BH Potrosac I

Intervju: Ljubica !olovi"

Univerzalnapravapotro#a$a

Uvozimo od igle do lokomotive

Biramo jeftinije!Biramo jeftinije!

MAJ 2011 Broj 1

Intermeco novija:Layout 2 5/13/2011 3:47 PM Page 23

Umjesto uvodaDosadilo Vam je da Vas dijele po kojekakvim kriterijumima. Po jednima ste penznioner, student ilizaposlen (sve re!e), drugi Vas gledaju kao samohranog roditelja ili porodicu sa petoro i vi"e djece,tre#i Vas ocjenjuju po stepenu obrazovanja, a samo rijetko ili gotovo nikad ste Vi zapravo ljudi odkrvi i mesa. Ali sve Vas osim biologije ve$e i jo" jedna zajedni%ka osobina, svi ste Vi potro"a%i.I upravo zato nemogu#e puno analiza Vas je razmatralo i poku"avali su da Vas odrede po raznimpitanjima. Kakvu kafu volite, koliko ste revnosni u pla#anju komunalnih usluga, koja Vam je omil-jena boja, da li vra#ate kredite na vrijeme i koliko ste fleskibilni na pove#anje cijena...Sve te infor-macije imaju samo jednu jedinu svrhu da nekome, bilo dr$avi, bilo privatnoj kompaniji, uve#ajuprofit.

A koju korist Vi imate od toga?I jednim i drugim su puna usta lijepih rije%i o Vama, cijenjeni potro"a%u. Dr$ava se pobrinula daVas svrsta i u jedan od svojih zakona. Mo$da niste znali, ali mi imamo Zakon o za"titi potro"a%aBosne i Hercegovine u kojem, izme!u ostalog, pi"e:„Ako potro"a% nakon mjesec dana otkrije skriveni nedostatak na proizvodu, osim vra#enog pla#enogiznosa iz stava (1) ta%ka b) ovog %lana, potro"a%u pripadaju i kamate po stopama poslovne banke tr-govca za oro%ene "tedne uloge na tri mjeseca, od dana kupovine do dana isplate.“ Zakon obiluje formulacijama koje, u pore!enju sa realno"#u, grani%e sa utopijom.

A koju Vi korist imate od toga?Zakonski je propisano da su nosioci za"tite prava potro"a%a, izme!u ostalih, i nevladine organi-zacije. Postoji registr&v'no nekoliko desetina asocijacija ili udru$enja potro"a%a. Samo u RS Vladaza njihov rad iz godine u godinu iz bud$eta izdvaja 100.000 KM.

A koju korist Vi imate od toga?“BH potro"a%” ne#e "tititi Va"e interese, cijenjeni Potro"a%u. Najbolje ih, kao i u ve#ini stvari,mo$ete sami za"tititi. Mi #emo samo poku"ati da Vas kvalitetno informi"emo.Besplatno!

Na na" e-mail [email protected] mo$ete poslati Va"e prijedloge, sugestije i “potro"a%kazapa$anja”.

Izdava!:Portal Media Group

Izvr"ni urednik projektaRadovan Kova%evi#

Redakcija:Nada Omerovi#

Dario Jungi#Ivana Lali#

e-mail:[email protected]

Gra#!ka pripremaNevena Mirni#

Adresa:Me"e Selimovi#a 55/II

78000 Banja Luka

[email protected]

Kontakt telefon:063/527-277

2 | B H P o t r o a

Sadr$aj:Sadraj:

(naslov)

6. (nadnaslov)(naslov)

4.

6.

Pogleda na analizu okvalitetu ivota

Intervju: LJUBICA OLOVI,zamjenik Ombudsmana zazatu potroaa BiH

Biramo jeinije 7.

10 osnovnihnaela polikezate potroaa

Glas potroaamora se u


B H P o t r o a | 3

ALARMANTNO

Uvozimo od igle do lokomotiveKako pokazuju podaci BiH uvozi najrazli%itiju robu, a me!u stotinama hiljada artikala koji pre!ugranice iz inostranstva sti$e %ak i li"#e, grane, golubovi, ru$e, %ekinje doma#ih ili divljih svinja, teljudska kosa. Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, tokom pro"le godine u BiH je uvezeno %ak 122.035kilograma li"#a, grana i ostalih dijelova bilja, bez cvjetova ili cvjetnih pupoljaka, te trave. Na spiskuneobi%ne robe koja sti$e iz uvoza su i ru%na sita i re"eta, dugmad i kop%ice, zmije i igle, priplodni ma-garci koji, iako se ne uvoze svake godine, ipak sti$u na doma#e tr$i"te po potrebi i iz raznih zemalja.

FBiH

Uskoro u trgova!kim centrimavi"e doma%ih proizvodaPrema Zakonu o unutra"njoj trgovini uskoro bi se na policama mnogih trgova%kih centaratrebali na#i doma#i proizvodi u omjeru 50 odsto. Iako se jo" uvijek precizno ne mo$e govoritikoji su to proizvodi postoje naznake da #e to biti mlijeko, mlije%ni proizvodi, tjestenine, d$e-movi, meso, konzervirano vo#e i povr#e...U Federalnom ministarstvu trgovine su istakli kako #e biti izra!en prijedlog prema kojemprehrambeni proizvodi #e u omjeru 50 odsto biti zastupljeni u trgova%kim centrima.

Nakon talasa poskupljenja koji je gra!ane BiH zahvatio %im su do%ekaliNovu godinu, ve# po%etkom ovog mjeseca mogu#e su vi"e cijene goriva,mesa, konditorskih proizvoda, ku#ne hemije, tjestenine, za%ina i ostalog.Ranije su mesoprera!iva%i rekli da #e nove cijene biti vi"e za oko 20odsto, dok na(a"i isti%u da #e do#i do korekcija cijena goriva. Isto tako,nakon najava proizvo!a%a konditorskih proizvoda, cijene slatki"a bi#evi"e za oko pet odsto. U zemljama okru$enja cijene ku#ne hemije,odnosno pra"ka za ve", toalet-papira itd. vi"e su za oko deset odsto, a

stru%njaci isti%u da #e to sasvim sigurno do#i i do nas s obzirom na toda smo usko vezani i da glavnu rije% u BiH vode trgovinski lanci izokru$enja.

U maju novi talasposkupljenja

Zbog nepostojanja zakonskih akata koji biobavezali trgovce da istaknu deklaracije nauvoznom mesu, potro"a%i u RS jedu meso sum-njivog kvaliteta, naj%e"#e iz Argentine i Brazila,a doma#i proizvo!a%i trpe veliku "tetu, rekao jepredsjednik Udru$enja poljoprivrednihproizvo!a%a i sto%ara RS Vladimir Usorac. „To jeveliki problem i za proizvo!a%e i za potro"a%e. UBiH se uvozi meso iz Brazila i Argentine, gdje se$ivotinje hrane genetski modifikovanom hra-nom, a uvozi se i meso kojem je istekao rok ikoje ne bi smjelo da se upotrebljava. Zato "to

nema nikakvog pravilnika i zato "to je kod nasova oblast potpuno neure!ena, ovdje se jede sve,bez obzira na to da li je ispravno ili ne“, kazao jeUsorac. On je istakao da deklaracije na mesukod nas uop"te ne postoje i da se ne zna iz kojedr$ave ono dolazi. „Nema nikakve evidencije,jednostavno smo prepu"teni da jedemo "ta namse nudi, pa "ta bude. Stalno upu#ujemo inicija-tive da se na"i pravilnici poo"tre. Ne tra$imo dabudu ni"ta o"triji od onih u EU ve#, jednostavnotreba re#i "ta mo$e da se uvozi, a "ta ne“, na-glasio je Usorac.

Potro"a!i u RS ne znaju porijeklo mesa


4 | B H P o t r o a

U istra$ivanju koje je agencija “Prime commu-nications” iz Banjaluke uradila za potrebeprvog broja „BH potro"a%a“, %ak 57% gra!anaRepublike Srpske je u ovim proljetnim mjesec-ima imalo manja primanja, a 87% je osjetiloposljedice krize. Imaju#i u vidu ionakoizuzetno negativan odnos prosje%ne plate ipotro"a%ke korpe (1:2), jedino pitanje mo$emopostaviti: Od %ega ljudi $ive?Od 601 ispitanika najve#i broj je onih kojiimaju mjese%na primanja do 500 KM. Premaovom istra$ivanju, za nekoaga bi moglo biti iz-nena!uju#e, ba" ova grupa je najmanje osjetilakrizu. Ako je neko navikao da $ivi sa 500KMmjese%no, za njega i ne postoji nova kriza,moglo bi se zaklju%iti.Gra!ani sa primanjima od 500 do 1000 KM suse u procentu od 94% izjasnili da osje#aju neg-ativne posljedice krize.

OPING U KRIZIOdlazak u nabavku osnovnih $ivotnih namir-nica, ve#ina potro"a%a je prilagodila novimuslovima $ivota. )ak polovina gra!ana RS jesastav potro"a%ke korpe izmjenila i sadakupuju je(inije proizvode. Nedavno objavljenipodaci Republi%kog zavoda za statistiku Re-publike Srpske za mjesec mart pokazuju da susamo cijene hrane porasle za 7% u odnosu nacijene u 2010. Primjetan je i trend da seproizvo!a%i prehrambenih proizvoda slu$e imetodom smanjenja grama$a, a cijena artiklaostaje ista.Kombinacija ovih faktora: pove#anje cijena,smanjenje grama$e i smanjenje prihoda pri-

Pogled na Analizu o kvalitetu !ivota

Biramo je&inije!!!Predstavljati statistike po-datke o kvalitetu ivota naovim prostorima je u naj-manju ruku nelogino.Kome treba procenat ilibroj da bi mu ukazao daloe ivi? Mada, ima i onihkoji i ne osjeaju krizu.Barem tako pokazuje sta-tistika


Sindikalna potro"a%ka korpa za %etvoro%lanuporodicu u Republici Srpskoj u martu je ko"-tala 1.800 KM, "to je vi"e za 13 KM u odnosuna februarsku, dok je prosje%na ispla#enaneto plata za mart od 807 KM pokrivala svega44,83% potro"a%ke korpe. „Potro"a%ke cijene

hrane i bezalkoholnih pi#a u martu u odnosuna februar u Republici Srpskoj porasle su za1,6 %, te prevoza za 1,9 %. Iz toga je jasno danam $ivotni standard iz mjeseca u mjesecstalno opada”, navodi se u saop"tenju Savezasindikata Republike Srpske. Najvi"e novca

%etvoro%lana porodica u Republici Srpskoj umartu izdvajala je za nabavku prehrane,669,25 KM ili 37,18 odsto vrijednostisindikalne potro"a%ke korpe, te za stanovanjei komunalne usluge 541,91 KM ili 30,1%potro"a%ke korpe.

Savez sindikata Republike Srpske:

U RS potro"a!ka korpa za mart 1.800 KM

B H P o t r o a | 5

morava potro"a%e da reaguju, a jedino "tomogu da primjene je promjena navika -kupovina je(inijih zamjenskih artikala. Utome im „poma$u“ veliki trgova%ki lanci kojina tr$i"te plasiraju svoje robne marke.Iako se u najve#oj mjeri pri pomenu rasta ci-jena komuniciraju prehrambeni artikli,ponekad ostane nezapa$eno pove#anje cijenaprate#ih ili komunalnih usluga. Recimo,samo u Banjaluci je u toku prvog kvartalado"lo do pove#anja cijena vodosnadbijevanjaza oko 40%, a grijanja vi"e od 10% i toobra%unavaju#i retroaktivno za kompletnugrijnu sezonu.Ve#ina stavki koje obra!uje i Republi%kizavod za statistiku RS je zabilje$ila rast ci-jena.U na"em istra$ivanju jeftine namirnice bi-raju ispitanici i srednje klasifikacije, %iji pri-hodi u doma#instvu se kre#u od 500 do1000KM mjese%no. Njih 53,5% je ve# odustalo odkupovine standardnih artikala. Ova grupaprednja%i i u "tednji pri kupovini obu#e iodje#e, ali i pri tro"enju u ve%ernjimizlascima. Kategorija ispitanika sa priman-jima preko 1000KM ima namjeru najvi"e da"tedi pri izboru mjesta za godi"nji odmor, alii pri tro"enju novca na dodatnu edukaciju islobodne aktivnosti.

O FEDERACIJI BIH U SLJEDEEM BROJU“BH potro"a%” je u ovom tekstu poku"ao dapribli$i kvalitet $ivota i potro"a%ku sliku uRepublici Srpskoj. U sljede#em broju #emo

dati vi"e podataka o tome kakva je situacija uu drugom bh. entitetu. Mada, sa velikom sig-urno"#u mo$emo tvrditi da se ne razlikujepuno.

Izvor: www.rzs.rs.ba


6 | B H P o t r o a

Institucija Ombudsmana za za"titu potro"a%aBiH, u okviru obaveza i ovla"tenja koje su jojdodijeljene Zakonom o za"titi potro"a%a radina stvaranju okru$enja u kojem se paralelno sprocesom liberalizacije i otvaranja tr$i"ta,odvija i proces uspostave djelotvornih mjeraza"tite potro"a%a.Na pitanje “BH Potro"a%a” o stanju na polju za-"tite potro"a%a Ljubica )olovi#, zamjenik *m-budsmana ka$e:Za"tita potro"a%a u Bosni i Hercegovini ure-!ena je zakonima. Prije svega, Zakon o za"titipotro"a%a %ini op"ti propis kojim su regulisanauglavnom sva pitanja od interesa za potro"a%e.Zakon je u velikoj mjeri uskla!en sa pravnomste%evinom Evropske zajednice, te kao takavpredstavlja dobru osnovu za pru$anjesveobuhvatne i sistemske za"tite potro"a%a. Zapotro"a%a koji je “slabija” strana poslovnihtransakcija izuzetno je va$no da bude potpunoupoznat sa svim propisima, kao i to da se oninalaze na jednom mjestu.Navedeni zakon je definisao osam temeljnihprava za potro"a%a, te garantovao njihovu za-"titu u svim segmentima u kojem djelujepotro"a% na tr$i"tu roba i usluga. Iako zakon idrugi propisi potro"a%ke legislative osigu-ravaju visok stupanj za"tite prava, broj $albipotro"a%a zaprimljenih u Instituciji Ombuds-mana zna%ajan su indikator kr"enja prava

potro"a%a od strane proizvo!a%a, pru$ateljausluga, trgovaca i ostalih sudionika sa straneponude na tr$i"tu BiH.

Koliko $albi ste primili?U 2010. godini prisutan je trend porasta broja$albi potro"a%a u odnosu na 2009. godinu, tako daje u 2010. godini Institucija Ombudsmana za za-"titu potro"a%a u BiH zaprimila 290 pojedina%nih$albi. Navedeni broj je znatno ve#i, jer imamoslu%ajeva da u jednom pojedina%nom predmetunavedeno vi"e $alitelja. Pri tom ukazujemo na%injenicu da registrirani predmeti imaju naj%e"#evi"estruke povrede kr"enja prava.

Na "ta se potro"a!i naj!e"%e $ale?Najve#i broj $albi odnosio se na sektorekonomskih usluga od op#eg interesa i sektorfinansijskih usluga. Ekonomske usluge sudefinirane kao usluge koje ispunjavaju os-novne potrebe potro"a%a na tr$i"tu tj. isporukuenergije vode, telekomunikacijske usluge, po"-tanske usluge i javni transport. Analizaukazuje da su naj%e"#i razlozi za podno"enje$albi potro"a%a: nemogu#nost pristupaekonomskim uslugama, neodgovaraju#ikvalitet pru$enih usluga (lo"e napajanje, nere-dovno pru$anje usluga i dr.) nemogu#nost ost-varivanja prava na obra%un usluge na osnovustvarnih isporuka o%itanih na brojilupotro"a%a,pogre"no evidentiranje i tere#enjepotro"a%a za ra%une iz razdoblja koji ulazi uzastaru , isklju%ivanje sa mre$e zbog neblagov-remenog pla#anja ra%una, zatim preferiranjeugradnje zajedni%kih vodomjera u objektimasa vi"e stanova ili pak obra%un potro"nje vodepo broju osoba u doma#instvu.Znatan broj $albi odnosio se na oblast finansi-jskih usluga - Sektor potro"a%kih kredita. Uslu$benom postupanju po tim $albamautvr!ene su nepravilnosti u pogledu primjeneZakona o za"titi potro"a%a u BiH od stranekomercijalnih banaka i mikrokreditnih orga-nizacija u Sektoru potro"a%kih kredita. Takvapraksa je kolektivno ugrozila prava i interesepotro"a%a, radi %ega je Ombudsman u 2009.godini donio 16 Smjernica i preporuka u Sek-toru potro"a%kih kredita. U 2010. godini po za-primljenim $albama iz ove oblasti vo!eni supojedina%ni postupci, "to je rezultiralodono"enjem mno"tva Odluka o kr"enju prava.Osim "to je konstatovano kr"enje prava, pred-metnim odlukama date su i odre!ene pre-poruke za banke u cilju otklanjanjanepravilnosti i povrede prava, te preduzimanjumjera za uskla!ivanja poslovanja banaka saZakonom o za"titi potro"a%a u BiH.

Kakav je va" stav o sve !e"%im poskupljen-jima $ivotnih namirnica u BiH?I u 2011. godini nastavljen je trend posku-pljenja osnovnih prehrambenih proizvodaTakva pojava lo"e se odra$ava na interesepotro"a%a, i ugro$ava ionako nizak $ivotni

LJUBICA "OLOVI#, zamjenik Ombudsmana za za$titu potro$a%a BiH

“Statistika je pokazala da prosje!na evropska porodica za hranu izdvoji 16%, dok u BiH taj udio iznosi preko50% ukupnih prihoda”

Ljubica olovi, zamjenik Ombudsmana

Glas potro"a!a mora se !uti


standard BiH potro"a%a. Potro"a%i #e imatisve manje novca za podmirenje drugih os-novnih potreba. Posebno ako se ima u vidu daBiH potro"a%i iz svog bud$eta za nabavkuhrane izdvajaju mnogo vi"e novca , negopotro"a%i u zemljama EU. Statistika jepokazala da prosje%na evropska porodica zahranu izdvoji 16%, dok u BiH taj udio iznosipreko 50% ukupnih prihoda.Privredni subjekti (pravna i fizi%ka lica)formiraju cijene proizvoda i roba slobodnoprema uvjetima tr$i"ta, osim za proizvode iusluge za koje je posebnim propisom utvr!endruga%iji na%in formiranja.Cijene proizvoda koje spadaju u kategorijuosnovnih $ivotnih namirnica ( bra"no, ulje"e#er, mlijeko itd…)moraju biti kon-trolisane. Imamo Zakon o kontroli cijena,prema kojem nadle$ni organi u vr"enju kon-trole cijena, svaki iz svoje nadle$nosti pre-duzima mjere kojima se uti%e na odnosponude i potra$nje, kao i preduzima mjereza spre%avanje mopolisti%kog djelovanja.Zakon je dobar te treba insistirati na nje-govoj dosljednoj primjeni.Postavlja se pitanje da li su ta poskupljenja iopravdana. Me!utim, opravdanost posku-pljenja je te"ko dokazati, i postoji niz faktorakoji uti%u na tu pojavu. Prije svega odsustvokonkurencije, dovodi do rasta cijene, "to

opet se odra$ava lo"e na interese potro"a%a.Potro"a% nema izbora, te bez obzira "to je ci-jena visoka, mora kupiti neophodno.Institucija Ombudsman #e pratiti pojavuposkupljenja osnovnih $ivotnih namirnica,sa stanovi"ta provo!enja efikasne politikeza"tite potro"a%a i za"tite kolektivnih in-teresa potro"a%a, poduzimati potrebnemjere, odnosno sve "to je njenoj nadle$nosti.

Glas potro"a%a mora se %uti. U svakomslu%aju tr$i"te treba da funkcionira na do-brobit potro"a%a.

Na koje na!ine se mo$e utvrditi da je ku-pljeni porizvod ono "to se i predstavlja dajeste, posebno po pitanju prehrambenihnamirnica?Proizvodi namijenjeni potro"a%ima morajuimati deklaraciju u skladu sa Zakonom,tehni%kim i drugim propisima, odnosnostandardima, napisanu na jednom jezikukoji je u slu$benoj upotrebi u BiH.Deklaracija je obavezna i mora sadr$avatipodatke propisane %lanom 23. Zakona o za-"titi potro"a%a u BiH. Podaci koji se nalaze udeklaraciju su upravo li%na karta proizvoda.Ukoliko proizvod ne sadr$e deklaraciju ipotrebne podatke, trgovac %ini prekr"aj zakoji su propisane nov%ane kazne u iznosu od2.500 do 5.500 KM. Zna%ajno je napomenutida zemlje EU imaju zakone da su sviproizvodi koje kupujete sigurni po zdravljepotro"a%a. Najrasprostranjenija sigurnosnanorma jeste CE. Zna%i uvezeni proizvodi izEU koji imaju oznaku CE sigurni suproizvodi za upotrebu.

Koje savjete biste dali potro"a!ima pri-likom odabira namirnica koje kupuju?Kupovina namirnica je riskantna. Kodkupovine prehrambenih proizvodapotro"a%ima savjetujemo da obrate pa$njuna datum proizvodnje, rok trajanja, sastav isvojstva proizvoda i ostale podatke izdeklaracije. Potro"a% treba da se informi"e,jer dobro informisan-educiran potro"a% jeujedno i za"ti#en potro"a%.

1. Kupujte "ta $elite i gdje $elite2. Ako proizvod nije ispravan,vratite ga3. Visoki sigurnosni standardiza prehrambene artikle i ostaleproizvode4. Znati "to jedete5. Ugovori moraju biti nediskri-miniraju#i (fair) i transparentniza potro"a%a6. Ponekad potro"a% mo$epromijeniti svoje mi"ljenje7. Stvoriti uslove kako bipotro"a% mogao usporediti ci-jene i ostvariti pravo na izbor8. Potro"a% ne smije biti pre-varen i zavaran9. Potro"a% mora biti za"ti#en i uvrijeme dok je na godi"njemodmoru ili putovanjima (uzemlji i inostranstvu)10. Efikasna naknada "tete uprekograni%nim sporovima

10 Osnovnih naela polike zatepotroaa usklaenih sa EU

B H P o t r o a | 7


8 | B H P o t r o a

Iako je kafa u BiH poskupila u februaru ovegodine, uskoro se mo$e o%ekivati novo posku-pljenje s obzirom na rast cijena sirove kafe nasvjetskim berzama, tvrde poizvo!a%i kafe. Ci-jena kafe arabica u ovoj godini ve# je porasla25 odsto zbog strahovanja da potra$nja pre-ma"uje ponudu. Tako!e, zbog mogu#eg smrza-

vanja uroda sirove kafe u Brazilu, najve#em sv-jetskom proizvo!a%u kafe, nakon "to je usjevepro"log mjeseca poharala tu%a, procjenjuje seda bi cijena te sirovine mogla rasti i do 40odsto. Doma#i proizvo!a%i kafe tvrde da jenovo poskupljenje neminovno, ali ne mogure#i i kada #e do njega do#i.

Izvjestan rast cijene kafe

Na inicijativu %lanova Udru$enja potro"a%a izSarajeva, a na osnovu potrebe da se, zbogekonomskog stanja u BiH, otvore prodavnice zasocijalno ugro$ene kategorije stanovni"tva u ko-jima #e mo#i kupovati osnovne $ivotne namir-nice po ni$im cijenama osnovana je prvaPotro"a%ka zadruga pod nazivom "Eurobih".U njoj #e gra!ani socijalno ugro$enih kate-gorija op"tine Novo Sarajevo (osobe %ija su mje-

se%na primanja manja od 500 KM ), mo#ikupovati osnovne $ivotne namirnice, prven-stveno doma#e proizvodnje, do 30% je(inije.Mjese%na kupovina artikala koli%inski jeograni%ena na bazi potro"a%ke korpe i broja%lanova u porodici. Dobavlja%i roba su Drvo-promet i Akova Group koje su prepoznale supotrebe socijalno ugro$enih te odlu%ile po-dr$ati ovaj projekt.

Otvoren prvi narodni du%an u BiH

Ministarstvo poljoprivrede, "umarstva ivodoprivrede Republike Srpske ubrza#e unarednom periodu postupak dodjele koncesijana poljoprivredno zemlji"te u Srpskoj. Postu-pak dodjele koncesija ubudu#e #e biti sapravne strane jednostavniji i sigurniji, kako zakorisnike koncesija, tako i za Vladu RS i re-sorno ministarstvo. Dodjela koncesija vr"i#e seuz ve#e u%e"#e lokalnih zajednica u pripre-manju dokumentacije potrebne za dobijanje

koncesija, saop"teno je iz Ministarstvapoljoprivrede, "umarstva i vodoprivrede RS. Uidentifikaciju zemlji"nih parcela bi#euklju%eni i geometri da se ne bi de"avalo dakoncesionari dobiju na upotrebu zemlji"tekoje nije privedeno namjeni ili ga je uzurpi-ralo neovla"teno lice, zbog %ega je dolazilo dopromjena koncesionih ugovora, uz saglasnostVlade RS, "to je duga i komplikovana proce-dura, dodaje se u saop"tenju.

Br$i postupak za dodjelu koncesija

Vi"e od 30 odsto korisnika Interneta u BiHkupuje u doma#im i stranim trgovinamaputem Interneta, a ovaj na%in kupovinedaleko je dra$i mu"karcima nego $enama,podaci su iz posljednjeg istra$ivanja. Pokre-tanjem prvih servisa on-line pla#anja krajempro"le godine u BiH, mo$emo svakako o%eki-vati rast broja online kupovina. Uspore!uju#ipodatke BiH sa stanjem na hrvatskom islovenskom tr$i"tu, ve# danas vidimo danema ve#ih razlika, pokazalo je istra$ivanjeGemiusAudience. To potvr!uje i podatak dau Hrvatskoj 33 odsto svih Internet korisnika

kupuje iz doma#e fotelje, dok to isto radi 37odsto slovenskih internet korisnika. Kako zamu"karce prete$no va$i da vole izbje#i "e-tanje po trgova%kim centrima, ne iznena!uje%injenica da karakteristike Internetkupovine, kao "to su preglednost ponude,prakti%nost i brzina, %e"#e uvjere mu"ke ko-risnike Interneta, koji %ine 61 odsto svih in-ternet kupaca, u odnosu na $ene, kojih je 39odsto. Kada je u pitanju starosna strukturame!u internet korisnica koji kupuju Interne-tom, %ak 70 odsto je onih koji su mla!i od 34godine.

Raste broj online kupovina


Documents

BH Potrosac I