Poštarina plaćena u gotovom Ciena 3 Kune "BILOGORA" POLITIČKO-PROSVJETNI TJEDNIK

Broj 103 B j e l o v a r , 5 . l i p n j a 1 9 4 3 . III.

OBITELJ - STUP DRŽAVE Prigodom priredbe tjedna »Majke i djeteta« Bjelovar, 3. lipnja

Ženska loza Hrvatskog ustaškog pokreta pokreta priredjuje od 30. svibnja do 6. lipnja o. g. tlrvalski tjedan majke i djeteta. U ovom Ije-dnu doći će do vidnog izražaja u nizu priredaba poštovanje, koje mo-ramo svi osjećati prema obitelji. Kao kakovu skupocjenu vriednost tre-ba čuvati obitel/ od svih vanjskih i nutarnjih povreda i oboljenja. Zato svatko, tko se usudi dirnuti u svetište obiteljsko, jest zločinac, jest tro-struki krivac u obitelji, i narodu i samom sebi, odnosno savjesti svojoj. Tko se uvuče u obiteljsko ogpjišle, laj je tat, koji će ga ugasili, orobili i unesrećiti. Pokidat će najfiniju povezanost dviju duša jednog tiela, uz-drmaI će i raztjerati nježne Izdanke obiteljske ljubavi, oštetit će i uz-kralit će državu od toliko članova novog naraštaja. Ta na obitelji se izgradjuje ljudsko družtvo i o njoj ovisi zdrav i pravilan razvitak svake družtvene jedinice, pa i samih naroda. Tako je došlo do problema ono-ga što je bilo nekada samo po sebi jasno i naravno, ono najljepše na zemlji, ono meko gniezdo, gdje se jakost muža i nježnost žene sliva ža-rom najodanije ljubavi i najdublje vjernosti u jedan život, da bi oni sami postati izvori i odgojitelji novih života, novih pokoljenja. Pa upra-vo zato, šio izvan obitelji nema pravog materinstva, svetosti ženstva i morala, stegovne muževnosti i iskrene vjernosti, nema vedrog dječjeg osmjeha ni sladkog roditeljskog uživanja u krvi svoje krvi, moraju svi činbenici stajati na braniku obitelji, na braniku života i uvjeta svoga obslojanja, svoga prava na život.

Ti su činbenici: družtvo i država. Stoga kao šio je u zdravom tielu zdrava duša, tako je i u zdravu

družlvu i zdravoj državi zdrava obitelj i obrnuto, jer je jedno nuždno uvjetovano drugim, jer proiztječe i nadopunjuje se uzajamno.

Hrvatska majka — Čuvar hrvatske države

G o v o r g đ e Zlate Stahul jak, p o v j e r e n i c e Ž e n s k e l o z e ustaškog p o k r e t a n a priredbi Ma jč inog d a n a 30. V . 1943.

Dne 30. svibnja t. g. održana je u pol 11 sati prije podne sve-čana priredba kao otvorenje Tjed-na majke i djeteta, prigodom ko-jeg je povjefenica Ženske loze ustaškog pokreta u Bjelovaru gđa Zlata Stahuljak održala kraći zna-čajni govor, koji niže donosimo:

U tjednu majke i djeteta i da-nas smo se ovdje • okupili, da o -damo naše priznanje, naše veliko poštovanje, našu ljubav i zahval-nost majkama.

Između' pedeset i dva tjedna u godini jedan je posvećen hrvat-sko j majci i hrvatskom djetetu, jer — 'kako reče Poglavnik — hivat -s k a država želi postići , da m a j -k a b u d e svetinja n e s a m o s v o -m e djetetu, v e ć d a b u d e sveti-n j a u o č i m a s v a k o g č o v j e k a ,

s v a k o g Hrvata i č i tavog n a r o d a . Uzvišena zadaća majke: ra-

đanje novih bića i kroz to nepre-kidno popunjavanje i obnavl janje redova hrvatskog naroda, a s dru-ge strane odgoj d jece i usadivanje svih vrlina prirođenih hrvatskom narodu u dječje duše, čini majku najglavnijim osloncem obstanka hrvatskog naroda i očuvanja nje-govih vrlina, čini j e čuvaricom Hrvatstva.

Tjedan majke je i tjedan dje-teta. Na djed, na obilju djece po-čiva budućnost naroda. I kao što je obitelj bez djece osuđena na umiranje negdje u zakutku zaba-čena i zaboravljena od sviju, ta-ko je i narod bez djece osuđen na propast, osuđen da bude pli-enom drugih naroda. Narod pak,

u kojem majke rađaju zdravu djecu i odgajaju u njima pravi narodni duh, vječan je.

Na nama je, da hrvatski na-rod bude takav, , — d o m a j k a stoji , d a hrvatski n a r o d b u d e v ječan , a n jegova državu j a k a i nerazor iva . U tome pak imamo najveću podporu našeg Poglavni-ka, koji nam je u prvom tjednu majke i djeleta u Nezavisnoj Dr-žavi Hrvatskoj poručio: Ustaška Hrvatska ć e bili ono. šio hrvatski narod želi, hrvatska država bit će sigurno država hrvatskih majki i hrvatske djece.

Tjedan majke i djeteta orga-nizira o v e godine po odredbi Po-glavnika Ženska loza hrvatskog

ustaškog pokreta. U nizu djelat-nosti, koje poduzima Ženska loza u Ijednu majke i djeteta, i ova je priredba jedna od njih.

U ime Ženske loze hrvatskog ustaškog pokreta u Bjelovaru po-zdravljam sve prisutne i zahvalju-jem Vam na Vašem odazivu, s kojim ste ujedno omogućili dari-vanje najsiromašnjih majki s više djece.

Zahvaljujem g. Zlalku Širu g. dru Šafraneku na spremnom odazi-vu za sudjelovanje na današnjoj priredbi. Napose pak pozdravljam Vas, majke, koje ste danas slav-ljenice naše, mučenice i patnice, no junakinje, dika i ponos naš. Za Poglavnika i za Dom — spremni!

Uloga masona i Židova ti politici i diplomaciji

Donosimo svršetak prikaza o masoneriji, koji smo započeli u broiu 101.

Za vrieme svjetskog rata bio ie američki poslanik u Carigradu židomason Hirsch Morgenlhau.

Odmah iza rata vodom ame-ričkih radnika postaje Židov ma-son Samuel Gonyaers.

Spirilus movens u predsied-n'čtvu U S A od Wilsona d o Ro-ossevelta jest židomason Bernard Baruck.

U Englezskoj se masonerija razvila iz cehova. Ondje u nju u-laze i Židovi 1793. godine, da de-vet, godina iza toga vode u istoj glavnu rieč, koju su nastavili vo-diti pod zaštitom kraljevskog do-ma. — 1802. godine u londonskom .Lodge of Emulation" ulazi osni-vač englezke grane židovske RO-rodice Rotschild: Nathan. To je ujedno prva stepenica kod penja-nja na vlast te porodice čiji č la-novi postaju englezki lordovi. No nisu sami, jer i danas među imenima lordova vidimo uz židovsko ime Rotschild, također i imena Reading, Lavvson, Melchet, dok ime D'lsraeli ostat će uviek povezano s imenom Englezka. 1

U Francuzkoj glavni podstre-kač veljačke revolucije 1848. god. bio je židomason Isaac Adolphe

Cremieux iza koje postaje mini-star pravde i tom prilikom izjav-ljuje: .Republika će učiniti ono,

| što zapoviedi masonerija". Isti je ministar 1860. god. o -

snovao u Francuskoj „Aliance Israelite Universellc", u stvari B'nai Brilh u Francuzkom izdanju. Tu se nalazi zajedno u radu sa sebi jednakim Leonom Gambeltom.

1871.god. igraju u Parisu glav-nu ulogu Rotschildi i S. Deulsch. Konačno drma glavnim stožerima države židomasonska Dreyssusova. afera, da se sve skupa završi kra-hom republike pod aureolom ži-domasona Leona Bluma & com.

U Srbiji je osnovana kao pr-va beogradska loža .Srbi ja" 1911. godine.

Medu njezinim članstvom na-lazio se vrhovni rabin Dr. Isak Alkalaj senator, — radikalski na-rodni zastupnik Židov Šemajo De-majo, — demokratski kandidat za gr. zastupnika Židov dr. Friedrich Pops, — Jakov Davičo kasniji šef odjeljenja Državne hipotekarne banke, — David Hohner direktor Općeg jugosl. bankarskog A. D. (ranije- Wiener Bank-Verin) i svi vodeći srbijanski privrednici.

U srbskoj Narodnoj skupštini uz radikalske i demokratske za-stupnike medu kojima se uviek na-

Strana 2 "BILOGORA" Broj 103.

laslo po jedan Židov, bili su Žido-vi zastupani po jednom specijal-nom zastupniku.

Ovo sve valja okrunili činje-nicom, da je i kralj Aleksandar Posljednji bio član francuskog O-rlenta; tako možemo razumjeti i uzpjehe .Crne ruke" podpomog-nute po masoneriji u Inozemstvu i i u zemlji, jasno-je, da su Aleksan-drove vlade bile sastavljene samo onako, kako je to bilo u interesu židomasonerije. v

Da nestankom Aleksandra.s prijestolja 9. X. 1931. ne bi trpjela masonerija, bivaju uz kneza Pavla kraljevskim namjesnicima masoni dr. Perovićidr. Perovlć, čijoj „sa-vršeno mudroj politici" zahva-ljujemo rasulo lugoslavije i mo-gućnost ostvarenja vjekovima žu-dene Nezavisne Države Hrvatske.

U Njemačkoj sve do nacional-socijalističkc revolucije Velikog FUhrera Adolfa Hitlcra vodi glav-nu rieč židovska masonerija pre-ko ministra \Valter Ralhenana, l'riedlander-Fulda, Bleichrodera. Kalzcnsteina, Ballina, Kurt Eisnera, braće \Valburg i njima sličnih. Nji-hovim akcijama njemačka plovi u luku boljševizma od kojeg je spa-sava veliki Voda, Nove Europe riešivšl u Njemačkoj genijalnim po-tezom pitanje židovstva i masone-rije. —

U Italiji je osnivač i duša za-drugarstva Židov Luigi Luzzatti.

Adriano Lemmi veliki meštar Vel. Orienta Italije bio je također Židov.

190". godine postaje grado-načelnikom Rima Ernest Nathan, Lemmiev nasljednik na vodstvu talijanske masonerije.

Svjetski rat zatekao je u Italiji kao ministra vanjskih poslova Ži-dova masona Sonnina, koji je rat u istinu shvatio trgovački.

U vladi uz „brata" Sonnina siede kao ministri Židovi Luzzatti, Ottenheiner (Ottolenghi) i Biirzsl • (Barzilai).

I Italija je imala sreću, da joj se u najkritičnijem času pojavio na čelu idealan političar Duce Benitto Mussolini, koji je vodi iz ralja žido-masonerije u sređenost nacionolističke države.

Zanimiva je isto tako pojava masonerije u Hrvatskoj. Ovamo su je donieli mađarski masoni, či-ja cjelokupna masonerija tada ima-la S6% Židova. Među imenima osnivača i prvih članova maso-nerije u Hrvatskoj čitamo prezi-mena: Leigl, Le\vy, Rosenberg, Rankel, Laxa, Friedrich, Weiss de Polna, Huhn, Frangeš. Schlesinger, Rosenfeld, Granitz, Lux, Sliely, Neumann, Goldstein i t d., dakle ni jedno hrvatsko prezime — sve židovL

Položaju i razvoju masonerije u Hrvatskoj je bio glavni asistent i mecena nametnuti ban mađar Khuen-Hederwarv. Ta je masone-rija primala sve naloge od Sim-boličke Velike Lože Ugarske i u svemu o njoj zavisila.

Zavladavši masonerija mađar-skom i mladomađaronskom poli-tičkom grupom t. zv. naprednjaka, zažellela je postati odlučujućim kulturnim faktorom. Kako joj u prvi mah nije uspjelo prodrieti u „Maticu Hrvatsku", osnovano je njezinim blagoslovom „Družlvo hrvatskih književnika" sa svojom revijom „Suvremenik". U isto vri eme smrću masona tiskara Gra nitza nastaje fuziiom njegova po-duzeća s Dioničkom tiskarom ma-sonski zavod „Tipografija". Od tada datira početak i razvoj por-nografije u Hrvatskoj, a štampa se počinje shvaćati sredstvom zarade.

Već 1910. g. masoni su pro dril u „Maticu Hrvatsku" i kazali-šte i posve zauzeli „Hrvatsko pri-rodoslovno družtvo". Tada maso-nerija preuzima i vodstvo socija lističfcog radničtva u Hrvatskoj, čiji tadanji vodja Vilim Bukšcg ulazi u članstvo masonerije. Od tada sve do ustaške revolucije u radničkim redovima sve socijalističke frakci-je ostaju pod vodstom masonerije.

Sva novija hrvatska politička, gospodarska i kulturna poviest nosi bolna obilježja masonskog djelovanja.

Krunu tog djelovanja vidimo u Banovini Hrvatskoj, gdje je stvar-ni šef i spiritus movens službene stranke HSS Iuraj Krnjević i stvar-no vladajuća Samostalna demo-kratska stranka, čiji su svi vodje od Veceslava Vildera. Savice Ko-sanovića do Andrije Štampara od reda masoni.

Takva vlada masonerije po-kušala je u najsudbonosnijem ča-' su gurnuti u krvavo klanje za probitke židomasonskog i englez-kog kapitala cio hrvatski narod.

Međutim hrvatski narod od-govorio je ustaškom revolucijom pod vodstvom velikog Poglavnika i stvaranjem Nezavisne Države Hr-vatske. manifestirajući na taj način svoj trajni i odlučni prekid sa svi-me što nije hrvatsko, a prema to-me i židovstvom kao i njegovim sliepim oruđem masonerijom, ima-majući pred očima i upute Talmu-da — Abodah zarah: „Ako je nežidov opasan mačem, postavi ga na desnu stranu, da ga lakše spriečiš. Ako nežidov nosi štap, metni ga na lievo sebi,, jer ćeš lakše odkloniti štap, a borit ćeš se slobodnom desnom rukom. A-ko se penjete stepenicama ili sila-zite niz strminu, ne pusti da neži-dov bude gore, a ti dolje. Ne pri-gibaj se pred nežidovom, da ti ne bi smrskao lubanju. Ako te u-pita za put, pokaži mu dalje i kri-vo, da možeš skrenuti drugamo". (Troj. konj 78—79).

U ovim riečima Talmuda u-pućenim židovstvu kao organiza-ciji i mi nalazimo pouku prema onoj: „Kakvom mjerom mjeriš, takvom će ti se i vraćati".

Domagoj Ružičić

Narod bez rada mora pro-pasti, a mi hoćemo živjeti!

Poljska je tragedija najozbiljnija opomena svim malim narodima Anglosasi prepustili bi Europu boljševičkim krvolocima

(Napisao Teoklo Skenderides)

(E S) Boljševički zločin u Katvnskoj šumi i sukob, koji se iz toga razvio izmedju Staljina i vod-stva poljskih izbjeglica u Londonu, izazvao je u či-voj Europi, osobito pak kcd malih naroda, čije su vlade nekoć povjerovale britanskim „jamstvima", jednako zgražanie, kao i dvolična uloga Velike Bri-tanije u ovom sukobu. Značajno za shvaćanje malih naroda je stanovište, koje ovdje izlaze ovaj poznati grčki novinar.

Često je puta već rečeno i napisano, da brojna obećanja i jamstva, koja Englezka običava dati raznim manjim ili većim na-rodima, ne samo nemaju nikako-vu stvarnu vriednost, nego u ve-ćini slučaieva predstavljaju čak i vanrednu opasnost za dolične na-rode, jer ih navode na politiku, koja nipošto ne odgovara njiho-vim istinskim probitclma, pa zato često imadu upravo kobne poslje-dice. Ispravnost tog shvaćanja do-kazana je s bezbroj primjera. Ni-kad medjutim tokom ovog rala ova tvrdnja nije tako očigledno dokazana kao u slučaju sukoba, koji je nedavno nastao izmedju sovjetske vlade i poljske isbiegli-čke skupine u Londonu prilikom groznog odkrića u Katvnskoj šu-mi. Tu se posve otvoreno očito-vala nesavjesna i zločinačka poli-tika Londona prema jednom pri-jateljskom i savezničkom narodu, dapače prema narodu, radi kojeg

je Englezka i započela rat protiv Njemačke, koji se proširio u da-našnji veliki svjetski požar.

Ovaj puta ne želimo govoriti 0 političkom moralu Moskve, niti želimo gubiti mnogo rieči o ži-votinjskim načinima boljševičke strahovlade, jer su nam oni do-brano poznali. Mali narodi već imadu dobrano izkustva, koliko se mogu pouzdati u englezko ame-rička obećanja i „jamstva". Grčka je primjerice kako u prvom, tako

1 u ovom svjetskom ratu stekla gorko iskustvo ovim obećanjima i jamstvima. Ne bi pak bilo kob-nije zablude, kad bi grčki narod opet povjerovao došaptavanjima i bučnim obećanjima Londona i \V-ashingtona Nakon toliko malih naroda, koji su dosada poslali žrtvom britanskih obećanja, ima-mo sada pred očima i tragični primjer poljskog naroda, nad ko-jim se zgrozio cieli sviet i koji je duboko povriedio narodni ponos svih Poljaka.

Samo njemačka oružana snaga može zaštiti Europu od poplave crvenih horda

Kako se je očekivalo, Moskva je u službenam „opovrgnuću* po-rekla ovaj zločin, pokušavši ga podmetnuti — Niemcima. Reich medjutim pozvao je odmah na lice mjesta inozemne novinare, te poljske i inozemne stručnjake, koji su točno ustanovili činjenično sta-nje i doba zločina. Staljin pak mjesto da pristane na iztragu ka-kve međunarodne nepristrane u-stanove, da dokaže svoju navod-nu „nevinost", počinje biešniti i napada poljsku izbjegličku vladu, jer se usudila prizvati kao svjedo-ka Medjunarodni Crveni Križ u Ženevi. Poljsku vladu obtužuje radi suradnje s Hitlerom, te nazi-va njezino držanje „udarac bo-dežom u ledja savezničkom So-vjetskom Savezu", prekinuvši s njom diplomatske odnose. Razlozi ovakovog držanja posvema su očigledni.

Medjutim što radi Velika Bri-tanija, ova plemenita „zaštitnica malih i potlačenih naroda? Mje-sto da u ovom spora nastupa kao posrednica, mjesto da zaštiti prava svog saveznika, za čiju je nezavisnost i neokrnjivost, navodno 1939. izazvala- rat, En-glezka Poljacima težko predbacu-je njihovo držanje, te žrtvuje svog

dosadašnjeg saveznika. Pravo da-kle imadu ubojice, a krivi su Ur moreni! Možda nije čak isključe-no niti to, da ćemo uskoro doži-vjeti uklanjanje britanskoj politici neugodne vlade Sikorskog i njeno nadomještanje jednom novom vla-dom u Londonu, ili možda i u Moskvi vladom poljske „drugari-ce" Vande Vasiljevske ili kojeg drugog poljskog boljševika.

To ie Englezka! I nije nikad bila drugčija! To nam pokazuje stoljećima i poviest. To se pak dogadja u doba, kad je Sovjetska Rusija još i te kako daleko od pobjede i dek je upućena na po-moć svog engleskog saveznika, da uzmogne voditi borbu. Nije dakle težko predvidjeti, što bi se dogodilo kasnije, da Staljinu u-spije u ovoj gorostasnoj borbi izvojštiti pobjedu, te da se boljše-vičke vojske razmilje po europ-skom kopnu. Englazka i Amerika, koje se ni danas ne usudjuju bilo kako prigovarati Staljinovoj volji, imale bi u tom slučaju najmanje mogućnosti, da narode Europe zaštite od poplave crvenih horda, pa makar to i htjeli. To ie pak odlučno za miroljubive narode o -vog Kontinenta, koji je već toliko' toga pretrpio.

Broj 103 I „BILOGORA" Strana 3 .

USTAŠKI POKRET Kulturni pregled

»Junačka djela Jure vite-za Francetića u stihovi-

ma«' Izašla je iz tiska knjižica sti-

hova losipa Križanca pod naslo-vom . junačka djela jure viteza Francctića u stihovima".

Zanimanje sa ovu knjižicu je vrlo veliko," pa je , tako uprava „Nove Hrvatske" dobila već veli-ki broj naručba Iz Zagreba i po-krajine, što najbolje svjedoči, da je zanimanje za životno djelova-nje pok. jure viteza Francetića svuda vrlo veliko i znatno.

1 zaista, nc bi smjelo biti ni-jedne naše javne ni posebničke knjižnice, kao ni jedne hrvatske ku-će, koja ne bi imala ovu zanimljivu knjigu o životnom djelovanju le-gendarnog junaka jure viteza Fran-cetića.i njegove nepobjedive „Cr-ne legije". U ovoj su knjižici sti-hova opisane gotovo sve borbe I junačka djela Francetića i odjela njegove nepobjedive mladosti, pa je ta knjižica ujedno i vjerna slika borba i djelovanja hrvatskih oru-žanih snaga, koje su u jesen i zi-mi 1941. i u proljeće 1942. čistile naše iztočne krajeve od pljačkaša i odmetnika.

Ovu knjigu uredio je Vilim Pe-roš. a predgovor o životu jure vi-teza Francetića napisao je Ivo Ce-rovac.-

Knjiga „junačka djela lurevi-teza Francetića u stihovima" oba-siže 55 stranica, a može se kupiti u svim bjelovarskim knjižarama i u većim trafikama. Ciena ie knjizi 2 0 , Kuna po komadu. Knjiga se Šalje samo uz napried poslan no-vac, a naručitelji iz pokrajine mo-raju poslati još 4 Kune više za poštanske troškove.

Sida Košutić:

„Vjerenička žetva" (Pjesme u prozi)

Izišla je iz tiska knjižica pje-sama u prozi poznate hrvatske književnice Side Košutić, koja se ovim pjesmama predstavlja hrvat-skoj čitalačkoj publici kao prvo-razredni majstor ove književne vrste. „Vjerenička žetva" podie-ljena je u dva diela: I. Kućica od sanja i II. Kad su jasmini sniežili.

U svih 17 pjesama u prozi neobično zanosnim stilom, punim produhovljenosti i pjesničke ljepote, izlieva auktorica svoje boli, suze i ojađena lirska treperenja u kra-ćim i duljim pjesmama u prozi, koje će svatko čitati uzbuđena srca. Na jednom mjestu kaže pje-snikinja: »Pjesme ostavljati za so-bom, pjesmu pjevati sebi, pjesmu slati napried kao glasnika sazrele žetve, na koju se pozivaju svi stvorovi, da dođu uzeti po snop ljepote.« I zaista i ; ove knjige izbija ljepota čistoća duše, l jubav praiskonska, krik ojađenog srdea ali i neka nada vezana sa vječ-

Prisega članica Ženske loze ustaškog pokreta u

Bjelovaru Bjelovar, dne 2. lipnja U nedjelju dne 30. svibnja t.

g. u 4 sata poslije podne u čitao-nici ustaškog stožera Bilogora na svečan način položile su prisegu članice Ženske loze Ustaškog po-kreta u Bjelovaru u prisutnosti gdje prof. Irene javor povjerenice Ženske loze iz Zagreba. Tom sve-čanom činu prisustvovali su pred-stavnici ustaških i državnih usta-nova i oblasti.

Prije same prisege gdja Zlata Slahuljak pozdravila je gdju la-vor i predala joj kitu cvieća. Za-tim je gdja prof. javor svojim sa-držajnim i rodoljubnim govorom uzniela i oduševila sve prisutne, a onda je usllcdio svečani čin pri-sege, koji su članice obavile s ve-likom ozbiljnošću i razumievanjem. Poslije prisege je gdja javor česti-tala članicama.

Nakon loga je u čitaonici sto-žera bila priredjena mala zakuska a službu domaćice je imala gdja supruga velikog župana I. Sabolić.

Gdja prof. trena lavor se još iste večeri vratila samovozom u Zagreb.

Uzpjeh uljudbenog natje-canja Ustaške mladeži

Križevci, 23. svibnja 1943. U velikoj dvorani Hrvatskog

doma održano je o v e nedjeljesto-žerno'uljudbeno natjecanje Usta-

nošću („Vječnost ima svoje sato-ve . . .") i konačno samoća — s kojom pjesnikinja i završava svo-ju zbirku. O v a je zbirka pjesama u prozi dostojna, da bude u istom redu sa sličnim djelima svjetske književnosti (Turgenjev, Tagore, \ViIde).

„Vjerenička žetva" izišla je kao druga knjiga posebnih izda-nja Hrvatskog izdavalačkog bibli-ografskog zavoda, tiskana je dvo-bojno na najboljem papiru, a ukusno ju je crtežima i inicialima opremio R. Schtib, Ciena je knjizi 60 Kuna. P

Kupujem novu ciglu

250 komada platim u novcu ili u robi. Upitati u trgovini ponošene ro-be, trg Stj. Radića 50.

GITARA Starog tipa odličnog zvuka,

obnovljena prodaje se povoljno.

Upitati Križevačka ul. II.

ške mladeži s područja Velike žu-pe Bilogora. Pripadnici ustaške mladeži svih skupina nastupili su u mnogobrojnim točkama, pa su pokazali svoje umiećc u glasbenim i drugim stvaralačkim tvorbama. Razpored je bio obilan i zanimljiv pa je postigao uzpjeh kod obćinstva. Kako se je ovdje radilo o natjeca-nju s ciljem, da se odrede najbo-lji pojedinci iz skupine radi izlu-čbe za zemaljsko natjecanje usta-ške mladeži u Zagrebu, to je po-sebno povjerenstvo ocjenjivalo vri-cdnosl svake točke. Natjecanje je otvorio stožernik ustaške mladeži Rudolf Srnak, a po tom se u nizu odvijala jedna točka za drugom. Uz mnogobrojne pojedince, koji su krasnoslovili te izvactali glasbc-ne, pjevačke i instrumentalne točke, nastupali su također pjevački 1 tamburaški zborovi. Nismo u mo-gućnosti navesti cieli razpored i sve izvadače, nego ćemo samo spomenuti posljedak natjecanja prema ocjeni povjerenstva.

U natjecanju mješovitih zbo-rova prvu nagradu dobila je kri-ževačka učiteljska Skota, drugu zbor iz Bjelovara, a treću križe-vačka gimnazija. Ženski zbor u-staškog junaka križevačke gimna-zije dobio je prvu nagradu za iz-vedbu „Porina". Za krasnoslovlje pjesama prvu nagradu postigao je losip Radković iz Bjelovara, koji je Nazorovim „Galiotima" posti-gao izvanredan uzpjeh, a isto se tako vanredno svidio Duga iz Koprivnice, koji je krasnoslovio

Promaknuće Zapovjednik njemačke posade

u Bjelovaru g. Vukics promaknut je u čin pukovnika.

Gradjanstvo grada Bjelovara veseli se tome i najsrdačnije če-stita g. pukovniku.

Zahvala Ženska loza ustaškog pokreta

zahvaljuje svima koji su doprini-eli, da je priredba za majčin us-pjela iznad svakog očekivanja, pri-je svega g. g. Zlatku Širu i dru Viktora Šafraneku, g. upravitelju gimnazije Franji Joviću, prečast. g. župniku i dekanu Milanu Horvatu, č . o fra Šantalabu, g. prof. Čern^u, gđi Ban-Bukvić i Crkvenom zbo-ru: gđici -Zdenki Supančić, Z.Mo-lan i VI. Jozić, glasbi oružničke škole, te svim velikim i malim glum-cima i njihovim roditeljima.

Nadalje se zahvaljuje g. veli-kom županu dru Vladimira Sabo-liću, gradonačelniku pukovniku Kolesariću, zapovjedniku oružni-čke škole, njemačkom zapovjedni-mjesta, te vlastniku slikokaza g.

vlastite pjesme, trećom je nagra-dom nagradjena Nada Sobota iz Bjelovara. Za izvedbe na glasbe-nim spravama nagradjen ja prvom nagradom guslač iz Bjelovara, koji je izveo „Sjećanje" od Drdle, dru-gu je postigao Ivo Praunsperger iz Križevaca, a treću Vlasta Molk i Stella Praunsperger iz Križevaca, koje su svirale četveroručno na glasoviru. Ne znači da su i drugi

-zaostali za ovima, koji su nagra-đeni, bilo je mnogo uzpjelih toča-ka, u kojima su nastupili Andjclka Horvat iz Križevaca, Stanka Kralj iz Koprivnice, Nada Robić iz Bje-lovara, Micika Golubić iz Križe-vaca. Mnogo su se svidjeli naj-mladji pripadnici ustaške uzdani-ce Vlasta Vidović i Mladenka Sti-pić, iz Križevaca, te dražestni č c -tverolist iz Sv. Ivana Žabna, koji je pod vodstvom harmonikaša Srećka Polića odpjevao dvie pje-sme. Liepa je takodjer bila izve-da ženske ustaške uzdanice iz Kri-ževaca, koja je odpjevala svoju pjesmicu s lutkama.

Sprovod tabornika Miro-slava Slunjskog

Križevci, 23. svibnja Na skupnom groblju predano

je u nedjelju majci zemlji mrtvo tielo Miroslava Sluniskog, taborni-ka tabora Glogovnica. Na spro-vodu je sudjelovala glasba vatro-gasnog družtva, a nad otvorenim grobom oprostili su se od vrie-dnog pokojnika i borca logornik Fištrović, bivši obćinski načelnik Habdija te-u ime ustaške mladeži Belošević.

Miroslav Slunjski — s nama j e !

Dragutinu Horvatu na njihovoj vanrednoj susretljivosti. Napose se zahvaljuje svima koji su svojim liepim -novčanim prinosima o m o -gućili, da možemo obdariti i o b -radovati naše mlade majke nov-čanim darom. Prikaz priredbe će-mo donieti u sliedećem broju.

Hrvatsko-njemačko društvo — svečano otvorenje čitao-

nice U nedjelju 6. o. mj. u 11 sati

prije podne otvara se svečano či-taonica hrvatsko-njemačkog dru-žtva u Bjelovara u dvorani Veli-ke župe.

Pozivaju se g. g. članovi, d a ovom činu prisustvuju u što ve-ćem broju. —

Nabavljačka zadruga dr-žavnih službenika s. o j. u Bjelovara traži za svoj dućan p o -slovodju. Pismene ponude s na-znakom plaće, visine jamčevine i ostalih uvjeta predaju se najka-snije d o 10. t mj. kod zadružnog tajnika g. Nikole Smojvera u Grun-tovnom uredu.

Gradske viesti

S t r a n a 4 . "BILOGORA"

"ZA BLIŽNjEGA" br. 3

on ih boli su se obveza l i , d a ć e mjesečno dopr inos i l i u fond

• Z A BLIŽNJEGA«

100 Kn: C v r k S t j epan . s o Kn: Č o r b a Marija, N o v a k

Ivan, Ponde l ab Ljudevit . <52.50 K n : S v o b o d a Miroslav. 60 Kn: Kanešić Ivan, Peičić

Branbo . 50 Kn: Ahel Vinbo, Angjel ić

Bogumil, Bajs Giu ro , Babić lelba, Barišić Luba, Becb Mirbo, Begić Juraj , Benbe Josip. Blažekovlć Ju-rai, Bončlć Marija, Brcbović Ivan-ka , Brlebović S t j epan . Burić Vla-dimir , Crnčić Josip, Č i b Anlun, Či-zmić Nikola, Č u k o v i ć Dragulin, Debel jak Ivan, Delić Božo , Deutsch Dragulin, I :rb Ivan, Pabris Ante , Pil ipović Franjo , Fil ipović Š lc fa -nija, F.us Milan, Flaš S t jepan , Focht-m a n Nikola, Ptohl ich Jakov, G o j i ć Milica, Grego r i ć Ruža , Habdi ja Mati ja , Halć Šimun, l la js ler Stje-p a n , Herman Hinbo, I lol ib Franjo , Horva t A n d r o , H o r v a t Franjo , l l res tab Franjo , Hrubi Dragulin, Hrušha Štefanija , Hudika Franjo, Ivančan Ignac, Ivanček Ivan, Ivan-b o v i ć Llubomir, I vanov i ć Ivba, Jakčin Aleksander , Jakčin Olgica , Jakčin Zdenka , Jurač S t j epan , Ju-r ić Luka, K a d o i ć Gabr ie l , Kabša Josip, Karcš Josip, Klepić Mira, Kl jučar Marko, Kl jučar ić P a v a o , Kolak Milka, Kolesar Elza, Kraj -n o v l ć Gjuro , Kral j Vladimir . Kra-ljić Giu ro , Kraljić T o m o . Kranjcc Mijo, Krčmar S t j epan , K r p a n To-m o , Kržak Josip, Kržeh Ante , La-l ić Mijo, Ledinka N. Leha rd t Dra-gutin, Lukić Josip, Lušičić Mihovil, M a k a r Ivan, Mal jab G j u r o , Mari-i i ć Dujo, Markovč ić Ernest, Mar-kul j Ivan, Markus Dragut in , Mar-t inčić Mihovil, Mar tu laš Anka , Ma-tač ić Katica, Medvcšek Rudolf , M e s a r o v Terezija, Miculinić Fra-n jo , Mihaliević Ivan, Mikor Josip, M u n z a r Alojz, N a v o j e c Matija, Ni-bo l ić Ludmila, NibSić Ivan, N o v a k S t j epan , P a u n o v i ć S t j epan , P a v o n Mato , Pe rkov ić Antun , Picek Z v o -nimir, P jevač Luka, Pleskalt Dra-gutin, P o k o p a c Nikola bilježnik, P r e s h o Franjo , R o k s a Ivan, R o -z e n b e r g Zlatko, R o ž i ć Karmela , R u k o v e c Ivan, R u k a v i n a Rupert , S a b o l Ivan, Schmid t Josip pos to -lar , Schmidt Josip pos jednik , Sisek M a r k o , Srbić Josip, Sti l inović Jo-s ip , S to jan Viktor , Stumpf Josef, Š a f a r St jepan, Š a n d o r Miroslav, Š a r č e v i ć Marko . Š e g o Antun , Ši-m u n o v i ć Milka, Š te fan Antun , Šte-fcar Matilda, Š l r b e n a c S t j epan , Š v a r c e r Dr. O s k a r , Ta ta lo^ ić S a -v o , Toih Fran jo . Vibiral Vladimir, Vi tez Ivan, V lahov i ć Antun , Vo j -t ek Ivan, V r a n a Josip, Vukojev ić Mirko, Z idar N , Z o r e c Angje lka , Žluticki Hugo, Žn ida r Jakob. — Š e g o v i ć Ana , Š e g o v i ć Ivica, Šigir Nikola , Š imunović Ivan.

Pažnja prema ranjenim borcima

Bjelovar , 2 l ipnja Glavn i s tožer Ženske loze

u s t a škog p o k r e t a u Z a g r e b u p r e k o svoj ih s tožera , logora I t a b o r a sa -s a b u p l j a o je o d r o d o l j u b n o g p u -č a n s t v a n o v č a n e pr i loge za h rva t -sbe ranjenihe . T a b o su i n a s r a -n jene legionare, boji s m o na o p o -r a v b u u o v d a š n j o j p r i č u v n o j bo l -nici (gimnaziji) posjeti le b o n c e m p roš log t j edna č l an i ce t žcnske loze us ta šbog pohre ta podiel j i le s v a h o m p o 1000 (tisuću) buna . T o m pr igo-d o m g d j a Zlata S tahu l j ab uputi la n a m je p a r toplih ricči, te i zmedju o s t a l o g n a m je rekla, d a p r i m i m o o v a j mali d a r , ali d a n e mislimo, d a n a m je t o k a o n e k a p l a ć a z a n a š t rud i napore , b o j e s m o imali u d a l e b o j zemlji, b a d a s m o na bo jn im p o l j a n a m a svoj im čelik g r u d i m a zaustavljal i n a v a l e bol j -ševičkih rulja, n e g o d a Je s a m o t o p a ž n j a p r ema n a m a legionari-ma , boj i s m o se borili na d a l e k o m iz tohu p ro t iv n a j v e ć e g nepr i ja te l ja č o v j e č a n s t v a , a n a d a sve n a s Hrva-la O v o je jedan o d brojnih pos je ta , bo j e d o b i v a m o s v a b o g t j edna o d Ženske loze us ta šbog pohre t a , b o -je su n a s uvieb d a r i v a l e ho lač ima , hehs ima, c iga re t ama i sličnim.

O v i m se pu tem zahva l ju j em u svo j e ime i u ime svih d r u g o v a d a r o v a t e l j i m a i p o ž r t v o v n o m o d -b o r u i č l an icama Žensbe loze u-s t a šhog poh re t a . Mi, hoji s m o još ostali u bolnici n a d a m o se u sho-r o napust i t i mili n a m Bjelovar, u h o m s m o stehli s impat i je o d ro -d o l j u b n o g g rad j ans tva i hrenuti k naš im d rugov ima , d a o p e t s t up imo p o d b a r i a k p o b j e d e i d a s puš-k o m u ruci p o k a ž e m o š t o s m o i š to h o ć e m o svima o n i m a boj i r a -d e p ro t i v d ržavn ih p rob i t aha , d a na t a j nač in nes tane i pos l j edn jeg o loša , hoj i bi u g r o ž a v a o prob i tke p o j e d i n a c a i naše vel ike za jedn ice Nezavisne D r ž a v e Hrvatske. O b e -b e ć a j e m o d a ć e m o k a o i d o sa-d a biti uv iek za

Pog lavn ika i D o m spremni! Andr i j a Kulišić topn ik legionar

Darovatelji za siromašne majke

P o 2.000 Kuna, Vladimir Lo-v rak , Mr. Pfm. Kar lo \Veklein, D o -m a g o j Ružičić, Z v o n k o R u b a v e c .

P o 1.000 Kuna: Dr. Vlad imir Sabol ić , velihi župan , Kolesar ić g radsh i načelnih puhovn ih , vlč. Jurić, d o m o b r a n s k i bojnih, Pitner i Žunić, t rgovina , Benčić i d rugovi , Branicbi t rgovina, M. Bele i G u m -halter , t rgovina , Dr. Mari jan Lah-sar , odvje tn ik , Dr. Dragu t in Bajs, odv je tn ik , g. Danica R a d j a , N. G a l -hovsk i i u laznina 200 Kn., B o ž o Beck d r , Š m i n d e r o v a c Vilim Jan-d r a š i ć i d rug , t rgovina , Karne r i Kra inz že l jezara . Že l jezara Hiršler,

Josipa S v o b o d e sinovi d . d . G r a d -ska š tedionica , Š a f r a n Fran jo ,

660 Kuna Kolonić G j u r o . 500 Kn Filip Jandroković , G r a -

be r Rudolf , Hrabar- \Volf , N a r o d n a k a v a n a Jandrašić, g. Mihobović .

P o 300 Kuna g. Heraković . g r -bohato l ičk i župnik.

O v i m plemenilim d a r o v i m a o m o g u ć e n o n a m ic obilnije n a d a -riti m a j k e sa pe t e ro d j e c e i s toga još j e d n o m o d s r d e a hva la .

Ženska loza us taškog p o k r e t a

Izpravak U p r e d p r o š l o m bro ju p o d na -

s l o v o m .Plemenit i d a r " , p o d k r a l a se pog r j e ška s time d a je b i lo na -v e d e n o d a je g. O s k a r l l iberal l p o l o ž i o lOCO kn u ime vienca za

' p o k o j n o g p u k o v n i k a Sirovi ja , a n e za p o k . Kar la Kra lkva , za k o j e g a je o n s t v a r n o pr i ložio 1000 Kn.

O v i m pu lem se ta pog r j e ška i zprav l ja .

Priredba pripadnica Ustaškoj junaka

21. V. izvela je r a d n a za j ed -n ica za umieće (IVb razr . d rž . real . gimnazije) v r lo uspjelu pri-r e d b u sa i g rohazom .Snjcgul ica* . P r i r edba ic o d r ž a n a u 20 s. 30 m. u d v o r a n i . Z o r a " s l ikokaza . O p -širni osv r l na p r i redbu donie t će -m o u .Mlados l i Bilogore".

Priredbe na razglasnoj postaji u tjedno majka i

diete U okfeiru pr i redbi š io ih d a j e

n a razg lasno i pos ta j i u t jednu . m a j h a i diete" zensha loza hr-v a l s h o g us tašbog p o h r e t a učes tvo-v a l a je i us tašba mladež sa slie-deć im p r o g r a m o m :

31. V. — Majka i d ie te — g o -vor i l ogorn ica Ust. Mladeži Pau la G a š č i ć Majka uz kol jevku — pje-v a j u Ustaške Junakinje lb raz . gimn. S jećaš li se m a j k o — krasnos lovi Perč ica Elvira p r i p a d n i c a Ust. lu-n a k a 1 raz . gimn. Maika o d Hatzea — p jeva Jerhović Jelba p r i p a d n i c a Ust. Junaka I raz . gimn. Moja mat i o d V l a d e Vlaisavl jevića — k ra -snos lovi Dragica T o m a š e k II. pri-p r a v . s t ručne škole.

1. VI. Ustaška m a j k a — g o -vor i Mira Ficko Slilinović s tož. dužnos tn i ca U. M. Bixio: M a m a — p j e v a Mira Šikić I raz . gimn. G j u r o A r n o l d : Ne z n a m ho l iho si — krasnos lovi Kovi l jka Kuštić I pr ipr . s t ručne škole. B ra t ac Mar-tin — p j e v a z b o r . Junakin ja ." Č u d n a žel ja o d Zulejke — h r a s n o -slovi Bož inac Zlata I razr . g imn.

2. VI. P jesma pra l je o d Vla i -savl jevića krasnoslovi A n a Budi-mir I pr ipr . s t ručne škole. Laku n o ć m a i k o o d B o h m a n a — p j e v a Ksenija Č o r d a I raz . gimn. Imam jednu dušu — hrasnoslovi P e h a r e c r a d i o n a struč. šhole. Labud s e ku-p a — p jeva zbo r . Junakin ja" . S u -sret s m a j k o m — krasnoslovi Ma-rija K a t a n e c I raz. s t ručne šhole.

3. VI. — Pr i redba Ženske loze. 4. VI. — Igrokaz m a j h a — iz-

v o d i Ustaška uzdan ica p o d v o d -s tvom Ele Gašč ić . Majka o d Trn-skoga — krasnoslovi O l g a S a b o I. razr . gimn. Na v j ed je ti s a n a k s jeda — p jeva zbor . J u n a k i n j a ' .

5. VI. Mojoj mamici — k r a -snoslovi č lanica .Uzdan ice* . Pie-va zbo r .S t a r čev ićevc mladež i" . Majka o d Hranilovića — krasno-slovi č lanica . junak in ja" . Ustaška I Državna h imna nieva mješovit i zbo r S ta rčev ićevc Ustaške mladeži .

Plesni tečaj Na poz iv mladeži Fran Ka-

ningicsser o t v a r a školu za Hrva t -ske n a r o d n e i osta le p lesove J i a o i d r u ž t v c n o o t m j e n o v ladanje , b k o -la t ra je 5 - 6 t j edana 4 pu ta t j e d n o o d pol 0 d o pol 11 sati na večer .

Ško la se o b d r ž a v a u pros tor , g rad . k a v a n e u G a j e v o j ul. Ško la -rina za teča j stoji 480 Kuna. p la -t ivo u d v a o b r o k a . Predbi l ježbe iz b lagonaklonos t i pr imaju knj iža-re g. Ška lca i Burića na blagajni . Umol j ava se posje t ioce d a se p r a -v o d o b n o predbi l ježe r a v n a n j a radi .

Tražim naučnika za krojački zanat i vodim trgovinu rabljene robe.. Da-lje po sporazumu.

Upitati Trg Stjepana Ra-dića 50 u trgovini ponošene robe.

Prodaje se 3 rali livade iia o d k o s o v e god ine t. j. s ieno i o t a v a . Upitati Ivan Gudl in (Hrv. č i taonica) Bjelovar.

Javljam cienjenim mušter i jama, d a p reuz imam dizanje očica na čarapama te se naj topl i je p r e -p o r u č a m . Mari ja Sverak , ulica B a -ćani jeva pr i j e Z a g r e b a č k a .

Prodaje se 3 ogledala, 2 stolca i o r m a r i ć z a br i jača, Zrin-skoga ul. 1. A n k a Kolesarić.

Gradsko poglavarstvo u Bjelovaru Broj 7388-43. Bjelovar, d n e 2. VI. 1943. PREDMET: P o j a č a n j e o ružn ika .

OGLAS U n a š o j državi , a n a r o č i t o n a p o d r u č j u Velihe ž u p e Bilo-

g o r a , p rema len je b r o j o ružn iha za sigurnost j a v n o g r e d a i si-gurnos t d r ž a v n e i p r iva tne imovine.

U svrhu p o j a č a n j a i p o v e ć a n j a b r o j a o ružn iha izda lo Je V r h o v n o o r u ž n i č h o z a p o v j e d n i č t v o na log , d a se uzme što ve -ći b r o j p o m o ć n i h pokusnih oružniha .

Poz iva ju se s toga svi pričuvnici, koj i os jeća ju poz iv za o -ružničbi stališ, d a se p r i j a v e u r e d o v e Hrva t skog oružnič tva .

T a k o v e o s o b e m o g u se prijaviti k o d G r a d s k o g p o g l a v a r -s tva u Bjelovaru, s o b a br . 9-1 k a t

Z a D o m spremni! G r a d s k i načelnik:

S. K O L E S A R I Ć v. r.

Vlastnik i izdavač: IZPOSTAVA GLAVNOG RAVNATELJSTVA ZA PROMlCBU U BJtLOVARU. — Glavni urednik: IVAN ŠESTAK, Ulka 8. travnja 1V41. kr. 8/1. -Odgovorni u-ednik: DRAGUTIN KORČMAROŠ lvanovčanska cesta 13. — Tisak STJEPKO ŠKALEC, BJELOVAR. — Za tiskaru odgovara Stjepko Skalec, Poglavnikov-

trg 17. — CIENA LISTU: Pojedini broj 3 Kn, četvrtgodiinja predplata 36 Kn, polugodiinja 72 Kn, a godiinja 144 Kn. — Broj čekovnog računa 32.311

Broj 103