bilten solarnog info centrawww.zelena-akcija.hr/sic

burin3/2006

burin 3

Solarni info centartel: 01/4813-913, pon.-čet. 10-15 sati

E-mail: sic@zelena-akcija.hr

Savjetovanje u uredu uz najavu: srijeda i četvrtak, od 16-18 sati

Koordinator, Daniel RodikSuradnik na projektu, Bruno Motik

www.zelena-akcija.hr

www.zelena-akcija.hr/sic

projekt Solarnog info centra fi nancira:

www.mzopu.hr

Održivo graditeljstvo

Kuće od balirane slameFotografi ja na naslovnici - kuća od balirane slame u Coloradu.

5

Energija i okoliš

Niz struju Dobre - kontra loše struje!8

Novi projekt energetskog programa Zelene akcije

Poticanje samogradnje solarnih kolektora10

“Zelena akcija” je nevladino, neprofi tno udruženje građana za zaštitu okoliša, osnovano 1990.g. sa sjedištem u Zagrebu. ZA je aktivno uključena u problematiku zaštite okoliša na nacionalnoj i globalnoj razini. Djelovanje ZA se zasniva na radu volontera koje podržava profesionalni tim. Cilj djelovanja ZA je zaštita okoliša i prirode, te promicanje održivog razvoja. Najveća pažnja pridaje se aktivnostima usmjerenim na poticanje sudjelovanja javnosti u donošenju odluka o okolišu i na poboljšanje kvalitete života u Hrvatskoj.

Ovo dijelo objavljeno je pod Creative Commons licencom. Neka prava pridržana.

creativecommons.org

Dozvoljeno je kopiranje i distribucija sadržaja u nekomercijalne svrhe.

Čini se da je jedini spas za hlađenje po ljeti ugraditi “klima uređaj”. Osim toga moguće je i zagrijati kuću, stan, ured i slično po zimi, pa smo jednim udarcem riješili dvije muhe. Postavljanje i montaža je jednosta-vna i brza, tako da već sutra nemate pro-blema sa 35 stupnjeva i dodatnom vlagom. Ti aparati troše električnu energiju koja još uvijek nije toliko skupa da bi nas to odgovo-rilo od njihove nabave. Postoje određene zdravstvene posljedice, ali sparina nam ne da razmišljati o tome, uostalom sve ima nekakav utjecaj... Novine pišu da će te-rmoelektrane morati malo više trošiti gori-va, ali to im je i posao, da nam osiguraju potrebnu struju koju plaćamo.

No koliko je stvarno skupa ta struja koju do-bivamo iz energetskog miksa hidroelektrana i termoelektrana u Hrvatskoj. U HEP-u kažu da su hidroelektrane “zeleni izvori energi-je” jer nemaju nikakav ili mali utjecaj ma okoliš. O tom potom - vidi članak Niz struju dobre - kontra loše struje!

Termoelektrane spaljuju tzv. Fosilna goriva: ugljen, lož ulje ili plin da bi pomoću parnih turbina generirale struju. Tako iskorišteno fosilno gorivo daje električnu energiju,

(ponekad i iskoristivu toplinsku) i neisko-ristivi ostatak u obliku ugljičnog dioksida (CO2) koji je prirodno prisutan u atmosferi. Biljke ga absorbiraju u procesu fotosinteze, te ispuštaju kada se razgrađuju, a ljudi i životinje ga izbacuju prilikom disanja. Ci-klus kruženja CO2 je stalan i razina tog plina stotinama tisuća godina bila je više-manje stalna u atmosferi. Sve dok jednog dana pr-ije otprilike 150 godina ljudi nisu masovno počeli spaljivati fosilna goriva. S početkom industrijske revolucije nivo CO2 se počeo povećavati. Zbog karakteristike CO2 da ab-sorbira toplinu koja dolazi na Zemlju od Sunca, samo tokom prošlog stoljeća glo-balna prosječna temperatura na Zemlji se povećala za 0,7ºC.

Svijet sada postaje sve topliji jer sloj stakleničkih plinova postaje deblji. Međutim to ne znači da ćemo uživati u blagim zima-ma i malo toplijim ljetima. Posljedica glo-balnog zagrijavanja su klimatske promjene. A to znači nagle promjene vremena, česti uragani i nevremena, otapanje ledenjaka i promjene morskih struja koje su naime sta-bilizator klime kakve znamo. Ako se njihovi tokovi zaustave ili nepredviđeno promjene,

Klima ili klimatske promjene?

Posljedice klimatskih promjena; poplave, suše, tornada, otapanje polarnih kapa te širenje pustinja, sve su ozbiljniji problemi današnjice.

Uvodnik

Klima ili klimatske promjene3

Uvodnik

Zapostavljena tehnologija

Zračni solarni kolektori12

Cijena energije vjetra u Danskoj14

Energetska oporaba15

4 burin burin 5

Održivo graditeljstvo

Prva asocijacija kada s nekim pričamo o kućama od slame je naravno priča o tri praščića u kojoj vuk otpuše cijelu slamnatu kuću, a praščić os-tane bez krova nad glavom i mora pobjeći kod drugog praščića koji ima kuću od cigle. Dakako, kad bi ova asocijacija imala veze s realnošću, ova tehnika gradnje ne bi opstala toliko dugo, a to je nekoliko stotina godina. Tajna je u tome što praščić nije znao da treba koristiti baliranu slamu i nije znao da se slama može ožbukati isto kao i bilo koji drugi zid. Razlog zašto je ova tehnika gradnje danas sve popularnija je vjero-jatno u ekonomskoj računici. Naime slama, koja je nusproizvod poljoprivrede, može se nabaviti po relativno jeftinim cijenama (3-10kn/bala si-jena), a ono što smo dobili je vrlo vrijedna kom-binacija izolacionih i statičkih svojstava.

Mogućnosti koje pruža tehnika gradnje slamom gotovo su neograničene. Zid od balirane slame je moguće koristiti kao nosivi element, gdje se konstrukcija krovišta sidri direktno na zidove. Češće se slama koristi kao ispuna, gdje se stru-kturalni elementi objekta grade najčešće od drveta, ali u nekim slučajevima čak i od metala

ili armiranog betona. Za razliku od nekih drugih građevinskih materijala, slama pruža mogućnosti izgradnje nepravilnih, organskih oblika koji nerijetko završavaju više kao umjetničko dje-lo, nego samo kao kockaste kuće na koje smo navikli. Naravno, ako korisnik to više prefer-ira, kuća od slame može biti izvedena tako da potpuno izgleda kao objekt građen konvencio-nalnim materijalima. Slama neprimjetno osta-je među slojevima žbuke i jedini dokaz njene prisutnosti je znatno niži račun za grijanje. Sla-mnati zidovi se obavezno moraju ožbukati kako bi se slama zaštitila od vanjskih utjecaja. U tu svrhu se najčešće koristi žbuka na bazi vapna, a gdje je to moguće, glinene žbuke predsta-vljaju izvrsnu jeftinu alternativu. Cementna žbuka je potpuno neprikladna za korištenje u ko-mbinaciji sa slamom, jer stvara paronepropusni sloj i zid ne diše, tj. onemogućen je prolaz viška vodene pare iz unutrašnjosti objekta prema van. To može uzrokovati kondenzaciju vlage s unutrašnje strane zida, što rezultira truljenjem slame. Izbjegavanjem upotrebe cementa koji ionako nije poželjan materijal u ekološkom gra-diteljstvu potpuno rješavamo problem.

Kuće od balirane slame

ono što smo vidjeli u blockbusteru “Dan poslije sutra” bit će samo epi-zoda.

Znači ako ugradim klima uređaj bit će mi ugodnije danas, sutra, ali zato će termoelektrane morati više raditi i ispuštati više CO2 koji će pak uzroko-vati klimatske promjene i sve ekstremnije temperature. Pa ću onda kupiti još jedan klima uređaj i tako...do kada.

Nije nam namjera da plašimo ili proričemo globalnu ekološku katastrofu. Ona se već događa više ili manje u cijelom svijetu sa različitim konzekva-ncama. Dvadeset i prvo stoljeće prvi put je dobilo i ekološke izbjeglice, ljude koji su morali napustiti svoje domove zbog potopa uslijed klimatskih promjena.

Naftu i ostala fosilnih goriva ljudi nemilo spaljuju već 150 godina uglavnom u energetske svrhe. No, već od sredine 20. stoljeća mnogi znanstvenici upozoravaju na približavanje tzv. “Oil Peak-a “ ili Vrhunca ekspolatacije nafte. To znači da smo potrošili pola svih zaliha i zbog ubrzanog razvoja i povećanja potreba ostaje nam još oko 40 godina. Što ne znači da se možemo bahato i neodgovorno ponašati još toliko. Nafta i njeni derivati biti će sve skuplji i nedostupniji. Naša Vlada kaže da neće poskupjeti pa nas zanima da li oni imaju neki as u rukavu pošto uporno već nekoliko mandata ignoriraju potpisivanje Kyoto protokola za ublažavanje klimat-skih promjena.

Što da radimo onda, klima uređaji nisu dobri, a još uvijek nam je vruće.

Za početak treba razmisliti u kakvim kućama radimo i živimo, arhitekti koji su ih projektirali trebali su misliti o tome kako ćemo se hladiti i gri-jati. Postojeće zakonske regulative sve su strože u korist bolje energetske učinkovitosti u zgradama, kod aparata u kućanstvu, i u industriji.

Situacija se mijenja. U prošlom stoljeću računali smo na obilje jeftine energije iz nuklearki i velikih elektrana. Danas nam je potrebno sagle-dati gdje možemo smanjiti potrošnju, projektirati i sagraditi kuću koja će trošiti što manje energije za grijanje i hlađenje, pasivnom solarnom ili tzv. Zero-energy gradnjom. Kod postojećih zgrada i kuća situacija je kompliciranija jer obnova i prilagodba traži skuplje investicije. Kada bi država sustavno poticala održivu niskoenergetsku gradnju i obnovu povrati investicija bi se skraćivali i time bi se jako smanjio rast potrebe za energi-jom. Da li je potiče? Vrlo malo. Odgovornost je i na nama građanima da to tražimo i da se savjesno ponašamo sa prirodnim resursima, bez obzira na njihovo papirnato vlasništvo.

(Daniel Rodik)

www.ucsusa.org/global_warming/science/Fingerprints.htmlUdruženje zabrinutih znanstvenika; stranica o globalnom zagrijavanju uzrokovanom lju-dskim ativnostima.

www.realclimate.orgZnanstveno objašnjenje klimatskih promje-na.

Okvirna konvencija UN-a o promjeni klimewww.unfccc.intMeđunarodni politički procesi koji su razvili Kyoto protokol i zaduženi su za njegovu primjenu.

www.pointcarbon.comWeb portal sa najnovijim vijestima iz područja međunarodne politike vezane za klimatske promjene i obnovljive izvore en-ergije te emisije ispušnih plinova.

www.greenhouse.netMreža volontera govornika o klimatskim promjenama.

www.enegyhog.orgIntekativne web stranice - jedna za odrasle i jedna za djecu, o tome kako unaprijediti energetsku efikasnost vlastitog doma.

Još mnogo informacija o klimatskim promjenama može se naći na webu:

6 burin burin 7

Dakle zašto se uopće upuštati u gradnju slamom? Ovdje su navedeni glavni ra-zlozi:

1. Održivost

Slama je obnovljivi materijal koji se može proizvoditi/uzgajati svake godine. En-ergija potrebna za proizvodnju ovog materijala dolazi od sunca – obnovljivog iz-vora energije. Osim toga, kada objekt prestane biti u funkciji slama se i nakon dugog niza godina može kompostirati ili koristiti u povrtlarstvu za malčiranje. Dakle ne nastaje otpad.

2. Energetska efikasnost/izolacijska svojstva

Trenutni građevinski propisi zahtijevaju da koeficijent toplinske provodljivosti tj. U(k) vrijednost vanjske ovojnice objekta koji se grije ne prelazi 0,35 W/m2K. U Europskoj Uniji postoji tendencija da se to smanji na 0,25. Tipičan zid od slame (najčešće debljine oko 45 cm) ima ovaj koeficijent oko 0,13 W/m2K, dakle dva do tri puta niži od modernih građevinskih materijala i mnogo niži od trenutačnih građevinskih propisa. Kad bi se u građevinu od balirane slame još inkorporirala i načela pasivne solarne gradnje, kao što su termalna masa i velike staklene površine sa sunčane strane, dobili bismo energetski izuzetno efikasan objekt. Ovakva grad-nja znatno smanjuje količine goriva potrebnog za zagrijavanje tijekom zime, što naravno rezultira smanjenjem emisije CO2 u atmosferu.

3. Zvučna izolacija

Bale slame djeluju i kao izuzetna zvučna izolacija, pa nije rijetkost da se tonski studiji grade na ovaj način. Razina buke u kućama od slame je toliko mala da bo-ravak u ovakvoj kući djeluje smirujuće.

4. Nizak rizik od požara

Slama gori. Da, ali ožbukani slamnati zidovi su manje skloni požaru nego tradi-cionalne drvene kuće. Budući da je slama u balama vrlo gusto stisnuta, u njoj nema dovoljno kisika da bi se zapalila. Pokušaj da se zapali bala slame mogao bi se usporediti sa pokušajem da se zapali telefonski imenik. Iako zasebne stranice gore, dok je knjiga zatvorena, nemoguće ju je zapaliti. Ne pokušavajte to kod kuće! Isto je i sa balama slame. Ako pokušate zapaliti cijelu balu slame dok je još uvijek povezana konopcima, iznenadit ćete se koliko je teško. Još kad na bale slame dodamo žbuku, rizika od požara nema. To je i potvrđeno brojnim ispitiva-njima na zapaljivost. (Njemački institut za gradjevinska ispitivanja : www.mpa.tu-bs.de/default-e.htm)

5. Niski troškovi izgradnje

U ovom trenutku proizvodnja slame je veća od potražnje za njom. Uglavnom je se smatra otpadnim materijalom. Kod nas se cijena slame kreće od oko 3 do 10 kn po bali, a često u cijenu ulazi i dostava. Za objekt od 100 m2 ugrubo možemo reći da nam treba oko 400 bala slame. Ako uzmemo najskuplju cijenu u obzir, na zidove ćemo potrošiti 4000 kn, što je puno jeftinije nego kad bismo gradili zidove od cigle ili blokova. Osim toga zidove od cigala ili blokova je potrebno povezati vezivnim materijalom i postaviti toplinsku izolaciju (danas se najčešće koristi ekspandirani polistiren-stiropor) što još više poskupljuje cijelu stvar. Zahvaljujući jednostavnosti izgradnje slamom, moguće je ostvariti dodatna smanjenja troškova tako da se u gradnju uključe neprofesionalni radnici. Često su budući vlasnici ob-jekta od slame ujedno i glavni graditelji.

Zidovi od slame izuzetno su pogodni za žbukanje glinom. Ako živimo u takvom podneblju da imamo pristup većoj količini gline, možemo npr. iskopati jezerce i dobivenu zemlju iskoristiti za žbukanje kuće. Na taj način se dodatno štedi na građevinskom materijalu - nije potrebno kupovati vapno i pijesak (čime bismo inače žbukali).

6. Strukturalna stabilnost

Zidovi od balirane slame su više nego adekvatni za nošenje tipičnih tereta kao što su etaže, krovišta i teški nanosi snijega na krovu zimi. Bale slame su prošla laboratorijska i empirijska istraživanja i pokazale su se pogodnima za izgradnju najmanje dvokatnica. Ako se slama koristi samo kao ispuna, a u svrhu nosivosti

se gradi konstrukcija, mogućnosti su neograničene –teoretski bi se mogli graditi i neboderi.

7. Zdravo životno okruženje

Slama predstavlja izrazito zdravu alternativu modernim građevinskim materijalima. Slama je prirodan materijal i nema štetnih utjecaja. Ne uzrokuje alergije jer se ne radi o sjenu, pa ne sadrži pelud (slama je od žitarica, a sijeno je pokošena livada, pa sadrži pelud poljskog cvijeća). Kvaliteta zraka u kućama od slame je bitno bolja, jer ne ispušta nikakva isparavanja kao što su primjerice formaldehidi koje često ispuštaju mod-erni materijali. Osim toga, za razliku od betona, slamnati zidovi dišu, što rezultira bitno svježijim zrakom u prostorijama.

8. Izgradnja je osnažujuća i zabavna

Zbog jednostavnosti, izgradnja ovakvog objekta često djeluje osnažujuće na obične, nestručne ljude koji imaju malo ili nikakvog iskustva s gra-dnjom. Proces dizajniranja i izgradnje je puno dostupniji ljudima koji bi inače vjerojatno bili isključeni iz procesa. Prekrasan primjer su ženske grupe koje se bave izgradnjom kuća, a često zbog jednostavnosti izabiru baš ovu tehniku. Naime, u patrijarhalnom društvu u kojem živimo, žene redovito bivaju isključene iz procesa gradnje uglavnom pod izgovorom da je gradnja “muški” posao zbog količine fizičkog rada. Postoji neprofitna mreža grupa Women Build Houses koja se bavi povećanjem dostupnosti graditeljskih vještina i znanja ženama te promocijom održivog graditelj-stva. Više o ovoj grupi možete naći na www.imagegypsy.com/wbhwbh.htm

Iako se u posljednjih godina širom svijeta pojavljuje sve više kuća od slame, u Hrvaskoj se ova graditeljska tehnika tek pojavila. Velik problem pre-dstavlja manjak zakonske regulative za slamu kao građevinski materijal. Tako da slamu, koja iako ima bolja izolaciona svojstva od nekih priznatih izolacijskih materijala, zasada ne smijete legalno koristiti u graditeljstvu. U drugim državama, primjerice u Njemačkoj provedena su sva potrebna ispitivanja na slami i sada se baliranu slamu može koristiti kao i svaki drugi građevinski materijal. U SAD-u se može dobiti građevinska dozvola čak i za kuće u kojima slamnati zidovi nose krovište, dakle bez ikakve dodatne nosive konstrukcije.

U Hrvastkoj su nedavno izgrađene prve tri kućice a nalaze u Lopatincu kraj Čakovca, u Balama u Istri i u Vukomeriću. Sve tri kućice su proizvod otvorenih radionica koje su organizirale ekološke udruge. Radi se o malim objektiva veličine oko 12 m2 a koristit će se kao pokazni primjerci u svrhu edukacije o gradnji slamom. Sva tri objekta izgrađena su od slame od lokalnih poljoprivrednika a zidovi su ožbukani glinom koja je nađena na terenu ili u blizini terena izgradnje. Lijevo i desno uz tekst možete vidjeti kronološki pregled izgradnje ovakvih kućica.

(Bruno Motik)

8 burin burin 9

Rijeka Dobra čitavom svojom duljinom teče u Hrvatskoj. Druga je po veličini rijeka Gorske Hrvatske. Čine ju Gornja Dobra koja ponire u Đulinom ponoru u centru Ogulina i Donja Dobra koja nakon 5 km ponovno izvire kod mjesta Gojak i biva odmah uhvaćena u manju hidroelektranu, već drugu na ovoj rijeci. Ni-zvodno od toga Dobra teče kroz 12,6 km dug kanjon do mjesta Gorinci, a zatim ima još 40-ak km do ušća u rijeku Kupu.

Područje rijeke Dobre je tipični predstavnik krša, a hrvatski krš je jedinstven i u svjetskim razmjerima. Glavne karakteristike krša su poroznost terena, te mnoštvo speleoloških objekata poput jama i špilja. Veliku važnost ogulinskog područja prepoznao je i Institut za krške vode (Karst Waters Institute), West Virginia, SAD, proglasivši ga 2003. godine jed-nim od deset najugroženijih krških ekoloških sustava na svijetu.

Donja Dobra je izuzetno značajno stanište za mnoge vrste biljaka i životinja od kojih su mnoge zaštićene domaćim i međunarodnim zakonskim odredbama (vidra, vodomar, vodenkos, različiti beskralješnjaci i sl). Jedno je od posljednjih mrijestilišta u Europi ribe mladice (Hucho hucho, porodica pastrva), koja je endem dunavskog sliva i ugrožena je

u Europi i Hrvatskoj.

To područje je i vruća točka bioraznolikosti podzemne vodene faune Hrvatske. Stanište je čovječje ribice (Proteus anguinus), ogulinske špiljske spužvice (Eunapius subterraneus) - jedine podzemne slatkovodne spužve na svi-jetu, a uz to je zabilježeno preko 50 pravih podzemnih životinja. Međutim, detaljna biospeleološka istraživanja i istraživanja šišmiša na tom području, te utjecaj hidroa-kumulacije na njih nisu nikad provedena. U Draginoj špilji, najvećoj špilji koja će biti po-topljena akumulacijom hidroelektrane Lešće, obitava velika kolonija šišmiša, te je utvrđena vrsta dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii). Du-gonogi šišmiš je jedna od naših najugroženijih vrsta. Te se vrste nalaze na Crvenom popisu ugroženih biljaka i životinja Hrvatske, jer su ugrožene, što znači da postoji veoma visoki rizik od izumiranja, a sva podzemna fauna je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode iz 2005. godine, koji izrijekom brani uznemira-vanje i ubijanje špiljske faune, te bilo kakvo ugrožavanje podzemnih staništa.

Cijela Dobra je dio preliminarne nacionalne ekološke mreže, koja će biti predložena za zaštitu na razini EU kroz mrežu Natura 2000.

Niz struju Dobre - kontra loše struje!Energija i okoliš

Kao što je poznato, radovi na izgradnji hidroelektrane Lešće već su odavno započeli, unatoč činjenici da svi za-konski preduvjeti nisu zadovoljeni.

Studija i procjena utjecaja na okoliš (SUO) je izrađena još 80-tih godina prošloga stoljeća. Tada su uvjeti zaštite pri-rode i okoliša bili puno niži, a zakoni koji su to propisiva-li bili su drugačiji i nisu sadržavali odredbe koje sadrže današnji zakoni. Uz to, Hrvatska je potpisnica brojnih međunarodnih ugovora (Konvencija o biološkoj raznoliko-sti, Bernska konvencija), čije se odredbe krše izgradnjom ove hidroelektrane.

Osim toga, u svjetlu približavanja Hrvatske Europskoj uniji, također se moraju poštivati i direktive o staništima i pticama te Okvirna direktiva o vodama. Okvirna dire-ktiva o vodama obavezuje zemlje da ne pogoršavaju sta-nje vodenih cjelina, a naročito ako postoji alternativno rješenje kojim se može dostići cilj (proizvodnja struje), po članku 4.7.

Iako ne postoji zakonski rok zastare SUO, smatramo da je zbog promjene činjeničnog stanja (zakoni i standardi zaštite prirode, te nova saznanja o prirodnim vrijedno-stima Dobre), nužno izraditi novu SUO i procjenu utjecaja na okoliš.

Sam kanjon rijeke Dobre je smješten na izrazito vodopro-pusnim geološkim naslagama, te je to argument više da se ponovno preispita isplativost i izvedivost ovog projekta, jer ovakav porozan teren zahtjeva golema ulaganja u njihovo impregniranje tzv. cementnim zavjesama. Konačnu cijenu ovakvog objekta je nemoguće odrediti. Iznos koji je HEP iznio u javnosti (65 milijuna eura) je samo okviran i može značajno porasti kako će se iz dana u dan tijekom gradnje, otkrivati nove rupe u kršu. Gore navedeni problemi će zahtijevati stalna financijska ulaganja te je upitna i dugoročna isplativost ovog projekta.

Uz zastarjelu SUO, upitne isplativosti projekta i već objašnjene administrativne manjkavosti, činjenica je da će ova HE imati instaliranu snagu samo 42 MW, a planirana godišnja proi-zvodnja bit će 107 GWh što odgovara manje od 1% ukupne potrošnje struje u RH. Da li za tu količinu struje vrijedi nepovratno izgubiti jedno biološki i krajobrazno značajno područje za Hrvatsku?

Jednostavnim izračunom kada bi se 65 milijuna eura predviđenih za gradnju HE Lešće uložilo u toplinsku izolaciju vanjskih zidova kuća, godišnje bi uštedili najmanje 170 GWh energije za grijanje.

Tako “proizvedena” energija je čista, socijalno prihvatljiva, te ekonomski puno isplativija. Zašto onda država ne ulaže puno više u takve i slične projekte.

Naši prijedlozi HEPu:

dati prioritet energetskoj učinkovitosti i osuvremenjivanju sustava proizvodnje, prijenosa i distribucije struje – smanjiti gubitke

napraviti sveobuhvatnu analizu mogućih opcija za dobivanje struje

uključiti sve dionike u planiranje projekta

osigurati provedbu učinkovitih mjera ublažavanja posljedica, a naročito ekološke protoke i riblje staze

(Irma Popović, program zaštite voda)

Projekt HE Lešće

•

•

•

•

Rijeka Dobra u krajnjem istočnom

dijelu Gorskog kotara

Mlin na rijeci Dobri

10 burin burin 11

U Rujnu 2006. Zelena akcija je pokrenula pro-jekt promicanja samogradnje solarnih kole-ktora na područjima od posebne državne skrbi u Republici Hrvatskoj. Glavne aktivnosti tije-kom prve godine biti će edukativna radionica u Solarnoj akademiji Zelene akcije na otoku Šolti (25.-29. listopad 2006.), te dvije radio-nice u lokalnim zajednicama tijekom proljeća 2007. U sklopu planiranih radionica u jednoj od javnih ustanova (vrtić, škola, dom umiro-vljenika,...) u partnerskim lokalnim zajedni-cama donirati ćemo kompletan solarni sustav kojeg će, uz stručnu pomoć, u velikoj mjeri instalirati sami učesnici radionica.

Prva radionica će poslužiti kao sastanak dese-tak lokalnih inicijativa sa područja od posebne državne skrbi. Praktični dio biti će izgra dnja solarnih kolektora „uradi sam“ načinom. Dosadašnja iskustva pokazala su nam da se uz malo truda i puno manje novca može naprav-iti solarni kolektor srednje kvalitete koji ne zaostaje previše za sličnim komercijalnim mo-delima. Takav solarni kolektor površine 2m2 tj. 2 ili više njih mogu se priključiti na kupovni sustav bez ikakve razlike.

Solarni sustavi za zagrijavanje vode i/ili dogrijavanje prostora, u uvjetima sve sku-pljih i nesigurnijih fosilnih goriva nisu više samo mjera zaštite okoliša, već i ekonomski opravdana investicija. Samogradnja solarnih kolektora, kao potvrdjena metoda kojom se značajno smanjuju početni troškovi insta-liranja solarnih sustava, mogući je i prvi korak ka atraktivnom samozapošljavanju brojnih nezaposlenih osoba.

Zelena akcija projekt provodi u suradnji s norveškom udrugom Norges Naturvernfor-bund, partnerskom organizacijom unutar međunarodne federacije Friends of the Earth, a uz fi nancijsku podršku norveškog Ministar-stva vanjskih poslova i Europske komisije.

Više informacija potražite na: http://www.zelena-akcija.hr/index.html

Program Energetike i klime djeluje unutar ZA i ima misiju promicanja korištenja obnov-ljivih izvora i energetske učinkovitosti. Ciljevi programa su da projektima i kampanjama pridonosi bržem razvoju hrvatske energetike u ekološki i socijalno održivom pravcu, prve-nstveno većim korištenjem svih obnovljivih izvora energije te učinkovitijim korištenjem energije.

Solarna akademija Zelene akcije nastala je 2001. kao centar za edukaciju na području zaštite okoliša. Posebnu pažnju posvećujemo području javnog zagovaranja i promicanja tehnologija za korištenje obnovljivih izvora energije . Centar se uredjuje u objektu bivše vojarne “Vela straža” na otoku Šolti, koji je na korištenje ZA ustupila Vlada Republike Hr-vatske.

(Daniel Rodik)

Novi projekt energetskog programa Zelene akcije

Poticanje samogradnje solarnih kolektora

Kolektori na gornjim slikama u potpunosti su izrađeni upotrebom jed-nostavnih alata od lako nabavljivih materijala. Ovakvi kolektori po efi -kasnosti mogu se mjeriti s nekim komercijalnim proizvodima, a novčana ušteda je velika. Na taj način ova značajna tehnologija postaje dos-tupnija širim krugovima ljudi.

Kućanski uređaji sudjeluju sa oko 20% u ukupnoj potrošnji energije u vašem kućanstvu. Najveća trošila pri tome su hladnjaci i sušilice rublja. Imajte na umu da pri kupovini novog uređaja razmotrite nabavne troškove, ali i troškove rada tog uređaja. Često je isplativije kupiti sku-plji uređaj, ali koji učinkovitije troši energiju! Pročitajte i naše savjete kako učinkovitije kori-stiti postojeće uređaje!

Obratite pozornost na razred energetske učinkovitosti kućanskog uređajaPri kupnji novog kućanskog uređaja potražite oznaku razreda energetske učinkovitosti proi-zvoda. Proizvodi su označeni slovima A, B, C, D, E, F, G. Uređaji s oznakom A troše najmanje energije.

Odaberite veličinu hladnjaka prema potrebama vaše obiteljiKod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle os-obe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.

Pravilno smjestite hladnjakHladnjak postavite daleko od izvora topline, uključujući direktnu sunčevu svjetlost. Oko hladnjaka osigurajte dovoljno prostora za ne-ometanu cirkulaciju zraka. Naime, motor i kom-presor hladnjaka proizvode toplinu, pa ako se ona slabo odvodi, hladnjak troši više energije.

Pravilno koristite i održavajte hladnjakU hladnjak ne stavljajte tople namirnice, a vrata otvarajte samo kada i koliko je potrebno. Redo-vito otklanjajte naslage leda, ukoliko hladnjak nema uređaj za samoodleđivanje.

Podesite termostat hladnjaka na optimalnu temperaturuU hladnjaku namjestite temperaturu između 3 i 5°C. Daljnje snižavanje temperature je ne-potrebno i troši energiju, a time i vaš novac.

Pravilno koristite zamrzivačU zamrzivaču održavajte stalnu temperaturu od -15°C i nastojte da uvijek bude pun, jer tako troši manje energije.

Pravilno odaberite veličinu električne grijače ploče ili plinskog plamenikaEnergiju ćete uštediti i pravilnim izborom veličine električne grijače ploče i plinskog pla-menika na štednjaku. Energetski najučinkovitije, ali i najbrže ćete kuhati na ploči ili plameniku

veličine koja odgovara veličini dna korištene po-sude.

Pravilno koristite grijaču ploču štednjakaNikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču! Kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete sma-njiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac.

Ne otvarajte vrata pećniceVrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite najmanje 20% topline se gubi.

Isključite pećnicu ranijeIsključite pećnicu 10 minuta prije nego je jelo gotovo - toplina u pećnici je dovoljna da dovrši pečenje jela.

Redovno čistite pećnicuNakupljena prljavština u pećnici smanjuje nje-zinu učinkovitost. Moderne pećnice imaju pro-grame samočišćenja, pri čemu se prljavština otklanja pri vrlo visokim temperaturama. Manje će se energije potrošiti ukoliko program samočišćenja pokrenete dok je pećnica još vruća, dakle neposredno nakon pečenja.

Upotrebljavajte mikrovalne pećniceUkoliko je moguće, upotrebljavajte mikro-valne pećnice, posebice za pripremanje manje količine hrane. Mikrovalne pećnice električnu energiju koriste znatno kraće u odnosu na klasične električne pećnice.

Perilice koristite prema preporukama proizvođačaPerilicu rublja i perilicu posuđa napunite prema preporukama proizvođača, jer je potrošnja en-ergije u tom slučaju najmanja. Kada je moguće, koristite niže temperature pranja i štedne pro-grame.

Isključite uređaje koje ne upotrebljavateTV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u tzv. stand-by radu troše određenu količinu energije.

Uštedite novacSve kućanske aparate pokušajte što više koristiti u vrijeme niže tarife.

izvor i ostali savjeti na:www.mojaenergija.hr

Praktični savjeti za učinkovitije trošenje energije u kućanstvima

Kućanski uređaji

12 burin burin 13

Zapostavljenja tehnologijaZračni solarni kolektori

zračni kolektori se mogu koristiti tako da direktno zagrijavaju prostor te se toplina skladišti u njemu, bez potrebe za odvoje-nim skladištem topline.

Direktna usporedba ovih dviju tehnologija može nam dati grubu sliku o prednostima i manama jednog i drugog principa (vidjeti tablicu na slijedećoj stranici).

Iako zračni kolektori imaju brojne pre-dnosti pred onima s tekućinom jer su puno jednostavniji, jeftiniji i lakše ih je napra-viti u kućnoj radinosti, još uvijek su vrlo ri-jetki te se ih ne može kupiti gotove, jedina opcija je samogradnja.

Sama izrada kolektora je vrlo jednostavna. Kolektor se sastoji od drvenog okvira u koji se položi sloj toplinske izolacije. Kao izo-lacija može se koristiti spužva ili miner-alna vuna. Preko sloja izolacije stavlja se

Zračni solarni kolektori su kolektori koji se koriste za zagrijavanje stambenog ili nekog drugog prostora. U iznimnim slučajevima ako su tako dizajnirani mogu se koristiti i za zagrijavanje vode. Nazivamo ih zračnim kolektorima jer umjesto tekućine, ko-riste zrak kao medij za prenošenje toline. Zračni kolektori funkcioniraju po istom principu kao i oni s tekućinom; sunčeva svjetlost kroz staklenu površinu ulazi u kolektor, udara u apsorber (limena ploča) i pretvara se u toplinu. Staklo spriječava da se toplina rasprši u okolinu.

Dok se kod uobičajenih solarnih susta-va kao skladište topline najčešće koristi spremnik s vodom, kod zračnih kolektora kao skladište topline koristi se neki prostor ispunjen kamenom ili nekim drugim ma-terijalom visokog toplinskog kapaciteta. Međutim u jednostavnijim sustavima

zračni sustav sustav s tekućinommanje održavanja

može biti tehnički jednostavniji i jeftniji

velike cijevi

pukotine smanjuju efikasnost

više gubitaka na cijevima

potreban velik prostor za skladištenje topline

fluid (zrak) iz kolektora se može direktno koristiti za zagrijavanje

ako su nakošeni, ljeti se trebaju provjetravati kako previše top-line ne bi oštetilo kolektor

više održavanja

može biti tehnički kompleksniji i skuplji

male cijevi

pukotine dovode do otkazivanja sustava

manje gubitaka na cijevima

potreban manji prostor za skladištenje topline

fluid (tekućina) se ne može koris-titi direktno za zagrijavanje

zahtjeva zaštitu od smrzavanja, prokuhavanja i prevelikog pritiska

lim, najčešće aluminijski koji treba obojati u crnu boju da bi se povećala apsorpcija topline. Na lim se stavljaju pregrade kako bi se usmjerio tok zraka. Naposlijetku kolektor se zatvara staklenom pločom.

Kolektor se može montirati direktno na južni zid zgrade, a može se i mo-ntirati negdje drugdje pa se toplina cijevima dovodi na željeno mijesto. U ovom drugom slučaju mora se ugraditi venilator pomoću kojeg će se ostvariti cirkulacija zraka. Ventilator se spaja na termostat kojim se regu-lira koliko često se ventilator treba paliti i gasiti.

Kolektori se najčešće montiraju okomito (pod 90 stupnjeva) jer im je primarna svrha hvatanje niskog zimskog sunca za zagrijavanje prostora zimi. Često su kolektori montirani tako da su sastavni dio građevine, bez potrebe za posebnim nosačima.

Budući da je početna investicija vrlo mala, zračni kolektori bi mogli naći svoju primjenu u zagrijavanju priručnih prostora kao što su skladišta, hangari ili radione. Ponekad se u takve prostore ne isplati ugrađivati klasično grijanje, a još manje aktivno solarno jer početna investicija premašuje isplativost.

Zračni kolektori su također primjenjivi u slučajevima kada pasivna solarna gradnja nije moguća. Na primjer ako kupimo već gotov stambeni objekt koji je krivo orjentiran s obzirom na strane svijeta da bi pasivnim prin-cipom iskorištavao sunčevu toplinu, aktivni zračni sistemi mogu odigrati veliku ulogu da bi se smanjili ili potpuno eliminirali računi za grijanje.

Mnogo informacija vezanih za zračne kolektore i razne druge uradi-sam solarne projekte možete naći na www.builditsolar.com.

(Bruno Motik)

izrada zračnog kolektora u koracima prednosti i mane zračnog sustava i sustava s tekućinjom

14 burin burin 15

Razvoj energije vjetra u Hrvatskoj će uskoro potegnuti pitanje da li su zeleni kWh skuplji od onih običnih sivih. Prenosimo iskustva iz Danske koja je zemlja sa najvećim udjelom električne energije dobivene od vjetra u svijetu.

Koliko energija vjetra utječe na posku-pljenje računa za struju kod potrošača? To pitanje postalo je ključno u debatama pri uvođenju energije vjetra u elektroenerge-tski sektor. Na putu od diskusije prema real-nosti malo ljudi se treba brinuti kao i 3 mil-iona ljudi koji žive u Zapadnoj Danskoj gdje je 2005-te 23% proizvedene energije došlo iz vjetroelektrana. Energiju vjetra u Dan-skoj plaćaju isključivo potrošači: ne postoje državni poticaji, povrat iz ekoloških pore-za ili bilo kakvog drugog oblika potpore iz državnog budgeta. Unatoč tome, najnovije analize pokazuju da zbog razvoja energije vjetra potrošači plaćaju samo 4% više nego što bi plaćali da su komercijalni potrošači i malih 2% više nego da su privatni potrošači koji plaćaju visoke Danske poreze na CO2. Analiza je napravljena za 2005. i uključuje pristojbe koje svi korisnici električne en-ergije trebaju platiti za energiju vjetra kao i utjecaj energije vjetra na tržišnu cijenu električne energije što smanjuje cijenu.

Energija vjetra jeftina je krajnjim korisnicima

Utjecaj energije vjetra na tržišni promet električnom energijom teško se kvantificira. Prethodne studije procijenile su povećanje cijena el. energije u Danskoj do 15% zbog obnovljivih izvora energije, od kojih je daleko najveći udio energija vjetra.

Zanimljive su usporedbe sa Vel.Britanijom, gdje će otpad iz nuklearnih elektrana koštati porezne obveznike gotovo 60 biliona funti, što iznosi oko 3000 € po svakoj obitelji u Velikoj Britaniji. Ako se to podijeli na 40 godina (očekivani vijek nuklearnih reakto-ra), troškovi iznose 75 €/obitelji godišnje. Za usporedbu, obitelji u Zapadnoj Danskoj platile su oko 17€ za energiju vjetra u 2005. Naravno, nije tako lako uspoređivati: indus-trije i poslovni sektor potroše pola energije i uglavnom plaćaju većinu udjela pristojbi za energiju vjetra, ali ne toliko kroz po-reze. Dalje, Dansko tržište električnom en-ergijom varira iz godine u godinu, Danske pristojbe za energiju vjetra smanjene su u 2006., cjelokupni izračun na nuklearnu en-ergiju još se ne zna.

Usporedba pokazuje samo da je trenutno jeftinije pokriti 23% potražnje za el. energi-jom u Zapadnoj Danskoj sa energijom vjetra nego pokriti 20% potražnje za el. energijom sa nuklearkama u Vel. Britaniji.

Izračun troškova energije vjetra, Zapadna Danska Troškovi u Eurima

Naknada za energiju vjetra

Smanjenje tržišne cijene el.energije zbog energije vjetra

Neto trošak za korisnike energije vjetra

Prosječni neto trošak

Cijena Električne energije

El.energija + porez na CO2

Cijena el.energije za kućanstva bez VAT

Povećanje troška el.energije iz energije vjetra, prosječno

Povećanje troška el.energije za kućanstva iz energije vjetra sa porezima, prosječno

Povećanje za 4000 kWh/god., uključujući 25% VAT

0,74 €centa/kWh

0.25 – 0.50 €centa/kWh

0.20 – 0.47 €centa/kWh

0.33 €centa/kWh

8.3 €centa/kWh

8.4 €centa/kWh

16.7 €centa/kWh

4.1%

2.0 %

16.8 €/god.

Osnova za tabelu: Cijene energije NRGi, velikih distribucijskih kompanija u Zapadnoj Danskoj.Studiju o cijenama napravio je Poul Erik Mortshorts, Risoe national Laboratory, Danska.Završna verzija biti će uskoro objavljena.

Energetska oporaba je termin koji se od ne-davno u Hrvatskoj počeo koristiti kao zamje-na za mnogo jači, i po industriju štetniji termin spaljivanja otpada. Iako je Hrvatska praktički pred vratima Europe, još uvijek pronalazi zastarjela rješenja gospodarenja otpadom te energetsku oporabu svrstava uz bok ostalim oporabama poput recikliranja ili kompostiranja. Iako je taj problem prisu-tan i u EU legislativi – u praksi su mnoge zemlje mnogo naprednije u tom pogledu. Austrija i Njemačka (iako posjeduju nemali broj spalionica otpada) recikliraju više od 50% otpada koji proizvedu – dok je u Hr-vatskoj taj broj planiran tek za 2025. god-inu? Realno ili ne, teško je sada reći, no sa sigurnošću se već sada može reći nekoliko činjenica o spaljivanju otpada u energet-ske svrhe. Jedina dva postrojenja koje su u Hrvatskoj licencirana za energetsku opo-rabu su Našicecement i Holcim koji u svoj klinker mješaju pepeo (sumljivog kemijskog sastava) nastao spaljivanjem otpada. U nji-hovom se slučaju spaljivanjem otpada (au-tomobilske gume, otpadna ulja…) dobija energija za zagrijavanje rotacijskih peći. Holcim je nedavno zatražio i dozvolu za korištenje RDF goriva (engl. Refuse derived fuel) koji se dobija od industrijskog i komu-nalnog otpada. Osim što je otpad odavno prepoznat kao vrijedna sirovina, društveno je neodgovorno spaljivanjem tuūeg otpada

proizvoditi energiju za vlastiti profit. Osim povrede načela neposrednosti nastanka ot-pada, posljednje studije koje su usporedile cikluse prerade stakla, drva, papira, kar-tona, plastike, aluminija, čelika i metala općenito - ukazuju da recikliranje proizvodi manje emisija od bilo koje druge metode gospodarenja otpadom – uključujući odla-ganje i spaljivanje otpada.1

Za ekologe je iznimno bitan I izvještaj koji je predstavila tvrtka “Sound Resource Man-agement Group Inc.” koji iznosi rezultat “da u prosjeku, recikliranje štedi 3 do 5 puta više energije od spalionioce komunalnog ot-pada – odnosno količine energije koju takvo postrojenje dobije spaljivanjem otpada”.

Sjedinjene Američke Države godišnje reci-kliranjem štede 11.9 milijardi galona nafte te smanjuju emisije stakleničkih plinova za jednu petinu svih automobila u SAD

“Prevencija nastanka otpada i recikliranje smanjuju potrošnju energije potrebne za procese kopanja i obrade sirovih materi-jala od kojih se izrađuje novi proizvod. Kada bi se taj otpad spalio u spalionici ili samo odložio na odlagalištu – mogli bismo to nazvati i rasipanjem iznimno korisnih sirovina.” Objašnjava Manny Calonzo, meūunarodni koordinator “Global anti in-cineration alliance” grupe (GAIA), te nado-daje “kako manja potrošnja energije znači i manju potrošnju fosilnih goriva te automa-tski i manju količinu emitiranih stakleničkih plinova”

Spalionice otpada emitiraju stakleničke plinove, najviše ih proizvode spaljivanjem plastike. Recikliranje papira znači da će se više drva zaštititi od sječe, a to znači i da će to drveće i dalje nastavljati izvlačiti CO2 iz atmosfere. Dakle može se reći da reci-kliranje smanjuje klimatske promjene.

(Marijan Galović – Bankwatch Hrvatska)

Energetska oporaba

(Izvor: Inforsee Europepreveo Daniel Rodik)

Cijena energije vjetra u Danskoj

16 burin

Korisni linkovi:www.gi-zrmk.si/ensvet.htm(slo.) mreža energetskih savjetovališta u Sloveniji

www.mojaenergija.hr(hrv.) domaći portal sa vijestima, širokim pregledom energetike i korisnim svakodnevnim savjetima za uštedu energije

www.eihp.hr(hrv.) Energetski Institut Hrvoje Požar

www.ekosela.org(hrv.) Kuće od slame i druge teme vezane za održivi lifestyle

www.builditsolar.com(eng.) Uradi-sam solarni projekti, zračni kolektori, pasivna solarna arhitektura mnogi drugi projekti

www.sustainable-energy.org.uk(eng.) neprofi tna organizacija za zaštitu okoliša koja radi sa tvrtkama, lokalnim zajednicama i školama u svrhu prenošenja praktičnih i pristupačnih rješenja za energiju

www.inforse.dk(eng.) međunarodna svjetska mreža udruga koje se bave obnovljivim izvorima energije

Solarni info centarsavjeti za održivo korištenje energije u kućanstvimatel: 01/4813-913, pon.-čet. 10-15 sati

E-mail: sic@zelena-akcija.hr

Savjetovanje u uredu uz najavu: srijeda i četvrtak, od 16-18 sati