA.

NDW (PRJ)- FORMAT KOJI KORISTI ALLPLAN JE NWD (NEMETSCHEK DRAWING), U

STVARI ALLPLAN U POZADINI KORISTI BAZU PODATAKA I NE MOŽE SE REČI DA

KORISTI SAMO JEDAN TIP DATOTEKE. ZA PUNU FUNKCIONALNOST POTREBAN JE

ČITAVI PROJEKT KOJI SE NALAZI U PRJ MAPI SOFTVERA.

DWG – OVO JE AUTODESKOV FORMAT KOJI JE ORIGINALNO KORISTIO AUTOCAD

ALI GA DANAS MOGU IZVOZITI I UVOZITI GOTOVO SVI BIM ALATI. OVA FORMAT

NE PRENOSI BIM INFORMACIJE ALI U RANIM BIM PROJEKTIMA KORISTITI ĆE SE ZA

RAZMJENU INFORMACIJA SA SURADNICIMA KOJI NE KORISTE BIM ALATE.

SVAKI IZVOZ I UVOZ DATOTEKA KOJE NISU U IZVORNOM FORMATU JE SITUACIJA

GDJE SE MOŽE DOGODITI DA DOĐE DO GUBLJENJA INFORMACIJA. ZATO U SVIM

SITUACIJAMA GDJE JE MOGUĆE RAZMJENJIVANJE IZVORNIH DATOTEKA TO JE

PREPORUČENA SOLUCIJA.

IFC – INDUSTRY FOUNDATION CLASSES(IFC) NAJRAŠIRENIJI NEZAVISNI FORMAT ZA

RAZMJENU BIM DATOTEKA JE. TO JE OTVOREN I NEUTRALAN FORMAT KOJA

OMOGUĆUJE RAZMJENU INFORMACIJA O GRAĐEVINI MEĐU RAZLIČITIM CAD / BIM

APLIKACIJAMA.VEĆINA BIM ALATA MOGU IZVESTI MODELE I UVESTI MODELE TOG

FORMATA. OVAJ FORMAT NAMJENJEN JE SAMO ZA ČITANJE INFORMACIJA IZ

MODELA I NIJE NAMIJENJEN DA SE NA NJEMU NASTAVI RAD. IFC DAJE

INFORMACIJU O GEOMETRIJI MODELA, ALI I DODATNE PODATKE UGRAĐENE

MATIČNOM APLIKACIJOM U BIM MODEL.

PREDNOST JE OVOG FORMATA ŠTO GA MOŽEMO KORISTITI U RAZNIM

APLIKACIJAMA TE NE OGRANIČAVA PROCES SAMO NA JEDNU PLATFORMU.

NEDOSTATAK JE TO ŠTO JEDNOM KADA IZVEZEMO U TAKAV FORMAT RAD NA

MODELU VIŠE NIJE MOGUĆ VEĆ SAMO ČITANJE GEOMETRIJE I INFORMACIJA.

DA BI IFC FORMAT ISPRAVNO ISPUNIO SVOJU ZADAĆU POTREBNO JE IZVRŠITI

IZVJESNA PODEŠAVANJA PRIJE IZVOZA U TAJ FORMAT. KOMPATIBILNOST SA SVIM

DRUGIM BIM ALATIMA NOSI SA SOBOM I NEKE MANE PA JE NEDOSTATAK OVOG

FORMATA DA SE NEKE INFORMACIJE IZ IZVORNOG MODELA IPAK GUBE.

COBIE – CONSTRUCTION OPERATION BUILDING INFORMATION EXCHANGE

(COBIE) JE NEZAVISAN FORMAT KOJIM SADRŽAVA UGLAVNOM

TEKSTUALNE/BROJČANE PRIKAZE PODATAKA A NE GRAFIKU ILI GEOMETRIJU.

PODACI SU UGLAVNOM ORGANIZIRANI U TABLICE ILI RELACIONE BAZE

PODATAKA. OVAJ FORMAT SE KORISTI ZA PRIJENOS PODATAKA KOJI SE

GENERIRAJU TIJEKOM PROCESA I IZGRADNJE TE SE PREDAJU SUBJEKTIMA KOJI

KRAJNJIM KORISNICIMA – ODRŽAVANJE. ZA RAZLIKU OD IFC FORMATA OVAJ

FORMAT PRIKAZUJE PODATKE NA NAČIN DA IH KORISNIK MOŽE KORISTITI DOK JE

IFC PRILAGOĐEN TOME DA GA KORISTE BIM SOFTVERI.

Izvor: bimtaskgroup.org

5.3. Način razmjene

ŠTO JE RAZMJENA DATOTEKA I INFORMACIJA EFIKASNIJA TO JE EFIKASNIJI I SAM

BIM PROJEKT. POD EFIKASNOM RAZMJENOM INFORMACIJA PODRAZUMIJEVA SE DA

SU INFORMACIJE AŽURIRANE I SVIMA DOSTUPNE.

ISTO TAKO VAŽNO JE NAGLASITI DA SU DATOTEKE KOJE SE KORISTE NA BIM

PROJEKTIMA PUNO VEĆE NEGO U KLASIČNOM 2D NAČINU RADA. PA JE TIME

DISTRIBUCIJA DATOTEKA NEŠTO OTEŽANA, A KOLIČINA PROSTORA ZA POHRANU

TREBA BITI VEĆA. DANAŠNJA RJEŠENJA BAZIRANA NA RAZMJENI DATOTEKA

MAILOVIMA I POHRANJIVANJE DATOTEKA NA ODVOJENIM MJESTIMA NISU

POGODNA ZA EFIKASNO UPRAVLJANJE INFORMACIJAMA.

KAKO BI SE OSIGURALI GORE NAVEDENI UVJETI U BIM PROJEKTIMA KORISTI SE

CENTRALNO MJESTO ZA POHRANU DATOTEKA (ENG. COMMON DATA

ENVIROMENT - CDE).

TO JE CENTRALNO MJESTO ZA POHRANU, UPRAVLJANJE I DIJELJENJE SVIH

RELEVANTNIH DATOTEKA I INFORMACIJA NA PROJEKTU MEĐU SVIM SUDIONICIMA

NA PROJEKTU.

CDE MOŽE IMATI RAZNE FORME, OVISNO O VELIČINI I KOMPLEKSNOSTI PROJEKTA I

MOGUĆNOSTIMA KOJE SE ŽELE KORISTITI. OD DIJELJENE MAPE NA DISKU

(DOVOLJNO ZA MANJE PROJEKTE ILI POČETNE FAZE) DO NAPREDNOG SERVISA U

OBLACIMA. OVO RJEŠENJE TREBA BITI DIGITALNO, SVI TREBAJU IMATI PRISTUP DO

PODATAKA KOJI SU TAMO SMJEŠTENI I TREBA GA SE MOĆI PODIJELITI NA DIJELOVE

OVISNO O KATEGORIJI INFORMACIJA.

KAKO GOD BILO BITNO JE DA SU PODACI NA TOJ LOKACIJI SVIMA DOSTUPNI U

SVAKOM TRENU I KOREKTNO STRUKTURIRANI KAKO BI SE JEDNOZNAČNO ZNALO

KOJA DATOTEKA JE AKTUALNA ZA POJEDINOG KORISNIKA.

NADALJE TREBALO BI OMOGUĆITI SELEKTIVAN PRISTUP PODACIMA OVISNO O

POTREBAMA SUDIONIKA I PRAVIMA KOJE JE DAO NARUČITELJ. NE TREBAJU SVI

SUDIONICI SVE PODATKE PA JE NAKON ODLUKE KOME ŠTO TREBA POTREBNO

ORGANIZIRATI PODATKE SA DOGOVORENIM PRAVIMA PRISTUPA.

PRIJEDLOG ORGANIZACIJE TOG MJESTA ZA POHRANU PODATAKA DAT JE U BEP-U

PREMA UK STANDARDIMA, ALI MOGUĆE GA JE PODESITI PREMA POTREBAMA

POJEDINOG PROJEKTA.

NARAVNO UZ PODATKE KOJI ĆE BITI DISTRIBUIRANI PREKO TE ZAJEDNIČKE

PLATFORME POTREBNO JE DA SVAKI SUDIONIK ČUVA SVE RELEVANTNE VERZIJE

DATOTEKA NA SVOJOJ LOKACIJI.

5.4. Struktura podataka

JASNA STRUKTURA PODATAKA PRUŽA NAM JEDNOSTAVNIJE SNALAŽENJE I

UPRAVLJANJE PODACIMA. ONA TREBA BITI DOGOVORENA MEĐU SVIM

SUDIONICIMA NA PROJEKTU PUTEM BEP-A.

UOBIČAJENA PODJELA DATOTEKA JE NA RADNE, DIJELJENE, PREDANE I ARHIVIRANE.

STRUKTURA MAPA

INFORMACIJE U CDE MOGU BITI U RAZNIM STATUSIMA ALI PREPORUČAJU SE ČETIRI

GLAVNA STATUSA:

RADNO

SADRŽI NEODOBRENE INFORMACIJE SVAKOG SUDIONIKA. KORISTE IH KORISNICI

UNUTAR ISTE ORGANIZACIJE SUDIONIKA.

DIJELJENO

DATOTEKE KOJE SU PROVJERENE I ODOBRENE DA IH MOGU KORISTITI DRUGI

SUDIONICI. MOGU BITI DODIJELJENA PRAVA PRISTUPA.

PREDANO

INFORMACIJA KOJA JE ODOBRENA OD NARUČITELJA I SPREMNA ZA ISHOĐENJE

DOZVOLA, IZRADU PONUDBENE DOKUMENTACIJE ILI GRAĐENJE.

ARHIVA

DATOTEKE KOJE VIŠE NISU AKTUALNE ALI IH JE POTREBNO SAČUVATI RADI

PRAĆENJA RADA NA PROJEKTU.

5.5. Procedura razmjene

OSIM SAMIH FORMATA U BIM PROJEKTU POTREBNO JE DEFINIRATI I PROCEDURE

RAZMJENE PODATAKA KOJI MOGU UKLJUČIVATI: NAČINE ODOBRAVANJA

INFORMACIJA, NAČINE PREUZIMANJA DATOTEKA / MODELA, FAZE/ROKOVI, RAZINE

RAZVIJENOSTI MODELA, ISL.

SVAKI PREDANI MODEL POTREBNO JE OPISATI KAKO BI SVI SUDIONICI TOČNO

ZNALI O KAKVIM SE INFORMACIJAMA RADI. NEKE OD INFORMACIJA KOJE BI BILO

ZNATI O PREDANOJ DATOTECI SU: DATUM RAZMJENE, REVIZIJU, TVRTKU

ISPORUČITELJA MODELA, OPIS MODELA, KONTROLNU LISTU ISPUNJENIH ZAHTJEVA.

OVE INFORMACIJE MOGU BITI U ZASEBNOJ DATOTECI KOJA ĆE SE ISPORUČITI UZ

MODEL. KORISNO JE SVE RAZMJENE UPISATI U TABELU DOSTUPNU NA CDE KAKO BI

SVI BILI UPOZNATI SA STANJEM.

6. ODGOVORNOST

ODGOVORNOST PRILIKOM IZRADE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE JEDNOSTAVNO JE

UTVRDITI: PROJEKTI RAZLIČITIH STRUKA UVEZANI SU I ISPORUČENI, OVJERENI ŽIGOM

I POTPISOM PROJEKTANTA TE SVE ŠTO JE SADRŽANO U MAPI JE ODGOVORNOST

ONOGA TKO JU JE IZRADIO I OVJERIO.

UTOPIJSKA IDEJA KAKO ĆE U BIM SUSTAVU SVI PROJEKTANTI RADITI NA ISTOM

MODELU I U REALNOM VREMENU DIJELITI PODATKE RASPLINULA SE VRLO BRZO JER JE

U TOM SLUČAJU NEMOGUĆE UTVRDITI ODGOVORNOST.

NPR. PROJEKTANT ELEKTROTEHNIKE BI MOGAO POMAKNUTI NOSIVI STUP RADI LAKŠEG

SMJEŠTANJA SVOJIH INSTALACIJA. TAKVE PROMJENE NE BI BILE LAKO VIDLJIVE,

POGOTOVO AKO SE RADI O VEĆEM MODELU, A GREŠKA BI SE UTVRDILA TEK NA

GRADILIŠTU ŠTO U POTPUNOSTI NEGIRA SMISAO PRIMJENE BIM PROCESA.

UKOLIKO JE JEDAN OD ZAHTJEVA PRILIKOM UGOVARANJA IZRADE PROJEKTA I

PRIMJENA BIM-A, SVE UKLJUČENE STRANE MORAJU ZNATI ŠTO SE TOČNO

PODRAZUMIJEVA.

NEMOGUĆE JE U UGOVORU NAVESTI JEDNOSTAVNU STAVKU KAO NPR. “PROJEKTANT

MORA PROJEKT IZRADITI U BIM SUSTAVU.” JER TIME NIJE DEFINIRANO NIŠTA, A MOŽE

BITI DEFINIRANO SVE, OVISNO O PERCEPCIJI POJEDINE ZAINTERESIRANE STRANE

(INVESTITOR MISLI DA JE ZATRAŽIO SVE ŠTO JE MOGUĆE NAPRAVITI, A PROJEKTANT

MISLI DA TREBA ISPORUČITI SAMO ONO ŠTO JE NUŽNO).

ODGOVORNOST U BIM PROCESU UTVRĐENA JE KROZ DVIJE GLAVNE STAVKE:

1.PROPISANIM STUPNJEM RAZRAĐENOSTI PROJEKTA (ENGL. LOD - LEVEL OF

DEVELOPMENT)

STUPANJ RAZRAĐENOSTI PROJEKTA SASTOJI SE OD GRAFIČKIH (LEVEL OF DETAIL =

STUPANJ DETALJNOSTI) I NE-GRAFIČKIH PODATAKA (LEVEL OF INFORMATION =

STUPANJ INFORMACIJA).

LOD PRECIZIRA KAKO TREBAJU BITI MODELIRANI POJEDINI ELEMENTI BIM MODELA

(METALNE POLICE, KABELI, RAZDJELNICE ITD), A SVE KAKO BI SE ZADOVOLJILA

POJEDINA FAZA PROJEKTA.

NPR. NEMA SMISLA U MODEL KOJI SE KORISTI ZA IDEJNO RJEŠENJE UNOSITI TOČNE

LOI DEFINIRA POTREBNE INFORMACIJE ZA POJEDINU FAZU: OD GENERIČKIH

INFORMACIJA U RANIJIM FAZAMA PROJEKTA (NPR. KADA ODREĐENIH DIMENZIJA) PA

DO PRECIZNIJIH (NPR. TOČNA MARKA I MODEL KADE, NJENE PRECIZNE DIMENZIJE,

NAČIN UGRADNJE, TOČNA GEOMETRIJA ITD).

2.PROCESOM RAZMJENE PODATAKA I BIM MODELA U TZV. CDE (COMMON DATA

ENVIRONMENT)

PROCES RAZMJENE PODATAK MORA BITI JEDNOSTAVAN I JASAN SVIM SUDIONICIMA.

POŠTO ĆE SE U BIM PROCESU KORISTITI VIŠE RAZLIČITIH APLIKACIJA POTREBNO JE

DEFINIRATI NAČIN RAZMJENE I POHRANE INFORMACIJA.

MOGUĆE JE KORISTITI JEDNOSTAVNE CLOUD SERVISE ZA POHRANU PODATAKA (NPR.

DROPBOX), SOFTVERE ZA UPRAVLJANJE PODACIMA (BIMEYE, DROFUS), KLASIČNE

UREDSKE ALATE (EXCEL, WORD, GOOGLE DOCS)...

SUDIONICI

POTREBNO JE RAZLIKOVATI POJEDINE SUDIONIKE U BIM PROCESU TEMELJEM NJIHOVIH

ZADUŽENJA I ODGOVORNOSTI:

1.BIM MODELER ZADUŽEN JE ZA IZRADU BIM MODELA U NEKOJ OD BIM APLIKACIJA

(ARCHICAD, ALLPLAN, REVIT ITD). NIJE NUŽNO U ISTO VRIJEME I PROJEKTANT, ODN. NA

VEĆIM PROJEKTIMA ĆE SIGURNO JEDAN PROJEKTANT VODITI TIM OD VIŠE BIM

MODELERA.

2.BIM KOORDINATOR ZADUŽEN JE ZA KOORDINACIJU MODELA RAZLIČITIH STRUKA:

PREKLAPANJE MODELA ARHITEKTURE I INSTALACIJA, PRONALAŽENJE

NEUSUGLAŠENOSTI I KOLIZIJA, EVIDENTIRANJE PROBLEMA TE VOĐENJE

KOORDINACIJSKIH PROCESA ZA IZNALAŽENJE RJEŠENJA DOKUMENTIRANIH PROBLEMA.

3.BIM MANAGER ODGOVORAN JE ZA PLANIRANJE I PROVEDBU BIM PROCESA.

VODITELJ JE IZRADE BIM PROVEDBENOG PLANA, NADZOR NAD PROVEDBOM TE

PRILAGODBU PROCESA UKOLIKO SE TIJEKOM IZRADE PROJEKTA POKAŽU

MOGUĆNOSTI ZA OPTIMIZACIJOM METODA RADA I RAZMJENE PODATAKA.

PRIMJERA RADI, U AUSTRIJI PREDVIĐAJU DA ĆE IM SE U SLIJEDEĆIH DESET GODINA

POJAVITI POTREBA ZA JAKO VELIKIM BROJEM BIM RADNIH MJESTA:

OKO 30.000 BIM MODELERA, 3.000 BIM KOORDINATORA I 300 BIM MANAGERA.

TAKAV POTENCIJAL JE NARAVNO PRISUTAN I U SVIM OSTALIM DRŽAVAMA KOJE

PROPIŠU PRIMJENU BIM PROCESA U PROJEKTIRANJU.

7. POJMOVNIK

BEP – BIM PLAN IZVRŠENJA (ENG. BIM EXECUTION PLAN - BEP)

BIM – PROCES PROJEKTIRANJA, IZVOĐENJA ILI UPRAVLJANJA IZGRAĐENIM OKOLIŠEM

PRIMJENJUJUĆI ELEKTRONIČKE OBJEKTNO USMJERENE INFORMACIJE.

BIM ALAT – SOFTVERSKO RJEŠENJE UZ POMOĆ KOJEG AUTOR IZRAĐUJE BIM MODEL

BIM MODEL – MODEL INFORMACIJA O GRAĐEVINI.

BIM VODITELJ PROJEKTA – OSOBA KOJA JE ZADUŽENA ZA VOĐENJE BIM DIJELA

PROJEKTA

CDE – ZAJEDNIČKO PODATKOVNO OKRUŽENJE.

EIR – BIM ZAHTJEVI NARUČITELJA (ENG. BIM EMPLOYER'S INFORMATION REQUIREMENTS

– EIR)

KOMPONENTA / BIM ELEMENT – VIRTUALNI ELEMENT KOJI PREDSTAVLJA FIZIČKI

GRAĐEVINSKI OBJEKT.

LOD – STUPANJ RAZRADE ELEMENATA BIM MODELA.

LOI - RAZINA RAZVIJENOSTI ELEMENATA BIM MODELA KOJA UKLJUČUJE SAMO ATRIBUTE

MODELA, A NE I GEOMETRIJU MODELA.

OBJAŠNJENJE BIM POJMOVA MOŽETE POTRAŽITI NA: HTTPS://BIMDICTIONARY.COM/

8. PRIMJER ELEKTROTEHNIČKOG PROJEKTA U BIM SOFTVERUDOLJE NA SLAJDOVIMA JE PRIMJER JEDNE OBITELJSKE VILE NA JADRANU

IZRAĐENE U BIM SOFTWERU. INVENSTITOR JE ZAHTIJEVAO BIM PROJEKT – NE

SPECIFICIRAJUĆI ŠTO POD TIME SMATRA – TE JE PROJEKT IZRAĐEN U BIM

SOFTWERU.

TLOCRT INSTALACIJE

3D RENDER

3D OSJENČANJE

PREDNJI PRESJEK

TLOCRT RASVJETE

SLIKA OSVJETLJENJA PROSTORA

TLOCRT S UTIČNICAMA

TLOCRT KOMUNIKACIJSKE INSTALCIJE

PRIKAZ KOMUNIKACIJSKE INSTALACIJE I DODJELJIVANJA

PRIKAZ SPAJANJA U KOMUNIKACIJSKOJ RAZDJELNICI

TLOCRT VATRODOJAVE

TLOCRT TEMELJNOG UZEMLJIVAČA

PRIKAZ POSTAVLJANJA KANALICA

PRIKAZ

PRIKAZ POSTAVLJANJA PODNE INSTALACIJE

PRIKAZ POSTAVLJANJA METALNIH POLICA

TLOCRTNI PRIKAZ POSTAVLJANJA METALNIH POLICA

3D PRIKAZ METALNIH POLICA

PRIKAZ U 3D PRELASKA METALNIH POLICA

PRIKAZ STRUJNIH KRUGOVA U ENERGETSKOJ RAZDJELNICI

AUTOMATSKI GENERIRANA JEDNOPOLNA SHEMA

AUTOMATSKI GENERIRANA TROPOLNA SHEMA

AUTOMATSKI GENERIRAN POPIS STRUJNIH KRUGOVA

AUTOMATSKI GENERIRANA TERMINAL LISTA

PRIMJER AUTOMATSKOG PRORAČUNA

AUTOMATSKI GENERIRANA BLOK SHEMA VATRODOJAVE

AUTOMATSKI GENERIRANA BLOK SHEMA KOMUNIKACIJSKE INSTALACIJE

PRIKAZ MOGUĆEG ISPISA

IZVOZ TROŠKOVNIČKIH STAVKI U EXCEL